xi. nedjelja kroz godinu - zupa-sv-elizabete.hr · koja će postati velik i »predivan cedar« te...

2
Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim ponedjeljka i blagdana. U slučaju hitnosti nazovite na tel. ili mob. [email protected] www.zupa-sv-elizabete.hr U ono vrijeme: Isus govoraše mnoštvu: »Kraljevstvo je Božje kao kad čovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, noću i danju sjeme klija i raste - sam ne zna kako; zemlja sama od sebe donosi plod: najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve.« I govoraše: »Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj da ga prispodobi iznesemo? Kao kad se gorušičino zrno posije u zemlju. Manje od svega sjemenja na zemlji, jednoć posijano, naraste i postane veće od svega povrća pa potjera velike grane te se pod sjenom njegovom gnijezde ptice nebeske.« Mnogim takvim prispodobama navješćivaše im Riječ, kako već mogahu slušati. Bez prispodobe im ne govoraše, a nasamo bi svojim učenicima sve razjašnjavao. Varaždinska biskupija Župa sv. Elizabete Ugarske Jalžabet Odgovara: Župni ured sv. Elizabete - Jalžabet 18. - 24. lipnja 2018 XI. Nedjelja kroz godinu (Broj 407/2018) Riječ Božja Draga braćo i sestre! Isus Krist posebno je volio prirodu, napose biljni svijet, sjeme, pšenicu, stabla, rast, o čemu svjedoče njegove brojne prispodobe, pa tako i dvije prispodobe u ovome evanđelju. Prva prispodoba rabi sliku sjemena bačena u zemlju te zemlje koja sama od sebe, bez čovjekova djelovanja, donosi plod. U grčkom izvorniku izraz za »sama od sebe« glasi automate, pa bismo mogli prevesti da zemlja »automatski«, slobodno, spontano, bez ikakva djelovanja sa strane, donosi plod. Krist time želi reći da Božje kraljevstvo, kakvo ono jest u njemu samome i kakvo on naviješta, podrazumijeva čovjekovu pasivnost. Tu bismo pasivnost mogli nazvati »puštanjem«. Da bi se Božje kraljevstvo dogodilo, da bi ono donijelo ploda u čovjeku, potrebno je da čovjek »pusti«, da puštanjem prestane djelovati, da puštanjem zapravo dopusti drugomu, Bogu i njegovu kraljevstvu, da ono djeluje. Ono ne može ući u čovjekov život gdje čovjek previše djeluje, gdje svojom djelatnošću zapravo stavlja zaprjeku Božjemu djelovanju. Posebno je to važno danas, kad živimo u vremenu djelovanja, vremenu akcije ili, kako bi rekao Romano Guardini, u vremenu u kojemu prevladava takozvana »svijetla volja« na uštrb »tamne volje«. Naime, »svijetla volja« aktivna je volja; ona izgleda poput ispaljene, napete strijele koja ide prema određenome cilju. To je volja koja živi od svrha i ciljeva, koja je uvijek napeta i djeluje. Prema Guardiniju, današnjemu čovjeku nedostaje upravo ona »tamna volja«, volja koja je lišena napetosti i djelovanja, volja koja pušta da se na nju djeluje, koja dopušta da u njoj nešto raste, nešto čime ona sama ne može ovladati. Imajući u vidu današnju prispodobu, možemo slobodno reći da nas ona uči toj »tamnoj volji«, uči nas umijeću puštanja u vremenu grčevita hvatanja, u vremenu pretjerane akcije, djelovanja i pretjeranoga reflektiranja. Samo tko »pusti«, postaje plodan, samo tko pusti Bogu da djeluje, postaje Božji. Dakako, puštanje ne isključuje djelovanje. Bog ne poništava čovjekovo djelovanje, kako nas izvješćuje prispodoba: »A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve.« To je pak jedno novo, potpuno drukčije djelovanje, djelovanje koje proizlazi iz »puštanja«. Druga pak prispodoba o gorušičinu zrnu vezana je uz prvo čitanje iz Knjige proroka Ezekiela. Prorok Ezekiel opisuje neobičan način Božjega djelovanja. Bog otkida s velikoga cedra malu grančicu koja će postati velik i »predivan cedar« te zaključuje: »Ja, Gospodin, visoko drvo ponizujem, a nisko uzvisujem; zeleno drvo sušim, a drvu suhu dajem da rodi.« Na prvi pogled vrlo neobično i jako odbojno, jer nam se čini da Bog ne voli ništa veliko i životno, snažno i moćno. Štoviše, kao da se raduje slabomu, »niskomu i suhomu«, kao da želi da čovjek bude slab. Nietzsche bi rekao da je kršćanska vjera za slabiće, odnosno da ona čovjeka čini slabim i da je kršćanstvo religija slabih, rezigniranih, neostvarenih. No, takvo tumačenje nema veze s navedenim biblijskim tekstom jer Bog od niskoga i suhoga drveta čini veliko i zeleno drvo. Bog želi veličinu, snagu i moć, ali veličinu, snagu i moć koje se temelje na njegovim kriterijima. A taj kriterij jest »niskost«, »suhost«, odnosno malenost, sićušnost, kako čitamo u prispodobi o gorušičinu zrnu, koje je »najmanje sjeme na zemlji«. Bog, njegovo kraljevstvo, može djelovati samo kod onoga tko slijedi Božju logiku malenoga i sićušnoga, tko se sam učinio malenim, sićušnim pred Bogom kako bi primio Boga. Bog ne može doći onima koji su veliki, koji su puni sebe. Zato Bog izabire malene, sićušne, a i dolazi samo k njima. Ovim svijetom, nažalost, vlada potpuno druga logika, logika veličine i moći. A Kristova logika, logika gorušičina zrna, poučava nas da postanemo maleni i sićušni. Tu se krije istinska moć i snaga, od toga božanski malenoga postaje se istinskim velikim, i to božansko sićušno daje istinski život svima koji ga primaju, jer na njemu se »gnijezde ptice nebeske«. Budimo maleni, odlučimo se za božanski maleno i postat ćemo božanski veliki. Amen! TUMAČENJE RIJEČI BOŽJE: Prvo čitanje: Ez 17,22-24; Psalam: Ps 92,2- 3.13-16; Drugo čitanje: 2Kor 5,6-10; Evanđelje: Mk 4,26-34 Kako bi se nastavilo omogućavati zapošljavanje, nužno je promicati ekonomiju koja pospješuje raznolikost proizvodnje i poduzetničku kreativnost. Na primjer, postoji velik niz sustava proizvodnje hrane manjih razmjera, koji i dalje hrane veći dio svjetskog stanovništva koristeći skromnu količinu zemljišta i proizvodeći manje otpada, bilo na malim poljoprivrednim zemljištima, i u voćnjacima, bilo u lovu i skupljanju šumskih plodova ili u lokalnom ribolovu. Ekonomije razmjera, posebice u sektoru poljoprivrede, u konačnici prisiljavaju male zemljoposjednike da prodaju svoju zemlju ili da napuste svoje tradicionalne kulture. Pokušaji nekih od njih da razviju druge, još raznolikije oblike proizvodnje pokazuju se neuspješnima zbog teškog pristupa regionalnim i globalnim tržištima ili zato što je infrastruktura za prodaju i transport u službi većih tvrtki. Nositelji vlasti imaju pravo i dužnost uvesti jasne i odlučne mjere za potporu malih proizvođača i raznolikost proizvodnje. Kako bi se osigurala ekonomska sloboda, čije će blagodati svi uživati, katkad je nužno nametnuti ograničenja onima koji posjeduju veća dobra i financijsku moć. Puko proglašavanje ekonomske slobode, dok stvarni uvjeti sprječavaju mnoge ljude da joj pristupe, i dok se mogućnosti za zapošljavanje nastavljaju smanjivati, proturječje je koje politiku dovodi na zao glas. Poduzetništvo, koje je plemenit poziv, koji ima za cilj stvaranje blagostanja i poboljšanje svijeta za sve, može biti plodan izvor za promoviranje područja u kojima poduzetnik obavlja svoju djelatnost, pogotovo ako obuhvaća stvaranje radnih mjesta kao bitan dio njegova služenja općem dobru. (Laudato Si - Hvaljen Budi - br. 129)

Upload: others

Post on 25-Oct-2019

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: XI. Nedjelja kroz godinu - zupa-sv-elizabete.hr · koja će postati velik i »predivan cedar« te zaključuje »Ja, Gospodin, visoko drvo ponizujem, a nisko uzvisujem zeleno drvo

Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim

ponedjeljka i blagdana. U slučaju hitnosti nazovite na tel. ili mob.

[email protected] www.zupa-sv-elizabete.hr

U ono vrijeme: Isus govoraše mnoštvu: »Kraljevstvo je Božje kao kad čovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, noću i danju sjeme klija i raste - sam ne zna kako; zemlja sama od sebe donosi plod: najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve.« I govoraše: »Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj da ga prispodobi iznesemo? Kao kad se gorušičino zrno posije u zemlju. Manje od svega sjemenja na zemlji, jednoć posijano, naraste i postane veće od svega povrća pa potjera velike grane te se pod sjenom njegovom gnijezde ptice nebeske.« Mnogim takvim prispodobama navješćivaše im Riječ, kako već mogahu slušati. Bez prispodobe im ne govoraše, a nasamo bi svojim učenicima sve razjašnjavao.

Varaždinska biskupija Župa sv. Elizabete Ugarske

Jalžabet

Odgovara: Župni ured sv. Elizabete - Jalžabet

18. - 24. lipnja 2018

XI. Nedjelja kroz godinu

(Broj 407/2018)

R i j e č B o ž j a

Draga braćo i sestre! Isus Krist posebno je volio prirodu, napose biljni svijet, sjeme, pšenicu, stabla, rast, o čemu svjedoče njegove brojne prispodobe, pa tako i dvije prispodobe u ovome evanđelju. Prva prispodoba rabi sliku sjemena bačena u zemlju te zemlje koja sama od sebe, bez čovjekova djelovanja, donosi plod. U grčkom izvorniku izraz za »sama od sebe« glasi automate, pa bismo mogli prevesti da zemlja »automatski«, slobodno, spontano, bez ikakva djelovanja sa strane, donosi plod. Krist time želi reći da Božje kraljevstvo, kakvo ono jest u njemu samome i kakvo on naviješta, podrazumijeva čovjekovu pasivnost. Tu bismo pasivnost mogli nazvati »puštanjem«. Da bi se Božje kraljevstvo dogodilo, da bi ono donijelo ploda u čovjeku, potrebno je da čovjek »pusti«, da puštanjem prestane djelovati, da puštanjem zapravo dopusti drugomu, Bogu i njegovu kraljevstvu, da ono djeluje. Ono ne može ući u čovjekov život gdje čovjek previše djeluje, gdje svojom djelatnošću zapravo stavlja zaprjeku Božjemu djelovanju. Posebno je to važno danas, kad živimo u vremenu djelovanja, vremenu akcije ili, kako bi rekao Romano Guardini, u vremenu u kojemu prevladava takozvana »svijetla volja« na uštrb »tamne volje«. Naime, »svijetla volja« aktivna je volja; ona izgleda poput ispaljene, napete strijele koja ide prema određenome cilju. To je volja koja živi od svrha i ciljeva, koja je uvijek napeta i djeluje. Prema Guardiniju, današnjemu čovjeku nedostaje upravo ona »tamna volja«, volja koja je lišena napetosti i djelovanja, volja koja pušta da se na nju djeluje, koja dopušta da u njoj nešto raste, nešto čime ona sama ne može ovladati. Imajući u vidu današnju prispodobu, možemo slobodno reći da nas ona uči toj »tamnoj volji«, uči nas umijeću puštanja u vremenu grčevita hvatanja, u vremenu pretjerane akcije, djelovanja i pretjeranoga reflektiranja. Samo tko »pusti«, postaje plodan, samo tko pusti Bogu da djeluje, postaje Božji. Dakako, puštanje ne isključuje djelovanje. Bog ne

poništava čovjekovo djelovanje, kako nas izvješćuje prispodoba: »A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve.« To je pak jedno novo, potpuno drukčije djelovanje, djelovanje koje proizlazi iz »puštanja«. Druga pak prispodoba o gorušičinu zrnu vezana je uz prvo čitanje iz Knjige proroka Ezekiela. Prorok Ezekiel opisuje neobičan način Božjega djelovanja. Bog otkida s velikoga cedra malu grančicu koja će postati velik i »predivan cedar« te zaključuje: »Ja, Gospodin, visoko drvo ponizujem, a nisko uzvisujem; zeleno drvo sušim, a drvu suhu dajem da rodi.« Na prvi pogled vrlo neobično i jako odbojno, jer nam se čini da Bog ne voli ništa veliko i životno, snažno i moćno. Štoviše, kao da se raduje slabomu, »niskomu i suhomu«, kao da želi da čovjek bude slab. Nietzsche bi rekao da je kršćanska vjera za slabiće, odnosno da ona čovjeka čini slabim i da je kršćanstvo religija slabih, rezigniranih, neostvarenih. No, takvo tumačenje nema veze s navedenim biblijskim tekstom jer Bog od niskoga i suhoga drveta čini veliko i zeleno drvo. Bog želi veličinu, snagu i moć, ali veličinu, snagu i moć koje se temelje na njegovim kriterijima. A taj kriterij jest »niskost«, »suhost«, odnosno malenost, sićušnost, kako čitamo u prispodobi o gorušičinu zrnu, koje je »najmanje sjeme na zemlji«. Bog, njegovo kraljevstvo, može djelovati samo kod onoga tko slijedi Božju logiku malenoga i sićušnoga, tko se sam učinio malenim, sićušnim pred Bogom kako bi primio Boga. Bog ne može doći onima koji su veliki, koji su puni sebe. Zato Bog izabire malene, sićušne, a i dolazi samo k njima. Ovim svijetom, nažalost, vlada potpuno druga logika, logika veličine i moći. A Kristova logika, logika gorušičina zrna, poučava nas da postanemo maleni i sićušni. Tu se krije istinska moć i snaga, od toga božanski ma­lenoga postaje se istinskim velikim, i to božansko sićušno daje istinski život svima koji ga primaju, jer na njemu se »gnijezde ptice nebeske«. Budimo maleni, odlučimo se za božanski maleno i postat ćemo božanski veliki. Amen!

TUMAČENJE RIJEČI BOŽJE: Prvo čitanje: Ez 17,22-24; Psalam: Ps 92,2-3.13-16; Drugo čitanje: 2Kor 5,6-10; Evanđelje: Mk 4,26-34

Kako bi se nastavilo omogućavati zapošljavanje, nužno je promicati ekonomiju koja pospješuje raznolikost proizvodnje i poduzetničku kreativnost. Na primjer, postoji velik niz sustava proizvodnje hrane manjih razmjera, koji i dalje hrane veći dio svjetskog stanovništva koristeći skromnu količinu

zemljišta i proizvodeći manje otpada, bilo na malim poljoprivrednim zemljištima, i u voćnjacima, bilo u lovu i skupljanju šumskih plodova ili u lokalnom ribolovu. Ekonomije razmjera, posebice u

sektoru poljoprivrede, u konačnici prisiljavaju male zemljoposjednike da prodaju svoju zemlju ili da napuste svoje tradicionalne kulture. Pokušaji nekih od njih da razviju druge, još raznolikije oblike proizvodnje pokazuju se neuspješnima zbog teškog pristupa regionalnim i globalnim tržištima ili zato što je infrastruktura za prodaju i transport u službi većih tvrtki. Nositelji vlasti imaju pravo i

dužnost uvesti jasne i odlučne mjere za potporu malih proizvođača i raznolikost proizvodnje. Kako bi se osigurala ekonomska sloboda, čije će blagodati svi uživati, katkad je nužno nametnuti

ograničenja onima koji posjeduju veća dobra i financijsku moć. Puko proglašavanje ekonomske slobode, dok stvarni uvjeti sprječavaju mnoge ljude da joj pristupe, i dok se mogućnosti za

zapošljavanje nastavljaju smanjivati, proturječje je koje politiku dovodi na zao glas. Poduzetništvo, koje je plemenit poziv, koji ima za cilj stvaranje blagostanja i poboljšanje svijeta za sve, može biti

plodan izvor za promoviranje područja u kojima poduzetnik obavlja svoju djelatnost, pogotovo ako obuhvaća stvaranje radnih mjesta kao bitan dio njegova služenja općem dobru.

(Laudato Si - Hvaljen Budi - br. 129)

Page 2: XI. Nedjelja kroz godinu - zupa-sv-elizabete.hr · koja će postati velik i »predivan cedar« te zaključuje »Ja, Gospodin, visoko drvo ponizujem, a nisko uzvisujem zeleno drvo

RASPORED SVETIH MISA

18. P - Marcel, Paula, Elizabeta; 1Kr 21,1-16; Ps 5,2-3.4b-7; Mt 5,38-42

19.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Alojz i Katarina Jurašković, Rok i Marija Jurašković, Ivan i Klara Šalamon

19. U - Romuald, Rajka, Bogdan; 1Kr 21,17-29; Ps 51,3-6b.11.16; Mt 5,43-48

19.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Stjepan Hrastić god.

20. S - Naum, Florencija, Margareta; 2Kr 2,1.6-14; Ps 31,20-21.24; Mt 6,1-6.16-18

19.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Gabrica god. i Mirko Vidačić i ob. Vidačić

21. Č - Alojzije Gonzaga, Vlekoslav, Slavko, Slava; Sir 48,1-14; Ps 97,1-7; Mt 6,7-15

19.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Štefanija Sović god.

22. P - Paulin, Ivan Fiser, Toma More; 2Kr 11,1-4.9-18.20; Ps 132,11-14.17-18; Mt 6,19-23

17.30 - Sv. Misa u Jalžabetu i vjenčanje + Stjepan Sever 18.30 - Sv. Misa u Jalžabetu + Vjekoslava, Josip i Gabrijela Cesarec, Marija i Đuro Sačer, Rozalija i Mato Cesarec 19.30 - Sv. Misa u Kelemenu + Vjekoslav, Dragutin, Stjepan Bobek, Josip Modrić

23. S - Josip Cafaso, Sidonija, Zdenka, Aron; 2Ljet 24,17-25; Ps 89,4-5.29-34; Mt 6,24-34

17.00 - Sv. Misa u Jalžabetu - Zahvalnica Za sve pok. đake i učitelje iz generacije 1953 god. 19.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Fabijan i Apolonija Piljak, ob. Ivan Piljak, Lucija Cukor

24. N - Svetkovina Rođenja Sv. Ivana Krstitelja (XII. Nedjelja kroz godinu); Iz 49,1-6; Ps 139,1-3.13-15; Dj 13,22-26; Lk 1,57-66.80 „Ivan mu je ime!.“

8.00 - Sv. Misa u Jalžabetu - ŽUPNA 1.) + Branko i Ljubica Levak, Ivan i Marija Šimunić 2.) + Ivan Križanić god., Gabrica Rabuzin god. 3.) + Antun Horvatić god. 11.00 - Sv. Misa u Kaštelancu - Proštenje 1.) + Jelislava i Stjepan Lukačić i rod., Tomo Horvat i rod., Anastazija i Vladimir Remar, Stjepan Trtinjak, Ivan i Ana Baneković 2.) + Ivan Slavin, ob. Vuković i Horvat 3.) + Marija, Ivan, Bara Horvat, Ivan i Marija Horvat i ob. Slavin 4.) + Ivan Vuković, ob. Vuković i ob. Družinić 5.) + Marija Vuković i Ljuba Hlebec 6.) + Stjepan Novak god., ob. Josip Novak

Je ti moguće ubrzati dolazak i rast Božjega kraljevstva? Isusova prispodoba o bačenu sjemenu, kao da nas ostavlja mirne pred darom Kraljevstva: čovjek „baci sjeme u

zemlju“ i čeka, povjerava se vremenu i tek se na kraju „laća srpa“. Ta slika, posuđena iz

ondašnjeg načina obrađivanja zemlje, kad je sve bilo povjereno zemlji i njezinoj plodnosti,

ističe vrijednost pouzdanja, nadanja, ali i nezaustavljivu snagu „sjemena Kraljevstva“

koje dolazi htjeli mi to ili ne. Svima nam nedostaje te strpljivosti i čekanja. Htjeli

bismo plod odmah (baš kao danas u poljoprivredi!). Ljepota kraljevstva nije tek u

njegovim plodovima, nego baš u njegovu rastu - u nama. I to je njegov plod.

Mlada misa vlč. Karla Kruljca Dragi župljani! U župi sv. Josipa u Varaždinu na Banfici 24. lipnja na

svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja svoju mladu misu u rodnoj župi proslavit

će vlč. Karlo Kruljac. Svečano mladomisničko slavlje u crkvi sv. Josipa

započet će u 11.00 sati! „Daj nam dobrih svećenika, mladež čuvaj, škole štiti. Zahvalni će rod hrvata, uvijek

tebi vijence viti...“

Isus ima oko da upozori na čudesa u prirodi. Time poučava svoje slušateljstvo, napose učenike: neka

od njega kao Mesije ne očekuju spektakularna, čudovišna djela, zahvate i uspjehe. Rast je temeljni zakon koji upravlja životom svakoga kršćanina i cijele Crkve kroz povijest: u malenosti - veliko, u

polaku i strpljivu rastu - sazrijevanje, kroz neprilike i male i velike protivnosti - k punom uspjehu.

No u sjemenu već klija puni klas. Dakako da te prispodobe ne uspavljuju kršćane da odlože svoje angažmane. Naprotiv! Ipak ih potiču na strpljivu ustrajnost u dobru. Osim toga, u prispodobama se

skriva pouka da ne ovisi sve o sijaču. Bog sam bdije nad svojim sjemenom! Pročitajmo svakako

odraz te Isusove prispodobe u 1 Kor 3,5-9. »Niti je što onaj koji sadi ni onaj koji zalijeva nego Bog

koji daje rasti.« Ali iako smo »Božja njiva i Božja građevina«, ne budimo lijeni »Božji suradnici«. (Bonaventura Duda, Sjeme je riječ Božja)

Proštenje u Kaštelancu rođenja svetog Ivana Krstitelja - Ivanje! U nedjelju 24. VI. proslavit ćemo

proštenje rođenja Svetog Ivana Krstitelja - Ivanje. Svečano misno slavlje u 11.00 sati predvodit će preč. Milan Lončarić. Sve Vas žitelje Kaštelanca kao i ljude

dobre volje i štovatelje Sv. Ivana Krstitelja pozivam da dođete na

proštenjarsko slavlje! Ovim putem zahvaljujem i našoj općini Jalžabet i

općinskim čelnicima na obnovi kapele i prostora oko kapele! Hvala!

Pitanje koje je odzvanjalo tih dana po Gorju judejskome može nas potaknuti da i

mi otvorenih očiju, razuma i srca prolazimo kroz život prepoznavajući u

znakovima vremena Božju volju te tragove njegove prisutnosti i ljubavi. Ivan je

došao da bi pripravio Kristu staze. To je zadaća i svakoga od nas. Pripraviti staze za

dolazak Kristov u ovom prostoru i vremenu i ljudima koji u njima žive.

Sveti Ivane Krstitelju, moli za nas!

Susret ministranata u Sračincu Dragi ministranti i ministrantice! U

subotu 23. lipnja s početkom u 9.00 sati u župi sv. Mihaela u Sračincu održat će se

dekanatski susret ministranata našeg Istočnovaraždinskog i

Zapadnovaraždinskog dekanata. Svi ministranti koji kane ići na susret neka

dođu u utorak 19. VI. Na misu u 19.00 sati nakon čega će biti sastanak i dogovor.

Susret u subotu će završiti oko 13.00 sati.

U subotu 23. VI. misom u 17.00 sati nekadašnji učenici naše Osnovne škole u

Jalžabetu iz generacije 1953 godine proslaviti će 50 godina od završetka

osnovne škole. Misa će biti za sve pokojne učenike i njihove učitelje. Jubilarcima

iskrene čestitke uz želju da u istome broju proslave i dijamantni jubilej!

VJENČANJE

petak 22. VI. u 17.30 sati

Tihomir Sinković - Sandra Sever

KRŠTENJE

subota 23. VI. 2018 u 12.00 sati

Lovro Hruškar