· web viewkako bi se djeci omogućilo otkrivanje i rješavanje problema potrebno je osim...
TRANSCRIPT
DJEČJI VRTIĆ ¨MAKSIMIR¨
Aleja A. Augustinčića 4, Zagreb
Tel: 2314-976, Fax: 2315-712
e-mail: [email protected]
KURIKULUM
DJEČJEG VRTIĆA ¨MAKSIMIR¨za pedagošku godinu 2015./2016.
Zagreb, rujan 2015. godine
Na temelju članka 43. Statuta Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨, Aleja A. Augustinčića
4., članka, te članka 7., stavka 4 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o
predškolskom odgoju i obrazovanju, na sjednici Odgojiteljskog vijeća održanoj
29.09.2015.g. razmatran je, a na sjednici Upravnog vijeća održanoj
30.09.2015.g. donesen je
KURIKULUM
DJEČJEG VRTIĆA ¨MAKSIMIR¨
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015./2016.
U Zagrebu, rujan 2015.g.
Ur.broj: _______________
Ravnatelj:
Silvana Bagarić
___________________
Predsjednik Upravnog vijeća:
Ljiljana Vitez
___________________
2
SADRŽAJ
1. Uvod................................................................................................................................4
2. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i
obrazovanje....................................5
2.1. Načela i vrijednosti Nacionalnog kurikuluma........................................................6
3. Kurikulum Dječjeg vrtića Maksimir...............................................................................7
3.1. Ciljevi kurikuluma...................................................................................................8
4. Programi........................................................................................................................11
4.1. Redoviti programi..................................................................................................11
4.2. Posebni programi...................................................................................................14
4.2.1. Programi ranog učenja stranog jezika....................................................14
4.2.1.1. Cjelodnevni program ranog učenja Engleskog jezika..............16
4.2.1.2. Cjelodnevni program ranog učenja Talijanskog jezika...........16
4.2.2. Cjelodnevni program obogaćen katoličkim vjerskim odgojem...............17
4.2.3. Plan i program odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj
– EKO program...................................................................................17
4.3. Alternativni programi.............................................................................................19
4.3.1. Cjelodnevni MONTESSORI program......................................................19
4.4. Program predškole.................................................................................................21
4.5. Kraći programi.......................................................................................................22
4.5.1. Kraći program rada s potencijalno darovitom i darovitom djecom.......22
4.5.2. Program prevencije zlostavljanja djece – CAP.......................................24
4.5.3. Talijanska igraonica................................................................................25
4.5.4. Program ¨Djeca u prirodi¨......................................................................26
4.5.5. Programi ljetovanja i zimovanja.............................................................27
4.6. Programi za roditelje..............................................................................................28
4.6.1. Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ i
¨Rastimo zajedno Plus¨.........................................................................28
3
1. UVOD
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci dio su sustava odgoja i obrazovanja
Republike Hrvatske, namijenjenoga djeci u dobi od navršenih šest mjeseci do polaska u
osnovnu školu. Godina prije polaska u školu je obvezna godina predškolskog odgoja i
obrazovanja za svu djecu u Republici Hrvatskoj.
Važnost rane i predškolske dobi, te kako ono što dijete u toj dobi doživljava, iskusi i nauči
ima značajnu ulogu u njegovom razvoju, ali i životu općenito, vrijednost je koja usmjerava
odgojno-obrazovno djelovanje. Upravo zato dječji vrtić mora biti mjesto u kojem će se
svakom djetetu pružiti prilika za optimalan i cjelovit razvoj i zadovoljavanje njegovih potreba
i prava. Stoga bi suvremeni vrtić, osim poticajne sredine, trebao nuditi i raznolikost u
programima, oblicima i načinima rada s djecom. Budući da vrtić predstavlja institucijski rani
i predškolski odgoj i obrazovanje, te skrb o djeci, smatra ga se dopunom obiteljskom odgoju,
što nameće obvezu partnerskog odnosa s roditeljima i širom društvenom zajednicom. U
skladu s time, osim redovitih cjelodnevnih programa, bogatstvo našeg vrtića čini veliki izbor
posebnih programa, igraonica za djecu, te radionica za roditelje.
Vrtići imaju specifične prostorne i materijalne uvjete, te stručne radnike s različitim
profesionalnim kompetencijama kao i autentični sastav djece i roditelja, koji sačinjavaju
jedinstveno ozračje ustanove, kao i njezinu kulturu. Na temeljima vlastite kulture, svaki vrtić
razvija vlastiti kurikulum u okvirima nacionalnog kurikuluma koji je propisan i zajednički na
razini države. Stoga je potrebno istraživati, vrednovati i postupno podizati kvalitetu odgojno-
obrazovne prakse našeg vrtića i u tom smislu razvijati specifični vlastiti kurikulum. U skladu
s time, nastojeći osigurati otvoren i fleksibilan program izradili smo kurikulum našeg vrtića
kao polazište u odgojno-obrazovnom radu s djecom rane i predškolske dobi.
4
2. NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE
S ciljem unapređivanja i obogaćivanja odgojno-obrazovnog procesa, i kurikuluma svakog
vrtića, tj. sustava ranog i predškolskog odgoja u cjelini, na razini Republike Hrvatske izrađen
je Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. U njemu su sadržana
polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi, proizašli iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-
obrazovne prakse i kurikuluma vrtića u Republici Hrvatskoj i dosega hrvatskih i
međunarodnih znanstvenika u području teorije ranog i predškolskog odgoja. Obveza vrtića je
da se kontinuirano usklađuje s Nacionalnim kurikulumom, koji će mu služiti kao okosnica za
izradu vlastitog Vrtićkog kurikuluma. Razvoj odgojno-obrazovnog procesa i Vrtićkog
kurikuluma kontinuirani je proces, koji uključuje neprestano mijenjanje, organiziranje i
transformiranje vlastite odgojno-obrazovne prakse.
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje izrađen je na postojećim
dokumentima, primjerima dobre odgojno-obrazovne prakse u Republici Hrvatskoj i svijetu te
znanstvenim studijama u području institucijskoga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Nacionalni kurikulum prihvaća postignuća u području institucijskog ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja, kao i dosege u području profesionalnog razvoja odgojitelja i drugih
stručnih djelatnika vrtića, pri tom izdvajajući studiju Nove paradigme djetinjstva koja je
sažeta u nekoliko temeljnih postavki1:
Dijete je osobnost već od rođenja i treba ga ozbiljno shvaćati i poštovati.
Dijete nije objekt u odgojnom procesu, već je socijalni subjekt koji participira,
konstruira i, u velikoj mjeri, određuje svoj vlastiti život i razvoj.
Djetinjstvo nije samo pripremna faza za budući život, već je životno razdoblje koje
ima svoje vrijednosti i svoju kulturu.
Djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajednički izgrađuju.
Djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s određenim prostorom,
vremenom i kulturom (sociokonstruktivizam) te varira s obzirom na različitost uvjeta
i kulture u kojima se događa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji ni
univerzalno djetinjstvo.
__________________1Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
2.1. Načela i vrijednosti Nacionalnog kurikuluma
5
Uporište za uspješno ostvarivanje vrtićkih kurikuluma, odnosno partnerstva između
svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa u izradi i provedbi kurikuluma su bitna načela:
Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa vrtića
Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom
Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju
Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse
Vrijednosti su orjentacija u kreiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva kako
bi se osigurala individualna i društvena dobrobit. Temeljne vrijednosti Nacionalnog
kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje proizlaze iz opredijeljenosti hrvatske
obrazovne politike za cjeloviti osobni razvoj djeteta, za čuvanje i razvijanje nacionalne,
duhovne, materijalne i prirodne baštine Republike Hrvatske, za europski suživot te za
stvaranje društva znanja i vrijednosti koje će omogućiti napredak i održivi razvoj.
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje promiče planiranje i
djelovanje odgoja i obrazovanja utemeljenog na vrijednostima koje bi iz perspektive povijesti,
kulture, suvremenih događaja i projekcija budućnosti trebale unaprjeđivati intelektualni,
društveni, moralni i duhovni razvoj djece, a to su2:
znanje
humanizam i tolerancija
identitet
odgovornost
autonomija
kreativnost.
__________________2 Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, 2012., Nacionalni centar
za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
6
3. KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA MAKSIMIR
Tražeći smjer razvoja našeg vrtića već nekoliko godina radimo na razvoju vlastitog
kurikuluma, temeljenim na vrijednostima i načelima proizašlim iz Programskog usmjerenja
odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.g.), a koja su u skladu s Nacionalnim
kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Osnovno polazište u našem odgojnom-obrazovnom procesu i kurikulumu je
humanističko razvojna koncepcija, prema kojoj je dijete aktivan subjekt u vlastitom učenju,
odgoju i razvoju, koje ima svoje mišljenje, emocije, potrebe i želje. Osim toga, dijete je i
znatiželjno i kompetentno, s raznovrsnim interesima, mogućnostima i znanjima, te je u
interakciji sa socijalnom i materijalnom okolinom. Shvaćanje djeteta polazište je za
oblikovanje svih segmenata odgojno-obrazovnog procesa3. Prema tome, kurikulum polazi od
djeteta i njegovih interesa, potreba, prava i mogućnosti, te je otvoren, dinamičan, promjenjiv i
razvojan3.
Kurikulum je holističke, tj. integrirane prirode, jer podrazumijeva cjelovit odgoj i
obrazovanje djece rane i predškolske dobi. Kurikulum se mijenja na temelju učenja,
istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. U vrtiću, instituciji koja
provodi odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi, sadržaji djetetova učenja su
orjentacijski – nisu strogo propisani, tako da se poučavanje zamjenjuje učenjem čineći kroz
doživljaje i iskustvo. Poticaji se nude na temelju praćenja i podržavanja dječjih interesa i
inicijative, te se pritom kontinuirano obogaćuje materijalna sredina i vodi računa o kvalitetnoj
i ravnopravnoj komunikaciji odrasli-dijete, dijete-djeca. Kako bi se djeci omogućilo
otkrivanje i rješavanje problema potrebno je osim raznovrsne ponude materijala osigurati mu i
situacije za učenje. Dijete je u svojoj interakciji s materijalnom i socijalnom okolinom
samostalno, vođeno vlastitim interesima, dakle slobodno bira sadržaje i aktivnosti, istražuje,
igra se i uči, samo ili u suradnji s drugima (suradničko učenje).
Pažljivim promatranjem i slušanjem djece, te dokumentiranjem njihovih aktivnosti
oblikujemo naš kurikulum. Humanistička i razvojno primjerena orjentacija kurikuluma
usmjerena je na cjelovit razvoj svakog djeteta i njegovu osobnost.
__________________3 Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, 2012., Nacionalni centar
za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
7
Jedna od značajki Kurikuluma našeg vrtića je poštivanje i prihvaćanje raličitosti djece
(dob, posebne potrebe i prava, nacionalnost...). U skladu s time otvoreni smo za prijem i
integraciju djece s posebnim potrebama, uključujući i djecu s teškoćama u razvoju u redovite
programe odgoja i obrazovanja. Unaprijedili smo ovo područje rada izradivši
individualizirane programe za rad s djecom s teškoćama u razvoju, program rada s darovitom
djecom, potičemo individualizirani pristup u radu, te smo osigurali treće odgojitelje i
pomagače u skupinama gdje borave ta djeca.
Odgojno-obrazovno djelovanje zahtjeva visoku razinu osobnih i profesionalnih
kompetencija stručnih radnika, što iziskuje kontinuirano stručno usavršavanje. Time se
nameće koncept cjeloživotnog učenja kao temeljno načelo Kurikuluma našeg vrtića.
Misija dječjeg vrtića Maksimir je stvaranje kvalitetnijih uvjeta za razvoj, odgoj i
učenje djece. Pritom kao viziju imamo bogato materijalno okruženje koje je u skladu sa
suvremenim spoznajama o razvoju i učenju djece. Kako bismo postigli navedeno potrebno je
raditi i na senzibiliziranju i zajedničkom kontinuiranom djelovanju svih sudionika u odgojno-
obrazovnom procesu u cilju ostvarivanja kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja djece. Dakle,
zajednička vizija pokreće naše akcije i stvara obvezu suradnje svih djelatnika, a i roditelja u
kreiranju zajedničkih vrijednosnih sustava radi podizanja kvalitete rada.
3.1. Ciljevi kurikuluma
U skladu s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje naš
Kurikulum usmjeren je prema osiguranju dobrobiti za dijete, što podrazumijeva usmjerenost
planiranja odgojno-obrazovnog procesa na dijete i na njegovu dobrobit. Razumijevanje
dobrobiti i njezinih dimenzija proizlazi iz znanja i očekivanja odgojitelja te njegovih
shvaćanja djeteta, djetinjstva, socijalizacije, odgoja i obrazovanja, što znači da je psihološki,
pedagoški i didaktički utemeljeno4.
__________________4Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
8
Dobrobiti za dijete:
sigurnost
sreća i zadovoljstvo
zadovoljavanje potreba
življenje i učenje prava
samopoštovanje i samopouzdanje
razvoj identiteta djeteta (osobnog i socijalnog)
prihvaćanje sebe, svojih emocija i mišljenja
prihvaćanje drugih, njegovih emocija, mišljenja i drugih različitosti
razvoj samostalnosti mišljenja i djelovanja, te prihvaćanje odgovornosti
uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih potencijala
istraživanje i razvijanje kompetencija
radoznalost i inicijativnost djeteta
osvještavanje procesa vlastitog učenja (upravljanje, preuzimanje odgovornosti,
samoprocjena)
izrada i vođenje projekata na djetetovu i/ili odgojiteljevu inicijativu
razvoj kreativnosti u mišljenju i izražavanju
učenje socijalno prihvatljivih oblika ponašanja i usklađivanje s pravilima odgojno-
obrazovne skupine
uspostavljanje i održavanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima
nenasilno rješavanje problema i sukoba, te donošenje odluka
Kako bismo osigurali dobrobit djeci posebno radimo na partnerstvu s
roditeljima/skrbnicima i usklađivanju očekivanja i postupaka prema svakom djetetu.
Razmjenom informacija o razvoju i učenju djece saznajemo njihove interese, potrebe, te jake i
slabe strane. Pružamo podršku roditeljima u ostvarivanju njihovih roditeljskih odgovornosti i
uloga kroz individualna savjetovanja (psiholog, pedagog, logoped), individualne razgovore,
roditeljske sastanke s raznim tematikama, te kroz Program radionica za roditelje ¨Rastimo
zajedno¨ i ¨Rastimo zajedno Plus¨. Međusobnu suradnju ostvarujemo i putem roditeljskih
kutića, letaka, brošura, internet stranice i sl.
Za ostvarivanje navedenih dobrobiti djece potrebna je visoka razina osobnih i
profesionalnih kompetencija, na čijem osnaživanju kontinuirano radimo. Radom u timu
9
refleksivnih praktičara svaki pojedinac ima mogućnost vrednovanja i samovrednovanja
odgojno-obrazovne prakse, te istraživanja iste. Pri tom njegujemo timski rad i radimo na
razvijanju osobne i profesionalne odgovornosti svih stručnih radnika i ostalih radnika u
dječjem vrtiću.
Unapređivanjem uvjeta za kontinuitet u osiguranju dobrobiti djece ostvarujemo
suradnju sa širom i užom društvenom zajednicom, kroz stručna usavršavanja, razmjenu
informacija i iskustava te pružanjem i dobivanjem podrške u radu s djecom.
Vrtićki kurikulum razrađen je po odgojno-obrazovnim programima.
10
4. PROGRAMI
4.1. Redoviti programi
Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na integriranom, razvojno-
primjerenom, fleksibilnom i inkluzivnom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističko-
razvojnu koncepciju, odnosno na razvoj cjelovite osobnosti djeteta. To je cjelovit razvojni
program usmjeren na brigu o sigurnosti i zdravlju te na optimalno zadovoljavanje djetetovih
potreba i prava, na poticanje rasta, razvoja, odgoja i učenja u skladu s individualnim
mogućnostima djeteta.
Ostvarivanje kvalitetnih programa našeg vrtića podrazumijeva ciljeve:
planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada u skladu sa suvremenim spoznajama
o razvoju i učenju djece
zadovoljavanje potreba, mogućnosti i prava djeteta uz princip individualizacije
njega i briga o zdravim stilovima života
igra kao najefikasnija metoda učenja
bogata materijalna sredina, koja potiče djecu na istraživanje, otkrivanje i aktivno učenje
bogata socijalna sredina koja omogućuje slobodan izbor aktivnosti i partnera u procesu
učenja
prihvaćanje različitosti i međusobno poštivanje
akcijska istraživanja u odgojno-obrazovnom radu s djecom
partnerski odnos s roditeljima
stručno usavršavanje stručnih suradnika i odgojitelja u vrtiću - organizaciji koja uči,
razvija se i mijenja
kontinuirano praćenje i vrednovanje rada uz prilagođavanje i fleksibilnost usklađivanja s
promjenama
11
Redoviti 10-satni programi
Centralni objekt:
NAZIV NOSITELJI - ODGOJITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Bubice Jelena Cvjetičanin i Nevenka Šabić
Razvoj životno važnih znanja,
vještina i navika djece rane dobi
800 - 1245
1030 - 1630
od 01.09.2015.g.
do 31.08.2016.g.
2. Leptirići Vesna Mulig i Željka Pleteš
Razvoj životno važnih znanja,
vještina i navika djece rane dobi
800 - 1245
1030 - 1630
3. Ribice Vesna Kozlina i Mirela K. Divjak
Razvoj socijalnih kompetencija kod
djece rane dobi kroz igru i govor
800 - 1245
1030 - 1630
4. Pandice Janja Škember i Maja Martin Bašić
Partnerstvo s roditeljima
800 - 1245
1030 - 1630
5. Pčelice Ljiljana Vitez i Jasenka Matijević
Odgoj za ekologiju i održivi razvoj
800 – 1315
1100 - 1630
6. SunceLjiljana
Topolovšek i Vesna Turković
Partnerstvo s roditeljima
800 - 1315
1100 - 1630
7. Zagići Biserka Nežić i Renata Lončar
Djeca istražuju svoju kulturu i tradiciju –
Zakaj volim Zagreb?
800 - 1315
1100 - 1630
8. LavićiRenata Šaler,
Morana O. Kolarić i Anita Gracin
Program predškole – suradnička kultura
800 - 1315
1100 - 1630
12
Područni objekt:
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Točkice Ana Mandić i Ljiljana Vrban
Kompetencije djece rane dobi
800 - 1245
1030 - 1630
od 01.09.2015.g.
do 31.08.2016.g.
2. SunčekoVišnja Komušar i
Bernarda Koprivnjak
Dječji vrtić – istraživački laboratorij
800 - 1245
1030 - 1630
3. LopticeMarija Klišanin i
Jadranka Komerlin
Kompetencije djece školskih obveznika – kultura u različitim
sredinama
800 - 1315
1130 - 1630
4. Kikići Nataša Bajić i Ana Graf
Istraživanje prirode u neposrednom
okruženju
800 - 1315
1100 - 1630
5. Cvjetići Marijana Kolarić i Mara Ljubičić
Poticanje pozitivnih vrijednosti kod djece
rane i predškolske dobi
800 - 1345
1130 - 1630
Namjena programa
Redoviti cjelodnevni 10-satni program namjenjen je za sve dobne skupine djece,
provodi se svakodnevno radnim danom u jasličnim i vrtićkim skupinama, koji provode
odgojitelji u skladu sa suvremenim spoznajama o razvoju i učenju djece rane i predškolske
dobi. U skupinama redovitog primarnog programa Vrtić organizira i integraciju djece s
posebnim potrebama i teškoćama u razvoju.
Vrednovanje
Praćenje provedbe plana i programa odgojno-obrazovne skupine (pedagoška
dokumentacija odgojno-obrazovne skupine)
Praćenje odgojno-obrazovnog rada od strane stručnih radnika
Istraživanje odgojno-obrazovnog procesa i zajedničko učenje kroz refleksije i
samorefleksije (foto i video zapisi), zapisnici
Unutarnje i vanjsko vrednovanje (GUOKS, MZOS, AZOO i NCVVO)
Protokoli, upitnici, ankete za praćenje razvoja djece, za odgojitelje i roditelje
13
4.2. Posebni programi
4.2.1. Programi ranog učenja stranih jezika
Znanstvene spoznaje pokazuju da je rana dob optimalna za početak usvajanja stranog
jezika, jer djeca brže i lakše usvajaju njegov pravilan izgovor, intonaciju i artikulaciju, a
samim time razvijaju osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te spontanost u izražavanju.
Osnovno obilježje rada kojem težimo je humanističko-razvojni pristup uz poštivanje
cjelovitog pristupa u poticanju razvoja djeteta, individualni pristup svakom djetetu i
zadovoljavanje potreba djece.
Ciljevi programa su:
obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada na stranom jeziku uz poštivanje zakonitosti
metodike učenja stranog jezika
poticanje cjelovitog razvoja djeteta
razvijanje i podržavanje interesa za usvajanje stranog jezika
razvijanje osjetljivosti za drugi fonološki sustav
razvijanje i postupno izražavanje na stranom jeziku u okviru izraženih potreba
prilagođeno dobi djeteta
poticanje želje djeteta za daljnjim učenjem stranog jezika u osnovnom obrazovanju
poticanje djece na upoznavanje i prihvaćanje rasnog identiteta drugih, prema načelima
uzajamnog poštovanja, tolerancije i nenasilja
upoznavanje različitih običaja i kultura pojedinih zemalja stranog govornog područja.
Iz ciljeva proizlaze i specifične zadaće, a to su:
- obogaćivanje djetetovih iskustava i spoznaja
- poticanje djece da spontano reagiraju na stranom jeziku u svakodnevnim životnim
situacijama (tzv. ¨situacijsko učenje¨)
- usvajanje i proširivanje jezičnog vokabulara kroz tematske sadržaje prilagođeno dobi,
interesima i potrebama djece
- poticanje interesa za upoznavanje raznih kultura
14
Program se primjenjuje prilikom svakodnevnih aktivnosti kao što su oblačenje, svlačenje,
pranje zuba, ruku, hranjenje…Pomoću pjesama, recitacija, priča i ostalih raznolikih aktivnosti
i igru potiče se djecu na imenovanje predmeta, situacija i doživljaja na engleskom jeziku, te
na uporabu vokabulara kroz svakodnevne životne situacije, te obilježavanje tradicionalnih
blagdana i običaja stranih zemalja (Halloween, Thanksgiving Day, St.Patrick's Day, Befana,
Romeo i Julia...).
Program je fleksibilan ovisno o dobi i interesima djece unutar odgojno-obrazovne
skupine. Na taj način djeci se omogućuje razvoj socijalne kompetencije, kreativnosti,
samostalnosti i vokabulara na stranom jeziku. Program provode posebno educirane
odgojiteljice.
Vrednovanje
Praćenje provedbe plana i programa odgojno-obrazovne skupine (pedagoška
dokumentacija odgojno-obrazovne skupine)
Praćenje odgojno-obrazovnog rada od strane stručnih radnika
Istraživanje odgojno-obrazovnog procesa i zajedničko učenje kroz refleksije i
samorefleksije (foto i video zapisi), zapisnici
Unutarnje i vanjsko vrednovanje (GUOKS, MZOS, AZOO i NCVVO)
Protokoli, upitnici, ankete za praćenje razvoja djece, za odgojitelje i roditelje
15
4.2.1.1. Cjelodnevni program ranog učenja ENGLESKOG jezika
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Little stars
Regina Strenja i Ana Mihaliček
Harcet
rano učenje engleskog jezika
800 - 1330
1100 - 1630 od 01.09.2015.g.
do 30.06.2016.g.2. Teddies
Ines Vrsalović Nardelli i Anamarija Klišanić
rano učenje engleskog jezika
800 - 1330
1100 - 1630
U dječjem vrtiću Maksimir primarni program s integriranim ranim učenjem engleskog
jezika reverificiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 06.08.2015.g..
Program se ostvaruje unutar dvije mješovite odgojno-obrazovne skupine u centralnom
objektu Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨. Polaznici su djeca od 3. godine života do polaska u školu.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za
učenjem engleskog jezika.
4.2.1.2. Cjelodnevni program ranog učenja TALIJANSKOG jezika
U dječjem vrtiću Maksimir primarni program s integriranim ranim učenjem
talijanskog jezika reverificiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
03.07.2015.g..
Program se ostvaruje unutar jedne mješovite odgojno-obrazovne skupine u
centralnom objektu Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨. Polaznici su djeca od 3. godine života do
polaska u školu.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za
učenjem talijanskog jezika.
16
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. StellineSandra Zjačić
Ljubičić iVanja Šuško
rano učenje talijanskog jezika
800 - 1330
1100 - 1630
od 01.09.2015.g.
do 30.06.2016.g.
4.2.2. Cjelodnevni program obogaćen KATOLIČKIM VJERSKIM odgojem
Program katoličkog vjerskog odgoja djece u dječjem vrtiću Maksimir utemeljen je na
važećim zakonskim i stručno-koncepcijskim dokumentima i verificiran je od strane
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 20.01.2003.g..
Ciljevi programa
Cilj katoličkog vjerskog odgoja je otvoriti duhovnu dimenziju djeteta i oplemeniti ga
za stvarne i jedine ljudske vrijednosti: savjest, intelekt, karakter, vjera, ljubav, nada i
osobnost.
U redoviti program integrirani su elementi katoličkog vjerskog odgoja, gdje se
indirektno, kroz igru, u djetetu potiče ljubav prema istini, dobroti, životu. Tako se na spontan i
blag način, poštujući dječju prirodu, njeguje i duhovna dimenzija djeteta. Pažljivo osmišljeni
poticaji i aktivnosti uče dijete ljubiti i poštovati sebe i druge, ujedno ga odgajajući za
odgovornost prema cijelome svijetu. Program provode posebno educirane odgojiteljice.
Program se ostvaruje unutar jedne odgojno-obrazovne skupine u centralnom objektu
Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨. Polaznici su djeca od 4. do 5. godine života.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za
katoličko-vjerskim programom.
4.2.3. Cjelodnevni program odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj – EKO program
Odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj jedan je od primarnih nacionalnih i
preventivnih programa, integralni je dio odgojno – obrazovnog programa za djecu
predškolske dobi u našem vrtiću. Njegovo utemeljenje nalazimo u zakonskim i programskim
17
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Bubamare Dubravka Radoš i Andrea Kosić odgoj u vjeri 800 - 1330
1100 - 1630
od 01.09.2015.g.
do 31.08.2016.g.
dokumentima i verificiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
19.10.2011.g..
Ciljevi programa
Opći cilj odgoja i obrazovanja za okoliš je stjecanje znanja, oblikovanje stavova i
usvajanje pozitivnih modela ponašanja - EKOLOŠKI ODGOJ.
Iz cilja proizlaze i specifične zadaće, a to su:
- Poticati radoznalost i interes djeteta za prirodno okruženje, razvijati oduševljenje i
divljenje otkrivanjem zanimljivosti, neobičnosti, raznolikosti i ljepote za prirodne i
društvene vrednote
- Vrijednosti koje ćemo poticati i živjeti (ljubav, prijateljstvo, suosjećanje, razumijevanje,
suradnja, darivanje, odlučnost, upornost, skromnost, nesebičnost, pravednost, iskrenost,
kritičko mišljenje, odgovornost, poštivanje različitosti, izgrađivanje identiteta ikulture...)
- Omogućiti opažanje i doživljavanje prirodnih pojava (sunce, vjetar, kiša, snijeg, magla,
mraz...), vremenskih mijena (godišnja doba) i životnih zajednica (flora i fauna), razvijati
spoznaje o osnovnim životnim procesima (rađanje, rast, razmnožavanje, umiranje...) i
životnim uvjetima (voda, zrak, svjetlo tlo)
- Razvijati spoznaju djeteta o međusobnoj povezanosti žive i nežive prirode, ovisnosti
raznolikih životnih zajednica, a osobito čovjeka i prirode, osvješćivati opasnosti od
zagađenja okoliša i mogućnosti za njegovo očuvanje i unapređenje
- Osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta s prirodnim okruženjem radi stjecanja znanja i
iskustva, razvijati sposobnosti rješavanja konkretnih problema u suradnji s drugom djecom
i odraslima, razvoj samostalnosti i odgovornosti
- Podržavati razvoj pozitivnih emocija i stavova, osvješćivanje vlastitih sposobnosti i
potencijala za čuvanje, njegovanje i unapređivanje prirode, stvaranje navika ekološkog
ponašanja i ciljanog djelovanja na rješavanju aktualne problematike u neposrednom
životnom okolišu
- Naglašavanje neophodnosti smanjivanja i zbrinjavanja otpada, te recikliranog korištenja
energije i vode.
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Srčeka Branka Gregor i Ljiljana Jurić
Poticanje razvoja kompetencija u
području ekologije i održivog razvoja
800 - 1245
1100 - 1630
od 01.09.2015.g.
do 30.06.2016.g.
18
4.3. Alternativni programi
4.3.1. Cjelodnevni MONTESSORI program
U dječjem vrtiću Maksimir alternativni Montessori program verificiran je od strane
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 23.04.2012.g..
MARIA MONTESSORI:
Maria Montessori (1870-1952) je bila prva žena liječnica u Italiji. Svoju metodu je
razvila pomoću empirijskog promatranja djece.
Montessori sustav se razvija na filozofiji razvoja djeteta prema kojoj pojedinac stječe
operativna znanja u područjima života u kojima će sudjelovati kao odrasla osoba. Važno je
uvažavati djetetovu slobodu unutar granica. Vrlo je važna dobro pripremljena okolina i
aktivnosti koje razvijaju dječje psihofizičke sposobnosti.
MONTESSORI METODA :
Jedna od uloga odgojitelja je osigurati djeci poticajnu okolinu, koja će im povećati
prirodnu radoznalost te im omogućiti spontano učenje i otkrivanje kroz igru. Montessori
metoda u potpunosti uvažava dječju individualnost i od nje polazi.
Umjesto vanjskog vođenja pruža mu se indirektna pomoć kako bi samo sebe vodilo:
¨POMOZI MI DA UČINIM SAM¨.
Montessori je način života koji ima svoj cilj, a to je da svako dijete bude neovisno,
samopouzdano, motivirano, odgovorno te da postupno razvija sve svoje talente i potencijale.
PODRUČJA RADA:
Vježbe praktičnog života, za razvoj osjetilnosti, za razvoj jezika, matematike i
kozmičkog odgoja.
NAČELA :
1. Načelo upijajućeg uma - dijete upija sve oko sebe
19
2. Načelo pripremljene okoline-posebno izrađen pribor i strukturirana okolina
3. Načelo promatranja - odgojitelj promatranjem uočava i utvrđuje djetetove potrebe
4. Načelo slobodnog izbora i ponavljanja - dijete samo odabire pribor koje će raditi
vođeno unutarnjom motivacijom
5. Načelo osobnog tempa i trajanja rada
6. Načelo provjere ispravnosti
7. Načelo discipline - unutarnja disciplina djeteta uči ga razvijanju pozitivne suradnje s
drugima kao temelj demokratskog djelovanja
8. Načelo mirovanja
9. Načelo ¨Tri stupnja¨- koje omogućuje usvajanje novih sadržaja u stupnjevima kao i
provjeru novostečenog znanja
10. Načelo heterogenosti skupine
Program se ostvaruje unutar dvije odgojno-obrazovne skupine u centralnom objektu
Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨. Jedna skupina je mješovita i polaznici su djeca od 3. godine života
do polaska u školu, a druga skupina je jaslička i polaznici su djeca od 1. do 3. godine života.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za
Montessori programom.
Vrednovanje
Praćenje provedbe plana i programa odgojno-obrazovne skupine (pedagoška
dokumentacija odgojno-obrazovne skupine)
Praćenje odgojno-obrazovnog rada od strane stručnih radnika
Istraživanje odgojno-obrazovnog procesa i zajedničko učenje kroz refleksije i
samorefleksije (foto i video zapisi), zapisnici
20
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Vjeverice Marina Valić i Vedrana Hofšteter
Sustav odgoja i obrazovanja Marie
Montessori
800 - 1330
1100 - 1630 od 01.09.2015.g.
do 30.06.2016.g.2. Mačke Marija Jukić i
Kristina Kutleša
Sustav odgoja i obrazovanja Marie
Montessori
800 - 1330
1100 - 1630
Unutarnje i vanjsko vrednovanje (GUOKS, MZOS, AZOO i NCVVO)
Protokoli, upitnici, ankete za praćenje razvoja djece, za odgojitelje i roditelje
4.4. Program predškole
Cilj programa je osigurati okruženje u kojem će djetetu u godini pred polazak u školu
maksimalno razviti sve svoje osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja,
vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u
osnovnoškolskoj sredini.
Okruženje kao niz materijalnih i komunikacijskih čimbenika organizirat će se tako da
potiču i reguliraju djetetov psihički razvoj, te da utječu na formiranje njegove osobnosti i
njegovih socijalnih stavova i vještina.
Osnovna zadaća programa predškole je razvijanje i unapređivanje: tjelesnih,
emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala te poticanje komunikacijskih vještina
potrebnih za nove oblike učenja5. Program predškole provodi se u sklopu redovitog programa
za djecu polaznike vrtića.
Namjena
Program je namijenjen djeci školskim obveznicima pedagoške godine 2014./2015..
Vrednovanje
Praćenje provedbe plana i programa predškole (naglasak na kompetencijama djece)
Praćenje odgojno-obrazovnog rada predškole od strane stručnih radnika
Istraživanje odgojno-obrazovnog procesa i zajedničko učenje kroz refleksije i
samorefleksije (foto i video zapisi)
Unutarnje i vanjsko vrednovanje (GUOKS, MZOS, AZOO i NCVVO)
Protokoli, upitnici, ankete za praćenje razvoja djece, za odgojitelje i roditelje
Testiranje školskih obveznika od strane psihologa i logopeda
21
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Program predškole
odgojitelji čija su djeca školski
obveznici
priprema za školu(u sklopu redovitog
programa)
800 - 1330
1100 - 1630
od 01.10.2015.g.
do 31.05.2016.g.
__________________5Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole, 2014., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
4.5. Kraći programi
4.5.1. Kraći program rada s potencijalno darovitom i darovitom djecom
Lako je previdjeti karakteristike darovitosti kod male djece, međutim već u vrtiću
možemo prepoznati darovito dijete, kao ono koje, u odnosu na svoje vršnjake, puno toga čini
prije, brže, bolje, više, drugačije. U predškolskoj dobi darovitim djetetom smatramo ono koje,
u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja, tj. iznadprosječna postignuća
od svojih vršnjaka. Osnovu tih iznimnih postignuća čini specifičan način intelektualnog
funkcioniranja darovitog djeteta. Sve navedeno ih ujedno čini i djecom s posebnim
potrebama. Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (čl.6 st.6; čl.17 st.3.)
predškolska ustanova dužna je omogućiti darovitoj djeci program koji odgovara zadovoljenju
njihovih specifičnih potreba.
Polazimo od pretpostavke da ćemo, ako djeci omogućimo dovoljno poticajno okruženje i
raznolika iskustva, među njima uočiti onu djecu koja se ističu po svojim potencijalima. U
program rada treba uključiti svu onu djecu koja su prepoznata kao potencijalno darovita te
samim tim zahtijevaju dodatnu pažnju i potrebno im je omogućiti dodatne aktivnosti.
Ciljevi programa
1. identifikacija potencijalno darovite i darovite djece
2. poticati maksimalni razvoj djetetovih potencijala u svim aspektima razvoja, uz
poštivanje individualnosti djeteta
3. pružanje odgovarajućih poticaja u svrhu razvoja postojećih potencijala u području
razvoja u kojem je identificirana natprosječnost
4. poticanje usvajanja vještina i navika koje omogućuju iskazivanje darovitosti uz
istovremenu uklopljenost u okruženje u kojem se dijete nalazi
5. stručna pomoć i podrška roditeljima potencijalno darovite i darovite djece
6. stručna pomoć i podrška odgojiteljicama vezano uz rad s potencijalno darovitom i
darovitom djecom
22
Kriteriji uvrštavanja djeteta u program određeni su primjenom posebne procedure
psihologijske identifikacije koja podrazumijeva slijedeće:
a) procjena i preporuka odgojiteljica (napravljena na temelju promatranja djeteta u
aktivnostima i ispunjavanju kontrolnih listi karakterističnih oblika ponašanja
potencijalno darovite i darovite djece)
b) procjena roditelja – intervju s roditeljima i liste za procjenu djece
c) procjena psihologa (procjena razvojnih potencijala djeteta putem
psihodijagnostičkih testova i analiza kreativnih uradaka)
Aktivnosti s djecom, koje su najpogodnije za primjenu u svrhu provedbe ovog programa, jesu
one koje potiču aktivno učenje, kreativno mišljenje, više razine misaonih procesa. To su: igre
za poticanje kreativnog mišljenja, logičko-kombinatoričke aktivnosti, edukativne igre na
računalu, istraživalačke igre i pokusi, igre za poticanje verbalnih sposobnosti, didaktičke igre
(slagalice, logičke ploče...), projektna metoda, radni listovi, pitalice, skrivalice, rebusi,
mozgalice.
U dječjem vrtiću Maksimir kraći program rada s potencijalno darovitom djecom
verificiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 06.08.2015.g..
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1.Maksimalci – tajni laboratorij
Petra Malnar, psih.Jadranka Barać, ped.Marina Valić, odg.Nataša Bajić, odg.
igraonica za potencijalno darovitu i
darovitu djecu 900 - 1100
1xtjedno
od studenog 2015.g.
do kraja svibnja 2016.g.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji potpišu pisanu izjavu o sudjelovanju u
igraonici za potencijalno darovitu i darovitu djecu.
Vrednovanje
Praćenje provedbe plana i programa rada igraonice
Istraživanje odgojno-obrazovnog procesa i zajedničko učenje kroz refleksije i
samorefleksije (foto i video zapisi...)
Unutarnje i vanjsko vrednovanje (Centar Bistrić)
23
Razgovori s djecom i njihovi uratci
4.5.2. Program prevencije zlostavljanja djece – CAP
CAP program je program primarne prevencije zlostavljanja, a bazira se na filozofiji
ojačavanja i osposbljavanja – vjerovanju da svi ljudi, pa tako i djeca imaju pravo na
informacije, vještine i strategije kojima mogu steći kontrolu nad svojim životima.
Cilj programa:
CAP je jedan od najobuhvatnijih i najinovativnijih programa prevencije danas u svijetu koji:
odraslima pruža točnu informaciju o zlostavljanju kako bi učinkovitije zaštitili djecu
djecu poučava što mogu sama učiniti ako se nađu u opasnoj situaciji i kome se mogu
obratiti
CAP program se sastoji od 3 dijela koja uključuju osoblje vrtića, roditelje i djecu:
1. Predavanja za odrasle (osoblje i roditelje)
2. Radionica za djecu
3. Vrijeme za razgovor nakon radionice
U dijelu namijenjenom djeci program obuhvaća:
1. aktivnosti za pripremu djece (provode ju odgojiteljice prije provođenja radionice,
integrirano u programu skupine)
2. dječju radionicu (provodi CAP tim)
3. aktivnosti koje se provode nakon radionice (CAP tim i odgojiteljice u odgojnoj
skupini, integrirano u programu skupine).
Dječja radionica sadrži:
Uvodni razgovor o pravima djece
Igrokazi i strategije:
1. Dijete protiv djeteta
2. Neznanac protiv djeteta
3. Poznata odrasla osoba protiv djeteta
4. Povjeravanje osobi od povjerenja
24
Individualni razgovori s djecom
CAP program je verificiran 2009. godine od strane Ministarstva zanosti, obrazovanja i sporta.
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. CAP program
Petra Malnar, psih.Jadranka Barać, ped.Marija Klišanin, odg.
Anamarija Klišanić, odg.
provodi se u 3 dijela:1. Roditelji2. Radnici3. Djeca školski obveznici 2015./2016.g. (4 skupine x 2 radionice)
od listopada 2015.g. do prosinca 2016.g.
Namjena programa
Program je namijenjen roditeljima, radnicima u vrtiću i djeci školskim obveznicima.
Vrednovanje
Praćenje provedbe i učinkovitosti programa radionice za djecu od strane matičnih
odgojiteljica
Praćenje provedbe i učinkovitosti radionice za odrasle od strane roditelja i radnika
4.5.3. Talijanska igraonica
Cilj programa
Učenje stranog jezika i upoznavanje djece s kulturom istog jezika. Ciljevi i zadaće su
isti kao i u sklopu cjelodnevnog programa učenja stranog jezika.
Metodika rada zasnovana je na igri kao dominantnoj i najprirodnijoj aktivnosti djece.
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Talijanska igraonica
Sandra Zjačić Ljubičić, odg. rano učenje talijanskog jezika 2 x tjedno po 45 min
U dječjem vrtiću Maksimir talijanska igraonica se provodi u vrijeme redovitog
programa i verificirana je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 28.09.2006.g..
Program se ostvaruje unutar jedne mješovite skupine u centralnom objektu Dječjeg
vrtića ¨Maksimir¨. Polaznici su djeca od 3. godine života do polaska u školu.
25
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji potpišu pisanu izjavu o sudjelovanju u
talijanskoj igraonici.
Vrednovanje
Praćenje provedbe i učinkovitosti programa igraonice
4.5.4. Program ¨Djeca u prirodi¨
Program ¨Djeca u prirodi¨ se provodi u Gradu mladih - Granešina u Zagrebu. Grad
mladih pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece u prirodnom,
zdravom i sigurnom okruženju. Koncipiran je na način da djeca u neposrednom kontaktu s
prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima steknu
vrijedna iskustva, znanja i vještine, razvijaju pozitivne emocije i stavove usmjerene na etički i
ekološki način ponašanja i življenja u zajednici.
Cilj programa
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Program ¨Djeca u prirodi¨
odgojitelji, GUOKS
odgojno-obrazovni, zdravstveni i rekreativni rad s
djecom predškolske dobi5 dana godišnje
Zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djece, cjelovitog pristupa, te ostvarivanja
prava djece na aktivno sudjelovanje u sigurnom i poticajnom okruženju.
U dječjem vrtiću Maksimir program ¨Djeca u prirodi¨ provodi se ovisno o interesima
roditelja, a verificiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 02.05.2008.g..
Program se ostvaruje u trajanju od 5 dana godišnje za 3 ili 4 odgojne skupine.
Polaznici su djeca školski obveznici.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci školskih obveznika čiji roditelji potpišu pisanu izjavu o
sudjelovanju u programu ¨Djeca u prirodi¨.
Vrednovanje
26
Praćenje provedbe i učinkovitosti programa
4.5.5. Programi ljetovanja i zimovanja
Ljetovanja i zimovanja djece predškolske dobi oblici su organiziranog višednevnog
boravka u prirodi, kojima je osnovni cilj unapređivanje uvjeta za cjelokupan razvoj.
Uključivanjem u organizirane sportsko-rekreativne programe dijete uči zdrave stilove
života.
Cilj programa
Učenje zdravih stilova života, proširivanje spoznaje, razvijanje samostalnosti, brige o
sebi i samopouzdanja.
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1.
Program ljetovanja na otoku Rabu i zimovanja u Begovom razdolju
odgojitelji i trakostyan
tours
odgojno-obrazovni, zdravstveni i rekreativni rad s
djecom predškolske dobi8 dana godišnje
U dječjem vrtiću Maksimir programi ljetovanja i zimovanja provode se ovisno o
interesima roditelja,a verificirani su od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
24.07.2008.g..
Program se ostvaruje u trajanju od 8 dana godišnje za 3 ili 4 odgojne skupine.
Polaznici su djeca od 4. godine života do polaska u školu.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji potpišu pisanu izjavu o sudjelovanju u
programa ljetovanja i/ili zimovanja.
Vrednovanje
Praćenje provedbe i učinkovitosti programa
27
4.6. Programi za roditelje
4.6.1. Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ i ¨Rastimo zajedno Plus¨
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ nastao je kao dio Programa za rani
razvoj djece i poticajno roditeljstvo ¨Prve 3 su najvažnije!¨, koji je Ured UNICEF-a u
Hrvatskoj započeo još 2006. godine, a unutar Projekta za podršku roditeljstvu u zajednici.
Ovaj program za roditelje najmlađe djece razvijen je i uz potporu Agencije za odgoj i
obrazovanje Republike Hrvatske, Odsjeka za predškolski odgoj. Iz ovog programa razvijen
je program radionica za roditelje djece s teškoćama u razvoju ¨Rastimo zajedno Plus¨.
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ verificiran je od strane Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta 10.11.2014.g.. Program radionica s roditeljima ¨Rastimo
zajedno Plus¨ je u procesu verifikacije.
Programi ¨Rastimo zajedno¨ i ¨Rastimo zajedno Plus¨ utemeljeni su na najnovijim
znanstvenim i stručnim spoznajama koje govore o roditeljstvu koje poštuje i promiče prava
djeteta u obitelji te relacijskom shvaćanju socijalizacije, i na postavkama o optimalnom
roditeljskom kontekstu, te na postavkama o poželjnim obilježjima odnosa roditelja prema
djetetu.
Svrha svih programa radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨, pa tako i programa
¨Rastimo zajedno Plus¨ jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji
roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj
kako roditelja, tako i djeteta6 (Pećnik i Starc, 2010; Starc, 2014.).
Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem
roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje
žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje
sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se
upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o
roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja)6 (Pećnik i Starc, 2010; Starc 2014).
__________________6 Pećnik, N. i Starc, B. (2010). Rastimo zajedno: Priručnik za voditelje. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Grad Zagreb,
Ured za obrazovanje, kulturu i sport
Starc, B. (2014). Rastimo zajedno Plus: Priručnik za voditelje. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Grad Zagreb, Ured za
obrazovanje, kulturu i sport
28
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨
Način realizacije:
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ podijeljen je u jedanaest širih tema,
jedanaest radionica. Njihovi nazivi su:
1. Roditelji 21. stoljeća
2. Četiri stupa roditeljstva
3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta
4. Sva naša djeca i kako ih volimo
5. Slušanje – važna vještina roditeljstva
6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe
7. Granice: zašto i kako?
8. Kreiramo i biramo rješenja
9. Roditeljske odgovornosti i još neka pitanja
10. Biti roditelj: utjecaji i izbori
11. Završetak i novi početak
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
1. Rastimo zajedno
Petra Malnar, psih.Jadranka Barać, ped.Ljiljana Jurić, odg.
iskustveno-edukativne radionice
11 radionica
za roditelje u trajanju od
dva sata
1xtjedno
11 tjedana
tokom pedagoške godine
Namjena programa
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ namijenjen je roditeljima djece do
četvrte godine života. U Program se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija
djeca ne polaze dječji vrtić.
Vrednovanje
Upitnici za roditelje
Upitnik za evaluaciju programa
29
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno Plus¨
Način realizacije:
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno Plus¨ podijeljen je u jedanaest širih
tema, jedanaest radionica. Njihovi nazivi su:
1. Svako je dijete posebno, svaki je roditelj poseban
2. Između očekivanja i prilagodbe
3. Četiri stupa roditeljstva
4. Psihološke potrebe djeteta i roditeljski ciljevi
5. Sva naša djeca i kako ih volimo
6. Slušanje – važna vještina roditeljstva
7. Kako dijete uči o svijetu oko sebe
8. Granice: zašto i kako
9. Roditeljske odgovornosti
10. Biti roditelj: utjecaji i izbori
11. Završetak i novi početak
Namjena programa
Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno Plus¨ namijenjen je roditeljima
predškolske djece s teškoćama (djece s razvojnim odstupanjima i dodatnim edukacijskim
potrebama i razvojnim rizicima). To znači da se u program uključuju roditelji djece do 8
godina. U Program se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze
dječji vrtić.
Vrednovanje
Upitnici za roditelje
30
NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK
2. Rastimo zajedno ¨Plus¨
Petra Malnar, psih.Jasminka Čavužić
Čajko, log.
iskustveno-edukativne radionice za roditelje djece s
teškoćama
11 radionica za roditelje u trajanju od
dva sata
1xtjedno
11 tjedana
tokom pedagoške
godine
Upitnik za evaluaciju programa
31