vukovarsko-srijemske Županije...- volonterizam, - ljudska i manjinska prava, - kultura, - šport,...

Broj 5. God. XXVI Vinkovci, petak, 23. ožujka 2018. Izlazi prema potrebi.

SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Broj 5. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 1

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA

Na temelju čl. 256. Zakona o trgovačkim društvima (NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15), čl. 48. stavak 1. točka 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17), te čl. 30. i 41. Statuta Vukovarsko-srijemske županije („Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije“ br. 04/13), župan Vukovarsko-srijemske županije donosi

ODLUKU o imenovanju člana Nadzornog odbora

Plinare istočne Slavonije d.o.o.

I.

Ovom Odlukom imenuje se za člana Nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije d.o.o. Mihajlo Tomašković iz Vinkovaca, Trg Kralja Tomislava 1, OIB: 71639184151, kao predstavnik Vukovarsko-srijemske županije.

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 310-05/18-01/02 URBROJ: 2196/1-01-18-1 Vukovar, 28. veljače 2018. godine.

ŽUPAN Božo Galić, dipl. ing.


GRAD ILOK AKTI GRADONAČELNICE

Temeljem čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) te čl. 42. Statuta Grada Iloka (Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 11/13), a sukladno odredbama Zakona o udrugama (“Narodne novine”, broj 74/14), Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija – nastavno Zakon (“Narodne novine” broj 121/14), Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge – nastavno: Uredba (“Narodne novine” broj 26/15), gradonačelnica Grada Iloka Marina Budimir (u nastavku teksta: Gradonačelnica) donosi

PRAVILNIK O FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA GRADA ILOKA

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci za dodjelu i korištenje sredstava proračuna Grada Iloka udrugama čije aktivnosti pridonose zadovoljenju javnih potreba i ispunjavanju ciljeva i prioriteta definiranih strateškim i planskim dokumentima Grada Iloka.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na udruge, na odgovarajući se način primjenjuju i na druge organizacije civilnoga društva, kada su one, u skladu s uvjetima javnog natječaja ili poziva (u nastavku teksta: Javni natječaj) za financiranje programa i projekata, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri.

Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na financiranje programa i projekata ustanova čiji je osnivač ili suosnivač Grad Ilok. Iznosi financiranja tih programa i projekata biti će definirani na temelju prijedloga nadležnog upravnog odjela Grada Iloka i u proračunu Grada Iloka.

Članak 2.

Odredbe Pravilnika primjenjuju se kada se udrugama i drugim organizacijama civilnoga društva (u nastavku teksta: udruge) odobravaju financijska sredstva proračuna Grada Iloka za:

- provedbu programa i projekata kojima se ispunjavaju ciljevi i prioriteti definirani strateškim i planskim dokumentima Grada Iloka,

- provedbu programa javnih potreba utvrđenih posebnim zakonom,

- obavljanje određene javne ovlasti na području Grada povjerene posebnim zakonom,

- pružanje socijalnih usluga na području Grada temeljem posebnog propisa,

- sufinanciranje obveznog doprinosa korisnika financiranja za provedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora za udruge s područja Grada,

- podršku institucionalnom i organizacijskom razvoju udru-

ga s područja Grada,

- donacije i druge oblike i namjene dodjele financijskih sredstava iz proračuna Grada.

Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući način primjenjuju se i kada se udrugama odobravaju nefinancijske podrške u pravima, pokretninama i nekretninama.

Projektom se smatra skup aktivnosti koje su usmjerene ostvarenju zacrtanih ciljeva čijim će se ostvarenjem odgovoriti na uočeni problem i ukloniti ga, vremenski su ograničeni i imaju definirane troškove i resurse.

Programi su kontinuirani procesi koji se u načelu izvode u dužem vremenskom razdoblju kroz niz različitih aktivnosti čiji su struktura i trajanje fleksibilniji. Mogu biti jednogodišnji i višegodišnji, a Grad Ilok će natječajima i javnim pozivima poticati organizacije civilnog društva na izradu višegodišnjih programa u svrhu izgradnje kapaciteta i razvoja civilnoga društva u Gradu Iloku.

Jednodnevne i višednevne manifestacije su aktivnosti koje provode organizacije civilnog društva i neprofitne organizacije s ciljem davanja dodatne ponude na području grada i razvoja grada općenito. Mogu biti sportske, kulturne, zabavne, socijalne, humanitarne, gastronomske i druge.

Građanske inicijative predstavljaju skup aktivnosti koje s ciljem rješavanja uočenog problema na dijelu ili cijelom području Grada Iloka osmisli i provodi dio građana Grada Iloka, u pravilu su komunalnog ili humanitarnog karaktera, a cilj im je podizanje razine kvalitete življenja u zajednici kroz poticanje aktivnog građanstva i korištenje lokalnih potencijala.

Članak 3.

Gradonačelnica će utvrditi prioritetna područja za financiranje projekata i programa te jednokratnih aktivnosti udruga i za to planirati sredstva u Proračunu Grada odnosno za pojedina područja i u programima javnih potreba Grada za svaku kalendarsku godinu. U slučaju da pojedina prioritetna područja financiranja nisu utvrđena strateškim i razvojnim dokumentima Grada u samom natječaju utvrđivat će se ciljevi od interesa za opće dobro Grada koje je potrebno dokazati kvalitetom programa i projekata.

Sredstva se dodjeljuju udrugama koje su registrirane, a sjedište im je na području Grada Iloka ili im je sjedište izvan Grada Iloka, a djeluju na području Grada Iloka i to u sljedećim područjima djelovanja:

- odgoj i obrazovanje,

- razvoj civilnog društva

- osnaživanje djece i mladih za vlastiti razvoj i aktivno djelovanje u društvu,

- volonterizam,

- ljudska i manjinska prava,

- kultura,

- šport,


- turizam,

- socijalna skrb,

- branitelji i stradalnici Domovinskog rata,

- umirovljenici i osobe treće životne dobi,

- zaštita zdravlja,

- zaštita okoliša i prirode,

- ostala područja djelovanja

Vrste podrške

Članak 4.

Grad Ilok će financijska sredstva dodjeljivati kroz:

- Institucionalne podrške – podrške za organizacijski razvoj i poslovanje udruga kojima se osigurava trajnost i stabilnost rada onih udruga koje su od posebnog značaja za Grad;

- Programske podrške - godišnje ili višegodišnje podrške programima koji uključuju niz povezanih aktivnosti koje jačaju kapacitete civilnog društva u Gradu Iloku te kontinuirano doprinose zadovoljavanju javnih potreba građana;

- Projektne podrške – za projekte koji su usmjereni rješavanju određenih problema i realizaciji zacrtanog cilja u određenom vremenskom roku i s definiranim resursima i troškovima;

- Podrške održavanju jednodnevnih i višednevnih manifestacija koje obogaćuju ponudu Grada, a mogu biti sportske, kulturne, zabavne, turističke, socijalne, humanitarne, gastronomske i druge;

- Partnerske podrške – podrške za projekte koje udruge provode u partnerstvu s Gradom ili drugim partnerima na razini lokalne i/ili regionalne samouprave ili nacionalnoj razini;

- Podrške za sufinanciranje projekata financiranih iz drugih izvora – podrške za sufinanciranje projekata koje udruge realiziraju sredstvima drugih donatora (ministarstva, fondovi EU, druge domaći i strani donatori)

- Nefinancijske podrške u pravima, pokretninama i nekretninama namijenjene udrugama koje provode programe i projekte.

Nadležnost za aktivnosti u postupku odobravanja financiranja i kapaciteti za provedbu natječaja

Članak 5.

Za provedbu odredbi ovog Pravilnika u postupcima dodjele sredstava za financiranje programa, projekata i ostalih podrški iz članak 4. (u nastavku teksta: programi ili projekti) u područjima definiranim člankom 3. nadležan je Upravni odjel za pravne i opće poslove Grada Iloka.

Nadležni upravni odjel, sukladno Pravilniku o unutarnjem redu gradske uprave Grada Iloka, osiguravaju organizacijske i ljudske kapacitete za primjenu osnovnih standarda planiranja i financiranja, ugovaranja i praćenja provedbe i izvještavanja, vrednovanja rezultata programa i projekata iz svog djelokruga, a sukladno ovom Pravilniku i Uredbi.

Članak 6.

Nadležni upravni odjel će izraditi obrasce natječajne dokumentacije temeljem kojih će udruge prijavljivati svoje programe, projekte i ostale aktivnosti te ih učiniti dostupnim udrugama do objave ili pri objavi javnog poziva ili natječaja.

Zadaće su upravnog odjela iz prethodnog članka Pravilnika u postupku pripreme i provedbe javnog natječaja za dodjelu financijskih sredstava udrugama sljedeće:

• predložiti prioritete i programska područja natječaja

• predložiti kriterije prihvatljivosti i uvjete prijave

• predložiti natječajnu dokumentaciju

• javna objava i provedba natječaja

• utvrditi prijedlog sastava ocjenjivačkog povjerenstva odnosno stručnih radnih skupina za ocjenu projekata i programa

• razmotriti ocjene projekata i prijedloge za financiranje na temelju kriterija iz natječaja

• utvrditi prijedlog odluke o financiranju projekata i programa udruga

• organizirati stručno praćenje provedbe projekata financiranih temeljem natječaja i

• pripremiti izvještaje o provedbi i rezultatima natječaja Uredu za udruge.

Mjerila za financiranje

Članak 7.

Grad Ilok će dodjeljivati sredstva za financiranje programa ili projekata udrugama uz uvjet da:

- su upisani u Registar udruga;

- su upisani u Registar neprofitnih organizacija i vode transparentno financijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija;

- su svoj statut (ili drugi temeljni akt) uskladili s odredbama zakona na temelju kojeg je organizacija osnovana,

- je osoba ovlaštena za zastupanje udruge prilikom prijave na javni natječaj u važećem mandatu;

- program/projekt, inicijativa ili druga aktivnost koju prijave na javni natječaj Grada Iloka, bude ocijenjen kao značajan (kvalitetan, inovativan i koristan) za razvoj civilnoga društva i zadovoljenje javnih potreba Grada Iloka definiranih razvojnim i strateškim dokumentima, odnosno uvjetima svakog pojedinog natječaja;

- su uredno ispunili obveze iz svih prethodno sklopljenih ugovora o financiranju iz proračuna Grada Iloka te predali Gradu Iloku izvješće o potrošnji proračunskih sredstava za prošlu godinu;

- nemaju dugovanja prema državnom proračunu i proračunu Grada Iloka

- se protiv korisnika odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ne vodi kazneni postupak i nije pravomoćno osuđen za prekršaje ili kaznena djela definirana Uredbom;

- uredno predaju sva izvješća Gradu Iloku.


Članak 8.

Osim uvjeta iz prethodnog članka Pravilnika, Grad Ilok može natječajem propisati i dodatne uvjete koje udruge trebaju ispunjavati u svrhu ostvarivanja prednosti u financiranju, kao što su:

- primjena sustava osiguranja kvalitete djelovanja u neprofitnim organizacijama

- uključenost volonterskog rada, posebice mladih, koji na taj način stječu znanja i vještine potrebne za uključivanje na tržište rada i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu

- umrežavanje i povezivanje sa srodnim udrugama, ostvarivanje međusektorskog partnerstva udruga s predstavnicima javnog i poslovnog sektora u svrhu jačanja potencijala za razvoj lokalne zajednice i dr.

Članak 9.

Grad Ilok neće financirati programe i projekte udruga koje ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Pravilnikom odnosno svakim pojedinačno raspisanim pozivom i natječajem.

Grad Ilok neće iz proračuna Grada Iloka financirati aktivnosti udruga koje se sukladno zakonu i drugim pozitivnim propisima smatraju gospodarskom djelatnošću udruga, neovisno da li ih je udruga kao takve upisala u Statut i prijavila nadležnom tijelu ili ne.

Javni natječaj

Članak 10.

Financiranje programa i projekata u slučajevima i područjima navedenim u čl. 2. i čl. 3. ovog Pravilnika provodi se putem Javnog natječaja, čime se osigurava transparentnost dodjele financijskih sredstava, a kojeg raspisuje Gradonačelnik Grada Ilok.

Gradonačelnik raspisuje Javni natječaj najmanje jednom godišnje za prikupljanje prijava.

Godišnji plan raspisivanja javnih natječaja donosi gradonačelnik u roku od 30 dana od prihvaćanja proračuna za sljedeću godinu, a isti se objavljuje na mrežnim stranicama Grada Iloka i Ureda za udruge Vlade RH. Godišnji plan raspisivanja natječaja sadrži podatke o davatelju financijskih sredstava, području, nazivu i planiranom vremenu objave natječaja, ukupnom iznosu raspoloživih sredstava, rasponu sredstava namijenjenih za financiranje pojedinog programa odnosno projekta, očekivanom broju programa i projekata koji će se ugovoriti za financiranje i eventualno druge podatke.

Javnim natječajem određuju se rokovi i uvjeti za podnošenje prijava, sklapanje ugovora o korištenju potpore te izvješćivanja u vezi utroška dobivenih sredstava.

Način komunikacije između Korisnika i Grada Iloka definirat će se uvjetima natječaja odnosno ugovorom, a može se obavljati elektronički, pisanim putem, preporučenom poštom s povratnicom ili predajom na urudžbeni zapisnik.

Postupak dodjele nefinancijskih potpora u pravima, pokretninama i nekretninama namijenjenih udrugama obavlja se u skladu s drugim općim aktima Grada Iloka i s ovim Pravilni-

kom.

Članak 11.

Dokumentaciju za provedbu natječaja, na prijedlog nadležnih upravnih odjela, utvrđuje Gradonačelnik.

Obvezna natječajna dokumentacija obuhvaća:

1. tekst Javnog poziva,

2. upute za prijavitelje,

3. obrasce za prijavu programa ili projekta:

3.1. obrazac opisa programa ili projekta

3.2. obrazac proračuna programa ili projekta

4. prilozi koji se prilažu prijavi

5. obrazac za ocjenu kvalitete/vrijednosti programa ili projekta

6. obrazac izjave o programima ili projektima udruge financiranim iz drugih javnih izvora

7. obrazac izjave o nepostojanju dvostrukog financiranja

8. obrazac ugovora o financiranju programa ili projekta

9. obrasce za izvještavanje:

9.1. obrazac opisnog izvještaja provedbe programa ili projekta

9.2. obrazac financijskog izvještaja provedbe programa ili projekta.

Prilog može biti: dokaz o registraciji, dokaz o transparentnom financijskom poslovanju, dokaz o plaćenim davanjima prema državnom proračunu, potvrda o nekažnjavanju i slično.

Ovisno o vrsti natječaja, nadležni upravni odjel Grada Iloka može predložiti, a Gradonačelnik Grada Iloka utvrditi da natječajnu dokumentaciju za prijavu programa ili projekta čine i:

1. obrazac izjave o partnerstvu, kada je primjenjivo

2. obrazac životopisa voditelja programa ili projekta, ako je primjenljivo

3. obrazac sporazuma o partnerstvu u provedbi programa ili projekta

4. obrazac izjave izvoditelja aktivnosti naveden u opisu programskih ili projektnih aktivnosti da je upoznat s programom ili projektom i svojim sudjelovanjem u provedbi, ako je primjenjivo

5. obrazac izjave o suglasnosti za uvid u kaznenu evidenciju

Članak 12.

Natječaj s cjelokupnom natječajnom dokumentacijom objavljuje se na mrežnim stranicama Grada Iloka i mrežnim stranicama Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a obavijest o objavljenom natječaju može se objaviti i u lokalnim medijima te na društvenim mrežama kao i slanjem elektroničke pošte na odgovarajuće adrese. Javnost se može obavijestiti o otvorenom natječaju i putem tiskovne konferencije.

Članak 13.

Financijska sredstva (donacija) iz proračuna Grada Iloka dodjeljuju se bez objavljivanja natječaja, odnosno izravno, samo


u iznimnim slučajevima:

- u opravdanim i iznimnim slučajevima, kada nepredviđeni događaji obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti standardnu natječajnu proceduru i problem je moguće riješiti samo izravnom dodjelom bespovratnih financijskih sredstava,

- kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi ili skupini udruga koje imaju isključivu nadležnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se financijska sredstva dodjeljuju, ili je udruga jedina organizacija operativno sposobna za rad na području djelovanja i/ili zemljopisnom području na kojem se financirane aktivnosti provode,

- kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi kojoj su zakonom, drugim propisom ili aktom dodijeljene određene javne ovlasti,

- kada se prema mišljenju Povjerenstva, u čijem radu sudjeluju predstavnici nadležnog upravnog odjela Grada Iloka, jednokratno dodjeljuju financijska sredstva do 5.000,00 kuna za aktivnosti koje iz opravdanih razloga nisu mogle biti planirane u godišnjem planu udruge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5% svih sredstava planiranih u proračunu za financiranje svih programa i projekata udruga.

Članak 14.

Korisnik podnosi Prijavu za financiranje programa i projekata na propisanim obrascima koji su sastavni dijelovi natječajne dokumentacije.

Obrasci koji su sastavni dio natječajne dokumentacije popunjavaju se putem računala te se dostavljaju u papirnatom obliku, sukladno uvjetima Javnog poziva i Uputa za prijavitelje.

Prijava se podnosi do roka utvrđenog Javnim pozivom, koji ne može biti kraći od 30 dana od datuma objave Javnog poziva, preporučeno poštom ili osobno (predaja na urudžbeni zapisnik), uz napomenu (npr. naziv natječaja).

Svi propisani obrasci trebaju biti potpisani od strane osobe ovlaštene za zastupanje udruge i dostavljeni u izvorniku.

Članak 15.

Natječaj za podnošenje prijedloga programa ili projekta biti će otvoren najmanje 30 dana od datuma objave.

Ocjenjivanje prijavljenih programa ili projekta te donošenje odluke o raspodjeli i dodjeli financijskih sredstava i potpisivanje ugovora s udrugama čiji su programi ili projekti prihvaćeni za financiranje mora biti dovršeno u roku od 30 dana, računajući od zadnjeg dana za dostavu prijava programa ili projekata.

Provjera ispunjavanja formalnih uvjeta natječaja

Članak 16.

Po isteku roka za podnošenje prijava na natječaj, Povjerenstvo imenovano od Gradonačelnika Grada Iloka prvo će pristupiti postupku provjere ispunjavanja propisanih (formalnih) uvjeta natječaja, a sukladno odredbama ovog Pravilnika i Uredbe.

Članak 17.

U postupku administrativne kontrole - provjere ispunjavanja formalnih uvjeta natječaja provjerava se:

• je li prijava dostavljena na pravi javni natječaj i u zadanome roku

• je li zatraženi iznos sredstava unutar financijskih pragova postavljenih u javnom natječaju

• je li lokacija provedbe projekta prihvatljiva

• jesu li prijavitelj i partner prihvatljivi sukladno uputama za prijavitelje natječaja

• jesu li dostavljeni i potpisani svi obvezni obrasci te

• jesu li ispunjeni drugi formalni uvjeti natječaja.

Članak 18.

U slučaju promjene podataka iz prijave (naziv, adresa, ime banke i broj žiro-računa (IBAN), ovlaštena osoba za zastupanje), Korisnik se obvezuje dostaviti ažurne podatke i dokaze u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

Članak 19.

Provjera ispunjavanja propisanih (formalnih) uvjeta natječaja ne smije trajati duže od 10 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na natječaj. U slučaju da je prijava poslana u roku, predsjednik/ca Povjerenstva donosi odluku koje se prijave upućuju u daljnju proceduru, odnosno stručno ocjenjivanje, a koje se odbijaju iz razloga neispunjavanja propisanih uvjeta natječaja.

Sve udruge čije prijave budu odbijene iz razloga neispunjavanja propisanih uvjeta, o toj činjenici moraju biti obaviještene u roku od najviše tri dana od dana donošenja odluke, nakon čega imaju narednih osam dana, podnijeti prigovor pročelniku nadležnog upravnog odjela Grada Iloka koji će u roku od 8 radnih dana od primitka prigovora odlučiti o istome.

U slučaju prihvaćanja prigovora od strane pročelnika, prijava će biti upućena u daljnju proceduru, a u slučaju neprihvaćanja prigovora prijava će biti odbijena.

Ocjenjivanje prijavljenih programa ili projekata i javna objava rezultata

Članak 20.

Povjerenstvo je stručno tijelo koje imenuje Gradonačelnik sukladno kriterijima utvrđenim ovim Pravilnikom i Uredbom.

Članovi Povjerenstva su službenici Grada Iloka i/ili vanjski nezavisni stručnjaci.

Povjerenstvo ima najmanje tri člana.

Za svakog člana Povjerenstva imenuje se zamjenski član. Funkcija zamjenskog člana aktivira se u slučajevima postojanja sukoba interesa člana Povjerenstva po pojedinom predmetnom postupku dodjele sredstava ili u slučaju spriječenosti člana Povjerenstva.

Pri imenovanju vanjskih članova Povjerenstva voditi će se računa o njihovoj stručnosti, poznavanju djelovanja udruga u određenom području, nepristranosti i spremnosti na objektivno ocjenjivanje.


Svi članovi Povjerenstva dužni su potpisati izjavu o nepristranosti i povjerljivosti.

Rad Povjerenstva je pravovaljan ukoliko je prisutna natpolovična većina.

Članovi Povjerenstva između sebe izabrat će Predsjednika Povjerenstva.

Članak 21.

Povjerenstvo nakon donošenje odluke nastavlja s aktivnostima obrade pristiglih prijava i ocjenjuje prijave koje su ispunile formalne uvjete natječaja sukladno kriterijima koji su propisani uputama za prijavitelje te daje prijedlog gradonačelniku za odobravanje financijskih sredstava za programe/projekte. Postupak ocjenjivanja provodi se bodovanjem svakog projekta/ programa, a bodovnu ljestvicu utvrđuje gradonačelnica u uputama za prijavitelja koja je sastavni dio natječaja. Povjerenstvo formira listu rezultata za svako Prioritetno područje natječaja.

Članak 22.

Na temelju prijedloga Povjerenstva odluku o odobravanju financijskih sredstava donosi gradonačelnik Grada Iloka.

Nakon donošenja odluke o programima/projektima kojima su odobrena financijska sredstva, Grad Ilok će javno objaviti rezultate natječaja s podacima o udrugama, programima ili projektima kojima su odobrena sredstva i iznosima odobrenih sredstava financiranja.

Grad Ilok će, u roku od tri dana od donošenja odluke o dodjeli financijskih sredstava obavijestiti udruge čiji projekti ili programi nisu prihvaćeni za financiranje uz navođenje ostvarenog broja bodova/ ocjena po pojedinim kategorijama ocjenjivanja.

Prigovor na odluku o dodjeli financijskih sredstava

Članak 23.

Udrugama kojima nisu odobrena financijska sredstva, može se na njihov zahtjev u roku od osam dana od dana primitka pisane obavijesti o rezultatima natječaja omogućiti uvid u zbirnu ocjenu njihovog programa ili projekta uz pravo Grada Iloka da zaštiti tajnost podataka o osobama koje su ocjenjivale program ili projekt.

Članak 24.

Grad Ilok će udrugama koje su nezadovoljne odlukom o dodjeli financijskih sredstava omogućiti pravo na prigovor, što će jasno biti naznačeno i u samom tekstu natječaja.

Prigovor se može podnijeti isključivo na natječajni postupak te eventualno bodovanje nekog kriterija s 0 ili manjim brojem bodova, ukoliko udruga smatra da je u prijavi dostavila dovoljno argumenata za drugačije bodovanje.

Prigovor se ne može podnijeti na odluku o neodobravanju sredstava ili visinu dodijeljenih sredstava.

Članak 25.

Prigovori se podnose nadležnom upravnom odjelu Grada Iloka u

pisanom obliku, u roku od osam dana od dana objave Odluke o raspodjeli i dodjeli financijskih sredstava projektima/ programima, a odluku po prigovoru, uzimajući u obzir sve činjenice donosi pročelnik nadležnog odjela u roku od 8 dana od zaprimanja prigovora.

Temeljem odluke pročelnika po prigovoru odluka o dodjeli financijskih sredstava je konačna.

Sklapanje ugovora o financiranju programa ili projekata i praćenje provedbe

Članak 26.

Sa svim udrugama i prihvatljivim prijaviteljima kojima su odobrena financijska sredstva, Grad Ilok će potpisati ugovor o financiranju programa ili projekata najkasnije 10 dana od dana donošenja odluke o raspodjeli i dodjeli financijskih sredstava.

Postupak ugovaranja, opći uvjeti koji se odnose na ugovore o dodjeli financijskih sredstava udrugama iz javnih izvora za program ili projekt te posebni dio ugovora urediti će se temeljem odredbi Uredbe i drugih pozitivnih propisa Republike Hrvatske i Grada Iloka.

U slučaju da je odobreno samo djelomično financiranje programa ili projekta, nadležni upravni odjel Grada ima obvezu prethodno pregovarati o stavkama proračuna programa ili projekta i aktivnostima u opisnom dijelu programa ili projekta koje treba izmijeniti, koji postupak je potrebno okončati prije potpisivanja ugovora. Tako izmijenjeni obrasci prijave postaju sastavni dio ugovora.

Temeljem sklopljenih ugovora Upravni odjel za financije i komunalno gospodarstvo Grada Iloka vrši isplatu potpore na račun Korisnika u rokovima utvrđenim Ugovorom.

Članak 27.

Grad Ilok će u suradnji s Korisnikom, s ciljem poštovanja načela transparentnosti trošenja proračunskog novca i mjerenja vrijednosti povrata za uložena sredstva pratiti provedbu financiranih programa ili projekata udruga, sukladno Zakonu o udrugama, Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija, Uredbi, ovom Pravilniku i drugim pozitivnim propisima.

Članak 28.

Vrednovanje provedenog programa ili projekta u pravilu provodi i sam Korisnik financijskih sredstava dodatnim analizama rezultata programa ili projekta (samovrednovanje, anketni upitnici i dr.).

Zabrana dvostrukog financiranja

Članak 29.

Bez obzira na kvalitetu predloženog programa ili projekta Grad Ilok neće dati financijska sredstva za aktivnosti koje se u potpunosti već financiraju iz drugih izvora i/ili po posebnim propisima - kada je u pitanju ista aktivnost, koja se provodi na istom području, u isto vrijeme i za iste korisnike, osim ako se ne radi o koordiniranom sufinanciranju iz više različitih izvora. U slučaju koordiniranog sufinanciranja iz više različitih izvora


ukupno financiranje ne može premašiti 100% ukupne vrijednosti predloženog programa ili projekta.

Prihvatljivost troškova

Članak 30.

Odobrena sredstva financijske potpore Korisnik je dužan utrošiti isključivo za realizaciju programa/ projekta/ manifestacije/ inicijative utvrđene proračunom i ugovorom.

Sredstva se smatraju namjenski utrošenim ako su korištena isključivo za financiranje prihvatljivih i opravdanih troškova u realizaciji programa utvrđenog ugovorom.

Svako odstupanje od proračuna bez odobrenja nadležnog upravnog odjela smatrat će se nenamjenskim trošenjem sredstava.

Članak 31.

Prihvatljivi troškovi su troškovi koje je imao Korisnik financiranja, a koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

- nastali su u razdoblju provedbe programa ili projekta u skladu s ugovorom, osim troškova koji se odnose na završne izvještaje, troškova revizije i troškova vrednovanja, a plaćeni su do datuma odobravanja završnog izvještaja. Natječajem se može definirati da su prihvatljivi troškovi i troškovi nastali prije raspisivanja natječaja, ukoliko se radi o aktivnostima projekta ili programa tekuće godine koje iz objektivnih razloga ne mogu biti realizirane nakon potpisivanja ugovora.

- moraju biti navedeni u ukupnom predviđenom proračunu projekta ili programa

- nužni su za provedbu programa ili projekta koji je predmetom dodjele financijskih sredstava

- mogu biti identificirani i provjereni i računovodstveno su evidentirani kod Korisnika financiranja prema važećim propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija

- trebaju biti umjereni, opravdani i usuglašeni sa zahtjevima racionalnog financijskog upravljanja, osobito u pogledu na štedljivost i učinkovitost.

Članak 32.

U skladu s opravdanim troškovima iz prethodnog članka, opravdanim se smatraju sljedeći izravni troškovi udruge i njezinih partnera:

- troškovi zaposlenika angažiranih na programu ili projektu koji odgovaraju stvarnim izdacima za plaće te porezima i doprinosima iz plaće i drugim troškovima vezanim uz plaću, sukladno odredbama ovog Pravilnika i Uredbe,

- putni troškovi i troškovi dnevnica za zaposlenike i druge osobe koje sudjeluju u projektu ili programu, pod uvjetom da su u skladu s pravilima o visini iznosa za takve naknade definiranima svakim zasebnim natječajem

- troškovi kupnje ili unajmljivanja opreme i materijala (novih ili rabljenih) namijenjenih isključivo za program ili projekt, te troškovi usluga pod uvjetom da su u skladu s tržišnim cijenama

- troškovi potrošne robe

- troškovi podugovaranja

- troškovi koji izravno proistječu iz zahtjeva ugovora uključujući troškove financijskih usluga (informiranje, vrednovanje konkretno povezano s projektom, revizija, umnožavanje, osiguranje, itd.).

Članak 33.

Osim izravnih, Korisniku sredstava može se odobriti i pokrivanje dijela neizravnih troškova kao što su: energija, voda, uredski materijal, sitan inventar, telefon, pošta i drugi indirektni troškovi koji nisu povezani isključivo s provedbom programa.

Vrijednost volonterskog rada i doprinosa u naravi

Članak 34.

Doprinosi u naravi, koji se moraju posebno navesti u proračunu programa ili projekta, ne predstavljaju stvarne izdatke i nisu opravdani troškovi. Ako u ugovoru o dodjeli financijskih sredstava nije navedeno drugačije, doprinosi u naravi ne mogu se tretirati kao sufinanciranje od strane udruge.

Troškovi zaposlenika koji rade na projektu ili programu ne predstavljaju doprinos u naravi i mogu se smatrati sufinanciranjem u proračunu projekta ili programa kada ih plaća Korisnik ili njegovi partneri. Ako opis programa ili projekta predviđa doprinose u naravi, takvi se doprinosi moraju osigurati.

Članak 35.

Kada se tako utvrdi uvjetima natječaja i ugovorom, doprinos rada volontera može biti priznat kao oblik sufinanciranja.

Ako nije drugačije izračunata vrijednost pojedine vrste usluga, vrijednost volonterskog rada određuje se u jednakom iznosu za sve potencijalne prijavitelje programa i projekata u iznosu od 30 kune/sat.

Korisnik koji će na provedbi programa ili projekta angažirati volontere može odrediti stvarnu vrijednost volonterskog rada (npr. prema internim smjernicama organizacije koje služe za određivanje plaća zaposlenika) koja može biti veća od definiranog prihvatljivog iznosa, ali za potrebe izvještavanja o pokazateljima provedbe programa ili projekata, Korisnik će izvještavati samo u okvirima natječajem definirane vrijednosti volonterskog sata.

Neprihvatljivi troškovi

Članak 36.

Neprihvatljivim troškovima projekta ili programa smatraju se:

• dugovi i stavke za pokrivanje gubitaka ili dugova;

• dospjele kamate;

• stavke koje se već financiraju iz drugih javnih izvora;

• kupovina zemljišta ili građevina, osim kada je to nužno za izravno provođenje projekta/programa, kada se vlasništvo mora prenijeti na udrugu i/ili partnere najkasnije po završetku projekta/programa;

• gubitci na tečajnim razlikama;

• zajmovi trećim stranama.

Modeli plaćanja


Članak 37.

Grad Ilok će svakim pojedinačnim natječajem definirati model, odnosno načine i postupke plaćanja, sukladno odredbama Uredbe i ovog Pravilnika.

Udio sufinanciranja programa ili projekta

Članak 38.

Grad će svakim pojedinačnim natječajem definirati obvezu i minimalni postotak sufinanciranja provedbe projekta ili programa od strane korisnika financiranja.

Obveza dokumentiranja projektnih aktivnosti od strane Korisnika financiranja

Članak 39.

Korisnik financiranja je u obvezi voditi precizne i redovite račune vezane uz provođenje programa ili projekta koristeći odgovarajuće računovodstvene sustave sukladno propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Računi i troškovi vezani uz program ili projekt moraju biti lako prepoznatljivi i provjerljivi.

Članak 40.

Korisnik financiranja je obvezan omogućiti davatelju financijskih sredstava, inspektorima proračunskog nadzora Ministarstva financija i svim vanjskim revizorima koji vrše provjere sukladno Uredbi da provjere, ispitivanjem dokumenata ili putem kontrola na licu mjesta, provođenje programa ili projekta i po potrebi izvrše reviziju na temelju prateće dokumentacije za račune, računovodstvene dokumente i sve ostale dokumente relevantne za financiranje programa ili projekta, i u razdoblju od sedam godina nakon završne isplate.

Povrat sredstava

Članak 41.

Grad Ilok će od Korisnika financiranja u pisanom obliku zatražiti povrat sredstava za provedbu odobrene potpore u slučaju kada utvrdi da Korisnik financiranja:

• nije realizirao program ili projekt utvrđen proračunom i ugovorom,

• nije utrošio sva odobrena sredstva,

• sredstva nije koristio namjenski,

• iz neopravdanih razloga nije podnio izvješće u propisanom roku.

Članak 42.

Korisnik financiranja će Gradu Iloku, najkasnije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva, sukladno uputama davatelja financijskih sredstava da to učini, vratiti sve iznose uplaćene preko utvrđenog konačnog iznosa kao i sva neutrošena sredstva te nenamjenski utrošena sredstva.

Ukoliko Korisnik ne vrati sredstva u roku koji je utvrdio Grad, Grad će povećati dospjele iznose dodavanjem zatezne kamate.

Iznosi koji se trebaju vratiti davatelju financijskih sredstava mo-

gu se prebiti bilo kojim potraživanjem koje Korisnik financiranja ima prema Gradu Iloku. To neće utjecati na pravo ugovornih stranaka da se dogovore o plaćanju u ratama.

Članak 43.

U slučaju kada korisnik financiranja nije vratio sredstva, Grad Ilok će donijeti odluku da se u narednom periodu od jedne godine prijave koje na natječaj pristignu od strane tog prijavitelja ne uzme u razmatranje.

Završne odredbe

Članak 44.

Korisnik financiranja ne smije sudjelovati u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati financijska sredstva za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata za sve vrijeme trajanja ugovora.

Članak 45.

Odredbe natječajne dokumentacije vezane za financiranje udruga sredstvima proračuna Grada Iloka koje nisu definirane ovim Pravilnikom ili su u suprotnosti s Uredbom i Zakonom, primjenjivat će se direktno na način kako su ih definirale odredbe tih akata.

Članak 46.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije“ i na mrežnim stranicama Grada Iloka.

KLASA: 402-08/18-01/18 URBROJ: 2196/02-01-18-1 Ilok, 15. veljače 2018. godine

GRADONAČELNICA Marina Budimir, dr. med.

Na temelju članka 454. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15), članka 42. Statuta Grada Iloka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 11/13) i članka 16. stavka 14. alineja i. i alineja g. Izjave o osnivanju trgovačkog društva Kom-Ilok d.o.o., Skupština društva – gradonačelnica, na sjednici, održanoj 07. ožujka 2018. godine, donijela je

O D L U K U o izmjeni i dopuni Izjave o osnivanju trgovačkog društva

Kom-Ilok d.o.o. za komunalne djelatnosti

Članak 1.

Mijenja se članak 13. Izjave o osnivanju trgovačkog društva Kom-Ilok d.o.o. za komunalne djelatnosti i glasi:

„Organi Društva su: Uprava, Skupština i Nadzorni odbor“.

Članak 2.

U članku 16. stavku 14. mijenja se alineja c. i glasi:


„- Imenovanju i opozivu članova Nadzornog odbora,“.

Članak 3.

Iza članka 16. dodaje se članak 16.a koji glasi:

„Nadzorni odbor Kom-Ilok d.o.o. sastoji se od tri (3) člana od kojih je jedan član Predsjednik Nadzornog odbora.

Predsjednika, iz prethodnog stavka ovoga članka, biraju između sebe članovi Nadzornog odbora.

Članom Nadzornog odbora može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna koja ne mora biti u radnom odnosu u Društvu. Članovi Nadzornog odbora, u načelu, biraju se iz redova stručnjaka iz područja bitnih za poslovanje Društva.

Prestane li jedan ili više članova Nadzornog odbora obavljati svoje dužnosti zbog razrješenja ili drugog razloga, Nadzorni odbor će bez odlaganja sazvati Skupštinu Društva, na kojoj će se izabrati potreban novi član ili članovi Nadzornog odbora, na razdoblje do isteka mandata prvotnim članovima Nadzornog odbora.

Do izbora odnosno imenovanja novih članova Nadzornog odbora, preostali članovi Nadzornog odbora, obavljat će poslove koji ne trpe odgodu.

Skupština Društva može svakodobno, bez navođenja razloga, opozvati svakog člana Nadzornog odbora.

Članovi Nadzornog odbora nakon isteka mandata, mogu biti ponovo izabrani, bez ograničenja mandata.

Članove Nadzornog odbora imenuje Skupština Kom-Ilok d.o.o. u pravilu s mandatom od četiri (4) godine.

Članovima Nadzornog odbora pripada mjesečna naknada za rad u Nadzornom odboru koju određuje Skupština Kom-Ilok d.o.o..“.

Članak 4.

Iza članka 16.a dodaje se članak 16.b koji glasi:

„Nadzorni odbor obavlja osobito ove poslove:

• nadzire vođenje poslova Kom-Ilok d.o.o., stalno nadziranje (nadzor nad tekućim vođenjem poslovanja Društva, te nadzor nad odlukama o budućem vođenju poslovanja Društva (preventivno nadziranje);

• pregledava i ispituje poslovne knjige Društva, dokumentaciju i imovinsko stanje Društva (pregled vrijednosnica, blagajne, skladišta, stanje nekretnina, pokretne imovine i sl.);

• od Uprave Društva zahtijeva izvješća i objašnjenja o stanju poslova općenito i stanju pojedinih konkretnih poslova;

• dužan je brinuti da Uprava Društva kontinuirano dostavlja izvješća o poslovanju i stanju Društva potpuno i istinito;

• donosi unutrašnju organizaciju Kom-Ilok d.o.o. i daje suglasnosti na organizacijske i druge normativno-provedbene akte bitne za rad Kom-Ilok d.o.o.;

• zastupa Društvo prema Upravi, ako dođe do spora između uprave i društva

• zajedno s Upravom podnosi:

- Osnivaču Izvješće o radu (uključujući i revizijsko) Kom-Ilok d.o.o. najkasnije 30 dana prije sjednice Skupštine Kom-Ilok d.o.o.;

- Skupštini Kom-Ilok d.o.o. prijedloge odluka koje Skupština donosi u okviru svoje nadležnosti;

• donosi, kada to ocjeni potrebnim, provedbene odluke bitne za poslovanje Kom-Ilok d.o.o.;

• donosi akte o svom radu ako to ocjeni potrebnim, Nadzorni odbor može valjano odlučivati, ako su na sjednici nazočni svi članovi Nadzornog odbora. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova, a svaki član Nadzornog odbora, uključujući i predsjednika i zamjenika predsjednika, ima jedan glas. Odsutni članovi nadzornog odbora mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas daju pisanim putem. Glas u nadzornom odboru se može dati pisanim putem, telefonom, telefaksom i korištenjem drugih za to podobnih tehničkih sredstava;

• Uprava Društva i drugi djelatnici Društva mogu biti nazočni sjednicama Nadzornog odbora ukoliko su pozvani;

• odlučuje u drugostupanjskom postupku o pitanjima u kojima kao prvostupanjski organ odlučuje Uprava;

• suodgovara za rad i djelatnost Kom-Ilok d.o.o.;

• predlaže po potrebi sazivanje Skupštine Kom-Ilok d.o.o..“.

Članak 5.

Iza članka 16.b dodaje se članak 16.c koji glasi:

„Sjednice Nadzornog odbora saziva Predsjednik Nadzornog odbora.

Sjednice se održavaju prema potrebi.

Prijedlog za sazivanje sjednice Nadzornog odbora može dati Uprava Kom-Ilok d.o.o. u svako vrijeme, a Predsjednik je dužan istu sazvati u najkraćem mogućem vremenu.“.

Članak 6.

U ostalom dijelu Izjava o osnivanju trgovačkog društva Kom-Ilok d.o.o. za komunalne djelatnosti se ne mijenja.

Članak 7.

Odluka će se provesti u Trgovačkom registru pri Trgovačkom sudu u Osijeku, te objaviti u Službenom vijesniku Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 325-01/13-01/11 URBROJ: 2196/02-01-18-23 Ilok, 07. ožujka 2018. godine


Na temelju članka 454. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15), članka 42. Statuta Grada Iloka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 11/13) i članka 9. stavka 5. alineja 6., Izjave o osnivanju trgovačkog društva Komunalije d.o.o.,


Skupština društva – gradonačelnica, na sjednici, održanoj 07. ožujka 2018. godine, donijela je

O D L U K U o izmjeni i dopuni Izjave o osnivanju trgovačkog društva

Komunalije d.o.o. za vodne djelatnosti

Članak 1.

U članku 9. stavku 5. Izjave o osnivanju trgovačkog društva Komunalije d.o.o. za vodne djelatnosti mijenja se alineja 3. i glasi:

„- Imenovanju i opozivu članova Nadzornog odbora,“.

Članak 2.

Članak 11. mijenja se glasi:

„Nadzorni odbor Komunalija d.o.o. sastoji se od tri (3) člana od kojih je jedan član Predsjednik Nadzornog odbora.

Predsjednika, iz prethodnog stavka ovoga članka, biraju između sebe članovi Nadzornog odbora.

Članom Nadzornog odbora može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna koja ne mora biti u radnom odnosu u Društvu. Članovi Nadzornog odbora, u načelu, biraju se iz redova stručnjaka iz područja bitnih za poslovanje Društva.

Članove Nadzornog odbora imenuje Skupština Komunalija d.o.o. u pravilu s mandatom od četiri (4) godine.

Prestane li jedan ili više članova Nadzornog odbora obavljati svoje dužnosti zbog razrješenja ili drugog razloga, Nadzorni odbor će bez odlaganja sazvati Skupštinu Društva, na kojoj će se izabrati potreban novi član ili članovi Nadzornog odbora, na razdoblje do isteka mandata prvotnim članovima Nadzornog odbora.

Do izbora odnosno imenovanja novih članova Nadzornog odbora, preostali članovi Nadzornog odbora, obavljat će poslove koji ne trpe odgodu.

Skupština Društva može svakodobno, bez navođenja razloga, opozvati svakog člana Nadzornog odbora.

Članovi Nadzornog odbora nakon isteka mandata, mogu biti ponovo izabrani, bez ograničenja mandata.

Članovima Nadzornog odbora pripada mjesečna naknada za rad u Nadzornom odboru koju određuje Skupština Komunalija d.o.o..“.

Članak 3.

Iza članka 11. dodaje se članak 11.a koji glasi:

„Nadzorni odbor obavlja osobito ove poslove:

• nadzire vođenje poslova Komunalija d.o.o., stalno nadziranje (nadzor nad tekućim vođenjem poslovanja Društva, te nadzor nad odlukama o budućem vođenju poslovanja Društva (preventivno nadziranje);

• pregledava i ispituje poslovne knjige Društva, dokumentaciju i imovinsko stanje Društva (pregled

vrijednosnica, blagajne, skladišta, stanje nekretnina, pokretne imovine i sl.);

• od Uprave Društva zahtijeva izvješća i objašnjenja o stanju poslova općenito i stanju pojedinih konkretnih poslova;

• dužan je brinuti da Uprava Društva kontinuirano dostavlja izvješća o poslovanju i stanju Društva potpuno i istinito;

• donosi unutrašnju organizaciju Komunalija d.o.o. i daje suglasnosti na organizacijske i druge normativno-provedbene akte bitne za rad Komunalija d.o.o.;

• zastupa Društvo prema Upravi, ako dođe do spora između društva i Uprave;

• zajedno s Upravom podnosi:

- Osnivaču Izvješće o radu (uključujući i revizijsko) Komunalija d.o.o. najkasnije 30 dana prije sjednice Skupštine Komunalija d.o.o.;

- Skupštini Komunalija d.o.o. prijedloge odluka koje Skupština donosi u okviru svoje nadležnosti;

• donosi, kada to ocjeni potrebnim, provedbene odluke bitne za poslovanje Komunalija d.o.o.;

• donosi akte o svom radu ako to ocjeni potrebnim. Nadzorni odbor može valjano odlučivati, ako su na sjednici nazočni svi članovi Nadzornog odbora. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova, a svaki član Nadzornog odbora, uključujući i predsjednika i zamjenika predsjednika, ima jedan glas. Odsutni članovi nadzornog odbora mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas daju pisanim putem. Glas u nadzornom odboru se može dati pisanim putem, telefonom, telefaksom i korištenjem drugih za to podobnih tehničkih sredstava;

• Uprava Društva i drugi djelatnici Društva mogu biti nazočni sjednicama Nadzornog odbora ukoliko su pozvani;

• odlučuje o drugostupanjskom postupku o pitanjima u kojima kao prvostupanjski organ odlučuje Uprava;

• suodgovara za rad i djelatnost Komunalija d.o.o.;

• predlaže po potrebi sazivanje Skupštine Komunalija d.o.o..“.

Članak 4.

Iza članka 11.a dodaje se članak 11.b koji glasi:

„Sjednice Nadzornog odbora saziva Predsjednik Nadzornog odbora.

Sjednice se održavaju prema potrebi.

Prijedlog za sazivanje sjednice Nadzornog odbora može dati Uprava Komunalija d.o.o. u svako vrijeme, a Predsjednik je dužan istu sazvati u najkraćem mogućem vremenu.“.

Članak 5.

Članak 19. mijenja se i glasi:

„Glasilo društva je oglasna ploča društva.“.


Članak 6.

U ostalom dijelu Izjava o osnivanju trgovačkog društva Komunalije d.o.o. za vodne djelatnosti se ne mijenja.

Članak 7.

Odluka će se provesti u Trgovačkom registru pri Trgovačkom sudu u Osijeku, te objaviti u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem članka 42. Statuta Grada Iloka ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije br. 11/13), Gradonačelnica Grada Iloka, 12. ožujka 2018. godine donosi

ODLUKU o osnivanju prava služnosti polaganja i imanja vodova s

Komunalije d.o.o. Ilok

Članak 1.

Osniva se pravo služnosti polaganja i imanja vodova investitora Komunalije d.o.o. Ilok, Julija Benešića 49, Ilok na zemljištu u vlasništvu Grada Iloka, označenom kao:

1.Mjesni prostor, k.č. broj 52 u k.o. Šarengrad, zk.ul. br. 1772, površine od 915 m², površina služnosti 11 m²,

2.Mjesni prostor , k.č.broj 124 u k.o. Šarengrad, zk.ul.br. 1772, površine od 373 m², površina služnosti 1,00 m²,

3.Put u selu, k.č. broj 53 u k.o. Šarengrad, zk.ul.br. 2116, površine od 633 m², površina služnosti 79,00 m²,

4.Crnogorska ulica, kič. broj 222 u k.o. Šarengrad, zk.ul.br. 2116, površine od 2482 m², površina služnosti 243,00 m²,

5. Dunavska ulica, k.č. broj 66 u k.o. Šarengrad, zk.ul.br. 2116, površine od 1469 m², površina služnosti 142,00 m²,

6. Crnogorska ulica, k.č. broj 190 u k.o. Šarengrad, zk.ul.br. 2116, površine od 1830 m², površina služnosti 164,00 m²,

7. Molovinski put, k.č. broj 165 u k.o. Šarengrad, zk.ul. br. 2116, površine od 1396 m², površina služnosti 122,00 m²,

8. Put Molovinski put, k.č. broj 1090 u k.o. Šarengrad, zk.ul. br. 2116, površine od 1912 m², površina služnosti 13,00 m².

Članak 2.

Pravo služnosti polaganja i imanja vodova osniva se za slijedeći zahvat u prostoru: „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Bapska — Šarengrad I. Faza: Šarengrad — centar i istok sa crpnom stanicom „Šarengrad” prema projektu br. B.P. 2750/20014 izrađenom od Hidroprojekt-ing d.o.o. Zagreb, i Lokacijskom dozvolom KLASA: UP/1-350-05/06-01/70, URBROJ: 2196-03/3-03-07-13, od 25.01.2007. godine utvrđena je izgradnja objekata i instalacija sustava odvodnje.

Članak 3.

Pravo služnosti radi polaganja i imanja vodova za Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Bapska — Šarengrad I. Faza: Šarengrad — centar i istok sa crpnom stanicom „Šarengrad” osniva se preko poslužne nekretnine kako slijedi:

- Na k.č. br. 52 upisane u zk.ul.br. 1772, označene kao Mjesni prostor, ukupne površine 915 m², površina služnosti 11,00 m², (11,00 m x 1,00m);

- Na.k.č. br. 124 upisane u zk.ul.br. 1772, označene kao Mjesni prostor, ukupne površine 373 m², površina služnosti 1,00 m², (1,00 m x 1,00 m);

- Na k.č. br. 53 upisane u zk.ul.br. 2116, označene kao Put u selu, ukupne površine 633 m², površina služnosti 79,00 m², (79,00 m x 1,00 m);

- Na k.č. br. 222 upisane u zk.ul.br. 2116, označene kao Crnogorska ulica, ukupne površine 2482 m², površina služnosti 243,00 m², (243,00 m x 1,00 m);

- Na k.č. br. 66 upisane u zk.ul.br. 2116, označene kao Dunavska ulica, ukupne površine 1469 m², površina služnosti 142,00 m², (142,00 m x 1,00 m);

- Na k.č. br. 190 upisane u zk.ul.br. 2116, označene kao Crnogorska ulica, ukupne površine 1830 m², površina služnosti 164,00 m², (164,00 m x 1,00 m);

- Na k.č. br. 165 upisane u zk.ul.br. 2116, označene kao Molovinski put, ukupne površine 1396 m², površina služnosti 122,00 m², (122,00 m x 1,00 m) i

- Na k.č. br. 1090 upisane u zk.ul.br. 2116, označene kao Put, Molovinski put, ukupne površine 1912 m², površina služnosti 13,00 m², (13,00 m x 1,00 m).

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.




GRAD OTOK AKTI GRADONAČELNIKA

Na temelju članka 10. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08. i 61/11.) i članka 38. i 39. Statuta Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.), Pravilnika o unutarnjem redu Upravnih odjela Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 1/18.), Sistematizacije radnih mjesta u Upravnim odjelima Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 1/18.) Gradonačelnik Grada Otoka 8. ožujka 2018. godine, donio je

PLAN PRIJMA U SLUŽBU U UPRAVNIM ODJELIMA ZA 2018.GODINU

I.

Utvrđuje se Plan prijma u službu za 2018. godinu ( u daljnjem tekstu: Plan) u Upravnim odjelima Grada Otoka.

Planom se utvrđuje stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u Upravnim tijelima Grada

Otoka, potreban broj službenika na neodređeno vrijeme i naziv radnog mjesta koje se namjerava popuniti u 2018. godini.

II.

Riječi i izrazi u ovom Planu koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.

III.

U Gradu Otoku na dan donošenja Plana zaposleno je 7 službenika i 2 namještenika na neodređeno vrijeme te 2 službenika na određeno vrijeme dok je Sistematizacijom radnih mjesta u Upravnim odjelima Grada Otoka sistematizirano ukupno 17 radnih mjesta sa 18 izvršitelja od toga 15 službenika i 3 namještenika.

IV.

Prema planiranim financijskim sredstvima u Proračunu Grada Otoka za 2018. godinu planira se popunjavanje slobodnih radnih mjesta prema Sistematizaciji radnih mjesta u Upravnim odjelima Grada Otoka i prijemkako slijedi:

I. UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO I PRAVNE POSLOVE

- Pročelnik – 1 izvršitelj

- magistar/magistra ili stručni/a specijalist/ica ekonomije, prava ili druge odgovarajuće struke

- Voditelj poslova komunalnog gospodarstva – 1 izvršitelj

- sveučilišni prvostupnik ili stručni prvostupnik građevinske ili druge struke

- Stručni suradnik za normativnu djelatnost i javnu nabavu – 1 izvršitelj

- sveučilišni prvostupnik struke ili stručni prvostupnik pravne struke

- Viši referent – komunalni redar – 1 izvršitelj

- sveučilišni prvostupnik ili stručni prvostupnik građevinske, pravne ili druge odgovarajuće struke

- Komunalni izvidnik – 1 izvršitelj

- srednja stručna sprema

II. UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE, GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU

- Pročelnik – 1 izvršitelj

- magistar/magistra ili stručni/a specijalist/ica ekonomske struke

- Stručni suradnik za proračun i financije – 1 izvršitelj

- sveučilišni prvostupnik struke ili stručni prvostupnik ekonomske struke

- Viši referent za gospodarstvo i poljoprivredu – 1 izvršitelj

- sveučilišni prvostupnik ili stručni prvostupnik ekonomske ili agronomske struke

III. UPRAVNI ODJEL ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI, SAMOUPRAVU I OPĆE POSLOVE

- Viši referent za poslove ureda Gradonačelnika i opće poslove – tajnica – 1 izvršitelj

- sveučilišni prvostupnik ili stručni prvostupnik pravne ili ekonomske struke

- Viši referent za samoupravu i opće poslove – 1 izvršitelj

- sveučilišni prvostupnik ili stručni prvostupnik pravne ili ekonomske struke

- Pomoćni radnik – čistačica – 1 izvršitelj

- niža stručna sprema ili osnovna škola

V.

Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Gradu Otoku planira se u 2018. godini prijam 1 osobe:

- Službenik za financije i proračun – 1 izvršitelj.

Sveučilišni prvostupnik struke ili stručni prvostupnik ekonomske struke.

Mentor: Pročelnik Upravnog odjela za financije, gospodarstvo i poljoprivredu.

Prijam osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa provodit će se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područna služba Vinkovci.


Plan prijma provodit će se ako su sredstva za pokriće troškova stručnog osposobljavanja u cijelosti osigurana kod nadležne službe za zapošljavanje.

VI.

Prijem na slobodna radna mjesta iz točke IV. ovog Plana provest će se putem javnog natječaja ili na drugi zakonom propisani način.

VII.

Ovaj Plan objavit će se u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije, a stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 112-01/18-01/01 URBROJ: 2188/01-04/1-18-3 Otok, 8. ožujka 2018.

GRADONAČELNIK Josip šarić, dipl. ing.

Temeljem stavka 3. članka 18. Uredbe o uredskom poslovanju (NN, broj 7/09) i članka 5. Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca akata (Narodne novine broj 38/88. i 75/93.), Gradonačelnik Grada Otoka donosi

PLAN klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka

stvaratelja i primatelja akata upravnih i drugih tijela Grada Otoka za 2018. godinu

Članak 1.

Ovim Planom klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata upravnih i drugih tijela Grada Otoka za 2018. godinu (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju se klasifikacijske oznake sadržaja akata i brojčane oznake predstavničkog i izvršnog tijela Grada Otoka, te upravnih tijela i njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica.

Članak 2.

Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje, a korišteni su u Planu u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Grad Otok će za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga upotrebljavati brojčanu oznaku: 2188/08.

Članak 4.

Utvrđuju se brojčane oznake predstavničkog i izvršnog tijela Grada Otoka, upravnih tijela Grada i njihovih ustrojstvenih jedinica:

01 Gradsko vijeće

01/1 Predsjednik Gradskog vijeća

01/2 Radno tijelo

02 Gradonačelnik

02/1 Gradonačelnik

02/2 Zamjenik gradonačelnika

03 Upravni odjel za komunalnog gospodarstvo i pravne poslove

03/1 Pročelnik

03/2 Voditelj poslova komunalnog gospodarstva

03/3 Stručni suradnik za normativnu djelatnosti i javnu nabavu

03/4 Voditelj poslova socijalne skrbi

03/5 Viši referent socijalne skrbi

03/6 Viši referent – komunalni redar

03/7 Komunalni izvidnik

04 Upravni odjel za financije, gospodarstvo i poljoprivredu

04/1 Pročelnik

04/2 Stručni suradnik za proračun i financije

04/3 Viši referent za gospodarstvo i poljoprivredu

04/4 Voditelj poslova računovodstva

04/5 Referent naplate prihoda

05 Upravni odjel za društvene djelatnosti, samoupravu i opće poslove

05/1 Pročelnik

05/2 Viši referent za poslove ureda Gradonačelnika i opće poslove – tajnica

05/3 Viši referent za samoupravu i opće poslove

05/4 Viši referent za informatičke poslove

05/5 Voditelj poslova ureda gradonačelnika i društvenih djelatnosti

06 Mjesni odbor Komletinci

07 Predškolska ustanova „Pupoljak“ Otok

08 Vranjevo d.o.o. Otok

09 Gradska knjižnica Otok

10 Otočka razvojna agencija

Članak 5.

Plan klasifikacijskih oznaka

Predmeti neupravnog postupka


Podgrupa Djelatnost podgrupe Dosije

006 POLITIČKE STRANKE

02 STRANKE

008 INFORMIRANJE

01 OPĆENITO

01 OPĆENITO

011 DONOŠENJE I OBJAVLJIVANJE AKATA (OPĆENITO)

01 OPĆENITO

03 OBJAVLJIVANJE PROPISA

012 USTAVNI PROPISI I STATUTI

01 OPĆENITO

013 IZBORNI SISTEM

01 OPĆENITO

03 IZBORI I OPOZIV

015 TERITORIJALNA RAZGRANIČENJA

01 OPĆENITO

016 NACIONALNE MANJINE

02 PRAVA NACIONALNIH MANJINA

021 ORGANIZACIJA I RAD SKUPŠTINA DPZ

01 OPĆENITO

05 GRADSKO VIJEĆE GRADOVA I OPĆINA

022 ORGANIZACIJA I RAD IZVRŠNIH ORGANA DPZ

01 OPĆENITO

06 KOORDINACIJA ŽUPANA VSŽ

023 ORGANIZACIJA I RAD ORGANA UPRAVE

01 OPĆENITO

05 GRADONAČELNIK –protokoli, sastanci

08 OSTALO

026 ORGANIZACIJA I RAD MJESNIH ZAJEDNICA

01 OPĆENITO

03 VIJEĆA MJESNIH ODBORA

030 ORGANIZACIJA, METODE I TEHNIKE RADA

01 OPĆENITO

02 ORGANIZACIJA RADA I RADNI POSTUPCI

032 INFORMACIJSKO – DOKUMENTACIJSKA SLUŽBA

034 UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOROVI

01 OPĆENITO

04 IZDAVANJE UVJERENJA I DRUGIH POTVRDA

038 PEČATI, ŽIGOVI I ŠTAMBILJI

01 OPĆENITO

040 UPRAVNI NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU AKATA

01 OPĆENITO

041 UPRAVNI NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA

01 OPĆENITO

043 UPRAVNA INSPEKCIJA


01 OPĆENITO

050 PREDSTAVKE I PRITUŽBE NA RAD ORGANA UPRAVE

01 OPĆENITO

061 JAVNE NAGRADE I PRIZNANJA

01 OPĆENITO

070 VJERSKA PITANJA – ODNOS DRŽAVE I CRKVE

01 OPĆENITO

100 POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

01 OPĆENITO

112 ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA, UGOVOR O DJELU I DOPUNSKI RAD

01 OPĆENITO

03 RADNI ODNOS NA ODREĐENO VRIJEME

04 UGOVOR O DJELU

113 RADNO VRIJEME, ODMORI, DOPUSTI I BOLOVANJA, OBUSTAVE RADA

01 OPĆENITO

04 DOPUSTI

117 RADNI STAŽ

01 OPĆENITO

120 STJECANJE OSOBNOG DOHOTKA

01 OPČENITO

121 OSTALA PRIMANJA PO OSNOVI RADA

01 OPĆENITO

07 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR

09 POMOĆ U SLUĆAJU SMRTI

10 JUBILARNE NAGRADE

130 TEČAJEVI, SAVJETOVANJA I STUČNA PUTOVANJA

01 OPĆENITO

03 SAVJETOVANJA (SEMINARI)

133 STRUČNI I PRAVOSUDNI ISPITI

01 OPĆENITO

03 SAVJETOVANJA (SEMINARI)

140 MIROVINSKO OSIGURANJE

01 OPĆENITO

210 JAVNI RED I MIR

01 OPĆENITO

214 ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJA

01 OPĆENITO

02 MJERE ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJA

215 KRIMINALITET

01 OPĆENITO

230 UDRUŽENJA GRAĐANA

02 POJEDINAČNI PREDMETI

302 PRIVREDNI RAZVOJ

01 OPĆENITO

310 INDUSTRIJA I RUDARSTVO


01 OPĆENITO

02 ELEKTROPRIVREDA

05 NAFTA, ZEMNI PLIN I NAFTNI DERIVATI

311 ZANATSTVO I MALA PRIVREDA

01 OPĆENITO

320 POLJOPRIVREDA

01 OPĆENITO

02 POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

08 STOČARSTVO

12 ŠTETE U POLJOPRIVREDI

322 VETERINARSTVO

01 OPĆENITO

323 LOVSTVO

01 OPĆENITO

325 VODOPRIVREDA

01 OPĆENITO

333 OPSKRBA

01 JAVNA NABAVA

02 PONUDE

334 TURIZAM

01 OPĆENITO

335 UGOSTITELJSTVO

01 OPĆENITO

02 UGOSTITELJSKA DJELATNOST

340 CESTOVNI PROMET

01 OPĆENITO

03 IZGRADNJA I ODRŽAVANJE CESTOVNE INFRASTRUKTURE

08 SIGURNOST U CESTOVNOM PROMETU

341 ŽELJEZNIČKI PROMET

01 OPĆENITO

344 VEZE

01 OPĆENITO

350 PROSTORNO PLANIRANJE

01 OPĆENITO

02 PROSTORNI PLANOVI

05 UVJETI UREĐENJA PROSTORA

351 ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE

01 OPĆENITO

361 IZGRADNJA OBJEKATA

01 OPĆENITO

02 IZGRADNJA OBJEKATA

08 POTPORA ZA POPRAVAK KUĆA – RATNA ŠTETA

362 GRAĐEVINSKO - URBANISTIČKA INSPEKCIJA

01 OPĆENITO

363 KOMUNALNI POSLOVI


01 OPĆENITO

02 KOMUNALNE DJELATNOSTI

03 KOMUNALNA NAKNADA

04 KOMUNALNA INSPEKCIJA – RJEŠENJA KOMUNALNOG REDARA

06 KOMUNALNI DOPRINOS

07 LEGALIZACIJA

370 STAMBENA POLITIKA

01 OPĆENITO

03 STANOVI I STANOVANJE

372 POSLOVNI PROSTOR

03 NAJAM ODNOSNO ZAKUP

400 FINANCIJSKO – PLANSKI DOKUMENTI

01 OPĆENITO

08 PRORAČUNI

401 KNJIGOVODSTVENO – RAČUNOVODSTVENO POSLOVANJE

03 RAČUNI

402 FINANCIRANJE

01 OPĆENITO

07 SUFINANCIRANJE

08 FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA

404 INVESTICIJE

01 OPĆENITO

410 POREZI

01 OPĆENITO

13 POREZ NA NEKRETNINE

411 DOPRINOSI

01 ŠUMSKI DOPRINOS

02 RUDNA RENTA

415 NAPLAĆIVANJE POREZA, DOPRINOSA I DRUGIH OBVEZA

01 OPĆENITO

421 DOTACIJE I SUBVENCIJE

01 OPĆENITO

500 ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE – OPĆENITO

01 OPĆENITO

501 MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

01 OPĆENITO

510 RADNE ORGANIZACIJE ZDRAVSTVA

01 OPĆENITO

550 SOCIJALNA ZAŠTITA

01 OPĆENITO

03 SOCIJALNO – ZAŽTITNE POTREBE

05 CRVENI KRIŽ HRVATSKE

09 JEDNOKRATNA NOVĆANA POTPORA

551 OBLICI SOCIJALNE ZAŠTITE

01 OPĆENITO


553 IZVRŠAVANJE ODGOJNIH MJERA

01 OPĆENITO

561 ZAŠTITA BORACA NOR –A

01 OPĆENITO

601 PREDŠKOLSKI ODGOJ

01 OPĆENITO

602 ŠKOLSTVO

01 OPĆENITO

02 OSNOVNO ŠKOLSTVO

03 SREDNJE OBRAZOVANJE

604 STIPENDIRANJE

01 OPĆENITO

610 KULTURA – MANIFESTACIJE, KOMEMORACIJEI ŽALOSTI

03 KOMEMORACIJE I ŽALOSTI

612 KULTURNE DJELATNOSTI

01 OPĆENITO

06 ARHIVSKA DJELATNOST

08 ZAŠTITA SPOMENIKA KULTURE

620 SPORT

01 OPĆENITO

710 ORGANIZACIJA I RAD PRAVOSUDNIH ORGANA – OPĆI POSLOVI

02 TERITORIJALNE PROMJENE I PROMJENE NADLEŽNOSTI

711 ORGANIZACIJA I RAD SUDOVA

01 OPĆENITO

730 IZVRŠENJE KRIVIČNIH I PREKRŠAJNIH SANKCIJA – OPĆENITO

01 OPĆENITO

800 REGRUTNI POSLOVI

01 OPĆENITO

810 CIVILNA ZAŠTITA

01 OPĆENITO

910 SURADNJA S INOZEMSTVOM – PRIJATELJSKA SURADNJA

01 OPĆENITO

903 GEODETSKO – KATASTARSKI POSLOVI – OPĆI POSLOVI

01 OPĆENITO

933 KATASTAR VODOVA

940 IMOVINSKO – PRAVNI POSLOVI – EVIDENCIJA NEKRETNINA U DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU

01 OPĆENITO

943 PROMJENA REŽIMA VLASNIŠTVA

01 OPĆENITO

953 DRUŠTVENA STATISTIKA

03 STATISTIKA RADA

954 PRIVREDNA STATISTIKA

06 STATISTIKA PROMETA I VEZA

957 EKONOMSKA STATISTIKA

03 STATISTIKA FINANCIJA I INVESTICIJA


PREDMETI UPRAVNOG POSTUPKA

UP/I 008 INFORMIRANJE

02 Rješenje o odbacivanju ili odbijanju zahtjeva za pristup informacijama

UP/I 017 GRBOVI, ZASTAVE, AMBLEMI I HIMNE

01 Rješenje o korištenju grba Grada Otoka

UP/I 035 UREDSKO POSLOVANJE

01 Rješenje o utvrđivanju brojčanih oznaka stvaralaca i primalaca akata

UP/I 080 RADNICI U ORGANIMA UPRAVE

01 Radnici u organima uprave

02 Dužnosnici

07 Ocjenjivanje rada radnika u organima uprave

UP/I 112 RADNI ODNOS – ZASNIVANJE I PRESTANAK SLUŽBE

01 Radni odnos – zasnivanje i prestanak službe

03 Radni odnos – zamjene, vježbenici, volonteri

UP/I 113 PLAN KORIŠTENJA GODIŠNJIH ODMORA

01 Rješenje o godišnjem odmoru, dopustu, bolovanju

UP/I 114 RADNI SPOROVI, RADNA DISCIPLINA, MATERIJALNA I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

01 Radni sporovi, radna disciplina, materijalna i disciplinska odgovornost

UP/I 119 OSTAVKE, MIROVANJA I PRESTANAK MANDATA ČLANOVA GRADSKOG VIJEĆA I VIJEĆA MJESNOG ODBORA

01 Izbori i imenovanja

UP/I 120 PLAĆE

01 Rješenje o plaći

UP/I 121 OSTALA PRIMANJA PO OSNOVI RADA (PRIGODNE GODIŠNJE NAGRADE, DAR U NARAVI, DAR ZA DJECU, POMOĆ U SLUČAJU SMRTI)

01 Ostala primanja po osnovi rada (jubilarne nagrade, otpremnine)

UP/I 335 UGOSTITELJSTVO

01 Rješenje o određivanju prigodnog (drugačijeg) radnog vremena

02 Rješenje o korištenju tehničkih uređaja za ozvučenje i/ili izvođenje žive glazbe na otvorenom

UP/I 350 PROSTORNO PLANIRANJE

01 Odbacivanje neupravnog postupka

UP/I 363 KOMUNALNI POSLOVI - OPĆENITO

01 Komunalni poslovi

02 Korištenje javne površine i korištenje privatne površine u javne svrhe – Rješenje

03 Rješenje – komunalna naknada (fizičke osobe)

04 Rješenje – komunalna naknada (pravne osobe)

05 Rješenje – komunalna naknada (oslobođenje i neoslobođenje)

06 Rješenje o ovrsi – komunalna naknada (fizičke osobe)

07 Rješenje o ovrsi – komunalna naknada (pravne osobe)

08 Rješenje – komunalni doprinos

09 Rješenje – naknada za legalizaciju

UP/I 410 POREZI OPĆENITO

07 Rješenje poreza na tvrtku

23 Rješenje poreza na korištenje javne površine

UP/I 415 NAPLAĆIVANJE POREZA, DOPRINOSA I DRUGIH OBVEZA

01 Rješenje o ovrsi – Porez na tvrtku


02 Rješenje o ovrsi – Porez na potrošnju

03 Rješenje o ovrsi – Javne površine

04 Rješenje o ovrsi – Zakup javnih površina

UP/I 612 KULTURNE DJELATNOSTI

08 Rješenje – Spomenička renta

09 Rješenje o ovrsi – Spomenička renta

Članak 6.

Tijekom kalendarske godine klasifikacijske oznake ne mogu se mijenjati niti brisati, ali se mogu dodavati nove.

Dodavanje novih klasifikacijskih i brojčanih oznaka unutarnjih ustrojstvenih jedinica koje nisu utvrđene ovim Planom, moguće je isključivo pisanom dopunom ovog Plana.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 7.

Stupanjem na snagu ovog Plana prestaje važiti Rješenje o brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata na području

Grada Otoka, Klasa: 023-01/14-01/03, Urbroj: 2188/08-02/1-14-1 od 27. listopada 2014. godine.

Članak 8.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije Grada Otoka.

KLASA: 023-01/18-01/04 URBROJ: 2188/08-02/1-18-1 Otok, 14. ožujka 2018.

GRADONAČELNIK Josip šarić, dipl. ing.


OPĆINA ANDRIJAŠVCI AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

Temeljem članka 18.a, stavka 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12-pročišćeni tekst) i članka 47. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 2/13 i 2/18), općinski načelnik Općine Andrijaševci, donio je

O D L U K U o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka

Članak 1.

Martina Markota,dipl.iur., pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Andrijaševci, imenuje se službenikom za zaštitu osobnih podataka Općine Andrijaševci.

Članak 2.

Službenik za zaštitu podataka obavlja sljedeće poslove:

- vodi brigu o zakonitosti obrade osobnih podataka u smislu poštivanja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka i ostalih propisa koji uređuju pitanja obrade osobnih podataka,

- upozorava voditelja zbirke osobnih podataka na nužnost primjene propisa o zaštiti osobnih podataka u slučajevima planiranja i radnji koje mogu imati utjecaj na pitanja privatnosti i zaštitu osobnih podataka,

- upoznaje sve osobe zaposlene u obradi osobnih podataka s njihovim zakonskim obvezama u svrhu zaštite osobnih podataka,

- brine o izvršavanju obveza iz članka 14. i 17. Zakona o zaštiti osobnih podataka,

- omogućava ostvarivanje prava ispitanika iz članka 19. i 20. Zakona o zaštiti osobnih podataka,

- surađuje s Agencijom za zaštitu osobnih podataka u vezi s provedbom nadzora nad obradom osobnih podataka.

Članak 3.

Službenik za zaštitu osobnih podataka dužan je čuvati povjerljivost svih informacija i podataka koje sazna u obavljanju svojih dužnosti, a koja obveza traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti službenika za zaštitu osobnih podataka.

Članak 4.

Službeni kontakt podaci službenika za zaštitu osobnih podataka Općine Andrijaševci su:

- adresa i mjesto rada: Općina Andrijaševci, Vinkovačka 6, 32271 Rokovci,

- e- mail: [email protected],

- službeni telefon broj: 032/225-400,

- službeni telefaks broj: 032/225-400.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja te će se objaviti u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županijei na službenoj internetskoj stranici Općine Andrijaševci, www.andrijasevci.hr.

KLASA: 022-05/18-03/04 URBROJ:2188/02-01-18-1 Rokovci, 1. ožujka 2018. godine

OPĆINSKI NAČELNIK Damir Dekanić, dipl. ing. šum.

http://www.andrijasevci.hr/


OPĆINA BOŠNJACI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Na temelju članka 21. Stavak 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN RH br. 94/13) i članka 29. Statuta Općine Bošnjaci (''Službeni vjesnik'' Vukovarsko-srijemske županije br. 6/13), Općinsko vijeće Općine Bošnjaci na svojoj 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine, donosi

O D L U K U o donošenju Plana gospodarenja otpadom za područje

Općine Bošnjaci za razdoblje 2018. - 2024. godina

Članak 1.

Ovom Odlukom Općinsko vijeće donosi Plan gospodarenja otpadom za područje Općine Bošnjaci za razdoblje 2018. - 2024. godina.

Članak 2.

Plan gospodarenja otpadom za područje Općine Bošnjaci za razdoblje 2018. - 2024. godina sastavni je dio ove Odluke i biti će objavljen u ''Službenom vjesniku'' Vukovarsko-srijemske županije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u ''Službenom vjesniku'' Vukovarsko-srijemske županije.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE

BOŠNJACI ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2024. GODINE

Bošnjaci, ožujak 2018.

SADRŽAJ:

0. UVOD

1. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Nacionalno zakonodavstvo

Načela gospodarenja otpadom i sustav odgovornosti

Osnovni pojmovi u gospodarenju otpadom

2. ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE BOŠNJACI UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA

Postupanje s komunalnim otpadom

Postupanje s neopasnim i inertnim otpadom

Postupanje s opasnim otpadom

Posebne kategorije otpada

3. VRSTE I KOLIČINE PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJE KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJE CILJEVA

Miješani komunalni otpad

Odvojeno sakupljanje otpada

Odlaganje komunalnog i biorazgradivog otpada

Naplata usluge gospodarenja otpadom

4. POSTOJEĆE I PLANIRANE GRAĐEVINE I UREĐAJI ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUS SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM

Podaci o postojećim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom

Podaci o planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom

Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom

5. LOKACIJE ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVO UKLANJANJE

6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO – INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

Minimiziranje otpada

Edukacija

Akcije prikupljanja otpada

Čistija proizvodnja

7. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

8. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

9. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) OTPADA

10. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA

11. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM

12. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

13. EKOLOŠKA MREŽA I ZAŠTIĆENA PODRUČJA

14. PROPISI I POJMOVI

15. POPIS LITERATURE


0. Uvod

Gospodarenje otpadom predstavlja prioritetno pitanja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Istovremeno to je područje s najvećim zaostajanjem u organizacijskom i financijskom smislu za standardima Europske unije. Osnovni ciljevi koje je Republika Hrvatska zacrtala kroz pristupne pregovore s Europskom unijom su: izgradnja centara za gospodarenje otpadom, uvođenje primarne selekcije, te saniranje i usklađivanje postojećih i zatvaranje neusklađenih odlagališta.

Dok je u Europskoj uniji otpad resurs iz kojega se dobiva energija i razne sirovine za ponovnu uporabu, u Hrvatskoj je otpad uglavnom samo opasnost za okoliš i bezvrijedna tvar. Suvremeno gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, i/ili njegova štetna utjecaja na okoliš, zatim skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Gore navedenim mjerama uspostavlja se cirkularan sustav gospodarenja otpadom, za razliku od tradicionalnog (linearnog) koji je do sada bio zastupljen u Republici Hrvatskoj.

Europska komisija je započela aktivnosti na uspostavi okvira za prelazak na cirkularno gospodarstvo kojim se između ostaloga promovira ponovna uporaba, popravak i recikliranje postojećih materijala i produkata, kao i efikasnije upravljanje resursima. Izuzetno važnu ulogu u cirkularnoj ekonomiji ima održivo gospodarenje otpadom koje doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i razvoju zelenih tehnologija.

Gospodarenje otpadom osiguravaju Vlada RH i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike propisivanjem mjera gospodarenja otpadom. Provedbena tijela na državnoj razini su Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jedinica lokalne i područne (regionalne) i samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Više JLS i JP(R)S mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom Općine Bošnjaci osnovni je dokument o gospodarenju otpadom za razdoblje 2018.-2024. godine. Plan je usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom (NN 130/05), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 03/17), Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN 46/02), Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 20/17), Odlukom o implementacija Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (Vlada RH 25.05.2017.) kao i programima zaštite okoliša.

Člankom 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definirano je da Plan gospodarenja otpadom grada/općine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za razdoblje od šest godina, te je stoga ovaj Plan gospodarenja otpadom napravljen za razdoblje od 2018. do 2024. godine, dok se njegove izmjene i dopune donose po potrebi. Općina Bošnjaci dužna je objaviti Plan u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave nakon usvajanja Plana od strane Općinskog vijeća.

Plan gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) sadržava sljedeće cjeline:

1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva,

2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,

3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,

4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,

5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,

6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada,

7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,

10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom,

11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

Jedinica lokalne samouprave dužna je za prijedlog Plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležnog upravnog tijela).

Nadležno upravno tijelo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave usklađen s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), propisa donesenih na temelju Zakona i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 03/17).

Temeljem čl. 29. st. 2. te st. 3. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17) potrebno je od upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša zatražiti mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi strateške procjene za Plan gospodarenja otpadom.

Nacrt Plana gospodarenja otpadom Općine Bošnjaci objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Posredstvom medija Općina Bošnjaci izvješćuje javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana dostupan te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi. Pri tome rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

Jedinica lokalne samouprave dužna je dostaviti godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu.

Jedinica područne (regionalne) samouprave dostavlja objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave Ministarstvu


zaštite okoliša i energetike i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Plan gospodarenja otpadom imat će ključnu ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na području Općine Bošnjaci. Održivi sustav gospodarenja otpadom u skladu je s obvezama i smjernicama nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te državnih i lokalnih planskih dokumenata.

1. Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom

1.1. Nacionalno zakonodavstvo

Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.

Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostaloga i stoga što se kasnilo s donošenjem cjelovite strategije na razini RH, zatim uslijed nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa, te do nedavno nepostojanja financijskih poticaja.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) ima za cilj uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden treba gospodariti poštujući načela održivog razvoja.

Osnovni sadržaj strategije:

• opis postojećeg stanja s opisom današnjih tokova otpada i količina svih vrsta otpada: komunalnog, građevinskog, opasnog, ambalažnog i sl.,

• smjernice s Konceptom organizacije gospodarenja otpadom, specifično po pojedinim vrstama otpada;

• prijedlog sanacija današnjih, mahom neuređenih odlagališta;

• prijedlog izgradnje novih odlagališta,

• procjena investicija i izvora financiranja.

Temelji strategije:

1. Smanjenje volumena – izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, stara vozila, automobilske gume, papir i dr.),

2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara – odlagališta,

a) sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom,

b) izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara za gospodarenje otpadom sa uređenim odlagalištima, (max. 21 kom),

c) primjena najnovijih tehnologija obrade otpada: MBO – mehaničko–biološka obrada i smanjenje otpada na cca. 20% današnjeg volumena, tehnologije visokih

temperatura1 i druge nove tehnologije.

d) Ciljevi i mjere iz strategije:

• izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru, te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada,

• razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept –

Izbjegavanje –Vrednovanje – Odlaganje),

• smanjivanje rizika od otpada,

• doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj,

• edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom.

Smjernice koje proizlaze iz Strategije:

• razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO koncept),

• aktivnosti po pojedinim tokovima otpada – prilagodba EU propisima,

• instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti (2 uredbe + 13 pravilnika, usklađeno s EU direktivama),

• sanacija odlagališta i starih opterećenja.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine (NN 03/17) određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom i posebnim kategorijama otpada, definira mjere za unaprjeđivanje postupaka priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i druge postupke oporabe i zbrinjavanja otpada na području Republike Hrvatske.

Osim Nacionalne strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja za okoliš, Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom u Hrvatskoj definirano je i nizom drugih zakonskih i podzakonskih akta:

1 Tehnologije visokih temperatura; X međunarodni simpozij gospodarenja otpadom, Zagreb 2008; Gospodarstvo i okoliš 94/2008, Jakša Miličić, Goran Vego: Rješenje problema otpada primjenom tehnologije visokih temperatura

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

• Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16)

• Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06, 111/06, 109/12, 94/13, 93/16)


http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2123.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127176.html



• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13, 94/13, 95/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16)

• Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

• Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08, 94/13)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08)

• Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije (NN 6/14)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14)

• Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14)

• Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14)

• Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15)

• Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15)

• Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16)

• Odluka o područjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaže (NN 88/15)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15)

• Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15).

1.2. Načela gospodarenja otpadom i sustav odgovornosti

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definirana su osnovna načela gospodarenja otpadom koja se temelje na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. načelo onečišćivač plaća – proizvođač otpada, prethodni

posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,

2. načelo blizine – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,

3. načelo samodostatnosti – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada,

4. načelo sljedivosti – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Sustav odgovornosti u gospodarenju otpadom definiran je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), a obveze gradova i općina u gospodarenju otpadom definirane su člankom 28.

Članak 28.

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati:

1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada,

2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

4. provedbu Plana,

5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba,

6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i

7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

(2) Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više obveza iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Jedinica lokalne samouprave dužna je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati provedbu obveze iz stavka 1. ovoga članka na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada.

1.3. Osnovni pojmovi u gospodarenju otpadom

Ambalažni otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada predstavlja svaku ambalažu ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke.































Biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom.

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik.

Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama.

Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Također je to i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike).

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01.

Mobilno reciklažno dvorište - mobilna jedinica je pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Monitoring (praćenje stanja okoliša) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša.

Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim Zakonom o zaštiti okoliša, obavlja poslove u području zaštite okoliša. Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014.

Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja.

Odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje,

b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine),

c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014.

Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu.

Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom (stara vozila, otpadna ulja, gume, baterije i akumulatori, azbest, medicinski otpad i dr.).

Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.

Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada.

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada.

Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje.


Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu.

Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana.

Postupci obrade otpada su sljedeći:

o Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su postupci kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija.

o Biološki postupci obrade otpada su postupci koji biološkim metodama mijenjaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja.

o Termički postupci obrade otpada su postupci uporabom topline pod nužnim i propisanim uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo i slični postupci.

o Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način zbrinjavanja i uporabe otpada, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje, stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad.

POPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD2

01 OTPAD KOJI NASTAJE PRI ISTRAŽIVANJU, EKSPLOATIRANJU I FIZIKALNO-KEMIJSKOJ OBRADI MINERALNIH SIROVINA

02 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE HORTIKULTURE, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVSTVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA I PRERADE HRANE

03 OTPAD OD PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE DRVENIH PANELA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I KARTONA

04 OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNARSKE I TEKSTILNE INDUSTRIJE

05 OTPAD OD RAFINIRANJA NAFTE, PROČIŠĆAVANJA PRIRODNOG PLINA I PIROLITIČKE OBRADE UGLJENA

06 OTPAD IZ ANORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

07 OTPAD IZ ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

08

OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE PREVLAKA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH TINTA

09 OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE

10 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA

11 OTPAD OD KEMIJSKE POVRŠINSKE OBRADE I PREVLAČENJA METALA I DRUGIH MATERIJALA; HIDROMETALURGIJE OBOJENIH METALA

12 OTPAD OD MEHANIČKOG OBLIKOVANJA TE FIZIKALNE I MEHANIČKE POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

14 OTPAD OD ORGANSKIH OTAPALA, RASHLADNIH I POTISNIH TVARI (osim 07 i 08)

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)

18 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZAŠTITE ZDRAVLJA LJUDI I ŽIVOTINJA I/ILI SRODNIH ISTRAŽIVANJA (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)

19 OTPAD IZ GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA IZVAN MJESTA NASTANKA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ USTANOVA I TRGOVINSKIH I PROIZVODNIH DJELATNOSTI) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SAKUPLJENE SASTOJKE KOMUNALNOG OTPADA

2 Pravilnik o katalogu otpada, NN 90/15.

2. Analiza i ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području Općine Bošnjaci uključujući ostvarivanje ciljeva

Uvid u postojeće stanje postupanja s otpadom, te u postojeće i buduće količine, kao i sastav proizvedenog otpada potreban je kako bi se pronašla optimalna rješenja za uspostavu što kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom.

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0963.htm


U trenutku izrade ovog Plana, komunalni otpad s područja općine Bošnjaci prikupljala je ovlaštena tvrtka „Čistoća“ d.o.o. iz Županje, koja je dobila koncesiju za obavljanje javne usluge prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada. Ugovor o koncesiji sklopljen je 25. travnja 2014. godine na razdoblje od deset godina (Klasa: UP/I-363-02/14-01/06, Ur.broj: 2212/03-03-14-01). Prikupljeni miješani komunalni otpad s područja Općine Bošnjaci, tvrtka koncesionar odvozi na gradsko odlagalište komunalnog otpada u Županji, koje se nalazi na k.č. br. 2992/2 k.o. Županja ukupne površine oko 54.300 m2. Za navedeno odlagalište predviđeno je postepeno saniranje i konačno zatvaranje nakon izgradnje i stavljanja u funkciju regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Sukladno odredbama Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2022. godine predviđeno je da Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija formiraju zajednički Centar za gospodarenje otpadom na lokaciji Orlovnjak u Osječko-baranjskoj županiji. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definirana je obveza jedinica lokalne samouprave da na svom području osiguraju odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. U skladu s tim Općina Bošnjaci je sklopila ugovor o koncesiji i ispunila zakonski zahtjev.

2.1. Postupanje s komunalnim otpadom

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje se odnose pored ostalih i na komunalne djelatnosti, koje su pobliže određene odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15) određena su načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, kao i druga pitanja vezana uz svrhovito obavljanje komunalnih djelatnosti. Jedna od komunalnih djelatnosti koja proizlazi iz Zakona o komunalnom gospodarstvu je i odlaganje komunalnog otpada, što podrazumijeva obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada, te saniranje i zatvaranje odlagališta na temelju posebnih propisa.

U cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne uprave u obvezi je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njeno provođenje. Odlukom o komunalnom redu propisuju se odredbe koje se odnose na uređenje naselja, održavanje čistoće i čuvanje javnih površina, korištenje javnih površina, skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom, uklanjanje snijega i leda, uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, mjere za provođenje komunalnog reda, kao i kaznene odredbe.

Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima jedinice lokalne samouprave u čijoj nadležnosti je komunalno

gospodarstvo, a zadaća komunalnog redarstva je da obavlja nadzor nad provedbom odredbi o komunalnom redu.

Zakon o komunalnom gospodarstvu omogućava jedinicama lokalne samouprave da na temelju ugovora osnuju zajedničko komunalno redarstvo. Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari. Komunalni redari u provođenju odredbi Odluke o komunalnom redu ovlašteni su rješenjima narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, izricati mandatne kazne te predložiti pokretanje prekršajnog postupka. Na području Općine Bošnjaci donijeta je Odluka o komunalnom redu i Općina ima komunalnog redara.

Općina Bošnjaci je uključena u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Sakupljanje komunalnog otpada obavlja tvrtka „Čistoća“, a prikupljeni otpad odvozi se i odlaže na odlagalište komunalnog otpada u Županji. Otpad se prikuplja u plastičnim spremnicima ili kontejnerima. Odvoz miješanog komunalnog otpada iz domaćinstava i privrede obavlja se jedanput tjedno. Tijekom 2016. godine, s područja Općine Bošnjaci prikupljeno je ukupno 947,91 tona komunalnog otpada, od čega 882,94 tona miješanog komunalnog otpada, 45,20 tona papira i kartona, 0,22 tona plastike, 0,15 tona stakla, 18,44 tona glomaznog otpada i 0,96 tona biootpada.

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) propisane su naknade jedinicama lokalne samouprave ukoliko ne smanje količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta otpada. Pri tome se kao referentna godina uzima 2015. g., a cilj je da se do 2022. godine količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže smanje na 50% količine koju je pojedina jedinica lokalne samouprave odložila 2015.g.

Za Općinu Bošnjaci polazišna vrijednost je 892,89 tona miješanog komunalnog otpada koliko je s područja općine preuzeto i deponirano tijekom 2015. godine (251 kg/stanovniku/godini). Usporedbom s količinama odloženog miješanog komunalnog otpada u 2016. godini zamjetan je neznatan pad količina odloženog otpada. Stoga je potrebno nastaviti s pokrenutim mjerama za što veće izdvajanje i selekciju otpada na kućnom pragu kako bi se smanjile količine nesortiranog miješanog komunalnog otpada i izbjeglo plaćanje sankcija, odnosno „poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada“.

Sustav zelenih otoka predstavlja jednu od metoda primarne selekcije otpada, pri čemu se korisni sastojci otpada izdvajaju na mjestu nastanka. Općina Bošnjaci je do sada na svom području izvršila postavljanje pet zelenih otoka koji su opremljeni sa po pet spremnika za prikupljanje: otpadnog papira, stakla, plastike, tekstila i metala. Postojeći broj zelenih otoka trenutno zadovoljava potrebe Općine Bošnjaci, a ukoliko se u budućnosti pokaže potreba ići će se na povećanje njihovog broja i opremljenosti.

Kada bude izgrađen regionalni centar za gospodarenje otpadom, na lokaciju centra odvozit će se sav komunalni otpad s područja Vukovarsko-srijemske županije. Na području budućeg centra osim odlagališta za komunalni otpad trebali bi biti popratni sadržaji, koji će omogućiti sortiranje i iskorištavanje otpada.

U cilju unapređenja sustava gospodarenja otpadom, Općina Bošnjaci koristi mogućnosti apliciranja projekata prema europskim strukturnim fondovima kao i prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svrhu osiguranja nepovratnih


financijskih sredstava za nabavku komunalne opreme, uređenja reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, te za druge projekte s područja zaštite okoliša.

2.2. Postupanje s neopasnim i inertnim otpadom

Neopasni otpad3 je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014, dok je inertni otpad onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Postojeće stanje gospodarenja s neopasnim i inertnim otpadom na području Općine Bošnjaci je proteklih godina znatno unaprijeđeno. Uspostavljen je sustav prikupljanja otpadnog papira, stakla, plastike, tekstila i metala putem zelenih otoka, te prikupljanje papira i kartona iz kućanstava.

Obzirom da u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji veći broj tvrtki koje su ovlaštene za gospodarenje neopasnim i inertnim otpadom trebalo bi ubrzano pristupiti uspostavi sustava odgovornog gospodarenja neopasnim i inertnim otpadom. Tu se prvenstveno misli na tvrtke i obrtnike s područja Općine koji su i po zakonu dužni uspostaviti sustav gospodarenja otpadom – odvojeno prikupljanje i selektiranje, privremeno skladištenje do zbrinjavanja, predaju ovlaštenom sakupljaču na daljnju obradu ili zbrinjavanje. Naročito je važno nastaviti poboljšavati i razvijati postojeći sustav sakupljanja i gospodarenja sekundarnim sirovinama koje se ponovno mogu iskoristiti ili oporabiti, te se na taj način izbjegava onečišćenje okoliša, a ujedno se dobiva vrijedna sirovina. Primjeri sekundarnih sirovina su otpadni metali, staklo, papir, plastika i druge vrste otpada koje je pojedinim postupcima obrade moguće reciklirati i staviti u ponovnu upotrebu.

2.3. Postupanje s opasnim otpadom

Opasni otpad4 je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014. Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati, i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog odlaganja, uključujući monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja.

Na području Općine Bošnjaci nema organiziranog sustava prikupljanja opasnog otpada iz kućanstava a stanovništvo će opasni / problematični otpad moći odložiti na prostoru reciklažnog dvorišta u Gradu Županji do izgradnje vlastitog reciklažnog dvorišta sukladno zakonskim odredbama, odnosno na lokaciji mobilne jedinice / mobilnog reciklažnog dvorišta. Na prostoru reciklažnog dvorišta i mobilne jedinice korisnici će biti u mogućnosti bez naknade odložiti sve vrste opasnog / problematičnog otpada (Tablica 7.) propisane Dodatkom IV Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17).

Iako se produkcija i nastajanje opasnog otpada najčešće veže uz tvrtke i industriju, važno je napomenuti da u kućanstvima također nastaju različite vrste otpada koje zakon prepoznaje kao opasne, te za primjer možemo navesti elektronički otpad, fluorescentnu rasvjetu, stare boje i lakove, ambalažu onečišćenu opasnim tvarima (ambalaža od motornih ulja, antifriza, insekticida, dezinficijensa, boja i lakova i sl.), otpad koji sadrži azbest i još poneke vrste opasnog otpada koje se rjeđe mogu po-

3 Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13, 73/17 4 Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13, 73/17

javiti u kućanstvima.

U skladu s člankom 35., stavak 2., točka 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području, a na kojima bi se stanovništvu omogućilo odlaganje pojedinih vrsti otpada. Temeljem navedene obveze, Općina Bošnjaci je donijela odluku o financiranju izgradnje reciklažnog dvorišta na prostoru Grada Županje u suradnji s Gradom Županja, Općinom Cerna, Općinom Gradište i Općinom Štitar. Reciklažno dvorište će biti izgrađeno na prostoru Grada Županje, na dijelu k.č. br. 2992/2, k.o. Županja, te je isto planirano Planom gospodarenja otpadom Grada Županje i Prostornim planom uređenja Grada Županja. Do izgradnje vlastitog reciklažnog dvorišta stanovnici Općine Bošnjaci moći će otpad predavati u reciklažno dvorište u Gradu Županji. Planiranim uređenjem reciklažnog dvorišta stanovništvu će se pružiti mogućnost za svakodnevno odlaganje pojedinih vrsti opasnog / problematičnog otpada.

Važno je napomenuti da je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) propisana obveza izrade Elaborata gospodarenja otpadom za pravne i fizičke osobe – obrtnike koji obavljaju djelatnost sakupljanja otpada, te djelatnost oporabe, zbrinjavanja ili druge obrade otpada. Proizvođač otpada koji stvara 500 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada za određenu lokaciju. Iznimno proizvođač otpada nije dužan izraditi plan ako posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili posjeduje važeću dozvolu. Proizvođač otpada je obvezan revidirati plan svakih pet godina, te u slučaju značajne promjene u radu na lokaciji.

2.4. Posebne kategorije otpada

Člankom 53. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definirane su posebne kategorije otpada: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan - dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Posebnom kategorijom otpada smatra se i:

1. određeni otpad za kojeg, temeljem analize postojećeg stanja o gospodarenju tim otpadom, ministar odlukom utvrdi da je potrebno odrediti poseban način gospodarenja tim otpadom,

2. određeni otpad za kojeg je propisom Europske unije uređen način gospodarenja.

U trenutku izrade ovog elaborata gospodarenje pojedinim vrstama otpada bilo je uređeno posebnim propisima navedenim u poglavlju 1.1. – Nacionalno zakonodavstvo.

Iz priloženog popisa zakonske regulative kojom je uređeno gospodarenje posebnim kategorijama otpada lako je vidljivo da veći broj navedenih vrsta otpada nastaje ili može nastati na području Općine Bošnjaci, te bi i gospodarenje njima trebalo urediti u skladu s navedenim propisima.


Većina propisa najviše obvezuje proizvođače otpada (tvrtke), dok se obveze Općine javljaju u Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16). Općina Bošnjaci dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu. Općina Bošnjaci je u PPUO Bošnjaci odredila lokaciju za reciklažno dvorište za građevinski otpad ali se trenutno za potrebe reciklažnog dvorišta za građevinski otpad koriste usluge komunalne deponije u Županji kojom gospodari tvrtka „Čistoća“ d.o.o. Županja s kojom Općina Bošnjaci ima ugovor o koncesiji za komunalni otpad.

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) propisuje obvezu osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem da zaprimi građevni otpad iz kućanstva koji nastaje održavanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik u količini ne većoj od 200 kg u šest uzastopnih mjeseci. Građevni otpad koji sadrži azbest nastao tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine odlaže se na posebno izgrađenim plohama odlagališta i neusklađenih odlagališta – kazetama za zbrinjavanje azbesta. Preuzimanje i zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest sa područja Općine Bošnjaci obavlja se na odlagalištu ''Petrovačka dola'' koje ima uređenu kazetu za odlaganje azbestnog otpada. Sukladno obvezama iz Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16), Općina Bošnjaci je obvezna od stanovnika s područja općine prikupiti podatke o azbestu u upotrebi.

Općina Bošnjaci je uređenjem i opremanjem zelenih otoka osigurala uvjete za prihvat pojedinih vrsti otpada koje su zakonom posebno prepoznate, te je i postupanje s njima posebno uređeno. Zbrinjavanje ambalažnog otpada je nakon stupanja na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu riješeno na zadovoljavajući način, te je danas rijetkost prizor prazne ambalaže odbačene u prirodi, uz prometnice i sl.

Za neke druge vrste otpada (opasnog i neopasnog) kao što su otpadne gume, baterije i akumulatori, otpadna vozila i elektronički otpad, Republika Hrvatska je također dodijelila koncesije za sakupljanje ovlaštenim tvrtkama, a preuzimanje takvog otpada je postalo besplatno, odnosno cijena njegovog zbrinjavanja je već ukalkulirana u cijeni novog proizvoda. Za otpad kao što je otpadna ambalaža i otpadna vozila čak je osigurana i naknada po komadu odnosno kilogramu predanog otpada, te se na taj način dodatno stimuliralo selektivno prikupljanje i izdvajanje posebnih kategorija otpada. Iako je donošenje posebnih Pravilnika kojima se uredilo gospodarenje posebnim kategorijama otpada za sada polučilo dobre rezultate, problemi se javljaju kod kućanstava odnosno kod produkcije malih količina pojedinih vrsti otpada. Koncesionarima je neisplativo vršiti prikupljanje malih količina otpada, jer su u takvim slučajevima troškovi transporta i angažmana djelatnika veći od dobiti i koristi koja se postiže prikupljanjem otpada (npr. uvjet za prikupljanje električnog i elektroničkog otpada od korisnika je minimalna težina od 30 kilograma otpada za zbrinjavanje). Zbog toga su i dalje česti slučajevi da se kod pojave manjih količina posebnih kategorija otpada, s istima ne gospodari na zakonom propisan način, već iste često završavaju u komunalnom otpadu.

3. Vrste i količine proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganje komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanje ciljeva

3.1. Miješani komunalni otpad

Većinu sakupljenog otpada na području Općine Bošnjaci predstavlja miješani komunalni otpad koji se organizirano prikuplja. Sakupljanje je organizirano na način da koncesionar – tvrtka „Čistoća“ d.o.o. jednom tjedno vlastitim voznim parkom vrši prikupljanje komunalnog otpada iz domaćinstava i gospodarskih subjekata, te prikupljeni otpad odvozi na deponiju u Županju. Za prikupljanje otpada iz kućanstava koriste se plastični spremnici zapremine 80 i 120 litara. Od pravnih osoba miješani komunalni otpad se preuzima u spremnicima zapremine 120 litara te u kontejnerima. Glomazni otpad se prikuplja i odvozi četiri puta godišnje prema prethodnoj obavijesti koncesionara.

Kod razmatranja količina proizvedenog miješanog komunalnog otpada važno je iste sagledati u kontekstu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17). Uredbom je predviđeno uvođenje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada na način da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do kraja tekuće godine za prethodnu godinu izračunati i jedinicama lokalne samouprave dostaviti iznos poticajne naknade za količine miješanog komunalnog otpada koje prekoračuju dopuštenu količinu za predmetnu godinu. Iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada izračunavati će se prema slijedećoj formuli:

N=J x m

Pri čemu je:

N – iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada izražen u kunama

J – jedinična naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, izražena u kunama po toni

m – masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja prekoračuje dopuštenu količinu određenu graničnom količinom miješanog komunalnog otpada u kalendarskoj godini, izražena u tonama.

Jedinična naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada iznosi:

• za 2017. godinu 100,00 kuna po toni






Prekoračena količina miješanog komunalnog otpada je razlika mase sakupljenog miješanog komunalnog otpada na području jedinice lokalne samouprave i granične količine miješanog komunalnog otpada.

Granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice lokalne samouprave (u zagradama su navedene granične količine miješanog komunalnog otpada po godinama za Općinu Bošnjaci):

• za 2017. godinu iznosi 80% od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u 2015. godini


nastalog na području te jedinice lokalne samouprave (714 tona)

• za 2018. godinu iznosi 74% od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne samouprave (661 tona)




• za 2022. godinu iznosi 50% od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne samouprave (446 tona).

Proizvedena količina miješanog komunalnog otpada u 2015. go-

dini za pojedinu jedinicu lokalne samouprave objavljena je u dokumentu „Podaci o proizvedenim količinama miješanog komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave za 2015. godinu“ koji je dostupan na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu5. Sukladno navedenom dokumentu, referentna vrijednost za izračun poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada u periodu 2017. – 2022. godina za Općinu Bošnjaci iznosi 892,89 tona miješanog komunalnog otpada koliko je u Općini Bošnjaci proizvedeno i od strane koncesionara preuzeto i predano na odlaganje tijekom 2015. godine (251 kg/stanovniku/godini). Prema Izviješću o komunalnom otpadu za 2016. godinu, na području Općine Bošnjaci proizvedeno je i predano na odlaganje ukupno 882,94 tona miješanog komunalnog otpada (243 kg/stanovniku/godini) što predstavlja neznatno smanjenje ukupne količine odloženog otpada.

Na području Republike Hrvatske zamjetan je pak negativan trend (Slika 1.), odnosno porast količina proizvedenog komunalnog otpada, te on za 2016. godinu iznosi 392 kg/stanovnik/godina6.

5 http://www.azo.hr/Izvjesca14 6 Izvor: www.azo.hr (preliminarni podaci o komunalnom otpadu za 2016.g.)

Slika 1. Godišnje količine proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u RH u razdoblju od 1995.

Općina Bošnjaci je s količinom od 243 kg/stanovnik/godina ispod državnog i ispod županijskog prosjeka (Slika 2.) koji iznosi 295 kg/stanovnik/godina. Pri tome se najveće količine proizvedenog komunalnog otpada bilježe u priobalnim županijama što se pripisuje utjecaju turizma.

Iako Općina Bošnjaci u odnosu na državni i županijski prosjek

ima povoljnije pokazatelje količina proizvedenog i odloženog komunalnog otpada, potrebno je i dalje kontinuirano raditi na osvještavanju i edukaciji stanovništva kako bi se postigli propisani ciljevi za period do 2022. godine te kako u budućnosti ne bi došlo do negativnih trendova i obveze plaćanja poticajne naknade za smanjivanje količina odloženog komunalnog otpada.

http://www.azo.hr/Izvjesca14

http://www.azo.hr/


Slika 2. Specifična količina proizvedenog komunalnog otpada u 2016., po županijama

Kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi za plaćanje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada potrebno je kontinuirano unaprjeđivati postojeći sustav gospodarenja otpadom na način da se što više komponenti (vrsta otpada) izdvaja iz miješanog komunalnog otpada i zasebno zbrinjava u skladu s zakonskim zahtjevima. To se prvenstveno može postići odlaganjem otpada na prostoru reciklažnog dvorišta / mobilne jedinice, zelenih otoka te prikupljanjem zasebnih komponenti na lokaciji korisnika – biootpad, staklo, papir, plastika, metal i sl. Pri tome je najbitnije da se kontinuirano radi na edukaciji i osvještavanju korisnika jer je jedino na taj način moguće postići planirane ciljeve.

3.2. Odvojeno sakupljanje otpada

Na području Općine Bošnjaci provodi se odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona na kućnom pragu, dinamikom sakupljanja jednom mjesečno. Na području Općine Bošnjaci postavljeno je ukupno pet zelena otoka na kojima su postavljeni spremnici za selektivno prikupljanje: papira, plastike, stakla, metala i tekstila, dok se prikupljanje glomaznog otpada provodi četiri puta godišnje.

Odvojeno sakupljanje otpada definirano je člankom 5. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17):

Sustav sakupljanja komunalnog otpada Članak 5.

(1) Javna usluga se pruža i koristi u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada u skladu sa sljedećim standardima:

1. korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu i korištenjem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada

2. odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

(2) U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pruža se javna usluga:

1. prikupljanja miješanog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge

2. prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge.

(3) U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju se bez naknade za korisnika usluge sljedeće usluge povezane s javnom uslugom:

1. sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge

2. sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini

3. sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge

4. sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

(4) Na zahtjev korisnika usluge pružaju se sljedeće usluge:

1. preuzimanje otpada iz stavka 2. ovoga članka u slučaju iznimnog preuzimanja veće količine otpada

2. preuzimanje glomaznog otpada, osim preuzimanja glomaznog otpada iz stavka 3. točke 3. ovoga članka.

(5) Spremnik kod korisnika usluge i spremnik postavljen na javnoj površini, iz stavka 1. ovoga članka, smatraju se primarnim spremnikom propisanim posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom.

Nužno je da Općina Bošnjaci u suradnji s pružateljem javne usluge/koncesionarom u što kraćem roku uspostavi sustav sakupljanja komunalnog otpada sukladno zahtjevima Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17). Istovremeno je potrebno poraditi na edukaciji stanovništva jer je vidljivo da su količine reciklabilnog otpada sakupljenog prethodnih godina ispod očekivanih vrijednosti (Tablica 1.).

Tablica 1. Količine odvojeno sakupljenih vrsta otpada7


Godina Papir (t) Plastika (t) Staklo (t) Metal (t) Glomazni otpad /(t)

Tekstil (t) Biootpad (t)

2015. 28,12 0,20 0,14 0,00 59,15 0,00 0,00

2016. 45,20 0,22 0,15 0,00 18,44 0,00 0,96

7 Izvor: Izviješće o komunalnom otpadu za 2015. i 2016. godinu, HAOP Udio miješanog komunalnog otpada u ukupno sakupljenom otpadu na području Općine Bošnjaci za 2016. godinu iznosio je 93,15%, dok je sav ostali sakupljeni otpad činio tek 6,85%.

Tablica 2. Udjeli miješanog i odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u RH i Općini Bošnjaci u 2016. godini

Godina 2016.

Republika Hrvatska

udio miješanog komunalnog otpada (%) 74

udio ostalih vrsta komunalnog otpada (%) 26

Općina Bošnjaci

udio miješanog komunalnog otpada (%) 93,15

udio ostalih vrsta komunalnog otpada (%) 6,85

Analizirajući podatke za 2016. godinu uočava se da je na razini Općine Bošnjaci udio odvojeno sakupljenih vrsta komunalnog otpada zanemariv u odnosu na državni prosjek (Tablica 2.), što ukazuje na nizak stupanj primarne selekcije otada. Postignuti rezultati su ispod državnog prosjeka te je potrebno nastaviti sa započetim aktivnostima u cilju dostizanja propisanih ciljeva.

U nastavku teksta prikazani su ciljevi sa rokovima izvršenja propisani nacionalnim i EU zakonodavstvom (Tablica 3.,Tablica 4., Tablica 5.).

Tablica 3. Kvantitativni ciljevi za količine otpada (izvor: Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13, 73/17)

Ciljevi

Udio (%) / godina (osim ako nije drugačije navedeno)

2015. 2016. 2017. 2018. 2020.

Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini

35

Najveća dopuštena masa otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj

800.000 tona

Zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu

nakon 31. prosinca 2017.

Osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih materijala: papir, metal, plastika i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva

50

Osigurati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe, uključujući postupke zatrpavanja i nasipavanja, u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevnog otpada, isključujući materijal iz prirode utvrđen ključnim brojem 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03

70

Tablica 4. Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu (Izvor:PGO RH, NN 03/17)

Cilj 1.1 Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%

1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

Cilj 1.2 Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3 Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

Cilj 1.4 Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

2. Unaprijediti sustav gospodarenja Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada


posebnim kategorijama otpada Cilj 2.2 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom

Cilj 2.4 Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom

Cilj 2.5 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu

Cilj 2.6 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

Tablica 5. Kvantitativni ciljevi za količine otpada (izvor: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05)

Ciljevi Udio (%) / godina

2005. 2010.

2015.

2020.

2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada 80 85 90 95 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. godine 95 85 75 55 35

3.3. Odlaganje komunalnog i biorazgradivog otpada

Obzirom da nisu rađene analize sastava komunalnog otpada, ne može se utvrditi točna količina biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu. Količina biorazgradivog otpada je potrebna u svrhu izračuna ciljeva za smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada na odlagalištima. Republika Hrvatska se obvezala smanjiti količinu odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997. godine:

• Do 31. prosinca 2013. godine 75%



U svrhu određivanja pojedinačnog cilja za Općinu Bošnjaci bilo bi potrebno izraditi analizu otpada. Međutim, analiza sastava otpada se može temeljiti i na podacima iz sličnih uvjeta. Udio biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu (uključujući papir i karton) za 2016. godinu prema procjeni Hrvatske agencije za okoliš i prirodu iznosi i do 65%8. Međutim, u većem dijelu Općine Bošnjaci stanovnici stanuju u privatnim kućama s dvorištima, gdje se biorazgradivi otpad u domaćinstvima može kompostirati za osobne potrebe, a dio se može dati i kao hrana domaćim životinjama te se pretpostavlja da su količine biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu na području Općine Bošnjaci opravdano smanjene u odnosu na prosjek RH.

8 Izvor: http://www.azo.hr/Izvjesca14 Izviješće o komunalnom otpadu za 2016. godinu, HAOP, studeni 2017. godine

Kako se planirano smanjenje odloženog biootpada na odlagalištima može postići prvenstveno uspostavom sustav sakupljanja biootpada iz kućanstava potrebno je žurno uspostaviti sustav gospodarenja biorazgradivim otpadom i uskladiti se sa zahtjevima Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) koja je propisala uspostavu sustava sakupljanja biorazgradivog otpada na kućnom pragu. Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine (NN 3/17), u članku 1.2.1.2. „Građevine za biološku obradu otpada“ za Vukovarsko-srijemsku županiju su navedena tri bioplinska postrojenja koja posjeduju dozvolu za gospodarenje biorazgradivim otpadom (Slika 3.), dok kompostišta nije bilo u širem okruženju.



Slika 3. Pregled kompostišta i bioplinskih postrojenja u RH

Općina Bošnjaci je za sustav gospodarenja biorazgradivim otpadom nabavila i kućanstvima podijelila 250 komada kompostera. Preporuka je da se za sva zainteresirana kućanstva nabave i podijele kućni komposteri, a za ostatak kućanstava kante i/ili vrećice za biorazgradivi otpad. Nabavka spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog otpada i reciklabilnog otpada u obvezi je davatelja javne usluge (koncesionara). Obzirom da će se sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), nove cijene komunalne usluge bazirati na broju odvoza otpada, za očekivati je da bi interes kućanstava za podjelu kompostera mogao biti velik, jer Uredba je propisala da se biorazgradivi otpad iz kućanstava odvozi jednom tjedno, što znači da će kompostiranjem u vlastitom dvorištu kućanstva mjesečno

uštedjeti četiri odvoza biootpada, a ujedno se izdvajanjem i kompostiranjem biorazgradivog otpada smanjuje i količina miješanog komunalnog otpada, te je realno za očekivati da se smanji i broj odvoza miješanog komunalnog otpada. Kako bi se izbjegle i na najmanju moguću mjeru svele zlouporabe mogućnosti da kućanstva potpišu izjavu da će kompostirati biorazgradivi otpad u vlastitom dvorištu, Općina Bošnjaci i davatelj javne usluge bi trebali kontrolirati i strogo kažnjavati (financijski) pojedince koji se opredijele za vlastito kompostiranje, a nastave odlagati biorazgradivi otpad u kante s miješanim komunalnim otpadom. Za potrebe edukacije stanovništva o mogućnostima kompostiranja u vlastitom dvorištu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je tijekom 2017. godine izradio te zainteresiranim JLS i komunalnim tvrtkama podijelio promotivne letke.


Slika 4. Promotivni letak o kompostiranju

3.4. Naplata usluge gospodarenja otpadom

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje otpada iz spremnika od 80 i 120 litara iz kućanstava te iz spremnika zapremine 120 l od pravnih subjekata. Sustav naplate odvoza miješanog komunalnog otpada

tvrtke koncesionara – „Čistoća“ se obračunava prema jedinstvenoj mjesečnoj naknadi, a odvoz se obavlja jednom tjedno. U nastavku teksta (Tablica 6.) priložen je važeći cjenik usluga (u trenutku izrade Plana) odvoza komunalnog otpada tvrtke „Čistoća“.

Tablica 6. Cjenik usluga odvoza komunalnog otpada

Rb. Opis Jedinica mjere Cijena bez PDV-a u kunama

Cijena sa PDV- om u kunama

1. Odvoz komunalnog otpada po posudi od 120 litara 4 odvoza mjesečno 30,80 38,50

2. Pravne osobe, obrtnici, gospodarski subjekti i ostali 4 odvoza mjesečno 30,80 38,50

3. Samačka domaćinstva po posudi od 80 litara 4 odvoza mjesečno 20,48 25,60

Na području Općine Bošnjaci organizirane akcije odvoza glomaznog otpada provode se četiri puta godišnje kada stanovnici mogu svoj glomazni otpad predati koncesionaru koji ga preuzima i zbrinjava bez naknade.

Sukladno odredbama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) koncesionar za komunalni otpad je u narednom periodu obvezan provesti usklađivanje, na način da se na obračunskom mjestu korisnika organizira prikupljanje miješanog komunalnog otpada, reciklabilnog otpada (plastika, otpadni metal i otpadno staklo, a kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju (npr. otpadni tekstil, otpadno drvo i sl.)), biorazgradivog otpada i glomaznog otpada. Na temelju novih zakonskih zahtjeva koncesionar treba oformiti

„cjenik javne usluge“ na koji mu suglasnost izdaje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. Pri tome predložene cijene trebaju biti takve da potiču korisnika usluge da odvojeno od miješanog komunalnog otpada predaje: biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i problematični otpad, te da kada je to primjenjivo, kompostira biootpad.

Davatelj javne usluge je dužan objaviti suglasnost na cjenik u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave te obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 30 dana prije dana primjene cjenika.

4. Postojeće i planirane građevine i uređaji za gospodarenje otpadom te status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom

4.1. Podaci o postojećim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom

Na području Općine Bošnjaci nema postojećih građevina niti uređaja za gospodarenje otpadom.

4.2. Podaci o planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom

Na prostoru Općine Bošnjaci potrebno je izgraditi reciklažno dvorište u skladu s člankom 35., stavak 2., točka 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17). Jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području, a na kojima bi se stanovništvu omogućilo odlaganje

pojedinih vrsti otpada. Na taj način stanovništvu bi se osigurala mogućnost besplatnog odlaganja otpada, a ujedno bi se izbjeglo nekontrolirano odlaganje otpada na divljim odlagalištima. Temeljem navedene obveze, Općina Bošnjaci je donijela odluku o financiranju izgradnje reciklažnog dvorišta na prostoru Grada Županje u suradnji s Gradom Županja, Općinom Cerna, Općinom Gradište i Općinom Štitar. Reciklažno dvorište će biti izgrađeno na prostoru Grada Županje, na dijelu k.č. br. 2992/2, k.o. Županja, te je isto planirano Planom gospodarenja otpadom Grada Županje i Prostornim planom uređenja Grada Županja. Za reciklažno dvorište u Županji ishođena je građevinska dozvola, proveden je natječaj temeljem kojega je odabran izvođač radova, te se očekuje da u 2018. godini reciklažno dvorište bude u potpunosti izgrađeno, opremljeno i stavljeno u upotrebu. Reciklažno dvorište u Gradu Županji stanovnici Općine Bošnjaci će moći koristiti do izgradnje i opremanja vlastitog reciklažnog dvorišta a sukladno zakonskim obvezama.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 117/17) definirani su tehničko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati reciklažna dvorišta, te će se tim smjernicama biti potrebno voditi pri uređenju reciklažnog dvorišta. U nastavku teksta dani su članci 16., 17. i 18. iz Pravilnika o gospodarenju otpadom sa svim obvezama za uređenje reciklažnih dvorišta:

Članak 16.

Reciklažno dvorište u svom radu mora udovoljiti sljedećim uvjetima:

– da je označeno sukladno ovome Pravilniku

– da je opremljeno vagom

– da je opremljeno videonadzorom ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja trgovanje otpadom

– propisanim člankom 6. stavcima 1. i 2. i člankom 10. ovoga Pravilnika.

Članak 17.

(1) Na glavnom ulazu u Reciklažno dvorište mora biti istaknuta oznaka koja sadrži:

– naziv »RECIKLAŽNO DVORIŠTE«

– tvrtku koja upravlja reciklažnim dvorištem


– oznaku reciklažnog dvorišta i

– radno vrijeme.

(2) Oznaka reciklažnog dvorišta iz stavka 1. ovoga članka jedinstvena je za reciklažno dvorište i dodjeljuje se prilikom upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta, a sastoji se od broja upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta iza kojeg slijedi oznaka »-G-« i redni broj građevine kojom upravlja ista osoba.

Članak 18.

(1) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osigurati da je izvan radnog vremena reciklažnog dvorišta onemogućen pristup neovlaštenim osobama na lokaciju reciklažnog dvorišta i pristup otpadu.

(2) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osobi koja je zaposlena u reciklažnom dvorištu osigurati pisane i

ovjerene upute o postupanju u vezi:

– zaprimanja otpada, uključujući i provjeru vrste otpada, vaganje i utvrđivanje prava korisnika na besplatno korištenje usluga reciklažnog dvorišta

– provjere funkcionalnih svojstava pojedinih spremnika

– čišćenja i uklanjanja rasutog i/ili razlivenog otpada, odnosno otpada kojeg nije dopušteno zaprimiti u reciklažnom dvorištu

– razvrstavanja zaprimljenog otpada u odgovarajuće spremnike postupanja u slučaju izvanrednih događaja.

(3) Osoba koja zaprima otpad u reciklažnom dvorištu dužna je skladištiti zaprimljeni otpad odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju u odgovarajućim spremnicima.

Tablica 7. Popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimiti, Dodatak IV

Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

NAZIV VRSTA OPIS

problematični otpad

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

16 05 04* plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koji sadrže opasne tvari

20 01 13* otapala

20 01 14* kiseline

20 01 15* lužine

20 01 17* fotografske kemikalije

20 01 19* pesticidi

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike

20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25

20 01 27* boje, tinte, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

20 01 29* detergenti koji sadrže opasne tvari

20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01*, 16 06 02* ili 16 06 03* i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

otpadni papir

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

20 01 01 papir i karton

otpadni metal

15 01 04 metalna ambalaža

20 01 40 metali

otpadno staklo 15 01 07 staklena ambalaža

20 01 02 staklo


otpadna plastika

15 01 02 plastična ambalaža

20 01 39 plastika

otpadni tekstil

20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil

krupni (glomazni) otpad 20 03 07 glomazni otpad

jestiva ulja i masti 20 01 25 jestiva ulja i masti

boje 20 01 28 boje, tinte, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01 27*

deterdženti 20 01 30 detergenti koji nisu navedeni pod 20 01 29*

lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31*

baterije i akumulatori 20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33*

električna i elektronička oprema 20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 21*, 20 01 23* i 20 01 35*

građevni otpad iz kućanstva1

17 01 01 beton

17 01 02 cigle

17 01 03 crijep/pločice i keramika

17 04 11 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10*

17 06 01* izolacijski materijali koji sadrže azbest

17 06 03* ostali izolacijski materijali, koji se sastoje ili sadrže opasne tvari

17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*

17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest

17 08 01* građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni opasnim tvarima

17 08 02 građevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01*

ostalo

08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari

08 03 18 otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17*

16 01 03 otpadne gume

18 01 01 oštri predmeti (osim 18 01 03*)

Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) definira obveze jedinice lokalne samouprave člancima 27. i 28.

Članak 27.

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je, sukladno Zakonu, sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada.

(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.

Članak 28.

Jedinica lokalne samouprave dužna je osobi koja upravlja odgovarajućim reciklažnim dvorištem, sukladno Zakonu, u cijelosti nadoknaditi sljedeće troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluge:

▪ troškove koji nastaju u reciklažnom dvorištu radi preuzimanja, skladištenja i pripreme za prijevoz,

▪ troškove prijevoza od odgovarajućeg reciklažnog dvorišta do odlagališta s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta i

▪ troškove zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na odlagalištu s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta.

Općina Bošnjaci obvezna je sukladno gore navedenom Pravilniku sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada te predvidjeti lokaciju za reciklažno dvorište za građevni otpad u Prostornom planu uređenja Općine Bošnjaci. Općina Bošnjaci je u PPUO Bošnjaci odredila lokaciju za reciklažno dvorište za građevinski otpad ali se trenutno za potrebe reciklažnog dvorišta za građevinski otpad koriste usluge komunalne deponije u Županji kojom gospodari tvrtka „Čistoća“ d.o.o. Županja s kojom Općina Bošnjaci ima ugovor o koncesiji za komunalni otpad. Naknada za rad reciklažnog dvorišta za građevinski otpad ne može biti dio cijene javne usluge tako da Općina Bošnjaci treba vidjeti za druge mogućnosti financiranja rada reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, a da se pri tome korisnicima (stanovništvu) omogući da građevinski otpad na


prostoru reciklažnog dvorišta za građevinski otpad predaje bez naknade.

4.3. Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom

Na području Općine Bošnjaci sanirana su sva divlja odlagališta otpada tako da u trenutku izrade ovog Plana nije bilo lokacija koje su onečišćene otpadom.

Povremeno se eventualno mogu javiti primjeri da neodgovorni pojedinci nepropisno odbace manje količine otpada u okoliš, ali se takve lokacije odmah saniraju po otkriću ili dojavi o istima. Sanirane lokacije potrebno je označiti natpisima sa zabranom odlaganja otpada te redovito obavljati nadzor kako bi se spriječilo neovlašteno odlaganje otpada. Osim pojačanog nadzora preporuka je i financijsko sankcioniranje za počinitelje sukladno propisima i Odluci o komunalnom redu Općine Bošnjaci.

5. Lokacije odbačenog otpada i njihovo uklanjanje

U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom (NN 130/05), u nastavku je dana sljedeća kategorizacija odlagališta:

1. Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/ općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola – lokacijske, građevinske i uporabne.

2. Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/ općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola – lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.

3. Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

4. Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

5. Divlja odlagališta otpada – su manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti

posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom.

Člankom 36. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) regulirano je uklanjanje odbačenog otpada.

Članak 36.

(1) Provedbu obveza iz članka 28. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: komunalni redar):

1. mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada

2. mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada.

(2) Mjere iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju:

1. uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

2. uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

3. provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,

4. druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 13. ovoga članka.

(3) Radi provedbe mjera iz stavka 1. točke 2. ovoga članka komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojem je nepropisno odložen otpad uklanjanje tog otpada, odnosno osobi koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru).

(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka određuje se: lokacija odbačenog otpada, procijenjena količina otpada, obveznik uklanjanja otpada, te obveza uklanjanja otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada u roku koji ne može biti duži od 6 mjeseca od dana zaprimanja rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(6) Istekom roka određenog rješenjem iz stavka 4. ovoga članka komunalni redar utvrđuje ispunjavanje obveze određene rješenjem. Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem iz stavka 3. ovoga članka nije izvršena, jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb dužan je osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.

(7) Ako komunalni redar utvrdi postojanje opravdane sumnje


da je opasni ili drugi otpad odbačen na nekretnini čiji vlasnik, odnosno posjednik, ako vlasnik nekretnine nije poznat, odnosno osoba koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), ne dopušta pristup radi utvrđivanja činjeničnog stanja u vezi odbačenog otpada, komunalni redar ovlašten je zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi pristupa na nekretninu u svrhu utvrđivanja činjenica.

(8) Jedinica lokalne samouprave dužna je podatke utvrđene rješenjem iz stavka 3. ovoga članka mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada iz članka 137. stavka 3. točke 7. ovoga Zakona.

(9) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka podnijeti predstavničkom tijelu te jedinice do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(10) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je, temeljem izvješća iz stavka 9. ovoga članka, donijeti odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada.

(11) Sredstva za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave.

(12) Jedinica lokalne samouprave ima pravo na naknadu troška uklanjanja otpada iz stavka 6. ovoga članka od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno od osobe koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se otpad nalazio.

(13) Način provedbe mjera propisanih ovim člankom uređuju se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada, koja se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu, te objavljuje u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

U trenutku izrade Plana na području Općine Bošnjaci nije bilo lokacija onečišćenih otpadom.

6. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno – informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada

Člankom 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definiran je red prvenstva gospodarenja otpadom (Slika 5.) koji se primjenjuje u svrhu sprječavanja nastanka otpada kao i primjene propisa i politike gospodarenja otpadom:

1. sprječavanje nastanka otpada,

2. priprema za ponovnu uporabu,

3. recikliranje,

4. drugi postupci oporabe (npr. energetska oporaba),

5. zbrinjavanje otpada.

Slika 5. Red prvenstva gospodarenja otpadom (izvor: PGO RH,

NN 03/17, 73/17)

Prilikom primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom nadležna tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem i pravne osobe koje prema posebnim propisima obavljaju poslove zaštite okoliša:

1. poduzimaju mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš što može uključivati i prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje određenom vrstom otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada,

2. uzimaju u obzir opća načela zaštite okoliša – načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivosti i ekonomsku održivost i zaštitu resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa člankom 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17),

3. uzimaju u obzir da povećani troškovi koji mogu nastati primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom u usporedbi s drugim načinom postupanja s otpadom ne budu nerazmjerni te da postoji tržište za dobivene materijale ili energiju ili da se takvo tržište može oformiti.

Plan gospodarenja otpadom RH sadrži Plan sprječavanja nastanka otpada kojim su definirani ciljevi sprječavanja nastanka otpada i mjere potrebne za ostvarenje ovih ciljeva.


Zakonodavno-regulatornim okvirom vezanim za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj nastoji se uspostaviti kvalitetniji sustav gospodarenja otpadom temeljen na sprječavanju nastanka otpada i uspostavi učinkovitog sustava odvojenog sakupljanja otpada koji se odgovarajuće oporabljuje.

Sprječavanje nastanka otpada pridonosi ostvarenju sljedećih općih ciljeva gospodarenja otpadom:

• odvajanje gospodarskog rasta od porasta količina nastalog otpada,

• očuvanje prirodnih resursa,

• smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta,

• smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

• smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš.

U nastavku su prikazane mjere sprječavanja nastanka otpada (Tablica 8.) u svrhu postizanja definiranih specifičnih ciljeva Plana sprječavanja nastanka otpada za razdoblje 2015.-2021. godine.

Tablica 8. Mjere sprečavanja nastanka otpada (Izvor: PGO RH, NN 03/17, 73/17)

Redni broj

Naziv mjere Specifični ciljevi

1. Poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja Sprječavanje nastanka građevnog otpada

2. Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane

Sprječavanje nastanka biootpada

3. Rad na unaprjeđenju sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od hrane


4. Promicanje održive gradnje Sprječavanje nastanka građevnog otpada

5. Uspostava sustava doniranja hrane Sprječavanje nastanka biootpada

6. Organizacija komunikacijske kampanje za građane Sprječavanje nastanka otpada

7. Poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica Sprječavanje nastanka komunalnog otpada

8. Promicanje kućnog kompostiranja Sprječavanje nastanka biootpada

9.

Poticanje „zelene“ i održive javne nabave Sprječavanje nastanka komunalnog otpada, EE otpada i otpadnog papira i kartona, sprječavanje nastanka građevnog otpada

10. Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda Sprječavanje nastanka komunalnog i EE otpada

6.1. Minimiziranje otpada

Minimiziranje otpada, odnosno prevencija nastajanja otpada podrazumijeva poduzimanje različitih mjera kako bi se nastajanje otpada svelo na najmanju moguću razinu, te taj skup mjera predstavlja najpovoljniju metodu za rješavanje problema otpada.

Te se mjere odnose na proces ili na mjesto nastajanja otpada, a uključuju prevenciju nastajanju modifikacijom proizvodnog ili uporabnog procesa, redukciju na samom izvoru, te ponovnu uporabu proizvoda ili njihovo recikliranje, a odnose se uglavnom na odvojeno prikupljeni otpad. Planom se predviđa poduzimanje preventivnih aktivnosti na smanjivanju nastajanja otpada, i to:

1. zakonskim djelovanjem na privredne subjekte s ciljem primjena mjera za smanjivanje nastajanja otpada;

2. provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva;

3. promotivnim akcijama s ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponašanja tzv. "potrošačkog mentaliteta".

Minimiziranje otpada postiže se i strogim izbjegavanjem nastanka otpada kroz izbjegavanje upotrebe opasnih tvari, te izbjegavanje upotrebe pojedinih materijala ili upotrebe energije u proizvodnji, potrošnji i distribuciji.

Smanjivanje količina otpada uz preventivne mjere uključuje i mjere gospodarenja otpadom kao što je uporaba otpada u energetske svrhe – to je svaki postupak obrade otpada kojim se dobiva energija.

Kao preventivne mjere za smanjenje otpada moguće je koristiti neke od slijedećih mehanizama:

• postupno izbacivanje ili zamjena tvari/materijala/proizvoda koji su nepoželjni u tokovima otpada, temeljem odgovarajućih zakonskih propisa ili dobrovoljno,

• uvođenje sustava pologa i povrata kako bi se otpad umjesto na odlaganje usmjerilo prema ponovnoj uporabi (ambalažni otpad),

• uračunavanje cijene zbrinjavanja otpada u cijenu novog proizvoda. Na taj način potrošači u trenutku kada im određeni proizvod postane otpad za zbrinjavanje istoga nisu dužni platiti zbrinjavanje, te se lakše odlučuju na predaju otpada ovlaštenim sakupljačima. Dobar primjer za to su propisi kojima se određuje način gospodarenja otpadnim uljima, baterijama i akumulatorima, elektroničkim otpadom, automobilskim gumama i starim vozilima.

• stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivih proizvoda,


• promicanje načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava upravljanja okolišem (EMS, ISO 14001), označavanja ekološki povoljnih proizvoda, i dr.

Smanjivanje količina otpada može se postići i mjerama kao što je razvitak tržišta za materijale koji se mogu reciklirati u smislu poticanja potražnje za takvim materijalima, uvođenja novih proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala. Primjer takvog tržišta je Hrvatska burza otpada, gdje tvrtke nude i potražuju različite vrste otpada, koji je moguće iskoristiti i pri tome ostvariti i financijsku korist.

Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža ili "in situ" reciklaža. "In situ" reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim

kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe, kao što su zeleni otoci ili reciklažna dvorišta. Ovaj način odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti, jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija životnog prostora, sirovine su kvalitetnije, jer imaju manje nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklažu.

Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći: moraju se osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte, mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vođenje sustava, oprema zahtjeva redovita odražavanja i po potrebi zamjenu, potrebno je osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala te se mora obavljati kontrola kakvoće izdvojenih materijala za reciklažu. Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, javne i uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaža zauzima posebno mjesto u IVO konceptu (Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje), jer osim izdvajanja korisnih podrazumijeva izdvajanje i štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konačnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima.

U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Primarnom reciklažom smanjuje se količina otpada za odlaganje, a time i mogućnost onečišćenja okoliša. Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže mogu se sagledati u činjenici da manja količina otpada znači i manji trošak za njegovu obradu/odlaganje. Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi otpada kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiče primarna reciklaža i vraćanju otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način zakonska regulativa postaje najvažniji faktor, bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju "dobru" tržišnu vrijednost.

Biootpad zauzima veliki udio u komunalnom otpadu, te će uspostavom kućnog kompostiranja i odvojenog prikupljanja doći do značajnog smanjenja količina miješanog komunalnog otpada. Kompostiranjem na kućnom pragu smanjuju se troškovi

gospodarenja otpadom budući da se biorazgradiva komponenta izdvaja i reciklira na mjestu nastanka. Otpad iz kompostera ne predaje se koncesionaru već ga korisnici upotrebljavaju za vlastite potrebe.

6.2. Edukacija

Da bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju nastanka i smanjenju količina otpada od velike je važnosti i sustavna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, ciljana i redovita. Potrebno je razvijati svijest šire javnosti o uzročno-posljedičnoj vezi ponašanja zajednice i pojedinca i nastanka otpada.

Cilj edukacije treba biti postupno mijenjanje navika i prihvaćanje novih obrazaca ponašanja (potrošačkog ponašanja i odnosa prema okolišu i otpadu).

Inicijativa, plan i provedba mjera i aktivnosti na izbjegavanju nastanka i smanjivanju količina otpada primarno su u nadležnosti države, odnosno ministarstava. Uloga gradova i općina je da uz pomoć županije provode programe ministarstava, te samostalno organiziraju i provode edukaciju o zaštiti okoliša i razvijaju odnos s javnošću, i to kroz aktivnosti svojih komunalnih poduzeća, nevladinih ekoloških udruga, medija, te kroz sustav odgoja i obrazovanja.

Ekološkom edukacijom omogućit će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u provođenju sustava gospodarenja otpadom. Provedba ekološke edukacije kod stanovništva će razvijati nova saznanja i izgrađivati nove vrijednosti koje će ga upućivati na promjene u ponašanju. Stoga su, za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva i zadaća, potrebne bitne promjene u socijalnom, gospodarskom, obrazovnom i kulturnom smislu, te stavljanje duhovne, intelektualne, kreativne i djelatne obnove stanovništva u žarište interesa. Uspostavljanje sustava edukacije za okoliš, dati će temeljne pretpostavke za uspješnu i adekvatnu zaštitu okoliša.

Sustavna edukacija može se odvijati korištenjem vlastitih resursa/kadrova, korištenjem usluga okolišnih organizacija i nevladinih udruga, te angažiranjem tvrtki koje se bave odnosima s javnošću, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. Također se može angažirati predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koji su u mogućnosti prezentirati zakonske obveze iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.

Potrebno je na nivou Općine redovno provoditi cjelovito, točno i pravodobno informiranje javnosti o stanju okoliša, te o svim aktivnostima na području postupanja s otpadom, zaštite okoliša i održivog razvitka. Takvo informiranje moguće je postići preko lokalnih javnih glasila i medija, održavanjem javnih tribina, objavljivanjem informativnih publikacija o gospodarenju otpadom itd. Obzirom da su na području Bošnjaci aktivne različite vrste lokalnih medija: TV, radio i novine, iste bi trebalo što više uključiti u informiranje stanovništva i podizanje razine ekološke osviještenosti, kroz ciljane članke i emisije.

Kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija između općinskih predstavnika i stanovništava, trebalo bi osigurati sustavno i cjelovito educiranje djelatnika Općine iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, koje bi ujedno bilo podloga za donošenje kvalitetnih razvojnih odluka vezanih uz postupanje s otpadom i zaštitu okoliša, te za kvalitetno komuniciranje u procesima odlučivanja.


Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

Također treba naglasiti da je izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni dio godišnjeg izvješća o provedbi Plana temeljem članka 39., stavka 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

6.3. Akcije prikupljanja otpada

Temeljem članka 40. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Općina Bošnjaci treba poduzeti odgovarajuće pripremne radnje u cilju provedbe akcija prikupljanja otpada. Ovakve akcije su pogodne za uklanjanje manjih količina otpada na onečišćenim lokacijama. Osim toga na ovaj način se doprinosi podizanju ekološke osviještenosti i naglašava se značaj pravilnog gospodarenja otpadom.

Najpoznatija jednodnevna akcija čišćenja otpada je Zelena čistka – Let's do it Croatia! - koja se provodi od 2012. godine na području Republike Hrvatske. Sudjelovanjem u akciji globalnog karaktera Općina Bošnjaci bi se pridružila velikom broju jedinica lokalne samouprave koje su prepoznale njen značaj. Osim toga moguće je organizirati akcije lokalnog karaktera u suradnji s udrugama za zaštitu okoliša i drugim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama.

6.4. Čistija proizvodnja

Čistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces i sam proizvod, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš. U procesu proizvodnje, čistija proizvodnja znači efikasnije iskorištenje sirovina, vode i energije i sprečavanje nastajanja otpada.

Osnovni ciljevi koji se postižu primjenom čistije proizvodnje su:

• smanjivanje otpada na mjestu nastanka,

• smanjivanje utroška sirovina i energije,

• smanjivanje troškova zbrinjavanja otpada,

• smanjenje troškova proizvodnje,

• poboljšanje uvjeta i sigurnosti rada,

• smanjenje onečišćenja okoliša.

Ti ciljevi postižu se najčešće bez ili uz minimalna ulaganja, koja se u pravilu vrlo brzo vrate.

Već i jednostavnim tehnikama čistije proizvodnje, kao što su modifikacija procesa ili radnog postupka, bolji izbor sirovina ili često samo pažljiviji rad i uvođenje tehnološke discipline, postižu se značajni učinci smanjenja količine otpada, a time i troškova zbrinjavanja istog.

Uz uspješnu primjenu čistije proizvodnje, neophodno je osim industrije uključiti i sve društvene čimbenike: od upravnih-znanstvenih-stručnih institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca.

Usprkos svih prednosti, posebno gospodarskih, koje se postižu primjenom čistije proizvodnje, nema jednostavnog recepta za njeno uvođenje u svakodnevnu industrijsku praksu. Razlozi su mnogostruki. Naime još uvijek je uvriježeno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom samo trošak. Zato se gospodarenje otpadom najčešće svodi na ispunjavanje minimalnih zakonskih obaveza ili na njihovo izbjegavanje. Proces uvođenja čistije proizvodnje je vrlo mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni čimbenici. U industriji se čistija proizvodnja marketinški najuspješnije promiče isticanjem njene profitabilnosti, a za javnost se moraju isticati pozitivni efekti na okoliš.

Osim što moraju prepoznati gospodarski interes, da bi se potaklo proizvođače otpada na primjenu čistije proizvodnje, potrebna je poticajna legislativa i potpora upravnih tijela. Oni moraju utvrditi poticajne mjere, ali i mehanizme za njihovo provođenje. Program čistije proizvodnje podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima bi se promovirao koncept čistije proizvodnje i sustavno uvodio u proizvodnu praksu što uključuje slijedeće podatke:

o primijenjena tehnika čistije proizvodnje (modifikacija procesa, zamjena sirovine, interno recikliranje)

o kratak opis primijenjenog postupka

o postignuta ekonomika (uložena sredstva, vrijeme povrata sredstava, ostvarene uštede)

o učinci na okoliš (smanjenje emisije i imisije, manje otpadnih voda, manje otpada za odlaganje, odstranjena opasna tvar iz procesa i u otpadu i sl.).

Tako prikazani primjeri imali bi snažan promotivni i motivacijski učinak za širu primjenu čistije

proizvodnje i ispravljanje zabluda da je zaštita okoliša uvijek povezana uz trošak.

7. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima što pojednostavljeno u ovom slučaju znači: sakupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, predobradu, obradu i ponovno korištenje obrađenog otpada u proizvodnim procesima.

Lokacije i načine sakupljanja, glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, treba odrediti grad/općina u svojim Planovima gospodarenja otpadom, a koristeći opće kriterije i uvjete za lokacije za sakupljanje korisnih i štetnih otpada:

• odabranim načinom sakupljanja pojedinih komponenti otpada,

• osnovnim karakteristikama područja,

• vrstama otpada koje se stvaraju na analiziranom području,

• tehničkim uvjetima za provođenje,


• ekonomskim uvjetima realizacije projekta i financiranje njegovog provođenja,

• ostalim uvjetima koji utječu na efikasnost provođenja primarne reciklaže.

Oprema i objekti za prihvat odabranog, korisnog i štetnog otpada su:

• posude/kontejneri,

• reciklažna dvorišta,

• objekt za sakupljanje glomaznog otpada,

• objekt za obradu građevinskog otpada,

• objekt kompostane,

• sabirna mjesta za problematični otpad,

te suradnja specijaliziranih trgovina i tvrtki za sakupljanje, obradu i promet sekundarnih sirovina u odvojenom sakupljanju pojedinih komponenti otpada iz izvora domaćinstava, institucija i uslužnih djelatnosti koje su prisutne na analiziranom području.

Prijedlog uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Bošnjaci temelji se na osnovnim načelima koja su uvjet za učinkovitu primjenu sustava, a to je da sustav bude prihvatljiv za okoliš, da je njegova uspostava ekonomski opravdana, te da ima socijalnu podnošljivost. Sustav treba objediniti niz različitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaže otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), definirala je osnovne ciljeve koji se smatraju uvjetima za usmjeravanje prema održivom gospodarenju otpadom, njihovim ostvarenjem jamči se jačanje sustava i potom njegovo funkcioniranje na način kakav je potreban da sustav ostvari temeljnu funkciju, a to je zaštita zdravlja ljudi i okoliša, i jednako tako sve racionalnije korištenje resursa u svrhu gospodarskog i održivog razvitka.

Iz priloženog grafikona (Slika 6.) vidljiv je osnovni koncept sustava gospodarenja otpadom kako je definiran u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Slika 6. Sustav gospodarenja otpadom (Izvor: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske NN 130/05.)

Minimiziranje otpada, odnosno smanjivanje količina otpada na mjestu njegovog nastanka prvi je i osnovni korak u uspostavi sustava gospodarenja otpadom. Obzirom da je nastajanje određenih količina otpada ipak nemoguće izbjeći, kao sljedeći korak uvodi se reciklaža onih vrsti otpada kod kojih je to moguće (metali, staklo, plastika, papir, gume i dr.).

Sljedeći korak je iskorištenje otpada kao alternativnog izvora energije, bilo da je riječ o pretvaranju otpadnih jestivih ulja u biodizel, pretvaranju otpada biološkog porijekla u kompost,

iskorištenju bioplina (deponije, stajnjak i sl.), ili iskorištenju otpada za dobivanje toplinske i električne energije. Tek kao zadnji korak (ukoliko nije moguća primjena ni jednoga od prethodnih koraka), pribjegava se krajnjem zbrinjavanju otpada bilo spaljivanjem u posebnim spalionicama ili pak odlaganjem otpada na posebno uređene deponije koje mogu biti površinskog ili podzemnog tipa.

Pri zbrinjavanju otpada metodom spaljivanja treba se iskoristi energija koja se oslobađa spaljivanjem. U inozemstvu je to


uobičajena praksa, a u mnogim zemljama država tako dobivenu energiju tretira se kao "zelenu", te je se i dodatno potiče dodjelom raznih subvencija.

Ukratko, ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su slijedeći:

1. smanjivanje količina otpada koji nastaje;

2. smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada;

3. smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu;

4. smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje;

5. gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja;

6. energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.

8. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

Smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na deponije predstavlja jedan od osnovnih ciljeva suvremenog gospodarenja otpadom. Organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada prikuplja se miješani komunalni otpad koji se zatim deponira na odlagališta. Ovaj zastarjeli i krajnje neprihvatljiv koncept gospodarenja otpadom nažalost je prisutan u većem dijelu Republike Hrvatske. Općina Bošnjaci također još uvijek gotovo cjelokupnu količinu generiranog otpada na području Općine odlaže bez prethodnog iskorištavanja korisnih materijala na odlagalište komunalnog otpada Grada Županje (odloženi miješani komunalni otpad čini 93,15 % udjela u količini ukupno sakupljenog otpada u Općini Bošnjaci u 2016. godini).

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike najmanje jednom godišnje rješenjem utvrđuje usklađenost odložene količine otpada na odlagalištu ili neusklađenom odlagalištu u odnosu na količinu otpada propisanu odlukom ministra. Ukoliko je odložena veća količina otpada od količine propisane odlukom, osoba koja upravlja tim odlagalištem ili neusklađenim odlagalištem je dužna platiti naknadu za odlaganje komunalnog otpada. Naknada se uplaćuje u korist Fonda radi usklađivanja neusklađenih odlagališta te za izgradnju reciklažnih dvorišta.

Člankom 29. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) i člankom 24. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) definirana je poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Ovom mjerom potiče se jedinica lokalne samouprave da u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave.

Ukoliko masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada nastalog na području jedinice lokalne samouprave prekorači propisanu graničnu količinu miješanog komunalnog otpada, jedinica lokalne samouprave je obvezna plaćati naknadu u korist Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond koristi prikupljena sredstva za sufinanciranje odvojenog sakupljanja otpada.

Granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje

količine miješanog komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom (čl. 24. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom NN 50/17).

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati:

1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela,

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

3. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji.

Davatelj usluge dužan je:

1. udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja,

2. predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje važeću dozvolu,

3. snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom,

4. raspolagati nužnim financijskim, ljudskim i tehničkim resursima potrebnim za obavljanje propisanih poslova.

Davatelj usluge dužan je korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju. Kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju je masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika. Strukturu cijene javne usluge čini cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, cijena obvezne minimalne javne usluge i cijena ugovorne kazne. Općina Bošnjaci na smanjenje količina odloženog miješanog komunalnog otpada utječe provođenjem mjera za selekciju otpada putem selektivnog prikupljanja kod samih korisnika (plastika, papir, staklo, metal i biootpad) te putem zelenih otoka i reciklažnog dvorišta. Na taj način se smanjuje količina odloženog miješanog komunalnog otpada i dobivaju se vrijedne sirovine za reciklažu.

Odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada regulirano je člankom 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

Članak 24.

(1) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:

1. 75%, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.



(2) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koji se u kalendarskoj godini smije godišnje odložiti na odlagalištu i neusklađenom odlagalištu jednaka je umnošku ukupne mase biorazgradivog komunalnog otpada kojeg je te godine dopušteno odložiti u Republici Hrvatskoj i koeficijenta odlagališta za biorazgradivi otpad iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Koeficijent odlagališta za biorazgradivi otpad je omjer mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na


tom odlagalištu i ukupne mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Zbroj koeficijenata svih odlagališta u Republici Hrvatskoj ne smije biti veći od jedan.

(4) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je dostaviti podatke o masi biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalište Agenciji na propisanim obrascima dva puta godišnje u roku od 30 dana od isteka polugodišta.

Razgradnjom biorazgradivog otpada nastaju stakleničkih plinovi, dok procjeđivanjem oborinskih voda kroz tijelo deponije nastaju procjedne vode koje mogu biti izuzetno toksične te predstavljaju veliku opasnost za podzemne vode. Iako ne postoji zakonska obveza na razini Europske unije kojom se limitira odlaganje komunalnog otpada, Direktivom o odlagalištima (1999/31/EC) postavljeni su rokovi i ciljevi smanjenja količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Direktiva uključuje dugoročne i srednjoročne ciljeve smanjenja količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na baznu godinu te se na ovaj način značajno doprinosi smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima.

Temeljem odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), Općina Bošnjaci je obvezna putem koncesionara osigurati prikupljanje biorazgradivog otpada na lokaciji korisnika. Također, potrebno je poticati korisnike na kućno kompostiranje što je moguće postići besplatnom podjelom kompostera kao i nižom cijenom javne usluge u slučaju kućnog kompostiranja.

Ovim mjerama moguće je postići smanjenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu.

9. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) otpada

Polazište suvremenog gospodarenja otpadom je odvojeno prikupljanje otpada, i to na samom mjestu njegovog nastanka. Otpad koji nije izbjegnut, odnosno nije iskorišten, treba odvojeno odložiti i prikupiti. Cilj odvojenog skupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, a u skladu s odredbama Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

Kroz posebne Pravilnike, u trenutku izrade ovog elaborata bilo je regulirano postupanje s posebnim kategorijama otpada: ambalažom i ambalažnim otpadom, otpadnim gumama, otpadnom električnom i elektroničkom opremom, starim vozilima, otpadnim baterijama i akumulatorima, infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadnim uljima, azbestom, te nekim drugim vrstama otpada koje se rjeđe javljaju na području Općine Bošnjaci.

Odvojeno se mogu sakupljati korisne tvari iz otpada (papir, staklo, plastika, metali, biootpad i dr.) i štetne/opasne tvari (baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju.

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost, primjerice ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Uvođenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se količina nerazvrstanog otpada koji se

zbrinjava na odlagalištu otpada – deponijama za komunalni otpad.

Odvojeno skupljanje otpada mora biti odgovarajuće organizirano u privrednim subjektima i domaćinstvima, ustanovama i institucijama, u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metali i dr.), uštede energije, smanjenja troškova transporta i obrade, te posljedično smanjenja opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito. Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima ili reciklažnim dvorištima.

Prema postojećim podacima, odaziv stanovništva za selektirano odlaganje otpada je slab, odnosno otpad se uglavnom prikuplja nerazvrstan, te je i iz tog podatka vidljiva potreba za edukacijom stanovništva i jačanjem ekološke osviještenosti. Ekološka svijest stanovništva je niska, tako da nije prisutna potrebna razina svijesti o koristi za društvo i okoliš koja se postiže selektiranim prikupljanjem otpada i oporabom korisnih sastojaka. Iz otpada koji nastaje u kućanstvima izdvajaju se stakleni i PVC ambalažni otpada za koji je moguće dobiti povratnu naknadu u prodajnim centrima. Izgradnjom i opremanjem zelenih otoka omogućeno je stanovništvu besplatno odlaganje otpadnog papira, stakla, plastike, metala i tekstila.

U narednom razdoblju odabrani davatelj javne usluge / koncesionar će sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) trebati uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) otpada na kućnom pragu korisnika, a za što će biti potrebno nabaviti i korisnicima podijeliti adekvatne spremnike (kante, kontejnere, vreće i sl.).

Jedinice lokalne samouprave su dužne uspostaviti sustav selektivnog prikupljanja otpada čime bi se znatno smanjio volumen i količina neselektiranog komunalnog otpada, a ujedno bi se izdvojio otpad pogodan za ponovnu uporabu ili reciklažu. Članak 54. stavak 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definira 1. siječanj 2015. godine kao krajnji rok do kojeg će Republika Hrvatska putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad.

Selektivno prikupljanje otpada na mjestu nastanka podrazumijeva odvajanje otpada u kućanstvima u posebne spremnike za papir, staklo, plastiku, metal i biootpad.

Osim selektivnog prikupljanja otpada na mjestu nastanka, daljnjom izgradnjom zelenih otoka i reciklažnih dvorišta stanovništvu bi se omogućilo da na odgovarajući način odloži i neke dodatne kategorije i vrste otpada kao što su elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadne automobilske gume, motorna ulja, razni metali, staklo, plastika i sličan otpad. Prikupljeni otpad bi s lokacije reciklažnog dvorišta dalje bio usmjeravan na odgovarajuće postupke zbrinjavanja ili oporabe.

Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje različitih vrsta otpada (uključujući i tekući otpad i ulja, akumulatore, opasni otpad iz kućanstva – pesticide, lijekove, razrjeđivače, boje, otapala i ostale kemikalije, električnu i elektroničku opremu i zeleni otpad).


Vrste otpada čije sakupljanje treba biti omogućeno na prostoru reciklažnog dvorišta (Tablica 7.) propisane su dodatkom IV Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17).

Glavni ciljevi izgradnje reciklažnog dvorišta su:

o skupljanje potencijalno iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, biološki otpad),

o izdvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva (baterije, akumulatori, otapala, lijekovi).

Postupanje s otpadnim tvarima u reciklažnom dvorištu odvija se putem sljedećih operacija:

o preuzimanje odvojeno skupljenih komponenti komunalnog otpada,

o selektivno privremeno skladištenje odvojeno skupljenog otpada, upućivanje preuzetog i uskladištenog otpada na daljnje postupanje obrađivaču otpada.

U reciklažnim dvorištima je potrebno organizirati odvojeno prikupljanje iskoristivih i "problematičnih – opasnih" tvari iz kućanstva. Uvjet za odlaganje otpada u reciklažnim dvorištima je da se otpadne tvari selekcioniraju prije odlaganja u kontejnere predviđene za posebne vrste otpada. Na taj se način postiže značajno poboljšanje kvalitete usluge i smanjivanje troškova:

• korisnici mogu tijekom cijele godine, u sve radne dane, uključujući subotu, besplatno i za okoliš primjereno odložiti iskoristive otpadne tvari;

• izbjegava se razbacivanje glomaznog otpada po javnim površinama;

• provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje iskoristivih vrsta otpada i time efikasnije recikliranje i oporaba (auto gume, metali, staklo, plastika, elektronički otpad, itd.);

• omogućavanje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je:

1. zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom sljedećem komunalnom otpadu nastalom u kućanstvu na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad,

2. odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima,

3. predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada,

4. sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Na odvojeno skupljanje otpada nadovezuje se izdvajanje problematičnih tvari, tj. opasnog otpada, koji nastaje u kućanstvima, ustanovama ili u industrijskim pogonima (nije rezultat njihove osnovne djelatnosti – nije njihov opasni otpad).

Izdvajanje se može provoditi kod proizvođača otpada, kod sakupljača (komunalna poduzeća, reciklažna dvorišta, ostali sakupljači), kod obrađivača otpada te u okviru budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Problematične tvari izdvojene na mjestima njihovog odvojenog skupljanja ulaze u sustav postupanja s opasnim otpadom te se ovisno o vrsti i količini zbrinjavaju na prikladan način.

Općina Bošnjaci organizirala je odvojeno sakupljanje otpada postavljanjem pet zelenih otoka. Na prostoru zelenih otoka nalaze se spremnici za otpadni papir, plastiku, staklo, metal i tekstil.


Slika 7. Prikaz građevina za gospodarenje otpadom na području RH (izvor: PGO RH 2017.-2022.)

10. Popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana

Popis projekata za period od 2018. do 2024. godine:

• unaprjeđenje postojećeg sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, nabavka i podjela (obveza davatelja javne usluge) dodatnih spremnika i opreme za prikupljanje komunalnog otpada (reciklabilnog, biorazgradivog, glomaznog i miješanog komunalnog);

• izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta,

• nabavka i osiguravanje usluge mobilnog reciklažnog dvorišta,

• uređenje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad;

• izgradnja dodatnih zelenih otoka ukoliko se ukaže potreba, te nadogradnja postojećih;

• donošenje Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada pri čemu se cijena javne usluge obračunava razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju (masa otpada ili volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika);

• izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom te sanacija i zatvaranje odlagališta u Gradu Županji uz odgovarajući monitoring lokacije sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15);

• provedba izobrazno-informativnih aktivnosti, izrada plana komunikacije, definiranje ciljanih skupina i načina komunikacije, organiziranje javnih tribina, izdavanje informativnih publikacija o gospodarenju otpadom, objava specijaliziranih priloga u sredstvima javnog priopćavanja, objava informacija na mrežnoj stranici Općine Bošnjaci;

• sprječavanje protuzakonitog odbacivanja otpada i uklanjanje nepropisno odbačenog otpada na području Općine;

• unaprjeđenje sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu;

• uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada;

• redovita kontrola saniranih divljih odlagališta otpada;

• sudjelovanje u akcijama prikupljanja otpada i čišćenja okoliša;

• dostava odgovarajućih podataka o gospodarenju otpadom Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu te drugim nadležnim tijelima;

• redovita izrada i dostavljanje godišnjeg izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici područne (regionalne) samouprave.

11. Organizacijski aspekti, izvori i visina financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom

Obzirom na znatna financijska sredstva koja su nužna da bi se uspostavio kvalitetan sustav gospodarenja otpadom, saniralo postojeće stanje gospodarenja otpadom i radilo na podizanju ekološke svijesti kod stanovništva, Općina Bošnjaci je i do sada imala praksu traženja sufinanciranja pojedinih projekta putem domaćih i međunarodnih izvora financiranja, koji su naročito blagonakloni prema projektima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Općina Bošnjaci treba nastaviti s pozitivnom praksom apliciranja za financijska sredstva za poboljšanje postojećeg sustava gospodarenja otpadom. Inicijator i nositelj takvih aktivnosti treba biti općina u suradnji s razvojnim agencijama, koncesionarom za pružanje javne usluge, ekološkim udrugama i drugim zainteresiranim organizacijama i pojedincima, a sve u cilju poboljšanja postojeće kvalitete života i želje da ostavimo čist okoliš generacijama koje će doći poslije nas.

Kroz fondove Europske unije, kao i kroz nacionalne projekte moguće je sufinancirati veliki broj aktivnosti i opreme nužne za unaprjeđenje postojećeg sustava gospodarenja otpadom i dostizanje zadanih ciljeva (izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta, nabavka vozila i spremnika za selektivno prikupljanje otpada, sanacija postojećih i izgradnja novih odlagališta otpada, izgradnja postrojenja za obradu otpada i sl.).

Dio potrebne komunalne opreme, kao što su spremnici za primopredaju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog otpada u obvezi je osigurati davatelj javne usluge (čl. 6. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom NN 50/17).

Točna visina financijskih sredstava koja Općina Bošnjaci treba osigurati za provedbu mjera gospodarenja otpadom u razdoblju 2018.-2024. godine u trenutku izrade ovog elaborata nisu bila


poznata, ali temeljem dosadašnjeg iskustva mogu se očekivati godišnja ulaganja do 50.000,00 kn koja se prvenstveno odnose na nabavku opreme za selektivno prikupljanje otpada, (komposteri, spremnici i sl.), edukacijske aktivnosti i uređenje reciklažnog dvorišta i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

12. Rokovi i nositelji izvršenja Plana

U nastavku teksta dana je tablica (Tablica 9.) s prikazom pojedinih mjera gospodarenja otpadom koje je na području Općine Bošnjaci potrebno poduzimati u periodu 2018.-2024. godine. Uz svaku mjeru naveden je i nositelj izvršenja. Pored toga, dan je i pregled obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa (Tablica 10.), te kvantitativni ciljevi za količine otpada u Republici Hrvatskoj (Tablica 11.).

Tablica 9. Mjere gospodarenja otpadom s rokovima i nositeljima izvršenja

Mjera Rok izvršenja Nositelj izvršenja

1. Mjere smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Bošnjaci

Davatelj javne usluge (koncesionar)

2. Mjere prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Bošnjaci


3. Mjere odvojenog prikupljanja otpada Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Bošnjaci


4. Mjere izobrazno- informativne aktivnosti (edukacija) Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Bošnjaci

5. Mjere uklanjanje odbačenog otpada Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Bošnjaci


6. Mjere za akcije prikupljanja otpada Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Bošnjaci u suradnji s ekološkim udrugama, pravnim ili fizičkim osobama

Tablica 10. Obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa (Izvor: PGO RH, NN 03/17)

Vrsta otpada Godina Minimalna oporaba

Minimalno recikliranje

Stopa prikupljanja S t

Ambalažni otpad 2008. 60% 55-80%

Ovisno o materijalu

Osim u dijelu recikliranja metala i drva, ciljevi su

Otpadna vozila 2015. 95% 85% Ispunjen cilj za 2015.

EE otpad

2006.

70-80% Ovisno o kategoriji


EE otpad iz kućanstva min 4 kg po st/god

Cilj ispunjen.

2016. 45% ukupne mase

stavljene na tržište -

2019.

65% ukupne mase stavljene na tržište ili

85% sakupljeno

-

Baterije

2011. 50% do 75% Cilj ispunjen.

2012. 25% Cilj ispunjen.

2016. 45% -


Otpadne gume 2006. Zabrana odlaganja, reciklažom se mora obuhvatiti

najmanje 70% otpadnih guma Cilj ispunjen, gotovo sve količine prikupljene, 76% materijalno oporabljeno

PCB

2010.

Zbrinjavanje otpadnih PCB-a te oporaba i/ili zbrinjavanje i dekontaminacija PCB-a i opreme s volumenom PCB-a većim od 5 dm3

Cilj je djelomično ispunjen, preostalo je za zbrinuti 30% opreme koja sadrži PCB

2025. Zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB Cilj je djelomično ispunjen, preostalo je za zbrinuti 30% opreme koja sadrži PCB

Smanjenje količine odlaganja

biorazgradivog otpada

2016.

50%, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.

U 2015. god odloženo 828.564 t biorazgradivog otpada, obzirom na nedostatnu obradu i nisku stopu odvojenog sakupljanja nije izgledno da će se cilj postići.

2020. 35%, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020. -

Odlaganje otpada 2018. Zabrana odlaganja na neusklađena odlagališta -

Komunalni otpad

2015.

JLS osigurati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje uspostavljeno u 400 JLS.

2020.

50% priprema za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada

Za 2015. godinu stopa iznosi 18%.

Građevni otpad

2020.

70% recikliranja/materijalne oporabe građevnog otpada

Cilj nije ispunjen, započeta je analiza „Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u RH“.


Ciljevi

Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.





Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. godine

95 85 75 55 35

13. Ekološka mreža i zaštićena područja

Unutar obuhvata područja Općine Bošnjaci, nema zaštićenih područja ali se u prostornom obuhvatu nalaze područja Ekološke mreže (Slika 8.), na koja može imati utjecaj provođenje odredbi Plana gospodarenja otpadom:

• Spačvanski bazen (HR1000006), područje ekološke mreže značajno za ptice (POP)

• Spačvanski bazen (HR2001414), područje ekološke mreže značajno za vrtse i stanišne tipove (POVS)

• Sava nizvodno od Hruščice (HR2001311), područje ekološke mreže značajno za vrtse i stanišne tipove (POVS)

Tablica 12. Područja očuvanja značajna za ptice (POP)


Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu vrstu

Znanstveni naziv vrste

Hrvatski naziv vrste

Status

G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica

HR1000006 Spačvanski bazen 1 Aquila pomarina orao kliktaš G

1 Ciconia nigra crna roda G

1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G

1 Dryocopus martius crna žuna G

1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G

1 Haliaeetus albicilla štekavac G

1 Pernis apivorus škanjac osaš G

1 Picus canus siva žuna G

Tablica 13. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Identifikacijskibroj područja

Naziv područja Kategorija za ciljnu vrstu/ stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa

Znanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog

tipa

HR2001414 Spačvanski bazen 1 jelenak Lucanus cervus

1 hrastova strizibuba Cerambyx cerdo

1 crveni mukač Bombina bombina

1 barska kornjača Emys orbicularis

1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus

1 vidra Lutra lutra

1 veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus

1 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

3150

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

1 obična lisanka Unio crassus

1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia

1 bolen Aspius aspius

1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

1 veliki vretenac Zingel zingel

1 mali vretenac Zingel streber

1 dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi

1 veliki vijun Cobitis elongata

1 vijun Cobitis elongatoides

1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

1 plotica Rutilus virgo


3150

1 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

3270

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

91E0*


Plan gospodarenja otpadom Općine Bošnjaci usklađen je s Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. godine za koji je proveden postupak strateške procjene, te su preventivne mjere koje su navedene u Planu, a koje treba provoditi, poštivanje svih zakonskih zahtjeva prema okolišu, poticanje korištenja ekološki prihvatljivih proizvoda te poticanje razvoja ekološko prihvatljive proizvodnje. Primjenom odgovarajućih mjera zaštite okoliša i prirode te izbjegavanjem

zahvata koji bi mogli negativno utjecati na zaštićena područja i područja ekološke mreže unutar obuhvata Plana, za očekivati je da neće doći do nepovoljnog utjecaja na bioraznolikost i ostale sastavnice okoliša na području Općine Bošnjaci. Prilikom realizacije pojedinačnih zahvata potrebno je provesti odgovarajuće postupke sukladno posebnim propisima (zaštita prirode, zaštita okoliša, gospodarenje otpadom i sl.) kako bi se eventualni mogući negativni utjecaji sveli na prihvatljivu razinu.

Slika 8. Područja ekološke mreže

14. Propisi i pojmovi

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj određeno je:

1. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17),

2. Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),

3. Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. - 2022. godine (NN 03/17),

4. Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17).

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i okoliš. Pri gospodarenju

otpadom, posebna pažnja mora se posvetiti prevenciji:

1. rizika onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,

2. pojave buke,

3. pojave neugodnih mirisa,

4. ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta,

5. štetnog utjecaja na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,

6. nastajanja eksplozije ili požara.

Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom:

1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:

razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja te

razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,

2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u ener-


getske svrhe,

3. zbrinjavanje otpada na propisan način,

4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša (IPPC i BAT).

U ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom uzimaju se u obzir najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima gospodarenja otpadom.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. ''načelo onečišćivač plaća'' – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,

2. ''načelo blizine'' – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,

3. ''načelo samodostatnosti'' – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada,

4. ''načelo sljedivosti'' - utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

Građevine namijenjene skladištenju, oporabi i/ili zbrinjavanju otpada potrebno je planirati na način da se zadovolje potrebe na nacionalnoj razini.

Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu:

1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

3. Plan sprječavanja nastanka otpada,

4. Gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom,

5. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.

Planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave moraju biti usklađeni sa:

1. Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

2. Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i Programima zaštite okoliša.

U izradi plana gospodarenja otpadom gradovi i općine na svom području surađuju.

Strategijom gospodarenja otpadom u RH utvrđena je obveza i cilj o smanjenju količine proizvedenog otpada u RH, a proizvedenim otpadom mora se održivo gospodariti. Ovakav pristup, usklađen je s politikom gospodarenja otpadom u EU.

15. Popis literature

Izvješća

• Izvješće o komunalnom otpadu za 2012. godinu; Zagreb, Agencija za zaštitu okoliša, 2013.





Propisi

• Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine, NN 03/17.

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05.

• Zakon o zaštiti okoliša, NN 80/13, 153/13, 78/15.

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13, 73/17.

• Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 117/17.

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/15.

• Pravilnik o katalogu otpada, NN 90/15.

• Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, NN 50/17.

Internet

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, http://www.mzoip.hr

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, http://www.haop.hr

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, http://www.fzoeu.hr

• European Commission, http://ec.europa.eu

KLASA: 351-01/18-01/09 URBROJ: 2212/03-03-18-01 Bošnjaci, 12. ožujka 2018.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Josip Šumanovac, dipl.ing.

Na temelju članka 25. stavak 2. Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14 i 110/15) i članka 29. Statuta Općine Bošnjaci («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije br. 06/13), Općinsko vijeće Općine Bošnjaci na svojoj 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine, donosi

O D L U K U o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošača

Članak 1.



http://www.mzoip.hr/


http://www.haop.hr/

http://www.fzoeu.hr/


http://ec.europa.eu/


Ovom Odlukom Općinsko vijeće osniva Savjet za zaštitu potrošača Općine Bošnjaci (u daljnjem tekstu: Savjet) u sastavu:

1. Mato Golubičić

2. Luka Jelić

3. Pavle Đordić

4. Ivan Bertić

5. Nikola Kaselj - član, predstavnik Centra za zaštitu potrošača VSŽ

Članak 2.

Tijela Općine Bošnjaci koja uređuju pružanje javnih usluga potrošačima i koja odlučuju o pravima i obvezama potrošača javnih usluga dužna su donositi odluke nakon dobivenoga mišljenja Savjeta, na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način.

Članak 3.

Sredstva za rad Savjeta osiguravaju se u Proračunu Općine Bošnjaci.

Financiranje Savjeta vrši se sukladno internim aktima Općine Bošnjaci.

Članak 4.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se u ''Službenom vjesniku'' Vukovarsko-srijemske županije.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Rješenje o imenovanju Savjeta za zaštitu potrošača KLASA:330-01/10-01/01, URBROJ.2212/03-03-10-01 od 16. ožujka 2010. godine

KLASA: 013-03/18-01/02 URBROJ: 2212/03-03-18-01 Bošnjaci, 12. ožujka 2018. godine


Temeljem članka 3., 4. i 6. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH br. 28/10) članka 1. Odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN RH 151/14) i članka 29. Statuta Općine Bošnjaci, Općinsko vijeće Općine Bošnjaci na svojoj 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine, donosi

O D L U K U o određivanju osnovice i koeficijenta za obračun plaće i

naknade za rad za načelnika i zamjenika načelnika Općine Bošnjaci

Članak 1.

Ovom Odlukom određuju se osnovica i koeficijenti za obračun plaće i naknade za rad za načelnika i zamjenika načelnika Općine Bošnjaci.

Članak 2.

Osnovica za obračun plaće i naknade za rad za načelnika i zamjenika načelnika utvrđuje se u osnovici za izračun plaće državnih dužnosnika u visini 3.890,00 kuna.

Članak 3.

Koeficijenti za obračun plaće načelnika i njegovog zamjenika utvrđuju se kako slijedi:

- za općinskog načelnika - 3,50

- za zamjenika općinskog načelnika - 2,26

Naknada za rad načelnika i njegovog zamjenika utvrđuje se u iznosu od 50 % od utvrđenih iznosa u stavku 1. ovoga članka.

Članak 4.

Plaća i naknada za rad će se temeljem ove Odluke početi obračunavati počevši od obračuna za mjesec travanj 2018. godine.

Članak 5.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o koeficijentima za obračun plaće načelnika i zamjenika načelnika Općine Bošnjaci KLASA:120-01/14-01/02, URBROJ:2212/03-03-18-01 od 29. prosinca 2014. godine.

Članak 6.




Na temelju članka 10. stavak 1. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (''Narodne novine'' br. 28/10) i članka 29. Statuta Općine Bošnjaci (''Službeni vjesnik'' Vukovarsko-srijemske županije br. 06/13), Općinsko vijeće Općine Bošnjaci na svojoj 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine, donosi

O D L U K U o određivanju koeficijenata za obračun plaće

službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu

Članak 1.

Ovom Odlukom određuju se koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Bošnjaci.

Članak 2.

Koeficijenti iz članka 1. ove Odluke za pojedina radna mjesta iznose:


RADNA MJESTA I. KATEGORIJE

Potkategorija radnog mjesta Naziv radnog mjesta Klasifikacijski rang Koeficijent

Glavni rukovoditelj

Pročelnica 1. 2,40

RADNA MJESTA II. KATEGORIJE

Savjetnik

Savjetnik 5. 2,30

Viši stručni suradnik

Viši stručni suradnik 6. 2,20

Samostalni upravni referent 6. 2,00

RADNA MJESTA III. KATEGORIJE

Viši referent

Viši referent 9. 1,60

Referent

Administrativni tajnik načelnika 11. 1,50

Komunalni redar 11. 1,30

RADNA MJESTA IV. KATEGORIJE

Namještenici II. potkategorije Razina

Pomoćni radnik 2. 13. 1,1

Članak 3.

Plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu će se temeljem ove Odluke početi obračunavati počevši od obračuna za mjesec travanj 2018. godine.

Članak 4.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Bošnjaci KLASA:022-01/10-01/01, URBROJ:2212/03-03-10-01 od 24. rujna 2010. godine.

Članak 5.




Na temelju članka 86. i 89. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13. i 65/17.) te članka 29. Statuta Općine Bošnjaci

(''Službeni vjesnik'' Vukovarsko-srijrmske županije, br. 6/13), Općinsko vijeće Općine Bošnjaci, na 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine donosi

O D L U K U o stavljanju izvan snage Odluka o izradi

Izmjena i dopuna PPUO Bošnjaci

Članak 1.

Ovom Odlukom Općinsko vijeće utvrđuje da se stavljaju izvan snage slijedeće odluke u svezi izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bošnjaci.

- Odluka o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bošnjaci (''Službeni vjesnik'' Vukovarsko-srijemske županije br. 12/17),

- Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bošnjaci (''Službeni vjesnik'' Vukovarsko-srijemske županije br. 18/17),

- Odluka o izradi III. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bošnjaci (''Službeni vjesnik'' Vukovarsko-srijemske županije br. 1/18),

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u ''Službenom vjesniku'' Vukovarsko-srijemske županije.




Na temelju članka 29. Statuta Općine Bošnjaci («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije br. 06/13) i članka 40. Poslovnika Općinskog vijeća Bošnjaci, Općinsko vijeće Općine Bošnjaci na svojoj 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine, donosi

O D L U K U o sufinanciranju obnove Župne crkve

sv. Martina biskupa u Bošnjacima

Članak 1.

Ovom Odlukom Općinsko vijeće utvrđuje da se u Proračunu Općine Bošnjaci za 2018. godinu osiguravaju sredstva u iznosu od 200.000,00 kuna za obnovu Župne crkve sv. Martina biskupa u Bošnjacima.

Članak 2.

Sredstva utvrđena u članku 1. ove Odluke doznačiti će se na žiro-račun Župnoga ureda u Bošnjacima ovisno o potrebi tijekom 2018. godine.

Članak 3.

Za provedbu ove Odluke zadužuje se Općinski načelnik i Jedinstveni upravni odjel.

Članak 4.




Na temelju članka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13 i 02/14), članka 29. Statuta Općine Bošnjaci («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije br. 06/13) i članka 40. Poslovnika Općinskog vijeća Bošnjaci, Općinsko vijeće Općine Bošnjaci na svojoj 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine, donosi

O D L U K U o sufinanciranju političkih stranaka koje imaju

članove u Općinskom vijeću iz proračuna Općine Bošnjaci

Članak 1.

Ovom Odlukom Općinsko vijeće utvrđuje da se političkim strankama koje imaju članove u Općinskom vijeću u Proračunu za 2018. godinu osiguravaju sredstva za njihov rad kako slijedi:

a) godišnja naknada po članu Općinskog vijeća iznosi 3.500,00 kn

Članak 2.

Sukladno utvrđenim iznosima u članku 1. ove Odluke utvrđuju se godišnji iznosi za političke stranke:

a) Hrvatska seljačka stranka - HSS 24.500,00 kn

b) Hrvatska demokratska zajednica - HDZ 14.000,00 kn

c) Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje - HDSSB 3.500,00 kn

d) Bandić Milan 365 – stranka rada i solidarnosti 3.500,00 kn

Članak 3.




Na temelju članka 31. stavak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) i članka 29. Statuta Općine Bošnjaci («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije br. 06/13), Općinsko vijeće Općine Bošnjaci na svojoj 8. sjednici održanoj 12. ožujka 2018. godine, donosi

O D L U K U o utrošku sredstava ostvarenih od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2018. godinu

Članak 1.

Sredstva ostvarena u Proračunu Općine Bošnjaci za 2018. godinu od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru u cijelosti će se utrošiti kroz Program gradnje objekata i uređaja komunalni infrastrukture za 2018. godinu, za izgradnju objekata komunalne infrastrukture.

Članak 2.




B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 57

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

7

OPĆINA GRADIŠTE AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Temeljem članka 110. Zakona o proračunu (NN RH, br. 87/08, 136/12 i 15/15), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17), te članka 30. Statuta Općine Gradište («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije, br. 12/09. i 03/13.) i članka 34. Poslovnika Općinskog vijeća («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije br. 12/09. i 2/11.), Općinsko Vijeće na svojoj 5. sjednici održanoj dana 20.03.2018., d o n o s i :

O D L U K U o usvajanju Godišnjeg obračuna Proračuna Općine Gradište

za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2017. godine

Članak 1.

Prihvaća se godišnji obračun Proračuna Općine Gradište za 2017. godinu, koji sadrži;

1. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima I-XII 2017. sa

- ukupnim prihodima i primicima u iznosu od = 5.021.425 kn

- ukupnim rashodima i izdacima u iznosu od = 4.589.260 kn

- ukupnim viškom prihoda u 2017. godini u iznosu od=432.165 kn

2. Bilješke – obrazloženje uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2017. godine.

Članak 2.

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima Proračuna Općine Gradište za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po proračunskim stavkama, Bilješke uz izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, sastavni su dio ove odluke i nalaze se u prilogu.

Članak 3.

Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 400-05/18-01/01 URBROJ: 2212/06-02-18-1 U Gradištu, 20.03.2018.

PREDSJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Ivana Čolakovac-Mijić

Temeljem članka 39 st. 2. Zakona o proracunu (NN 87/08., 136/12. i 15/15.), te članka 30. Statuta Općine Gradište (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 12/09. i 3/13.) i članka 34. Poslovnika općinskog vijeća (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 12/09. i 2/11.) Općinsko vijeće na 5. sjednici održanoj dana 20.03.2018. donosi;

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE GRADIŠTE ZA 2018. GODINU

Članak 1.

I. Opći dio

Izmjene i dopune Proračuna Općine Gradište za 2018. (u daljnjem tekstu Proračun) sastoje se od:

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Planirano 2018. Pove./smanje. Novi plan 2018. Projekcija 2019. Projekcija 2020. Indeks

1. Prihodi 24.891.000,00 0,00 24.891.000,00 8.910.000,00 8.910.000,00 100,00%

2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 229.000,00 0,00 229.000,00 225.000,00 225.000,00 100,00%

3. Rashodi poslovanja 2.873.000,00 431.000,00 3.304.000,00 2.723.000,00 2.723.000,00 115,00%

4. Rashodi za nefinancijsku imovinu 22.247.000,00 0,00 22.247.000,00 6.412.000,00 6.412.000,00 100,00%

5. Razlika - manjak 0,00 -431.000,00 -431.000,00 0,00 0,00 100,00%

B. RAPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 58

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

8

- višak prihoda iz prethodne godine 0,00 431.000,00 431.000,00 0,00 0,00 100,00%

C. RAČUN ZADUŽIVANJA I FINANCIRANJA

6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 100,00%

7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 0,00 100,00%

8. Neto zaduživanje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00%

9. RAZLIKA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00%

Članak 2.

Prihodi i rashodi po razrezima, skupinama i podskupinama utvrđuju se u Računu prihoda i rashoda, a primici i izdaci po razredima, skupinama, podskupinama utvrđuju se u Računu zaduživanja/financiranja.

Prihodi

Sveukupno prihodi: 25.120.000,00 0,00 25.120.000,00 9.135.000,00 9.135.000,00 100,00

Izvor fin.

Pozicija Broj konta

Vrsta prihoda Planirano 2018. Pove./smanje. Novi plan 2018. Projekcija 2019.

Projekcija 2020.

Indeks

6 Prihodi poslovanja 24.891.000,00 0,00 24.891.000,00 8.910.000,00 8.910.000,00 100,00

61 Prihodi od poreza 3.680.000,00 0,00 3.680.000,00 3.800.000,00 3.800.000,00 100,00

1

611 Porez i prirez na dohodak 3.500.000,00 0,00 3.500.000,00 3.800.000,00 3.800.000,00 100,00

1

613 Porezi na imovinu 160.000,00 0,00 160.000,00 0,00 0,00 100,00

1

614 Porezi na robu i usluge 20.000,00 0,00 20.000,00 0,00 0,00 100,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar o 20.250.000,00 0,00 20.250.000,00 4.135.000,00 4.135.000,00 100,00

1

633 Pomoći iz proračuna 20.150.000,00 0,00 20.150.000,00 4.135.000,00 4.135.000,00 100,00

1

634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 100.000,00 0,00 100.000,00 0,00 0,00 100,00

64 Prihodi od imovine 361.000,00 0,00 361.000,00 375.000,00 375.000,00 100,00

1

641 Prihodi od financijske imovine 1.000,00 0,00 1.000,00 0,00 0,00 100,00

4

642 Prihodi od nefinancijske imovine 360.000,00 0,00 360.000,00 375.000,00 375.000,00 100,00

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 59

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 5

9

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi p 600.000,00 0,00 600.000,00 600.000,00 600.000,00 100,00

4

651 Upravne i administrativne pristojbe 150.000,00 0,00 150.000,00 0,00 0,00 100,00

4

652 Prihodi po posebnim propisima 100.000,00 0,00 100.000,00 0,00 0,00 100,00

4

653 Komunalni doprinosi i naknade 350.000,00 0,00 350.000,00 600.000,00 600.000,00 100,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 229.000,00 0,00 229.000,00 225.000,00 225.000,00 100,00

71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 0,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,00

1

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogats 200.000,00 0,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 29.000,00 0,00 29.000,00 25.000,00 25.000,00 100,00

1

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 29.000,00 0,00 29.000,00 25.000,00 25.000,00 100,00

922 Višak/manjak prihoda 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00

Rashodi

Sveukupno rashodi: 25.120.000,00 431.000,00 25.551.000,00 9.135.000,00 9.135.000,00 101,72%

Broj konta

Vrsta rashoda i izdataka Planirano 2018. Pove./smanje. Novi plan 2018. Projekcija 2019. Projekcija 2020. Novi plan/ planirano

3 Rashodi poslovanja 2.873.000,00 431.000,00 3.304.000,00 2.723.000,00 2.723.000,00 115,00%

31 Rashodi za zaposlene 758.000,00 0,00 758.000,00 650.000,00 650.000,00 100,00%

311 Plaće (Bruto) 630.000,00 0,00 630.000,00 630.000,00 630.000,00 100,00%

312 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 0,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00%

313 Doprinosi na plaće 108.000,00 0,00 108.000,00 0,00 0,00 100,00%

32 Materijalni rashodi 835.000,00 0,00 835.000,00 800.000,00 800.000,00 100,00%

321 Naknade troškova zaposlenima 65.000,00 0,00 65.000,00 65.000,00 65.000,00 100,00%

322 Rashodi za materijal i energiju 395.000,00 0,00 395.000,00 380.000,00 380.000,00 100,00%

323 Rashodi za usluge 250.000,00 0,00 250.000,00 245.000,00 245.000,00 100,00%

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 45.000,00 0,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,00%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 80.000,00 0,00 80.000,00 65.000,00 65.000,00 100,00%

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 60

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

0

34 Financijski rashodi 12.000,00 0,00 12.000,00 155.000,00 155.000,00 100,00%

342 Kamate za primljene kredite i zajmove 2.000,00 0,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 100,00%

343 Ostali financijski rashodi 10.000,00 0,00 10.000,00 150.000,00 150.000,00 100,00%

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge 318.000,00 0,00 318.000,00 318.000,00 318.000,00 100,00%

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 318.000,00 0,00 318.000,00 318.000,00 318.000,00 100,00%

38 Ostali rashodi 950.000,00 431.000,00 1.381.000,00 800.000,00 800.000,00 145,37%

381 Tekuće donacije 950.000,00 0,00 950.000,00 800.000,00 800.000,00 100,00%

383 Kazne, penali i naknade štete 0,00 431.000,00 431.000,00 0,00 0,00 100,00%

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 22.247.000,00 0,00 22.247.000,00 6.412.000,00 6.412.000,00 100,00%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 22.247.000,00 0,00 22.247.000,00 6.412.000,00 6.412.000,00 100,00%

421 Građevinski objekti 22.047.000,00 0,00 22.047.000,00 6.412.000,00 6.412.000,00 100,00%

422 Postrojenja i oprema 200.000,00 0,00 200.000,00 0,00 0,00 100,00%

Članak 3.

Posebni dio proračuna

Rashodi/izdaci u iznosu od 25.551.000,00 raspoređuju se po razdjelima, glavama i proračunskim korisnicima proračunskih sredstva po ekonomskoj, funkcijskoj i programskoj klasifikaciji te po izvorima financiranja

Ukupno rashodi/izdaci:

25.120.000,00 431.000,00 25.551.000,00 9.135.000,00 9.135.000,00 101,72

Pozicija Broj konta

Vrsta rashoda i izdataka Klas. Planirano 2018. Pove./smanj. Novi plan 2018. Projekcija 2019.

Projekcija 2020.

Index

Razdjel: 001 OPĆINSKO VIJEĆE

67.000,00 0,00 67.000,00 67.000,00 67.000,00 100,00

Glava: 01 Općinsko vijeće

67.000,00 0,00 67.000,00 67.000,00 67.000,00 100,00

Program: 1001 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA IZ DJELOKRUGA PREDSTAVNIČKIH I IZVRŠNIH TIJELA

67.000,00 0,00 67.000,00 67.000,00 67.000,00 100,00

Aktivnost: A100101 Sredstva za rad Općinskog vijeća

50.000,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

Izvor financiranja: 1 Opći prihodi i primici

50.000,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

3 Rashodi poslovanja 01 50.000,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

32 Materijalni rashodi 01 50.000,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 61

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

1

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 01 50.000,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

Aktivnost: A100102 Potpora radu političkih stranaka

17.000,00 0,00 17.000,00 17.000,00 17.000,00 100,00


17.000,00 0,00 17.000,00 17.000,00 17.000,00 100,00


38 Ostali rashodi 01 17.000,00 0,00 17.000,00 17.000,00 17.000,00 100,00

381 Tekuće donacije 01 17.000,00 0,00 17.000,00 17.000,00 17.000,00 100,00

Razdjel: 002 OPĆINSKA UPRAVA

25.053.000,00 431.000,00 25.484.000,00 9.068.000,00 9.068.000,00 101,72

Glava: 01 Ured načelnika

22.278.000,00 0,00 22.278.000,00 6.610.000,00 6.610.000,00 100,00

Program: 1002 PRIPREMA, DONOŠENJE I PROVEDBA AKATA I MJERA IZ DJELOKRUGA IZVRŠNOG TIJELA

231.000,00 0,00 231.000,00 198.000,00 198.000,00 100,00

Aktivnost: A100201 Rad ureda načelnika

231.000,00 0,00 231.000,00 198.000,00 198.000,00 100,00


231.000,00 0,00 231.000,00 198.000,00 198.000,00 100,00


31 Rashodi za zaposlene 01 146.000,00 0,00 146.000,00 123.000,00 123.000,00 100,00

311 Plaće (Bruto) 01 123.000,00 0,00 123.000,00 123.000,00 123.000,00 100,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 01 2.000,00 0,00 2.000,00 0,00 0,00 100,00

313 Doprinosi na plaće 01 21.000,00 0,00 21.000,00 0,00 0,00 100,00


321 Naknade troškova zaposlenima 01 20.000,00 0,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00

322 Rashodi za materijal i energiju 01 5.000,00 0,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,00

323 Rashodi za usluge 01 5.000,00 0,00 5.000,00 0,00 0,00 100,00

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 01 45.000,00 0,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,00


Program: 1005 IZGRADNJA OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

15.017.000,00 0,00 15.017.000,00 5.412.000,00 5.412.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100501 Izgradnja pješačkih staza

817.000,00 0,00 817.000,00 1.342.000,00 1.342.000,00 100,00


817.000,00 0,00 817.000,00 1.342.000,00 1.342.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 06 817.000,00 0,00 817.000,00 1.342.000,00 1.342.000,00 100,00

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 62

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

2

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 06 817.000,00 0,00 817.000,00 1.342.000,00 1.342.000,00 100,00

421 Građevinski objekti 06 817.000,00 0,00 817.000,00 1.342.000,00 1.342.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100502 Izgradnja prometnica i parkirališta

4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00


4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 06 4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 06 4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

421 Građevinski objekti 06 4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100503 Uređenje Trga hrvatskih velikana

0,00 0,00 0,00 2.000.000,00 2.000.000,00 100,00

Izvor financiranja: 56 Fondovi EU

0,00 0,00 0,00 2.000.000,00 2.000.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 06 0,00 0,00 0,00 2.000.000,00 2.000.000,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 06 0,00 0,00 0,00 2.000.000,00 2.000.000,00 100,00

421 Građevinski objekti 06 0,00 0,00 0,00 2.000.000,00 2.000.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100504 Izgradnja kanalizacijske mreže

100.000,00 0,00 100.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

Izvor financiranja: 4 Prihodi za posebne namjene

100.000,00 0,00 100.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 06 100.000,00 0,00 100.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 06 100.000,00 0,00 100.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

421 Građevinski objekti 06 100.000,00 0,00 100.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100505 Javna rasvjeta

100.000,00 0,00 100.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00

Izvor financiranja: 4 Prihodi za posebne namjene

100.000,00 0,00 100.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 06 100.000,00 0,00 100.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 06 100.000,00 0,00 100.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00

421 Građevinski objekti 06 100.000,00 0,00 100.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100506 Izgradnja ograde na groblju

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00


0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 63

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

3

421 Građevinski objekti

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00

Kapitalni projekt: K100507 Industrijska zona Ambarine

10.000.000,00 0,00 10.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00


10.000.000,00 0,00 10.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 062,062 10.000.000,00 0,00 10.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 062,062 10.000.000,00 0,00 10.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

421 Građevinski objekti 062,062 10.000.000,00 0,00 10.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

Program: 1006 PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI

7.030.000,00 0,00 7.030.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100601 Rekonstrukcija doma kulture

7.000.000,00 0,00 7.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00


7.000.000,00 0,00 7.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 08 7.000.000,00 0,00 7.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 08 7.000.000,00 0,00 7.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

421 Građevinski objekti 08 7.000.000,00 0,00 7.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100602 Rekonstrukcija zgrade KUD-a

30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 100,00


30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 08 30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 100,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 08 30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 100,00

421 Građevinski objekti 08 30.000,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 100,00

Glava: 02 Jedinstveni upravni odjel

2.775.000,00 431.000,00 3.206.000,00 2.458.000,00 2.458.000,00 115,53

Program: 1002 PRIPREMA, DONOŠENJE I PROVEDBA AKATA I MJERA IZ DJELOKRUGA IZVRŠNOG TIJELA

631.000,00 0,00 631.000,00 685.000,00 685.000,00 100,00

Aktivnost: A100202 Jedinstveni upravni odjel

611.000,00 0,00 611.000,00 685.000,00 685.000,00 100,00


611.000,00 0,00 611.000,00 685.000,00 685.000,00 100,00



311 Plaće (Bruto) 01 360.000,00 0,00 360.000,00 360.000,00 360.000,00 100,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 01 18.000,00 0,00 18.000,00 20.000,00 20.000,00 100,00


B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 64

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

4


321 Naknade troškova zaposlenima 01 45.000,00 0,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,00


323 Rashodi za usluge 01 40.000,00 0,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,00


34 Financijski rashodi 01 12.000,00 0,00 12.000,00 155.000,00 155.000,00 100,00

342 Kamate za primljene kredite i zajmove 01 2.000,00 0,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 100,00

343 Ostali financijski rashodi 01 10.000,00 0,00 10.000,00 150.000,00 150.000,00 100,00

Kapitalni projekt: K100201 Nabava dugotrajne imovine za potrebe Općine

20.000,00 0,00 20.000,00 0,00 0,00 100,00


20.000,00 0,00 20.000,00 0,00 0,00 100,00



422 Postrojenja i oprema 01 20.000,00 0,00 20.000,00 0,00 0,00 100,00

Program: 1003 ODRŽAVANJE OBJEKATA I UREĐAJA KOM. INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA 733.000,00 0,00 733.000,00 525.000,00 525.000,00 100,00

Aktivnost: A100301 Održavanje javne rasvjete

110.000,00 0,00 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,00


110.000,00 0,00 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,00





Aktivnost: A100302 Održavanje javnih površina

333.000,00 0,00 333.000,00 310.000,00 310.000,00 100,00


333.000,00 0,00 333.000,00 310.000,00 310.000,00 100,00



311 Plaće (Bruto) 06 130.000,00 0,00 130.000,00 130.000,00 130.000,00 100,00


B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 65

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

5




Aktivnost: A100303 Zaštita okoliša - odvoz klaoničkog otpada

20.000,00 0,00 20.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00


20.000,00 0,00 20.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00

3 Rashodi poslovanja 01,05 20.000,00 0,00 20.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00

32 Materijalni rashodi 01,05 20.000,00 0,00 20.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00

323 Rashodi za usluge 01,05 20.000,00 0,00 20.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00

Aktivnost: A100304 Zaštita okoliša - deratizacija i dezinsekcija

45.000,00 0,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,00


45.000,00 0,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,00




Aktivnost: A100305 Zaštita okoliša - zbrinjavanje pasa lutalica

30.000,00 0,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00


30.000,00 0,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00




Aktivnost: A100306 Održavanje tribina - sjedalice

15.000,00 0,00 15.000,00 0,00 0,00 100,00


15.000,00 0,00 15.000,00 0,00 0,00 100,00

3 Rashodi poslovanja 08 15.000,00 0,00 15.000,00 0,00 0,00 100,00

32 Materijalni rashodi 08 15.000,00 0,00 15.000,00 0,00 0,00 100,00

322 Rashodi za materijal i energiju 08 15.000,00 0,00 15.000,00 0,00 0,00 100,00

Kapitalni projekt: K100301 Uređenje okoliša - kante i zeleni otok

180.000,00 0,00 180.000,00 0,00 0,00 100,00


180.000,00 0,00 180.000,00 0,00 0,00 100,00


B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 66

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

6


422 Postrojenja i oprema 05 180.000,00 0,00 180.000,00 0,00 0,00 100,00

Program: 1004 RAZVOJ POLJOPRIVREDE I GOSPODARSTVA

120.000,00 431.000,00 551.000,00 120.000,00 120.000,00 459,17

Aktivnost: A100401 Uređenje polj.puteva i održ.melioracijske odvodnje

120.000,00 431.000,00 551.000,00 120.000,00 120.000,00 459,17

3 Rashodi poslovanja 05 0,00 431.000,00 431.000,00 0,00 0,00 100,00

38 Ostali rashodi

0,00 431.000,00 431.000,00 0,00 0,00 100,00

383 Kazne, penali i naknade štete

0,00 431.000,00 431.000,00 0,00 0,00 100,00


120.000,00 0,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00 100,00





Program: 1006 PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI

405.000,00 0,00 405.000,00 248.000,00 248.000,00 100,00

Aktivnost: A100601 KUD Seljačka Sloga Gradište i ostale udruge u kulturi

60.000,00 0,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,00


60.000,00 0,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,00


38 Ostali rashodi 08 60.000,00 0,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,00

381 Tekuće donacije 08 60.000,00 0,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,00

Aktivnost: A100602 Sredstva za rad ostalih udruga

345.000,00 0,00 345.000,00 188.000,00 188.000,00 100,00


345.000,00 0,00 345.000,00 188.000,00 188.000,00 100,00


38 Ostali rashodi 08 345.000,00 0,00 345.000,00 188.000,00 188.000,00 100,00

381 Tekuće donacije 08 345.000,00 0,00 345.000,00 188.000,00 188.000,00 100,00

Program: 1007 PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU

315.000,00 0,00 315.000,00 320.000,00 320.000,00 100,00

Aktivnost: A100701 Javne potrebe u sportu

315.000,00 0,00 315.000,00 320.000,00 320.000,00 100,00


315.000,00 0,00 315.000,00 320.000,00 320.000,00 100,00

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 67

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

7


38 Ostali rashodi 08 315.000,00 0,00 315.000,00 320.000,00 320.000,00 100,00

381 Tekuće donacije 08 315.000,00 0,00 315.000,00 320.000,00 320.000,00 100,00

Program: 1008 PROGRAM SOCIJALNE SKRBI

203.000,00 0,00 203.000,00 205.000,00 205.000,00 100,00

Aktivnost: A100801 Pomoć obiteljima - soc.program

110.000,00 0,00 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,00


110.000,00 0,00 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,00


37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 10 110.000,00 0,00 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,00

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 10 110.000,00 0,00 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,00

Aktivnost: A100802 Pomoć za opremanje novorođenčeta i suf. vrtića

80.000,00 0,00 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,00


80.000,00 0,00 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,00




Aktivnost: A100803 Humanitarna skrb i drugi interesi građana - crveni križ

13.000,00 0,00 13.000,00 15.000,00 15.000,00 100,00


13.000,00 0,00 13.000,00 15.000,00 15.000,00 100,00


38 Ostali rashodi 10 13.000,00 0,00 13.000,00 15.000,00 15.000,00 100,00

381 Tekuće donacije 10 13.000,00 0,00 13.000,00 15.000,00 15.000,00 100,00

Program: 1009 PROGRAM ZAŠTITE OD POŽARA

220.000,00 0,00 220.000,00 210.000,00 210.000,00 100,00

Aktivnost: A100901 Osnovna djelatnost vatrogasne zajednice

200.000,00 0,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,00


200.000,00 0,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,00


38 Ostali rashodi 03 200.000,00 0,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,00

381 Tekuće donacije 03 200.000,00 0,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,00

Aktivnost: A100902 Civilna zaštita

20.000,00 0,00 20.000,00 10.000,00 10.000,00 100,00

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 68

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8 B

roj 5

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 6

8


20.000,00 0,00 20.000,00 10.000,00 10.000,00 100,00




Program: 1010 PROGRAM JAVNIH POTREBA U OBRAZOVANJU

148.000,00 0,00 148.000,00 145.000,00 145.000,00 100,00

Aktivnost: A101001 Osiguranje djece O.Š. i fin.nabave knjiga

90.000,00 0,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 100,00


90.000,00 0,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 100,00




Aktivnost: A101002 Sufinanciranje prijevoza učenika

30.000,00 0,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00


30.000,00 0,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,00




Aktivnost: A101003 Sufinanciranje škole plivanja

8.000,00 0,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 100,00


8.000,00 0,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 100,00




Aktivnost: A101004 Financiranje djelatnika male škole

20.000,00 0,00 20.000,00 17.000,00 17.000,00 100,00


20.000,00 0,00 20.000,00 17.000,00 17.000,00 100,00



311 Plaće (Bruto) 09 17.000,00 0,00 17.000,00 17.000,00 17.000,00 100,00



ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 4.

Izmjene i dopune Proračuna Općine Gradište stupaju na snagu 8 dana od objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 400-08/18-01/01 URBROJ: 2212/06-02-18-1 Gradište, 20.03.2018. godine


Na temelju članka 8. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17), članka 30. Statuta Općine Gradište („Službeni vjesnik“ VSŽ br. 12/09. i 3/13) i članka 34. Poslovnika Općinskog vijeća Gradište („Službeni vjesnik“ VSŽ. 4/09. i 4/13), Općinsko vijeće Općine Gradište na 5. sjednici održanoj dana 20. ožujka 2018. godine donosi;

STATUTARNU ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA STATUTA

OPĆINE GRADIŠTE

Članak 1.

U Statutu Općine Gradište („Službeni vjesnik“ VSŽ br. 12/09. i 3/13) u članku 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„Izrazi u ovom Statutu koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod“.

Članak 2.

U cijelom tekstu Statuta riječi „vijećnik Općinskog vijeća“ i „vijećnik“ zamjenjuju se riječima „član Općinskog vijeća“ u odgovarajućem padežu i broju.

Članak 3.


„Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu za promjenu Statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i Statutom.

Temeljem zakona raspisivanje referenduma može predložiti najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća, načelnik, 20% ukupnog broja birača Općine Gradište i većina vijeća mjesnih odbora na području Općine Gradište.

Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća, načelnik ili većina vijeća mjesnih odbora na području Općine Gradište, Općinsko vijeće dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu, te ako prihvati prijedlog, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača predsjednik Općinskog vijeća dužan je dostaviti zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga. Ako središnje tijelo državne uprave zaduženo za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, Općinsko vijeće raspisat će referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke“.

Članak 4.


Načelnik i njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim može se opozvati putem referenduma.

Osim slučajeva iz članka 20. ovog Statuta referendum se raspisuje i za opoziv načelnika i njegovog zamjenika, ako raspisivanje referenduma predloži 20% ukupnog broja birača Općine Gradište ili 2/3 članova Općinskog vijeća.

Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 20% od ukupnog broja birača Općine Gradište s prijedlogom se postupa na način opisan u članku 20. stavak 4. ovog Statuta.

Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 2/3 članova Općinskog vijeća odluku o raspisivanju referenduma za opoziv donosi Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.

Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamjenika načelnika.

Općinsko vijeće ne smije raspisati referendum o opozivu načelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora za načelnika i njegovog zamjenika, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za načelnika.

Ako na referendumu nije donesena odluka o opozivu načelnika i njegovog zamjenika, novi referendum se ne smije raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od dana ranije održanog referenduma“.

Članak 5.


Općinsko vijeće može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Općinsko vijeće, a odluka donesena na savjetodavnom referendumu nije obvezatna“.

Članak 6.

U članku 29. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„Mandat članova Općinskog vijeća počinje teći danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju slijedećih redovnih izbora, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Općinskog vijeća. Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata Općinskog vijeća“.


Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„Član Općinskog vijeća ima pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela“.

Članak 7.

U članku 45. stavak 3. mijenja se i glasi:

U obavljanju izvršne vlasti načelnik:

1. priprema prijedloge općih akata,

2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća,

3.utvrđuje prijedlog Proračuna i prijedlog Izvršenja proračuna kao jedini ovlašteni predlagatelj,

4. usmjerava djelovanje upravnih tijela u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad,

5. upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu općine kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom,

6. odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina te drugom raspolaganju imovinom Općine Gradište čija pojedinačna vrijednosti ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju i drugom raspolaganju pokretnina i nekretnina, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonom“.,

7. imenuje i razrješuje predstavnike Općine Gradište u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 35. stavka 1. točke 5. Zakona o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

8.odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u izravnom ili neizravnom vlasništvu Općine i o davanju suglasnosti o zaduživanju ustanova kojih je osnivač općina,

9.donosi Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela općine,

10.imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela

11.utvrđuje plan prijema u upravna tijela općine,

12.predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih

13.obavlja nadzor nad zakonitošću rada mjesnih odbora

14. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

Dodaje se stavak 4. koji glasi:

„Načelnik je dužan objaviti odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 3. podstavka 7. ovog članka u prvom broju „Službenog vjesnika“ Vukovarsko-srijemske županije koji slijedi nakon donošenja te odluke“.

Članak 8.


„Upravna tijela u oblastima za koja su ustrojena i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom neposredno izvršavaju provođenje općih akata tijela Vijeća i akata koje sukladno posebnim zakonima donosi načelnik“.

Članak 9.


„Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10% građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, 1/3 članova Općinskog vijeća i načelnik“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka, daju građani prijedlog se dostavlja u pisanom obliku načelniku“.

Članak 10.


„Općinsko vijeće može na prijedlog načelnika raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši ovaj Statut, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove“.

Članak 11.

U članku 70. u stavku 2. riječ „domaćina“ zamjenjuje se riječju „gospodara“.

Članak 12.


„Prihodi Općine Gradište su:

1. općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

2. prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava,

3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice,

4. prihodi od naknada za koncesije,

5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina Gradište u skladu sa zakonom,

6. udio u zajedničkom porezu,

7. sredstva pomoći Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,

8. drugi prihodi određeni zakonom“.

Članak 13.


Načelnik je dužan, kao jedini ovlašteni predlagatelj, utvrditi prijedlog proračuna i podnijeti ga Općinskom vijeću na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom.

Ukoliko se proračun za slijedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Općinsko vijeće na prijedlog načelnika do 31. prosinca donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine“.

Članak 14.



„Načelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 81. ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom, te nadzire zakonitost rada upravnih tijela“.

Članak 15.

Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik da utvrdi i izda pročišćeni tekst Statuta Općine Gradište.

Članak 16.

Ova Statutarna odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 012-03/18-01/01 URBROJ:2212/06-02-18-1 Gradište, 20. ožujka 2018. godine


Temeljem članka 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine RH, br. 94/13. i 73/17.) te članka 30. Statuta Općine Gradište («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije, br. 12/09. i 3/13.) i članka 34. Poslovnika Općinskog Vijeća («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije, br. 12/09. i br. 2/11.), Općinsko Vijeće na svojoj 5. sjednici održanoj dana 20.03.2018. d o n o s i :

O D L U K U o usvajanju izvješća o izvršenju

Plana gospodarenja otpadom za 2017. godinu za područje Općine Gradište

Članak 1.

Ovom Odlukom Općinsko Vijeće usvaja Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2017. godinu za područje Općine Gradište.

Članak 2.




Temeljem članka 47. Statuta Općine Gradište («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije, br. 12/09. i 03/13.) i članka 88. Poslovnika Općinskog Vijeća («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije, br. 12/09. i 2/11.), Općinsko Vijeće na svojoj 5. sjednici održanoj dana 20.03.2018. godine d o n o s i :

O D L U K U o usvajanju izvješća načelnika Općine Gradište

za period od 01.07.-31.12.2017. godine

Članak 1.

Usvaja se izvješće načelnika Općine Gradište za period od 01.07.-31.12.2017. godine.

Članak 2.

Izvješće o radu načelnika Općine Gradište je sastavni dio ove Odluke.

Članak 3.




Temeljem članka 28. stavak 4 i članka 30. stavak 5 Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15 ), te članka 30. Statuta Općine Gradište («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije br. 12/09. i 03/13.) Općinsko Vijeće na svojoj 5. sjednici održanoj dana 20.03.2018., d o n o s i:

Z A K L J U Č A K

Članak 1.

Općinsko vijeće Općine Gradište na prijedlog načelnika Općine Gradište usvaja sljedeća izvješća:

- Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godinu, KLASA: 363-01/18-01/01, URBROJ: 2212/06-04-18-1 od 20.03.2018. godine,

- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2017. godinu KLASA: 363-01/18-01/02, URBROJ: 2212/06-04-18-1 od 20.03.2018. godine.

Članak 2.

Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.




OPĆINA GRADIŠTE AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

Na temelju članka 30. stavka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) i članka 47. Statuta Općine Gradište («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije, br. 12/09. i 03/13.), Načelnik podnosi :

I Z V J E Š Ć E

o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godinu

Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godine planirana su sredstva u ukupnom iznosu od =1.625.000,00 kuna, a utrošena su 1.626.370,08 kn, kako slijedi:

NAMJENA R. br.

OPIS PLANIRANO REALIZIRANO

1. GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE ZA JAVNE POVRŠINE, NER. CESTE...

1.1. Javne površine: 0,00 0,00

Uređenje trga Hrv.velikana 0,00 0,00

1.2. Neraz.ceste, parkirkirališta i nogostupi: 1.280.000,00 1.280.660,97

Izgr. neraz.cesta, parkirališta I nogostupa 1.280.000,00 1.280.660,97

1.3. Javna rasvjeta: 245.000,00 244.875,00

- javna rasvjeta 245.000,00 244.875,00

UKUPNO 1.525.000,00 1.525.535,97

2. GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE ZA OPSKRBU PITKOM VODOM I ODVODNJU I

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

2.1 Izgradnja kanalizac. mreže 100.000,00 100.834,11

-izgradnja kanalizacijske mreže 100.000,00 100.834,11

UKUPNO 100.000,00 100.834,11

SVEUKUPNO 1.625.000,00 1.626.370,08


OPĆINSKI NAČELNIK Srećko Papac

Temeljem članka 28. stavka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) i članka 47. Statuta Općine Gradište («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije, br. 12/09. i 03/13.), Načelnik p o d n o s i :

I Z V J E Š Ć E o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture

za 2017. godinu

I.

Programom održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade u Općini Gradište za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Program) određuje se održavanje komunalne infrastrukture u 2018. godini na području Općine Gradište za komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade prema čl. 22. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Program sadrži:

- opis poslova održavanja

- iskaz planiranih i utrošenih financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa.

II.

1. Javna rasvjeta

Opis poslova Planirano Utrošeno

Troškovi električne energije - troškovi plaćanja električne energije utrošene za javnu rasvjetu u naselju i industrijskoj zoni „Ambarine“ Gradište

80.000

72.572,89

Javna rasvjeta – održavanje javne rasvjete

25.000 27.812,50

U K U P N O 105.000 100.385,39

III.

2. Održavanje i uređenje groblja i javnih površina



Sadnice cvijeća i drveće - troškovi nabave cvijeća, drveća, te troškovi gnojiva i zemlje za cvijeće.

39.000,00

38.402,26

Održavanje groblja - troškovi goriva, ulja i rezervnih dijelova za kosilice, čišćenje mrtvač.

36.000,00

36.172,74

Održavanje čistoće javnih površina – košenje trave, troškovi goriva, ulja i rezervnih dijelova za kosilice-javni radovi

55.000,00

61.726,88

Održavanje kanalske mreže 22.000,00 21.150,00

U K U P N O 152.000,00 157.451,68

IV.

3. Održavanje nerazvrstanih cesta i lenija


Održavanje nerazvrstanih cesta 41.000,00 41.386,94

Čišćenje snijega sa nerazvrsta-nih cesta

10.000,00 9.501,60

U K U P N O 51.000,00 50.888,54

V.

4. Deratizacija, dezinsekcija I odvoz klaoničkog otpada


Deratizacija, dezinsekcija i odvoz klaoničkog otpada

48.000,00 46.406,26

U K U P N O 48.000,00 46.406,26

VI.

Sredstva za izvršenje radova navedenih u ovom Programu predviđena su u ukupnom iznosu od =356.000,00 kuna, a realizirana su u iznosu od =355.131,87 kn.


OPĆINSKI NAČELNIK Srećko Papac


OPĆINA IVANKOVO AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Na temelju članka 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 123/17.) i članka 34. Statuta Općine Ivankovo (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 3/13.), Općinsko vijeće Općine Ivankovo je na 10. sjednici održanoj 5.veljače 2018., donosi

O D L U K U o izmjenama i dopunama

Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Ivankovo

Članak 1.

Ovom Odlukom mijenja se i dopunjuje Poslovnik o radu Općinskog vijeća Općine Ivankovo objavljen u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 3/13.

Članak 2.

U članku 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Izrazi u ovom Poslovniku koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod“.

Članak 3.


„Općinski načelnik je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna, projekcija proračuna i godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna.

Prijedlog za donošenje odluke o privremenom financiranju mogu podnijeti općinski načelnik ili povjerenik Vlade Republike Hrvatske.“

Članak 4.

U članku 69. stavku 2. točka 4. mijenja se i glasi:

„- godišnji izvještaj o izvršenju proračuna.“

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„Dvotrećinskom većinom glasova svih vijećnika Općinskog vijeća donosi se odluka o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika kada je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 2/3 članova Vijeća.“

Članak 5.

Ova Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Ivankovo stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 012-03/09-01/2 URBROJ: 2188/03-03/1-18-3 Ivankovo, 5. veljače 2018.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Kristijan Baričević, dipl.ing.

Na temelju članka 3. stavka 1.,4. i 13., članka 11. stavak 2. i članka 15. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 26/03 – pročišćenitekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 136/15 – nadalje: Zakon) i članka 34. Statuta Općine Ivankovo (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 14/09 i 3/13), Općinsko vijeće Općine Ivankovo na 10. sjednici održanoj 5. veljače 2018., donosi

O D L U K U o obavljanju komunalnih djelatnosti u Općini Ivankovo

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom određuju se komunalne djelatnosti, komunalne djelatnosti od lokalnog značaja te uvjeti i načini obavljanja komunalnih djelatnosti na području općine Ivankovo.

II. KOMUNALNE DJELATNOSTI I KOMUNALNE DJELATNOSTI OD LOKALNOG ZNAČAJA

Članak 2.

Na području općine Ivankovo, sukladno članku 3. Zakona, obavljaju se slijedeće komunalne djelatnosti:

- održavanje javnih površina,

- održavanje nerazvrstanih cesta,

- tržnice na malo,

- održavanje groblja i krematorija,

- obavljanje dimnjačarskih poslova,

- javna rasvjeta,

- prijevoz putnika u javnom prometu,

- sakupljanje i odvoz komunalnog otpada,

- odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, crpljenje i odvoz iz septičkih jama.

Održavanje javnih površina podrazumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

Održavanje nerazvrstanih cesta podrazumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste.

Tržnice na malo podrazumijeva upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima.


Održavanje groblja i krematorija podrazumijeva održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja umrlih, ukop i vođenje grobnih i drugih očevidnika.

Obavljanje dimnjačarskih poslova podrazumijeva obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje.

Javna rasvjeta podrazumijeva upravljanje i održavanje objekata i uređaja javne rasvjete.

Prijevoz putnika u javnom prometupodrazumijeva prijevoz putnika i školske djece na području općine Ivankovo.

Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada podrazumijeva preuzimanje komunalnog otpada i prijevoz na odgovarajuća odlagališta.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, crpljenje i odvoz iz septičkih jama podrazumijeva pražnjenje sadržaja septičkih jama i odvoz do uređaja za pročišćavanjeu naselju Ivankovo.

Članak 3.

Osim komunalnih djelatnosti iz članka 2. ove Odluke, komunalne djelatnosti za područje općine Ivankovosu i:

- održavanje vertikalne i horizontalne signalizacije,

- održavanje autobusnih stajališta, ograda i slično,

- postavljanje i održavanje oznaka ulica, parkova i trgova,

- zimska služba,

- oglašavanje,

- prigodno ukrašavanje Općine Ivankovo,

- održavanje igrališta i urbane opreme,

- obavljanje usluga izvođenja manjih građevinskih radova za potrebe Općine Ivankovo,

- održavanje nerazvrstanih cesta, poljskih putova i kanalske mreže,

- održavanje općinskih objekata i zgrada.

Održavanje vertikalne i horizontalne signalizacije podrazumijeva postavljanje novih, zamjenu dotrajalih, skidanje oštećenih prometnih znakova odnosno obnovu postojeće i ucrtavanje nove horizontalne signalizacije i ostale poslove na usklađivanju prometne signalizacije sa Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.

Održavanje autobusnih stajališta, ograda i slično podrazumijeva komunalne poslove postavljanja novih i zamjene istrošenih, oštećenih i nedostajućih ploča i stupova koji služe označavanju ulica, parkova i trgova.

Postavljanje i održavanje oznaka ulica, parkova i trgova podrazumijeva postavljanje naziva ulica, parkova i trgova, čišćenje i ličenje oznaka.

Zimska služba obuhvaća poslove sigurnosti prometa, prohodnosti javnih površina i provoznosti ceste u zimskom razdoblju.

Oglašavanje podrazumijeva postavljanje, održavanje i upravljanje turističkom i ostalom ne prometnom signalizacijom te informativnim i reklamnim panoima na području općine Ivankovo.

Prigodno ukrašavanje Općine Ivankovo podrazumijeva ukrašavanje i osvjetljavanje Općine Ivankovo za blagdane i manifestacije.

Održavanje igrališta i urbane opreme podrazumijeva održavanje igrališta, zamjena oštećene i nedostajuće urbane opreme na javnim površinama (klupa, košarica za otpatke, ogradica za zaštitu zelenih površina, zaštitnih zapreka, ograda, stalaka za bicikle i slično) na području općine Ivankovo.

Obavljanje usluga izvođenja manjih građevinskih radova za potrebe Općine Ivankovo podrazumijeva izradu i popravak urušenih dijelova potpornih zidova i kanala za odvodnju, iskop i prokop ulica za potrebe Općine Ivankovo i slično kao i uklanjanje protupravno postavljenih predmeta i roba po nalogu i za potrebe Općine Ivankovo.

Održavanje nerazvrstanih cesta, poljskih putova i kanalske mreže podrazumijeva održavanje, čišćenje i saniranje nerazvrstanih cesta, poljskih putova i kanalske mreže prema Odluci Općine Ivankovo o nerazvrstanim cestama i javnim prometnim površinama.

Održavanje općinskih objekata i zgrada podrazumijeva održavanje čistoće, urednosti i funkcionalnosti općinskih objekata i zgrada.

III. NAČINI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI

Članak 4.

Na području općine Ivankovo komunalne djelatnosti obavljaju:

1. komunalno društvo Općine Ivankovo,

2. pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o koncesiji,

3. pravne ili fizičke osobe na temelju pisanog ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

1. Komunalne djelatnosti koje može obavljati komunalno društvo Općine Ivankovo

Članak 5.

Komunalno društvo Općine Ivankovo može obavljati komunalne djelatnosti, kako slijedi:


- tržnice na malo,

- održavanje groblja i krematorija,




- zimska služba,

- oglašavanje,


- održavanje igrališta i urbane opreme,


- održavanje nerazvrstanih cesta, poljskih putova i kanalske mreže,


- javna rasvjeta,




- održavanje čistoće objekata Općine Ivankovo,


Članak 6.

O obavljanju komunalnih djelatnosti iz članka 5., Općina Ivankovo zaključuje ugovor s Komunalnim društvom u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu te ostalim pozitivnim propisima koji reguliraju obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti.

Članak 7.

Obavljanje svih komunalnih djelatnosti iz članka 5. ove Odluke, Općina Ivankovo može povjeriti i drugim fizičkim i pravnim osobama dodjelom koncesije, odnosno pisanim ugovorom o povjeravanju komunalnih poslova, nakon Zakonom određenih i provedenih postupaka.

Ugovor o povjeravanju komunalnih poslovadrugim fizičkim i pravnim osobama može se sklopiti najdulje na vrijeme od 4 (četiri) godine.

Koncesije se dodjeljuju na rok do 10 godina.

Članak 8.

Komunalno društvo iz članka 5. ove Odluke, komunalne djelatnosti obavlja prema pozitivnim propisima, odredbama ove Odluke i posebnim propisima važećim za obavljanje pojedine komunalne djelatnosti te prema ugovorima zaključenim sa Općinom Ivankovo.

2. Komunalne djelatnosti koje se mogu obavljatidodjelom koncesije

Članak 9.

Na temelju ugovora o koncesiji, pravne i fizičke osobe mogu obavljati slijedeće komunalne djelatnosti:





3. Komunalne djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora o povjeravanju komunalnih poslova

Članak 10.

Na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova, pravne i fizičke osobe mogu obavljati slijedeće komunalne djelatnosti:


- javna rasvjeta,




- zimska služba,

- oglašavanje,



- održavanje nerazvrstanih cesta, poljskih putova i kanalske mreže.

Članak 11.

Predstavničko tijelo Općine Ivankovo će posebnom Odlukom utvrditi uvjete i mjerila za povjeravanje obavljanja komunalnih poslova na temelju pisanog ugovora odnosno davanjem koncesije.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti, Klasa: 363-02/11-01/4, Urbroj: 2188/03-11-1 od 16. svibnja 2011. i Klasa: 363-02/11-01/04, Urbroj: 2188/03-03/4-15-4 od 3. studenog 2015.

Članak 13.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 363-02/18-01/7 URBROJ: 2188/03-03/1-18-1 Ivankovo,5. veljače 2018.


Na temelju članka 18. Zakona o grobljima („Narodne novine“ broj:19/98, 50/12 i 89/17) i članka 34. Statuta Općine Ivankovo (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije 14/09 i 3/13), Općinsko vijeće Općine Ivankovo na 10. sjednici održanoj dana 5. veljače 2018. donosi

O D L U K U o grobljima na području općine Ivankovo

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Odlukom o grobljima na području Općine Ivankovo (u daljnjem tekstu: Odluka) propisuju se:

opće odredbe,

građenje, zatvaranje i stavljanje groblja izvan uporabe,

upravljanje grobljem,

mjerila i način dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje,

vremenski razmaci ukopa u popunjena grobna mjesta, te


način ukopa nepoznatih osoba,

uvjeti i mjerila za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje,

održavanje groblja i uklanjanje otpada,

načini i uvjeti korištenja groblja i obavljanja pogrebnih poslova,

kaznene odredbe,

prijelazne i završne odredbe.

Članak 2.

U smislu ove Odluke, groblje je ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, komunalna infrastruktura i prateći objekti.

Pratećim objektima u smislu ove Odluke smatraju se mrtvačnica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispraćaj umrlih i sl.

Na području općine Ivankovo postoje sljedeća groblja u naseljima:

1. Ivankovo,

2. Retkovci i

3. Prkovci.

Groblja navedena u prethodnom stavku ovog članka su komunalni objekti Općine Ivankovo.

Članak 3.

Značenje pojedinih pojmova:

1. Korisnik grobnog mjesta - fizička osoba s pravom korištenja grobnog mjesta nakon dodjele grobnog mjesta na korištenje, uz uvjet da ga održava i plaća godišnju grobnu naknadu (u daljnjem tekstu: korisnik).

2. Vlasnik grobnog mjesta – vlasnik zemljišta na kojem se grobno mjesto nalazi je Općina Ivankovo.

3. Vlasnik grobnih uređaja i opremefizičke osobe mogu biti vlasnici grobnih uređaja i opreme.

4. Grobna mjesta – grobovi, grobnice i grobnice za urne, namijenjeni za ukop umrlih osoba,

5. Godišnja naknada za korištenje grobnog mjesta – naknada koja se plaća za održavanje zajedničkih dijelova groblja,

6. Naknada kod dodjele grobnog mjesta – naknada koju korisnik plaća kod dodjele grobnog mjesta na korištenje,

7. Grobni uređaji i oprema –nadgrobnispomenik, nadgrobna ploča, ograda i slično imaju status nekretnine.

8. Slobodno grobno mjesto – grobno mjesto kojeg se korisnik odrekao potpisivanjem Izjave o odricanju grobnog mjesta u korist Općine Ivankovo.

9. Izjava o odricanju grobnog mjesta – izjava kojom se korisnik odriče grobnog mjesta, odnosno besplatno prenosi pravo korištenja na Općinu Ivankovo,

10. Napušteno grobno mjesto – grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena 10 godina, te se može ponovno dodijeliti na korištenje, nakon proteka 15 godina od zadnjeg ukopa u grob, odnosno 30 godina od zadnjeg ukopa u grobnicu,

11. Opći grobovi – su grobovi za koje nije plaćena naknada za

korištenje i nije izdano rješenje o dodjeli,

12. Ukop – polaganje umrlog ili polaganje posmrtnih ostataka u grobno mjesto,

13. Potvrda o posjedovanju grobnog mjesta – potvrda koju izdaje Općina Ivankovo u svrhu provođenja ostavinskog postupka nakon smrti korisnika grobnog mjesta,

14. Rješenje o nasljeđivanju – rješenje koje donosi Općinski sud ili javni bilježnik u ostavinskom postupku nakon smrti korisnika grobnog mjesta i koje je mjerodavno za prijenos prava korištenja grobnog mjesta s korisnika na nasljednika, novog korisnika.

15. Ugovor o ustupanju grobnog mjesta – ugovor u pisanom obliku ovjeren kod javnog bilježnika kojim korisnik grobnog mjesta pravo korištenja prenosi na treću osobu,

16. Održavanje groblja – održavanje i čišćenje zemljišta i putova na groblju, održavanje i čišćenje prostora i objekata za obavljanje ispraćaja i sahrane umrlih, uređenje i održavanje zelenila, čišćenje groblja i zbrinjavanje otpada, kao i provođenje reda na groblju.

17. Komunalno društvo Ivankovo d.o.o. za komunalnu djelatnost, društvo koje je osnovala Općina Ivankovo za obavljanje komunalnih djelatnosti koje će obavljati poslove održavanja groblja i ukopa.

Članak 4.

Na grobljima iz članka 2. ove Odluke ukapaju se u pravilu umrli koji imaju prebivalište na području općine Ivankovo.

Na grobljima na području općine Ivankovo mogu se ukapati i ostali umrli koji nisu imali prebivalište na području općine Ivankovo, ukoliko su korisnici grobnog mjesta, ili imaju osigurano grobno mjesto u obiteljskom grobu ili grobnici i imaju suglasnost korisnika grobnog mjesta.

Iznimno, kada nastane potreba za ukopom umrlog koji je živio u stranoj državi, a koji je rođen i bio stanovnik Općine Ivankovo, može se ukopati na groblja na području općine Ivankovoukoliko ima osigurano grobno mjesto u obiteljskom grobu ili grobnici i ima suglasnost korisnika grobnog mjesta.

Umrlog se može ukopati i na groblju koje je on odredio za života ili koje odredi njegova obitelj odnosno osoba koja je dužna skrbiti o njegovu ukopu.

II. GRAĐENJE, ZATVARANJE I STAVLJANJE GROBLJA IZVAN UPORABE

Članak 5.

Općinsko vijeće Općine Ivankovo donosi odluke:

o potrebi izgradnje ili rekonstrukcije groblja u skladu Prostornim planom,

o zatvaranju groblja kada utvrdi da na groblju više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta, ali postoji mogućnost ukopa u postojeća grobna mjesta,

o stavljanju groblja ili dijela groblja izvan uporabe kada više nema mogućnosti ukopa zbog prostornih, sanitarnih ili drugih razloga.

Odluke iz prethodnog stavka ovog članka objavljuju se u Službenom glasilu Vukovarsko-srijemske županije.

III. UPRAVLJANJE GROBLJEM


Članak 6.

Grobljima iz članka 2. ove Odluke upravlja Jedinstveni upravni odjel Općine Ivankovo prema uvjetima i na način propisan Zakonom o komunalnom gospodarstvu, Zakonom o grobljima i drugim propisima.

Upravljanje grobljem obuhvaća dodjelu grobnih mjesta,vođenje grobnih očevidnika, registara i naplatu godišnje grobne naknade, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja, na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša, a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima.

Grobljem se upravlja pažnjom dobroga gospodara i na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlima.

O uređenju i održavanju dodijeljenih grobnih mjesta dužni su brinuti korisnici.

Članak 7.

Grobna mjesta, grobni uređaji i oprema koji su proglašeni spomenicima kulture ne mogu se smatrati napuštenim, moraju se održavati i obnavljati sukladno propisima o zaštiti spomenika kulture.

Natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na umrloga.

Članak 8.

Uprava groblja obavlja slijedeće aktivnosti:

utvrđuje raspored grobnih mjesta,

dodjeljuje grobna mjesta na korištenje,

izdaje rješenja i vrši naplatu godišnje grobne naknade,

vodi grobne očevidnike i registre.

Članak 9.

Uprava groblja dužna je pravovremeno poduzimati odgovarajuće mjere da se osiguraju slobodna grobna mjesta sukladno potrebama, a ako nema prostora na groblju, pravovremeno obavijestiti Općinu Ivankovo o potrebi rekonstrukcije, odnosno proširenja postojećeg ili gradnju novoga groblja.

Članak 10.

Uprava groblja dužna je voditi Grobni očevidnik o ukopu svih umrlih osoba na području općine Ivankovo koji sadrži podatke o:

grobovima, grobnicama i grobnicama za urne,

korisnicima grobova i grobnica,

osobama koje imaju pravo ukopa,

svim promjenama,

uzroku smrti.

Sastavni dio Grobnog očevidnika iz stavka 1. ovoga članka je Položajni plan grobnih mjesta i grobnica.

Uprava groblja dužna je voditi i Registar umrlih osoba po prezimenu, imenu i imenu oca te OIB građana umrle osobe s na-

znakom gdje je ukopana.

Grobni očevidnik, Registar umrlih osoba i Položajni plan grobnih mjesta moraju se pohraniti i trajno čuvati.

Nadzor nad provođenjem akata iz ovog članka provodi Općinski načelnik.

Članak 11.

Uprava groblja dužna je donijeti Akt o pravilima ponašanja na groblju i Položajni plan grobnih mjesta i iste izložiti na vidljivom mjestu, a osobito na svakom ulazu u groblje.

IV. MJERILA I NAČIN DODJELJIVANJA I USTUPANJA GROBNIH MJESTA NA KORIŠTENJE

Članak 12.

Uprava groblja daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje.

Protiv rješenja iz stavka 1.ovoga članka zainteresirana osoba može izjaviti žalbu nadležnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća godišnju grobnu naknadu.

Visinu naknade iz stavka 1. i 3. ovoga članka utvrđuje se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

Članak 13.

Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu.

Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se prema stavku 1. ovoga članka smatra da je napušteno može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom Uprava groblja može raspolagati.

Članak 14.

Obavijest o namjeri prekopa općeg ili napuštenog groba i grobnice Uprava groblja će dostaviti korisniku grobnog mjesta najmanje tri mjeseca prije prekopa.

Ukoliko korisnik grobnog mjesta nije poznat, prekop se vrši bez obavještavanja.

Nakon prekopa posmrtni ostaci umrlog se prenose u zajedničku grobnicu ili po želji obitelji umrlog – u drugo grobno mjesto.

Članak 15.

Svakom pojedinačnom korisniku grobnog mjesta može se dodijeliti na korištenje samo jedno grobno mjesto.

Iznimno od prethodnog stavka, grobno mjesto dodijelit će se osobi koja već ima pravo ukopa u grobno mjesto, ukoliko je to grobno mjesto popunjeno.


Članak 16.

Postojeća grobna mjesta mogu se dodijeliti na korištenje tek kad podnositelj zahtjeva dostavi izjavu srodnika (ovjerenu od javnog bilježnika) koji polažu pravo na navedeno grobno mjesto, u kojoj se izričito odriču svih prava na isto, te su suglasni da podnositelj zahtjeva u svoje ime postane korisnik grobnog mjesta.

Članak 17.

Svi korisnici grobnih mjesta koji koriste grobno mjesto ili obiteljsku grobnicu dulje vrijeme, koji su postavili ili namjeravaju postaviti nadgrobne spomenike, dužni su zatražiti grobno mjesto na neodređeno vrijeme. U protivnom, nakon proteka 15 godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka 30 godina od ukopa u grobnicu pravo raspolaganja grobnim mjestom ima Uprava groblja.

Članak 18.

Pravo ukopa uz korisnika grobnog mjesta imaju i članovi njegove obitelji.

Članovima obitelji korisnika grobnog mjesta, u smislu ove Odluke, smatraju se supružnik korisnika, izvanbračni supružnik, potomci i posvojena djeca i njihovi supružnici te roditelji korisnika grobnog mjesta.

Korisnik grobnog mjesta može dopustiti privremeni ukop i drugim osobama, o čemu je dužan pismenom izjavom obavijestiti Upravu groblja.

Nakon smrti korisnika grobnog mjesta korištenje grobnog mjesta stječu njegovi nasljednici.

Nasljednik iz prethodnog stavka dužan je Upravi groblja dokazati da je naslijedio pravo korištenja grobnog mjesta dostavom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju te zatražiti prijenos prava korištenja grobnog mjesta u Grobnom očevidniku.

Do pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju grobnog mjesta u njega se mogu ukapati osobe koje su u trenutku smrti korisnika grobnog mjesta bili članovi njegove obitelji.

Korisnik može korištenje grobnog mjesta ugovorom ustupiti trećim osobama bez naknade.

Osobe koje steknu pravo korištenja grobnog mjesta dužne su ovjereni ugovor kod javnog bilježnika dostaviti Upravi groblja radi upisa novog korisnika u Grobni očevidnik.

Korisnici grobnih mjesta koji ugovorom ustupe pravo korištenja ne mogu kasnije ugovorom ili rješenjem stjecati pravo korištenja drugog grobnog mjesta na istom groblju.

Oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom pa, stoga, ako uz ustupanje grobnog mjesta prodaje ili na drugi način prenosi vlasništvo opreme, odnosno uređaja groba koji su izgrađeni na grobnom mjestu, novi korisnik grobnog mjesta dužan je uz ugovor o ustupanju Upravi groblja priložiti i dokaz o uplaćenom porezu na promet te nekretnine.

Članak 19.

Uprava groblja će na zahtjev stranke i na temelju ugovora o ustupanju ili rješenja o nasljeđivanju izvršiti promjenu podataka o korisnicima u Grobnom očevidniku te o tome donijeti rješenje.

Članak 20.

Uprava groblja će obustaviti ukope u grobno mjesto u slučaju spora o pravu ukopa, odnosno korištenju grobnog mjesta dok spor ne bude riješen.

Članak 21.

Za ustupanje prava korištenja grobnog mjesta i za privremeni ukop osoba koje se, u smislu ove Odluke, ne smatraju članovima obitelji korisnika grobnog mjesta, potrebna je suglasnost svih osoba koje imaju pravo ukopa u predmetno grobno mjesto.

Članak 22.

Opća grobna mjesta u smislu ove Odluke su grobna mjesta za koje nije plaćena naknada za korištenje i nije izdano rješenje o dodjeli.

Rok za korištenja općih grobnih mjesta je 15 godina od dana ukopa umrle osobe.

Nakon isteka roka iz prethodnog stavka, općim grobnim mjestimaUprava groblja slobodno raspolaže za prekop.

V. VREMENSKI RAZMACI UKOPA U POPUNJENA GROBNA MJESTA TE NAČIN UKOPA NEPOZNATIH OSOBA

Članak 23.

Ukop u popunjeno grobno mjesto može se obaviti po proteku najmanje 15 godina od zadnjeg ukopa u grobno mjesto.

Iznimno, ukop članova obitelji može se obaviti prije isteka 15 godina od posljednjeg ukopa, ali pod uvjetom da se kod zemljanih grobova osigura 0,80 metara zemlje iznad lijesa.

Ako je grobnica za polaganje ljesova sagrađena u više razina, grobno mjesto se smatra popunjenim kada su sve razine popunjene te se ukop u jednostruku grobnicu može obaviti nakon proteka 30 godina od zadnjeg ukopa, a u dvostruku grobnicu nakon proteka 30 godina od pojedinog ukopa.

Popunjeno grobno mjesto na općem grobu može se prekopati nakon proteka 15 godina od posljednjeg ukopa u isto, a ostaci preminulih osoba premjestit će se u zajedničku kosturnicu o trošku Općine Ivankovo.

U grobna mjesta može se položiti urna bez obzira na to kada je položena prethodna urna.

Članak 24.

Nepoznate osobe ukapaju se u opće grobove koje odredi Uprava groblja, nakon što nadležna državna tijela izdaju odgovarajuća odobrenja, a na način uobičajen mjesnim prilikama, osiguravajući pritom dostupne podatke (dob, spol, datum smrti).

Eventualni nasljednici osoba iz stavka 1. ovog članka ne stječu pravo korištenja grobnog mjesta u koje su ove osobe ukopane.

Uprava groblja dužna je grobno mjesto iz stavka 1. ovoga članka urediti i održavati na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlima.

Troškove ukopa nepoznate osobe snosi Općina Ivankovo.


VI. UVJETI I MJERILA ZA PLAĆANJE NAKNADE KOD DODIJELE GROBNIH MJESTA I GODIŠNJE GROBNE NAKNADE ZA KORIŠTENJE

Članak 25.

Općinsko vijeće Općine Ivankovo na prijedlog Uprave groblja posebnom Odlukom utvrđuje:

visinu jednokratne naknade za dodjelu na korištenje grobnog mjesta,

visinu godišnje grobne naknade.

Članak 26.

Visina jednokratne naknade za dodjelu na korištenje grobnog mjesta utvrđuje se prema:

lokaciji groblja,

lokaciji grobnog mjesta na groblju,

površini grobnog mjesta,

opremljenosti grobnog mjesta.

Članak 27.

Jednokratna naknada za dodjelu na korištenje grobnog mjesta plaća se prilikom dodjele grobnog mjesta na korištenje u roku određenom rješenjem.

Sredstva naknade za dodjelu grobnog mjesta se uplaćuju na račun Općine Ivankovo i mogu se koristiti isključivo za radove na izgradnji, uređenju i proširenju groblja.

Članak 28.

Godišnja grobna naknada plaća se jednom godišnje u cjelokupnom iznosu i to najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

Uprava groblja obvezna je korisniku grobnog mjesta dostaviti uplatnicu za plaćanje.

VII. ODRŽAVANJE GROBLJA I UKLANJANJE OTPADA

Članak 29.

Groblja iz članka 2. Ove Odluke održava Komunalno društvo Ivankovo d.o.o. za komunalne djelatnost (nadalje: Komunalno društvo).

Pod održavanjem groblja u smislu stavka 1. ovog članka smatra se održavanje i čišćenje zemljišta, staza, parkirališta i putova na groblju, održavanje i čišćenje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i ukopa umrlih, uređenje i održavanje zelenila, čišćenje groblja i zbrinjavanje otpada, kao i provođenje reda na groblju.

Komunalno društvo Ivankovo d.o.o. za komunalne djelatnosti obavlja i poslove ukopa umrlih.

Članak 30.

Grobna mjesta na groblju moraju se izrađivati prema Položajnom planu groblja u skladu sa propisima o građenju i propisima o grobljima.

Članak 31.

Prilikom izvođenja radova, izvođači su dužni pridržavati se odre-

dbi o Redu na groblju, a naročito:

radovi se moraju izvoditi na način da se do najveće mjere očuva mir i dostojanstvo na groblju, a mogu se obavljati samo u radne dane,

građevni materijal može se držati na groblju samo kraće vrijeme koje je neophodno za obavljanje radova,

za prijevoz materijala potrebnog prilikom izvođenja radova mogu se koristiti samo za to određeni putovi i staze,

u slučaju prekida radova, kao i poslije njihova završetka, izvođač je dužan bez odlaganja radilište dovesti u prijašnje stanje.

Uprava groblja može zabraniti radove u određene dane zbog opravdanih razloga.

Članak 32.

Za gradnju grobnica, postavljanje ili obnovu nadgrobnih spomenika korisnik grobnog mjesta podnosi zahtjev Upravi groblja i uplaćuje odgovarajuću naknadu.

Uprava groblja izdaje odobrenje uz slijedeće uvjete:

Nadgrobni spomenik mora se izgraditi tako da njegovi rubni dijelovi budu udaljeni od susjednog spomenika najmanje 15 cm. Ukoliko to zbog rasporeda postojećih grobnih mjesta nije moguće, razmak će odredit Uprava groblja.

Korisnik grobnog mjesta odnosno izvođač radova mora prethodno od Uprave groblja zatražiti utvrđivanje površine za izgradnju betonskih temelja i postavljanje nadgrobnog spomenika te upute o izvođenju radova.

Uprava groblja će zabraniti radove onom izvođaču radova koji započne s radom bez ispunjenih uvjeta iz ovog članka.

Članak 33.

Grobna mjesta koja se oštete prilikom izvođenja radova ili obavljanja ukopa moraju se odmah, a najkasnije u roku od 15 dana urediti i dovesti u prijašnje stanje.

Troškove oko uspostave prijašnjeg stanja snosi osoba na čiji se zahtjev obavljaju radovi, odnosno ukop.

Članak 34.

Izgradnja nadgrobnog spomenika neće se odobriti na grobnom mjestu koje se prema ovoj Odluci smatra općim grobom.

Članak 35.

Korisnik grobnog mjesta odlučuje o obliku i načinu uređenja grobnog mjesta, po prethodnoj suglasnosti Uprave groblja.

Materijal od kojeg se izrađuju nadgrobni spomenici mora biti trajan (kamen, beton i sl.), a sami spomenici po obliku i načinu izvedbe moraju biti u skladu s okolinom i s mjesnim običajima.

Ako nadgrobni spomenik bude izgrađen protivno suglasnosti Uprave groblja, korisnik grobnog mjesta dužan je izgrađeni dio uskladiti sa suglasnošću, a ako to nije moguće, nadgrobni spomenik treba ukloniti. U protivnom će to provesti Uprava groblja na teret korisnika grobnog mjesta.


Članak 36.

O uređenju i održavanju grobnih mjesta moraju se brinuti njihovi korisnici, na način da se grobno mjesto i prostor oko grobnog mjesta drži u redu i čistoći.

Nastali otpad korisnici grobnog mjesta dužni su odlagati na zato određeno mjesto.

Ako korisnik ne brine o održavanju grobnog mjesta, Uprava groblja upozorit će ga na obvezu i odrediti mu rok u kojem se grobno mjesto mora urediti. Ukoliko korisnik ne uredi grobno mjesto u određenom roku, Uprava groblja uredit će grobno mjesto na trošak korisnika.

Članak 37.

Uređenje i održavanje groblja, Komunalno društvo dužno je obavljati kontinuirano na način da groblja budu uredna, a objekti u funkcionalnom smislu ispravni.

Članak 38.

Komunalno društvo mora mrtvačnicu i ostale objekte na grobljima održavati u ispravnom stanju, održavati red i čistoću, te prema potrebi izvršiti dezinfekciju.

Članak 39.

Na groblju je izričito zabranjeno:

ulaziti u mrtvačnicu bez prethodnog odobrenja Komunalnog društva,

oštećivanje i uništavanje opreme na grobnim mjestima,

oštećivanje i uništavanje zelenih površina na groblju, ograda, objekata i druge opreme na groblju,

kretati se izvan staza namijenjenih za prolaz između grobnih mjesta i prelaziti preko grobnih mjesta,

odlaganje otpada izvan za to određenog mjesta,

odnošenje cvijeća, ukrasa i opreme s tuđih grobnih mjesta,

zabava, glasan govori slično ponašanje koje je protivno održavanju potrebnog pijeteta prema mrtvima na groblju.

Vijence i cvijeće položene na humak grobnog mjesta nakon ukopa, Komunalno društvo će ukloniti u dogovoru s korisnikom grobnog mjesta.

Članak 40.

Na odgovarajućim mjestima na grobljima, Komunalno društvo je dužno osigurati pravilno odlaganje otpada.

Članak 41.

Građani su obvezni na groblju održavati potpun mir i moraju se ponašati kako to odgovara mjestu i poštovanju prema umrlima.

Građani su obvezni pridržavati se Odluke o pravilima ponašanja koju utvrđuje Komunalno društvo.

VIII. NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA GROBLJA I OBAVLJANJA POSLOVA UKOPA

Članak 42.

Pod poslovima ukopa podrazumijeva se organiziranje i obavljanje ukopa umrloga.

Poslovi organiziranja i obavljanja ukopa su poslovi smještaja umrloga u mrtvačnicu, priprema grobnog mjesta (iskop grobne jame odnosno otvaranje grobnice), prijevoz umrloga od mrtvačnice do grobnog mjesta, ukop umrloga i zatrpavanje grobne jame, odnosno zatvaranje grobnice, te uređenje grobnog mjesta nakon ukopa.

Sve poslove vezane uz ukop umrle osobe koji se obavljaju na groblju i u pratećim građevinama vrši isključivo Komunalno društvo.

Članak 43.

Ekshumacija umrlih osoba obavlja se pod uvjetima i na način koji su uređeni posebnim propisima.

Ekshumacija umrle osobe obavlja se u pravilu od 01.listopada do 30 travnja.

Članak 44.

Naknadu Komunalnom društvu za obavljeni ukop podmiruje po Cjeniku usluga obitelj, odnosno naručitelj ukopa.

Članak 45.

Naručitelj ukopa je svaka fizička ili pravna osoba koja je uz predočenje i predaju dozvole za ukop umrle osobe, a po potrebi i drugih isprava, preuzela obveze podmirenja troškovaukopa.

Članak 46.

Naručitelj ukopa dužan je prijaviti i zatražiti obavljanje ukopa ispunjavanjem posebnog obrasca prijave ukopa, u kojem mora naznačiti slijedeće podatke:

podatke o grobnom mjestu na kojem se predlaže ukop,

podatke o korisniku grobnog mjesta,

osobne podatke o osobi koja vodi brigu o grobnom mjestu,

osobne podatke o umrlom,

te po potrebi i druge podatke.

Ukoliko umrli ili naručitelj ukopa nisu korisnici grobnog mjesta, prijava sadrži i zahtjev naručitelja za dodjelu grobnog mjesta.

Članak 47.

Nakon prijema prijave, Uprava groblja je dužna provjeriti podatke navedene u prijavi te ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom i ovom Odlukom, odobrava ukop na određenom grobnom mjestu.

Članak 48.

Uprava groblja nema pravo uskratiti ukop na određenom grobnom mjestu, ukoliko u postupku odobravanja ukopa utvrdi da umrli kao bivši korisnik grobnog mjesta ili naručitelj kao korisnik grobnog mjesta, nisu podmirili godišnje grobne naknade.

Radi plaćanja zaostalih godišnjih grobnih naknada Uprava groblja i korisnik grobnog mjesta mogu zaključiti izvan sudsku


nagodbu, koja se mora ovjeriti kod javnog bilježnika.

Članak 49.

U slučaju da nitko ne preuzme obvezu plaćanja zaostalih grobnih naknada, odnosno na sebe ne prenese pravo korištenja grobnog mjesta kao nasljednik umrlog ili se ne obveže na podmirenje troškova, ukop umrlog izvršit će se na općem grobnom mjestu na način propisan ovom Odlukom.

Članak 50.

Groblje je otvoreno za posjet:

u zimskom razdoblju (od 01.listopada do 31.ožujka) od 7,00 do 17,00 sati,

u ljetnom razdoblju (od 01. travnja do 30. rujna) od 7,00 do 20,00 sati.

Ukopi se obavljaju u vrijeme kad je groblje otvoreno za posjet.

Ukopi se u pravilu ne obavljaju nedjeljom i blagdanom.

Članak 51.

Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja Općinski načelnik i odgovorna osoba Komunalnog društva.

Članak 52.

Odgovorna osoba Komunalnog društva u obavljanju nadzora iz članka 51. ove Odluke ovlaštena je :

- upozoriti fizičke i pravne osobe o pravilima ponašanja na groblju,

-na poduzimanja određenih radnji u svrhu održavanja grobova.

Članak 53.

Na osnovi prijave Uprave groblja, nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave će protiv fizičkih i pravnih osoba koji prekrše odredbe ove Odluke poduzeti mjere propisane zakonom.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 54.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Komunalno društvo:

ako ne vodi posebnu brigu o dijelovima groblja, prema članku 7. ove Odluke,

ako ne vodi brigu o održavanju groblja prema članku 29. ove Odluke.

Članak 55.

Novčanom kaznom u visini od 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

ako gradi grobnicu, postavlja ili obnavlja nadgrobni spomenik bez odobrenja iz članka 32. ove Odluke,

postupa protivno odredbama članka 31. ove Odluke.

Članak 56.

Novčanom kaznom u visini od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik grobnog mjesta:

ako grobno mjesto i prostor oko njega ne održava urednim prema članku 36. ove Odluke,

postupa protivno odredbama članka 32. ove Odluke.

Članak 57.

Novčanom kaznom u visini od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

postupa protivno odredbama iz članka 39. ove Odluke,

ako se ne pridržava pravila o ponašanju na groblju prema članku 41. ove Odluke.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58.

Korisnicima grobnih mjesta koji su do dana stupanja na snagu ove Odluke imali status korisnika grobnog mjesta temeljem ugovora o korištenju grobnog mjesta ili nekog drugog valjano pravnog akta, izdat će se rješenje o dodijeli grobnog mjesta na neodređeno vrijeme.

Članak 59.

Osoba koja smatra da je korisnik grobnog mjesta, a nije upisana u Grobni očevidnik, može zatražiti upis na temelju valjano pravnog akta.

Članak 60.

Osoba koja je do dana stupanja na snagu ove Odluke imala rješenje o korištenju grobnog mjesta na određeno vrijeme, izdat će se rješenje o dodijeli grobnog mjesta na neodređeno vrijeme, bez naknade.

Članak 61.

Do ustrojavanja Uprave groblja poslove u smislu:

utvrđivanja rasporeda grobnih mjesta,

dodjeljivanje grobnih mjesta na neodređeno vrijeme,

donošenja rješenja o dodjeli grobnih mjesta,

vođenje Grobnog očevidnika o ukopu svih umrlih osoba na području općine Ivankovo koji sadrži podatke o: korisnicima grobova i grobnica, svim promjenama i sl.,

vođenja Registra umrlih osoba po prezimenu, imenu i imenu oca, te jedinstvenom matičnom broju građana umrle osobe s naznakom gdje je ukopana,

utvrđivati će Općinski načelnik Općine Ivankovo.

Članak 62.

Ova Odluka stupa na snagu 8. dana od dana objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 363-02/18-01/8 URBROJ: 2188/03-03/1-18-1 Ivankovo, 5. veljače 2018.



OPĆINA JARMINA AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

Na temelju članka 87. i 93. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08 i 61/11) i članka 52. Statuta Općine Jarmina („Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije“ broj 12/14), načelnik Općine Jarmina dana 06.03.2018. godine donosi,

O D L U K U o utvrđivanju naknade za rad mentora koji prate rad

osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se visina naknade za rad mentora koji prate rad osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Jarmina, daju im potrebne upute i smjernice za rad te im pomažu u pripremi državnoga stručnog ispita.

Članak 2.

Službenik koji je imenovan za mentora ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 380,00 kuna neto, ukupno 1.520,00 kuna za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i to od 01.veljače 2018.god. do 31.svibnja 2018.god., bez obzira na broj osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kojima je mentor.

Mjesečni neto iznos od 380,00 kuna isplaćivati će se sa redovnom mjesečnom plaćom. Iznos za veljaču isplatiti će se retroaktivno sa plaćom za ožujak.

Članak 3.

Službenik koji se imenuje za mentora mora imati najmanje istu stručnu spremu kao osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Članak 4.

Rješenje o imenovanju mentora i ostvarivanju prava na naknadu iz točke 2. ove Odluke donosi službenik koji sukladno Zakonu o općem upravnom postupku i Pravilniku o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Jarmina ima u opisu radnog mjesta donošenje takvog rješenja.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije“.

KLASA: 015-01/18-02/1 URBROJ: 2188/04-18-02-38 Jarmina, 06.ožujka 2018.god.

OPĆINSKI NAČELNIK Andrija Draganić


OPĆINA PRIVLAKA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Na temelju članka 7. stavka 1. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ broj 66/11 i 47/13) i članka 47. Statuta Općine Privlaka („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijmske županije,broj 12/09, 07/13) Općinski načelnik Općine Privlaka, 05. ožujka 2018. godine, d o n o s i

ODLUKU o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za pripremu Nacrta odluke o zaštiti izvorišta “Topolik” Privlaka

I.

Ovom Odlukomo sniva se Povjerenstvo za pripremu Nacrta odluke o zaštiti izvorišta “Topolik” Privlaka.

II.

U Povjerenstvo se imenuju:

1. Marina Vlajčić, mag. iur., predstavnica Službe za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije;

2. dr. sc. Jasna Kopić, dipl. ing. geol., predstavnica Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o.;

3. mr. sc. Saša Dević, predstavnik Upravnog odjela za gospodarstvo i regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije;

4. Ante Radas, dipl. ing. agr., predstavnik Uprave vodnoga gospodarstva i zaštitu mora u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike;

5. Hranimir Jurić, dipl. ing., predstavnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske županije;

6. Valentina Habazin, mag. ing. geol., predstavnica Hrvatskih voda;

7. Ines Marijanović, dipl. iur., predstavnica Općine Privlaka.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 325-01/17-01/03 URBROJ: 2188/09-02-18-15 Privlaka, 05. ožujka 2018. godine

OPĆINSKI NAČELNIK Darko Galić


OPĆINA ŠTITAR AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Temeljem članka 68. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/99, 132/06, 26/07 do 150/02 članka 39 st. 2. Zakona o proračunu (NN 87/08), te članka 35. Statuta Općine Štitar, (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13) Općinsko vijeće Općine Štitar na 10. sjednici održanoj 21. ožujka 2018. godine, donosi

GODIŠNJI OBRAČUN PRORAČUNA ZA 2017. GODINU OPĆINE ŠTITAR

I. DONOŠENJE I USVAJANJE PRORAČUNA

1. Proračun Općine Štitar za 2017. godinu i Odluka o izvršavanju proračuna usvojeni su 26. rujna 2017. godine na 5. sjednici općinskog vijeća Općine Štitar.

Proračunom su ukupni prihodi planirani u iznosu od =4.257.000,00 kn., ukupni rashodi iznosili su =4.257.000,00 kn. Proračun je objavljen u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije br.13. od 13. listopada 2017. godine.

2. Izmjene i dopune proračuna za 2017. godinu donijete su 27. prosinca 2017. godine na 8. sjednici općinskog vijeća Općine Štitar.

Izmjenama i dopunama proračuna ukupni prihodi utvrđuju se u iznosu =4.085.000,00 kn., dok ukupni rashodi iznose =4.085.000,00 kn.

Izmjene i dopune proračuna za 2017. godinu objavljen u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije br.22 od 29. prosinca 2017. godine.

II. IZVRŠENJE PRORAČUNA

Opći dio

I. OPĆI DIO

A RAČUN PRIHODA I RASHODA 1 2 3

BROJ RAČUNA

OPIS PLANIRANO U 2017.g.

OSTVARENO U 2017.g.

INDEKS Ostvareno/planirano

6 Prihodi poslovanja 2.662.000 2.721.634 103

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 0 0

6+7 UKUPNO PRIHODI 2.662.000 2.721.634 103

9 Višak prihoda preneseni 1.422.968

3 Rashodi poslovanja 1.892.000 1.434.000 76

4 Rashodi za nabavku nefinancijske imovine 770.000 622.760 81

3+4 UKUPNO RASHODI 2.662.000 2.056.760 78

(6+7)-(3+4) VIŠAK(+)/MANJAK(-)

B UKUPNO PRORAČUN OPĆINE 2.662.000


1.=(6+7) UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 4.085.000 4.144.602 102

2.=(3+4+5) UKUPNI RASHODI I IZDACI 2.662.000 2.056.760 78

(6+7)-(3+4) VIŠAK (+)/MANJAK(-) 1.423.000 2.087.842 147

Vrste izvora

financiranja

Broj računa

NAZIV 1

PLANIRANO U 2016.g.

2

OSTVARENO U 2016.g.

3

INDEKS ostvareno/planir.

UKUPNO PRIHODA/PRIMITAKA 2.662.000 2.721.634 103

6 Prihodi poslovanja 2.662.000 2.721.634 103

61 Prihodi poreza 620.000 606.698 98

01 611 Porez i prirez na dohodak 500.000 497.307 100

01 613 Porez na imovinu 90.000 90.005 100

01 614 Porezi na robu i usluge 30.000 19.386 65

63 Potpore 1.399.000 1.393.547 100

04 633 Tekuće pomoći iz proračuna 30.000 24.700 83

633 Državna sredstva potpomognuta područja 1.330.000 1.329.847 100

04 634 Kapitalne pomoći 39.000 39.000 100

64 Prihod od imovine 122.000 118.993 98

01 641 Prihod od financijske imovine 2.000 2.076 104

02 03 642 Prihod od nefinancijske imovine 120.000 116.917 98

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 521.000 602.396 116

03 651 Administrativne pristojbe 1.000 758 76

03 652 Prihodi po posebnim propisima 350.000 456.366 131

03 653 Komunalni doprinos i naknade 170.000 145.272 86

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 0 0

71 Prihod od prodaje nefinancijske imovine 0 0 0

06 711 Prihod od prodaje materijalne imovine-prirod. bogatstva 0 0 0

RASHODI

Broj računa

NAZIV 1

PLANIRANO U 2017.g.

2

OSTVARENO U 2017.g.

3

INDEKS Ostvareno/plan.

UKUPNO RASHODI/IZDACI 2.662.000 2.056.760 78

3 Rashodi poslovanja 1.892.000 1.434.000 76

31 Rashodi za zaposlene 631.000 538.301 86

311 Plaće 505.000 427.946 85

312 Ostali rashodi za zaposlene 24.000 22.684 95

313 Doprinosi na plaće 102.000 87.671 86

32 Materijalni rashodi 787.000 574.285 73

321 Naknada troškova zaposlenima 5.000 1.980 40

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 87

322 Rashodi za materijal i energiju 270.000 222.310 83

323 Rashodi za usluge 332.000 194.623 59

324 Naknada troškova osobama izvan radnog odnosa 20.000 17.418 87

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 160.000 137.954 87

34 Financijski rashodi 10.000 8.084 81

343 Ostali financijski rashodi 10.000 8.084 81

37 Naknada građanima i kućanstvima 91.000 69.030 76

372 Ostale naknade građanima i kućans. iz proračuna 91.000 69.030 76

38 Donacije i ostali rashodi 373.000 244.300 66

381 Tekuće donacije 358.000 244.300 69

383 Ostale naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 5.000 0 0

385 Izvanredni rashodi 10.000 0 0

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 770.000 622.760 81

42 Rashodi za proizvedenu dugotrajnu imovinu 770.000 622.760 81

421 Građevinski objekti 745.000 609.756 82

422 Postrojenja i oprema 25.000 13.004 52

Članak 2.

Ukupni prihodi u iznosu 2.721.634 kn i ukupni rashodi u iznosu 2.056.760 kn. Raspoređeni su prema pozicijama u posebnom dijelu proračuna:

II. POSEBAN DIO

Vrsta izvora financiranja

Broj računa

NAZIV 1

PLANIRANO U 2017.g.

2

OSTVARENO U 2017.g.

3

INDEKS Ostv./plan.

001

001 01

RAZDJEL 001: OPĆINSKO VIJEĆE

GLAVA 001 01: Općinsko vijeće

105.000

105.000

103.162

103.162

99

99

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

8 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 88

P1001 PROGRAM 01:PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA IZ DJELOKRUGA PREDST. I IZVRŠNIH TIJELA 105.000 103.162 99

01 A1001 01 AKTIVNOST: Potpora radu političkih stranaka 100.000 98.162 99

01 Funkcijska klasifikacija:01-Opće javne usluge 100.000 98.162 99

01 3 Rashodi poslovanja 100.000 98.162 99

01 32 Matrijalni rashodi 100.000 98.162 99

01 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja (izbori) 100.000 98.162 99

01 A1001 02 AKTIVNOST: Potpora radu političkih stranaka 5.000 5.000 100



01 38 Donacije i ostali rashodi 5.000 5.000 100

01 381 Tekuće donacije-političkim strankama i listi grupe birača 5.000 5.000 100

002

002 01

P1002

Razdjel 002:OPĆINSKA UPRAVA-Izvršna tijela Općine

GLAVA 002 01: Ured načelnika

PROGRAM 02:PRIPREMA, DONOŠENJE I PROVEDBA AKATA I MJERA IZ DJELOKRUGA IZVRŠNOG TIJELA

2.557.000

166.000

720.000

1.953.598

149.778

550.161

77

91

77

01 A1002 01 AKTIVNOST:Rad ureda načelnika 166.000 149.778 91



01 31 Rashodi za zaposlene 140.000 137.086 98

01 311 Plaće 120.000 116.968 98

01 313 Doprinosi na plaće 20.000 20.118 101

01 32 Materijalni rashodi 26.000 12.692 49

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 8

9 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 89

01 321 Naknada troškova zaposlenim- službena putovanja 1.000 0 0

01 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja-reprezentacija 25.000 12.692 51

01 A1002 02 AKTIVNOST: Tekuća zaliha proračuna 10.000 0 0

01 Funkcijska klasifikacija:01-Opće javne usluge 10.000 0 0

01 3 Rashodi poslovanja 10.000 0 0

01 38 Donacije i ostali rashodi 10.000 0 0

01 385 Izvanredni rashodi - pričuva 10.000 0 0

002 02 GLAVA002 02Jedinstveni upravni odjel 2.381.000 1.803.820 76

01 03 A 1002 03 AKTIVNOST:Administrat., tehničko i stručno osoblje 519.000 387.379 75

01

01

01

3

31

Funkcijska klasifikacija: 01 – Opće javne usluge

Rashodi poslovanja

Rashodi za zaposlene

519.000

519.000

245.000

387.379

387.379

204.439

75

75

84

01 311 Plaća 185.000 152.679 83

01 312 Ostali rashodi za zaposlene 12.000 11.434 96


01 313 Doprinosi-pripravnici 15.000 14.065 94

01 32 Materijalni rashodi 291.000 174.856 60

01 321 Naknada troškova zaposlenim 4.000 1.980 50

01 322 Rashodi za materijal i energiju 60.000 37.431 63

01 323 Rashodi za usluge 127.000 51.927 41

01 323 Izrada strategije razvoja 40.000 39.000 98

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

0 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 90

01 324 Naknada troškova osobama izvan radnog odnosa 20.000 17.418 87

01 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000 17.100 86

01 329 PPS - destinacija 5.000 0 0

01 329 Lag - Šumanovci 10.000 10.000 100

01 383 Ostale naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 5.000 0 0

01 34 FINANCIJSKI RASHODI 10.000 8.084 81

01 343 Ostali financijski rashodi – bankarske usluge 10.000 8.084 81

06 K1002 01 KAPITALNI PROJEKT: Nabava dugotrajne imovine za potrebe općine 25.000 13.004 52

06

06

06

4

42


Rashodi za nabavu nefinancijske imovine


25.000

25.000

25.000

13.004

13.004

13.004

52

52

52

06 422 Računala i računalna opreme 15.000 10.505 70

06 422 Strojevi uređaji i oprema 10.000 2.499 25

P1003 PROGRAM 03: ODRŽAVANJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRA. I ZAŠTITE OKOL. 551.000 425.351 78

03 A1003 01 AKTIVNOST: Javni radovi 246.000 196.776 80

03

03

03

3

31


Rashodi poslovanja

Rashodi za zaposlene

246.000

246.000

246.000

196.776

196.776

196.776

80

80

80

03 311 Plaće 200.000 158.299 80


03 312 Ostali rashodi za zaposlene 12.000 11.250 94

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

1 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 91

03 A1003 02 AKTIVNOST: Javna rasvjeta 140.000 124.879 90

03

03

03

3

32

Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.

Rashodi poslovanja

Materijalni rashodi

140.000

140.000

140.000

124.879

124.879

124.879

90

90

90

03 322 Rashodi za energiju 100.000 89.773 90

03 322 Održavanje javne rasvjete 40.000 35.106 88

03 A1003 03 AKTIVNOST: Održavanje javnih površina 50.000 23.124 47

03

03

03

3

32

Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.

Rashodi poslovanja

Materijalni rashodi

50.000

50.000

50.000

23.124

23.124

23.124

47

47

47

03 323 Uređenje javnih površina 40.000 21.642 55

03 323 Komunalne usluge 10.000 1.482 15

A1003 04 AKTIVNOST:Održavanje groblja 40.000 26.563 67

04

04

04

3

32

Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.

Rashodi poslovanja

Materijalni rashodi

40.000

40.000

40.000

26.563

26.563

26.563

67

67

67

04 323 Održavanje i uređenje groblja 40.000 26.563 67

03 K1003 01 KAPITALNI PROJEKT:Održavanje narazvrst. cesta 50.000 34.775 70

03

03

03

3

32


Rashodi poslovanja

Materijalni rashodi

50.000

50.000

50.000

34.775

34.775

34.775

70

70

70

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

2 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 92

03 323 Izgradnja i održavanje nerazvrstanih cesta 50.000 34.775 70

02 A1003 05 AKTIVNOST: Zaštita okoliša-veterinarske usluge 25.000 19.234 77

02

02

02

3

32

Funkcijska klasifikacija: 05 – Zaštita okoliša

Rashodi poslovanja

Materijalni rashodi

25.000

25.000

25.000

19.234

19.234

19.234

77

77

77

02 323 Veterinarske usluge 25.000 19.234 77

P1004 PROGRAM 04: RAZVOJ POLJOPRIVREDE I GOSP. 70.000 60.000 86

03 A1004 01 AKTIVNOST: Gospodarenje polj. zemljištem 70.000 60.000 86

03

03

03

3

32

Funkcijska klasifikacija: 04 – Ekonomski poslovi

Rashodi poslovanja

Materijalni rashodi

70.000

70.000

70.000

60.000

60.000

60.000

86

86

86

03 322 Ulaganje u poljoprivredu-održavanje poljskih puteva 10.000 0 0

02 322 Sufinanciranje Programa analiza i popravaka polj. zemljišta 60.000 60.000 100

P1005 PROGRAM 05: IZGRADNJA OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 745.000 609.756 82

03 K1005 01 KAPITALNI PROJEKT:Rekonstrukcija i opremanje doma kulture 400.000 334.131 84

03

03

03

4

42




400.000

400.000

400.000

334.131

334.131

334.131

84

84

84

03 421 Rekonstrukcija i opremanje doma kulture 400.000 334.131 84

03 K1005 02 KAPITALNI PROJEKT: Izgradnja javne zgrade- knjižnice i drugih javnih sadržaja 5.000 1.250 25

03 Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed. 5.000 1.250 25

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

3 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 93

03

03

4

41



5.000

5.000

1.250

1.250

25

25

03 421 Izgradnja javne zgrade-knjižnice i drugih javnih sadržaja 5.000 1.250 25

03 K1005 03 KAPITALNI PROJEKT: Izgradnja sustava vodo. i odvo. 300.000 250.000 84

03

03

03

4

41




300.000

300.000

300.000

250.000

250.000

250.000

84

84

84

03 421 Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje 300.000 250.000 84

03 K1005 04 KAPITALNI PROJEKT: Asfaltiranje dva autobusna stajališta u ulici Matije Gupca 10.000 0 0

03

03

03

4

41




10.000

10.000

10.000

0

0

0

0

0

0

03 421 Asfaltiranje i održavanje autob. stajališta u ulici M. Gupca 10.000 0 0

03 K1005 05 KAPITALNI PROJEKT: Izgradnja javne rasvjete 20.000 16.250 82

03

03

03

4

41




20.000

20.000

20.000

16.250

16.250

16.250

82

82

82

03 421 Izgradnja javne rasvjete 20.000 16.250 82

03 K1005 06 KAPITALNI PROJEKT:Izgradnja infrastr. i uređ parka 10.000 8.125 82

03

03

4



10.000

10.000

8.125

8.125

82

82

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

4 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 94

03 41 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000 8.125 82

03 421 Izgradnja infrastrukture i uređenje parka 10.000 8.125 82

P1006 PROGRAM 06: JAVNIH POTREBA U KULTURI 192.000 79.600 42

01 A1006 01 AKTIVNOST:Ostale tekuće dotacije u novcu 162.000 79.600 50

01

01

01

3

38

Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija

Rashodi poslovanja

Donacije i ostali rashodi

162.000

162.000

162.000

79.600

79.600

79.600

50

50

50

01 381 Ostale tekuće dotacije u novcu i zaštita potrošača 162.000 79.600 50

01 A1006 02 AKTIVNOST: Ostale tekuće dotacije u novcu 30.000 10.000 34

01

01

01

3

38


Rashodi poslovanja


30.000

30.000

30.000

10.000

10.000

10.000

34

34

34

01 381 Dotacije udrugama u kulturi i udrugama građana 30.000 10.000 34

01 P1007 PROGRAM 07: JAVNIH POTREBA U ŠPORTU 89.000 84.500 95

02 A1007 01 AKTIVNOST: Dotacija športskim udrugama 89.000 84.500 95

02

02

02

3

38


Rashodi poslovanja


89.000

89.000

89.000

84.500

84.500

84.500

95

95

95

02 381 Tekuće donacije športskim udrugama i udrugama građana 89.000 84.500 95

P1008 PROGRAM 08: RELIGIJSKIH JAVNIH POTREBA 10.000 10.000 100

01 A1008 01 AKTIVNOST: Rimokatolička crkva 10.000 10.000 100

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

5 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 95

01

01

01

3

38


Rashodi poslovanja


10.000

10.000

10.000

10.000

10.000

10.000

100

100

100

01 381 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 10.000 10.000 100

P1009 PROGRAM 09: JAVNIH POTREBA SOCIJ. SKRBI 64.000 49.092 77

01 A1009 01 AKTIVNOST: Pomoć obiteljima socijalni program 40.000 33.092 83

01

01

01

3

37

Funkcijska klasifikacija:10- Socijalna zaštita

Rashodi poslovanja

Naknada građanima i kućanstvima

40.000

40.000

40.000

33.092

33.092

33.092

83

83

83

01 372 Pomoć obiteljima socijalni program 40.000 33.092 83

01 A1009 02 AKTIVNOST: Pomoć za opremanje novorođenčeta 20.000 12.000 60

01

01

01

3

32


Rashodi poslovanja


20.000

20.000

20.000

12.000

12.000

12.000

60

60

60

01 372 Pomoć za opremanje novorođenčeta 20.000 12.000 60

01 A1009 02 AKTIVNOST: Humanitarna skrb – Crveni križ 4.000 4.000 100

01

01

01

3

38


Rashodi poslovanja


4.000

4.000

4.000

4.000

4.000

4.000

100

100

100

01 381 Crveni križ 4.000 4.000 100

P1010 PROGRAM 10:ZAŠTITE OD POŽARA 38.000 31.200 83

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

6 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 96

01 A1010 01 AKTIVNOST: Osnovna djelatnost Vatrogasne zajednice 33.000 29.200 89

01

01

01

3

38

Funkcijska klasifikacija:03- Javni red i sigurnost

Rashodi poslovanja


33.000

33.000

33.000

29.200

29.200

29.200

89

89

89

01 381 Tekuće donacije vatrogasnoj zajednici 33.000 29.200 89

01 A1010 02 AKTIVNOST: Civilna zaštita – zaštita i spašavanje 5.000 2.000 40

01

01

01

3

38

Funkcijska klasifikacija:03- Javni red i sigurnost

Rashodi poslovanja


5.000

5.000

5.000

2.000

2.000

2.000

40

40

40

381 Tekuća dotacija Civilnoj zaštiti – zaštita i spašavanje 5.000 2.000 40

P1011 PROGRAM 11: JAVNIH POTREBA U OBRAZOV. 71.000 43.938 62

01 A1011 01 AKTIVNOST: Rad predškole 21.000 21.000 100

01

01

01

3

37

Funkcijska klasifikacija:09- Obrazovanje

Rashodi poslovanja


21.000

21.000

21.000

21.000

21.000

21.000

100

100

100

01 372 Rad predškolskog obrazovanja i školstva 21.000 21.000 100

01 A1011 02 AKTIVNOST:Pomoć školi za nabavu računalne opreme 20.000 20.000 100

01

01

01

3

37


Rashodi poslovanja


20.000

20.000

20.000

20.000

20.000

20.000

100

100

100

01 381 Dotacija osnovnoj školi –računalna oprema 20.000 20.000 100

B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 15

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 12

. „SL

UŽ

BE

NI V

JESN

IK“

Stranica 9

7 B

roj 1

2.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

Bro

j 5.

„SLU

ŽB

EN

I VJE

SNIK

“ Stran

ica 97

01 A1011 03 AKTIVNOST:Sufinanciranje cijene prijevoza učenicima srednjih škola 10.000 2.938 30

01

01

01

3

37


Rashodi poslovanja


10.000

10.000

10.000

2.938

2.938

2.938

30

30

30

01 372 Sufinanciranje cijene prijevoza učenicima srednjih škola 10.000 2.938 30

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 4.

Godišnji obračun proračuna Općine Štitar stupa na snagu danom donošenja, a isti će se objaviti u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 400-08/18-01/01 UR.BROJ:2212/09-01-18/01 Štitar, 21. ožujka 2018. godine

PREDSJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Marina Pranjić mag. educ. philol. croat. et mag. educ. hist.

Na temelju stavka 1. članka 28. Zakona o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'' br. 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12 i 147/14 i 36/15.) i

članka 35. Statuta Općine Štitar („Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije“ broj: 03/13.) Općinsko vijeće Općine Štitar na 10. sjednici održanoj dana 21. ožujka godine donijelo je:

PROGRAM gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Općine Štitar u 2018. godini

Članak 1.

Ovim se Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Štitar za 2018. godinu, u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja određuje gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture:

- rekonstrukcija i opremanje doma kulture

- izgradnja nogostupa

- izgradnja pješačkog mosta „Teča bistra“

- izgradnja javne zgrade knjižnice i drugih javnih sadržaja

- izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje

- izgradnja kolske vage

- asfaltiranja autobusnih stajališta

- izgradnja dječjih igrališta

- izgradnja javne rasvjete

- izgradnja infrastrukture i uređenje parka

- izgradnja cestovne infrastrukture

- izgradnja objekata na mjesnom groblju

- izgradnja privremenog prihvatilišta za napuštene životinje

Članak 2.

Tokom 2018. godine na području općine Štitar obavljati će se sljedeći radovi gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i ostalih građevina javne namjene:

REKONSTRUKCIJA I OPREMANJE DOMA

KULTURE

(800 000. 00 kn)

Troškovi se sastoje od troškova potrebnih za završavanja radova rekonstrukcije doma kulture, a obuhvaćaju: Postavljanje pločica, adaptaciju stepeništa, postavljanje pločica u toaletima, izgradnju i opremanje kotlovnice te sve druge radove potrebne stavljanje u funkciju unutrašnjosti doma kulture.

Troškovi se sastoje od troškova nabavke i ugradnje odnosno postavljanja stolaca, ormara, scenske opreme, ozvučenja, šminkeraja projektora te nabavke i postavljanja druge opreme potrebne za stavljanje u funkciju doma kulture.

800 000.00 kn od poreza i prireza , državnih pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te EIB


IZGRADNJA NOGOSTUPA (1 287 000. 00 kn)

Troškovi izgradnje nogostupa u ulici bana Josipa Jelačića od k.č. 895 završno s k.č. 553/32 (staza na Mličnom ) sukladno glavnom projektu TD 05-99 i odluci o odobrenju izgradnje. Izgradnja i rekonstrukcija nogostupa u ulici J.J. Strossmayera od stare crkve do Savske ulice (parna strana) i to: postavljanje opločnjaka od stare crkve do vatrogasnog doma; presvlačenje asfaltom postojeće staze od vatrogasnog doma do Savske ulice. Rekonstrukcija nogostupa u Savskoj ulici s parne strane – presvlačenje postojeće staze asfaltom.

1.287.000,00 kn

Porez i prirez na dohodak, pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IZGRADNJA PJEŠAČKOG MOSTA – TEČA BISTRA

(80 000. 00 kn)

Izrada projektne dokumentacija i izgradnja pješačkog mosta preko potoka „Teča-Bistra“ u ulici J. J. Strossmayera s neparne strane ulice.

80 000. 00 kn Porez i prirez na dohodak.

IZGRADNJA JAVNE ZGRADE KNJIŽNICE I

DRUGIH JAVNIH SADRŽAJA

(150 000. 00 kn)

Troškovi obuhvaćaju troškove početka radova izgradnje nove općinske zgrade procijenjene vrijednosti cca. 3 milijuna kuna.

150 000.00 kuna Porez i prirez na dohodak, kapitalne pomoći, pomoći Vukovarsko-srijemske županije.

IZGRADNJA SUSTAVA VODOOPSKRBE I

ODVODNJE (600 000. 00 kn)

Troškovi obuhvaćaju plaćanje dijela troškova izgradnje sustava odvodnje i kolektora u dijelu koji je obveza plaćanja općine Štitar. Troškovi obuhvaćaju troškove izmjene hidranata. Troškovi obuhvaćaju troškove izgradnje vodovodne mreže u ulici Rastovica i industrijskoj do J.J. Strossmayera 196 b.


IZGRADNJA KOLSKE VAGE

(230 000. 00 kn)

Troškovi se sastoje od troškova izrade projektne dokumentacija, troškova formiranja katastarske čestice za kolsku vagu te nabave i postavljanja kolske vage te drugi uz to vezani troškovi. Lokacija postavljanja kolske vage je na dijelu sadašnje k.č. 1352 (završetak Mličnog prema Županjskoj ulici)


ASFALTIRANJE AUTOBUSNIH STAJALIŠTA (80 000.00 kn)

Troškovi se sastoje od troškova potrebnih za asfaltiranje dva novoizgrađena, a neasfaltirana autobusna stajališta u ulici M. Gupca

80 000.00 kn Porez i prirez na dohodak

IZGRADNJA DJEČJIH IGRALIŠTA

(270 000.00 kn)

Troškovi se sastoje od troškova plaćanja naručenog dječjeg igrališta koje će se postaviti na k.č. 886 (u školskoj ulici na zelenoj površini između pješačke staze i ceste; između škole i trgovine „Vesna“) te od troškova postavljanja istog Troškovi se zatim sastoje od troškova nabavke i tri nova dječja igrališta te njihovo postavljanja na lokacije koje će se naknadno utvrditi odlukom. Troškovi se zatim sastoje od nabavke i postavljanja vanjske fitnes opreme koja će se postaviti sjeverno od nogometnog igrališta u ulici Bana Josipa Jelačića.

270 000.00 kn Troškovi plaćanja naručenog igrališta iz prenesenih sredsta-va iz 2017. godine iz državnih sredstava za potpomognuta po-dručja, te prihodi kapitalnih pomoći iz nacionalnih i EU sredstava.

IZGRADNJA JAVNE RASVJETE

(370 000. 00 kn)

Radovi sukladno glavnom projektu br:01/2017.

Kapitalni projekt koji će se realizirati uz obvezan dio sufinanciranja iz prihoda kapitalnih pomoći RH.

370 000. 00 kn Porez i prirez na dohodak . Kapitalne pomoći.

IZGRADNJA INFRASTRUKTURE I UREĐENJE PARKA

(40 000.00 kn)

Izgradnja infrastrukture, uređenje parka i dvorišta doma kulture

Troškovi se sastoje od troškova postavljanja klupa, ravnanja terena, izgradnje ograde dvorišta doma uz ostavljanje prolaza (nerazvrstane ceste) u širini od 6 metara sa sjeverne i zapadne strane dvorišta doma kulture, izgradnje odvodnje.


Uređenje spomenika u parku i postavljanje natpisne ploče

Troškovi se sastoje od troškova uređenja spomenika u parku i postavljanja natpisne ploče žrtvama domovinskog rata na istom.

10 000. 00 kn Porez i prirez na dohodak..


IZGRADNJA CESTOVNE INFRASTRUKTURE

(3 550 000. 00 kn)

Radovi sukladno glavnom projektu br: 16SV31-C28DT-GP i Ugovoru o financiranju Mjere 07

3 550 000. 00 kn Kapitalne pomoći- EU Porez i prirez na dohodak.

IZGRADNJA OBJEKATA NA MJESNOM GROBLJU (60 000. 00 kn)

60 000. 00 kn Prihod grobne naknade i zakupa grobnog mjesta.

IZGRADNJA PRIVREMENOG

PRIHVATILIŠA ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE

(30 000.00 kn)

Troškovi se sastoje od troškova izgradnje privremenog prihvatilišta za napuštene životinje

30 000.00 kn. Porez i prirez na dohodak.

Članak 3.

Vrijednost pojedinih radova ovog Programa utvrđena je na temelju aproksimativnih količina i prosječnih cijena građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Štitar.

Konačna vrijednost svakog pojedinog objekta utvrdit će se na temelju stvarnih i ukupnih troškova.

Članak 4.

Ustupanje radova po ovom Programu obavit će se sukcesivno, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i Zakonom o komunalnom gospodarstvu te u skladu s prilivom sredstava za pojedine namjene.

Ukoliko se tijekom realizacije Programa opravdano pojavi potreba za gradnjom objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji su predviđeni ovim Programom, dozvoljava se gradnja istih uz prethodnu odluku općinskog vijeća.

Članak 5.

Ukoliko se tijekom realizacije Programa opravdano pojavi potreba za gradnjom objekata koji su predviđeni ovim Programom u sljedećoj kalendarskoj godini, gradnja pojedine građevine se može izvršiti tokom slijedeće kalendarske godine.

O izvršenju gradnje građevine iz ovog Programa u sljedećoj kalendarskoj godini odluku donosi općinski načelnik, ukoliko za to postoje osobito opravdani razlozi.

Članak 6.

Općinski načelnik dužan je do kraja ožujka tekuće godine podnijeti Općinskom vijeću Općine Štitar izvješće o izvršenju Programa za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 7.

Ovaj program objavit će se u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije“, a primjenjuje se od 01. 01. 2018. godine.

KLASA:363-01/18-01/01 UR. BROJ: 2212/09-01-18/02 Štitar , 21. ožujka 2018. godine.


Na temelju stavka 1. članka 28. Zakona o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'' br. 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12 i 147/14. 36/15) i članka 35. Statuta Općine Štitar („Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije“ broj: 03/13.) Općinsko vijeće Općine Štitar na desetoj sjednici održanoj dana 21. ožujka 2018. godine donijelo je:

PROGRAM održavanja komunalne infrastrukture

Općine Štitar u 2018. godini

Članak 1.

Ovim Programom određuje se održavanje komunalne infrastrukture u 2018. godini na području Općine Štitar za komunalne djelatnosti:

- odvodnja atmosferskih voda,


- javna rasvjeta

- održavanje groblja


- održavanje poljskih putova

- održavanje građevinskih objekata

Programom iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se :

- opis i opseg poslova održavanja s procjenom pojedinih troškova, po djelatnostima,

- iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje programa, s naznakom izvora financiranja

Članak 2.

Tokom 2018. godine na području Štitar obavljati će se sljedeće djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture:


ODVODNJA ATMOSFERSKIH VODA

U toku 2018. godine Općina Štitar zapošljava djelatnike u javnim radovima za obavljanje protupožarnih i protu poplavnih djelatnosti. U sklopu protupoplavnih djelatnosti djelatnici, između ostalih poslova, vrše poslove čišćenja kanalske mreže u svrhu pospješivanja odvodnje atmosferskih voda.

Osim rada djelatnika Općine nisu predviđeni drugi troškovi.

ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA

(80 000. 00 kn)

Uređenje javnih površina

Redovito čišćenje zelenih površina, orezivanje stabala, košenje trave uz rubove cesta, košenje parka, nabava sadnica i sadnja ukrasnog bilja, održavanje urbane opreme, održavanje čistoće otvorenih odvodnih kanala i odmuljivanje otvorenih odvodnih kanala na k.č. 893, 894 i dijela k.č. 2196, održavanje igrališta, izletišta, javnih prometnih i drugih površina.

50 000, 00 kn Porez i prirez na dohodak

Komunalne usluge

Utrošak vodoopskrbe i odvodnje, odvoz i zbrinjavanje otpada

30 000, 00 kn Porez i prirez na dohodak

ODRŽAVANJE JAVNE RASVJETE

(150 000.00 kn)

Rashodi za energiju

Troškovi se odnose na plaćanje utrošene el.energije sa javnih površina ili poslovnih prostora koje koristi Općina Štitar

100 000, 00 kn Komunalna naknada . Porez i prirez na dododak

Rashodi za usluge

održavanja javne rasvjete

Troškovi zamjene žarulja i rasvjetnih tijela te troškovi ugradnje dodatnih rasvjetnih tijela na mjestima na kojima postoji opravdana potreba.

50 000, 00 kn Komunalna naknada . Porez i prirez na dododak

ODRŽAVANJE GROBLJA (20 000. 00 kn)

20. 000,00 kn Grobne naknade i zakupa grobnog mjesta

ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA (150 000. 00 kn)

150.000,00 kn Porez i prirez na dohodak

ODRŽAVANJE POLJSKIH PUTEVA

(230 000.00 kn)

Sanacija i nasipavanje

kamenom poljskog puta na katastarskoj

čestici 2050. „Beravska lenija“

Put crne grede . Sanaciju i nasipavanje kamenom potrebno je izvesti u cijeloj dužini navedenog poljskog puta koja iznosi 1.57 kilometara.

Za sanaciju i nasipavanje navedenog poljskog puta potrebno je nabaviti cca. 1000 kubnih metara kamena.

Uklanjanje biljnog pokrova s odvodnog kanala na katastarskoj čestici 2030 u onoj dužini u kojoj navedeni kanal odvodi vodu s katastarske čestice 2050 odnosno u dužini od 1.57 kilometara.

Ostali potrebni radovi i troškovi.

150 000.00 kn.

Porez i prirez na dohodak

Nasipavanje kamenom poljskog

puta „Babe Ike lenija“

Nasipavanje kamenom poljskog puta na katastarskim česticama 2139, 2132, 2133 i dijelu katastarske čestice 2163 koji je u ravnini s tri prethodno navedene čestice, a u ukupnoj duljini 1, 18 kilometara.

Za nasipavanje navedenog poljskog puta potrebno je nabaviti cca. 150 kubnih metara kamena. Ostali potrebni radovi i troškovi.

15 000.00 kn

Porez i prirez na dohodak

Sanacija i nasipavanje

kamenom poljskog

Sanacija i nasipavanje kamenom poljskog puta na katastarskoj čestici 2174 K.O. Štitar. Sanaciju i nasipavanje kamenom potrebno je izvesti u cijeloj

65 000.00 kn Porez i prirez na


puta na katastarskoj čestici 2174

„Pavelić lenija“

dužini navedenog poljskog puta koja iznosi 0.61 kilometar.

Za sanaciju i nasipavanje navedenog poljskog puta potrebno je nabaviti cca. 500 kubnih metara kamena. Ostali potrebni radovi i troškovi.

dohodak

ODRŽAVANJE GRAĐEVNISKIH

OBJEKATA (20 000 kn)

Ostalo tekuće i investicijsko održavanje

općinskih prostora

Radovi održavanja zgrada općinskih prostora . 20 000. 00 kn Porez i prirez na dohodak

Članak 3.

Prikupljena sredstva u tijeku godine, utrošit će se za održavanje komunalne infrastrukture prema planiranom opsegu radova za 2018. godinu sukladno financijskim mogućnostima.

Članak 4.

Vrijednost pojedinih radova ovog Programa utvrđena je na temelju aproksimativnih količina i prosječnih cijena građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Štitar.

Konačna vrijednost svakog pojedinog objekta utvrdit će se na temelju stvarnih i ukupnih troškova.

Ukoliko se tijekom realizacije ovog Programa pojavi potreba za održavanjem komunalne infrastrukture koja nije predviđena ovim Programom, dozvoljava se održavanje istih uz prethodnu odluku Općinskog vijeća.

Članak 5.

Općinski načelnik Općine Štitar dužan je podnijeti izvješće o izvršenju ovog Programa Općinskom vijeću Općine Štitar najkasnije do kraja ožujka 2019. godine.

Članak 6.

Ovaj Program objavit će se u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije“, a primjenjuje se od 01. 01. 2018. godine.

KLASA:363-03/18-01/02 UR.BROJ: 2212/09-01-18/02 Štitar, 21. ožujka 2018. godine


Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi (Narodne novine br. ( 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 138/15, 123/17.), članka 35. i 79. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), Općinsko vijeće Općine Štitar na 10. redovnoj sjednici održanoj 21. ožujka 2018. godine, donosi

PROGRAM

razvoja poljoprivrede, stočarstva i održavanja poljskih putova za 2018.g.

Članak 1.

Sredstva osigurana proračunom općine Štitar za 2018. godinu, P1004 , A 1004 01, br. računa 322 „Ulaganje u poljoprivredu , stočarstvo i održavanje poljskih putova“, u planiranom iznosu od 230.000,00 kuna, koristit će se kao sredstva za provedbu programa razvoja poljoprivrede, stočarstva i održavanja poljskih putova za 2018.g.

Članak 2.

Sredstva iz čl. 1. ovog Programa koristiti će se za:

• Održavanje poljskih putova………..………230.000,00 kn

• Razvoj poljoprivrede…………………………...…0,00 kn

• Razvoj stočarstva …………………………………0,00 kn

Članak 3.

Odluke o financiranju sukladno članku 2. ove odluke donosi Općinski načelnik.

Članak 4.

Ovaj Program objavit će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjivat će se od 01. 01. 2018. g.

KLASA:400-01/18-01/02 UR.BROJ: 2212/09-01-18/01 Štitar, 21. ožujka 2018.


Temeljem članka 30. stavak Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15 ) , članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi ( NN br. 33/01.,129/05., 60/1., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09, 150/11., 144/12. i 19/13. i 137/15), članka 79. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), Općinsko vijeće općine Štitar 21. ožujka 2018. godine, donosi


PROGRAM ODRŽAVANJA NERAZVRSTANIH CESTA ZA 2018. GODINU

Temeljem Proračuna općine Štitar za 2018. godinu, utvrđeno je godišnje održavanje nerazvrstanih cesta u predvidivom iznosu od 150.000 kuna , A 1003 06 , pozicija proračuna 323.

Radovi na održavanju nerazvrstanih cesta, dijele se na redovno održavanje i izvanredno održavanje.

Redovno održavanje čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine na cestama, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima, a obuhvaća:

- mjestimični popravci kolnika, trupa ceste, potpornih i obložnih zidova i objekata na cesti, nasipavanje ceste šljunkom, kamenom i drugim materijalom, čišćenje kolnika, zaštita kosina nasipa usjeka i zasjeka, postavljanje uređaja, zamjena i popravak prometne signalizacije i ostale opreme ceste, košenje trave i održavanje zelenih površina na cestovnom zemljištu, održavanje bankina te drugi slični radovi na cesti.

Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi, a obavljaju se radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa, a obuhvaća:

- uređenje raskrižja u cilju poboljšanja sigurnosti, protočnosti prometa

- sanacija kolnika nakon radova na komunalnoj infrastrukturi

- obnavljanje i zamjena kolničkih zastora, cestovnih rubnjaka, ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, izgradnju stajališta uz cestu i obnavljanje i zamjena propusta i mostova do 10 m raspona.

Navedeni radovi najviše se vrše izvan zimskog perioda kao tzv. „ljetno održavanje nerazvrstanih cesta“, no dio radova a pogotovo na održavanju šljunčanih cesta i rješavanju odvodnje se vrši tijekom cijele godine, ovisno o stanju cesta, kao i ovisno o vremenskim prilikama.

Opseg redovnog održavanja temelji se na prethodnim programima održavanja nerazvrstanih cesta i praćenju realizacije istih, a izvanredno održavanje utvrđuje se prema prioritetima, a najvećim dijelom se odnosi na održavanje asfaltiranih ulica.

Radovi na redovnom i izvanrednom održavanju za 2018. godinu predviđeni su ovim godišnjim programom koji obuhvaća slijedeće radove:

održavanje šljunčanih ulica, održavanje bankina, održavanje odvodnje održavanje prometne signalizacije održavanje prilaza garažama i stambenim objektima, hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja odvijanja prometa u naselju.....…………………… 20.000,00 kuna

održavanje asfaltiranih ulica……………..70.000,00 kuna

Čišćenje snijega i održavanje u zimskim uvjetima………………………………….40.000,00 kuna

Održavanje šljunčanih ulica, obuhvaća održavanje svih šljunčanih nerazvrstanih cesta, poljskih putova i ostalih putova na Općinskom području. Radovi obuhvaćaju višekratno, najmanje 1 puta godišnje šljunčanje važnijih

putova u naselju i najmanje 1 puta godišnje ostalih putova. Zamjetan je trend sve većeg iznošenja blata s poljskih putova te je potreban veći opsega i pojačano održavanja ovih putova, zbog njihovog sve većeg korištenja kao i zahtjeva korisnika za njihovim održavanjem. Uz navedeno planira se održavanje cesta prema potrebi : k.č. br. 147971 i 1481/10, 3623/2, 2213 i 2278, i dr.

Održavanje asfaltiranih, obuhvaća redovno održavanje asfaltiranih prometnica (ulica, parkirališta, staza i nogostupa) sa potrebnim sanacijama i popravcima kolnika, te izvanredno održavanje, kojim se vrši po potrebi i zamjena loše cestovne podloge kao i kolničke konstrukcije, uključujući u takvim prilikama i izvedbu svih potrebnih pratećih radova. Tu su i predviđeni zahvati na uređenju naprava za smirivanje prometa (tzv.˝ležeći policajci˝), uređenju autobusnih stajališta (osim opreme i signalizacije), i sličnih zahvata za kojima se ukaže potreba.

Održavanje bankina, obuhvaća održavanje, košnju i uređivanje bankina na svim cestama i putovima

Održavanje odvodnje, obuhvaća održavanje odvodnje svih cesta na području općine, državnih, županijskih, lokalnih cesta i nerazvrstanih cesta i ostalih javnih površina, prvenstveno čišćenjem slivnika, izvedbom slivnika i iskopom i održavanjem odvodnih jaraka. Tu je predviđena i izgradnja potrebnih cijevnih propusta, kao i betonskih kanala i postava rešetki i uređenje vodozahvatnih građevina. U suradnji sa Hrvatskim vodama planiraju se i izvode radovi i na uređenju i održavanju kanalske mreže i sličnih vodoprivrednih objekata.

Održavanje prometne signalizacije, obuhvaća održavanje, postavu i uređenje vertikalne i horizontalne prometne signalizacije na općinskim prometnicama, putovima, nogostupima, parkiralištima , autobusnim stajalištima i sl.

Održavanje prilaza stambenim objektima, obuhvaća održavanje i uređenje dijela prilaza stambenim objektima , održavanje nogostupa namijenjenih za kretanje pješaka i sl.

Hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja odvijanja prometa, obuhvaćaju izvedbu hitnih i nepredviđenih radova.

- Čišćenje snijega , obuhvaća čišćenje snijega i posipanje ulica solju u zimskom periodu.

Za održavanje nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima odabran je izvršitelj s kojim je sklopljen Ugovor o zimskom održavanju nerazvrstanih cesta i parkirališta na području Općine Štitar za 2017.- 2018. godinu , te je sačinjen operativni plan zimske službe za 2017./2018. godinu.

Na temelju Programa gradnje, održavanja komunalne infrastrukture i nerazvrstanih cesta odabrat će se izvršitelji radova (osim za održavanje u zimskim uvjetima), sukladno potrebi i iznosu predviđenom za održavanje nerazvrstanih cesta za 2018. godinu.

Radovi će se izvoditi za svaku godinu prema unaprijed utvrđenim Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te potrebama održavanja komunalne infrastrukture


za djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, te godišnjem Programu za predmetne poslove koje utvrđuje općinski načelnik na temelju utvrđenih programa u skladu s raspoloživim sredstvima.

U slučaju povećanja ili smanjena opsega komunalnih poslova ili cijene, izmjena Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade u Općini Štitar u tijeku roka na koji je zaključen ugovor, sporazumno će se sačiniti aneks ugovora.

Program održavanja nerazvrstanih cesta za 2018. godinu objavit će se u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjivat će se od 01.01.2018. godine.

KLASA: 340-01/18-01/01 URBROJ: 2212/09-01-18/01 Štitar, 21. ožujka 2018. godine


Na temelju članka 7. st. 1., članka 12. st. 2. Zakona o poljoprivredi ( NN 30/15), članka 3. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i koncesije za ribnjake (Narodne novine broj 45/09) i članka 35. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), Općinsko vijeće Općine Štitar na 10. redovnoj sjednici održanoj 21. ožujka 2018. godine, donosi

PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u 2018.g.

Članak 1.

Sredstva ostvarena od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, u planiranom iznosu prihoda za 2018. godinu u iznosu od 120.000,00 kuna koji su dio sredstava Programa razvoja poljoprivrede P 1004 , koristit će se kao sredstva za provedbu programa uređenja zemljišta i ruralne infrastrukture.

Članak 2.

Sredstva iz čl. 1. ovog Programa koristiti će se za:

• Održavanje poljskih putova……..………….40.000,00 kn

• Troškovi natječaja za zakup polj. zemljišta i provedbu ovog programa……………………………...20.000,00 kn

• Sufinanciranje Programa analiza i popravka poljoprivrednog zemljiša…………………....60.000,00 kn

Članak 3.

Odluke o financiranju sukladno članku 2. ove odluke donosi Općinski načelnik.

Članak 4.

Ovaj Program objavit će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjivat će se od 01. 01. 2018. g.

KLASA:400-01/18-01/01 UR.BROJ: 2212/09-01-18/01 Štitar, 21. ožujka 2018. godine


Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i članka 35. Statuta Općine Štitar ("Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije", br. 03/13 ), a u vezi s člankom 8. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Općinsko vijeće Općine 10. na sjednici održanoj 21. ožujka 2018., donijelo je

STATUTARNU ODLUKU o izmjenama i dopunama Statuta Općine Štitar

Članak 1.

U Statutu Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije", br. 03/13 ), u članku 1. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Izrazi u ovom Statutu koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.“

Članak 2.

U članku 4. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Grb i zastava ne smiju sadržavati simbole protivne Ustavu Republike Hrvatske i drugim propisima.“

Članak 3.


„Referendum raspisan radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja Općine nije obvezujući.“

U istom članku u stavku 4. brojka „8“ mijenja se brojkom „30“.

U istom članku dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Članak 4.


„Mišljenje dobiveno od mjesnih zborova građana ne obvezuje općinsko vijeće“

Članak 5.


Općinski načelnik i njegov zamjenik koji je izabran skupa s njim mogu se opozvati putem referenduma.


Raspisivanje referenduma može predložiti: -20% od ukupnog broja birača u Općini Štitar -2/3 članova Općinskog vijeća Općine Štitar

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u Općini Štitar, Općinsko vijeće Općine Štitar raspisat će referendum za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran skupa s njim, a u skladu s odredbama zakona i statuta koje se odnose na utvrđivanje je li prijedlog podnesen od dovoljnog broja birača u Općini Štitar.

Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 2/3 članova Općinskog vijeća, odluku o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran skupa s njim donosi općinsko vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih članova općinskog vijeća.

Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamjenika općinskog načelnika.

Referendum za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika ne smije se raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv kao ni u godini kada se održavaju redoviti izbori za općinskog načelnika.

Odluka o opozivu općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača Općine Štitar.

Na postupak provedbe referenduma za opoziv odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona i ovog Statuta kojima se uređuje provedba referenduma.

Članak 6.


Mandat članova općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade RH o raspisivanju sljedećih redovnih izbora.

Mandat članova općinskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima traje od dana konstituiranja općinskog vijeća do isteka tekućeg mandata općinskog vijeća izabranog na redovnim izborima.

Dužnost člana Općinskog vijeća je počasna i za njezino obavljanje vijećnik ne prima plaću.

Član Općinskog vijeća ima pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela.

Vijećnici imaju pravo na naknadu u skladu s posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 7.


„Izvršno tijelo u Općini Štitar je općinski načelnik.“

„Mandat općinskog načelnika traje u pravilu četiri godine.“

„Mandat općinskog načelnika počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga općinskog načelnika.“

Članak 8.


Općinski načelnik:

- priprema prijedloge općih akata koje donosi Općinsko vijeće;

- izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća;

- utvrđuje prijedlog proračuna Općine i izvršenje proračuna;

- upravlja imovinom Općine u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima općinskog vijeća;

- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Općine čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima, a najviše do 70.000,00 kuna;

- upravlja prihodima i rashodima Općine;

- upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Općine;

- donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Općine;

- imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela;

- imenuje i razrješava unutarnjeg revizora;

- utvrđuje plan prijema u službu u upravna tijela Općine;

- predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune;

- razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana;

- imenuje i razrješava upravitelja vlastitog pogona;

- donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti;

- sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti;

- donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova;

- daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga;

- imenuje i razrješava predstavnike Općine u tijelima javnih ustanova i drugih pravnih osoba (osim članova upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava) kojima je Općina osnivač odnosno u kojima ima dionice ili udjele u vlasništvu;

- do kraja ožujka tekuće godine podnosi Općinskom vijeću izvješće o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture i programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za prethodnu godinu;


- organizira zaštitu od požara na području Općine i vodi brigu o uspješnom provođenju i poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara;

- usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Općine u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Općinu;

- nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave;

- daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji;

- obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora te

- obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1. podstavka 19. ovog članka općinski načelnik je dužan odmah po donošenju dostaviti radi objave u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.“

Članak 9.

U članku 47. iza riječi „Općini“ briše se točka, upisuje se zarez i dodaju riječi „osim u godini održavanja redovnih lokalnih izbora.“

Članak 10.


Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički, osobito u svrhu pripreme projekata za povlačenje novčanih sredstava iz fondova Europske unije

Članak 11.

U članku 57. iza riječi: „mogu dati“ dodaju se riječi:

„Članovi Općinskog vijeća“

Članak 12.


„Imovinom Općine Štitar upravljaju, koriste se i raspolažu općinski načelnik i općinsko vijeće u skladu s odredbama Zakona i Statuta, pažnjom dobrog gospodara.“

Članak 13.

U članku 73. Dodaju se članci 1.2. i 3. koji glase:

Temeljni financijski akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je proračun.

Općinski načelnik, kao jedini ovlašteni predlagatelj, dužan je utvrditi prijedlog proračuna i podnijeti ga Općinskom vijeću na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom. Općinskom vijeću.

Proračun donosi Općinsko vijeće u skladu s posebnim zakonom.

U istom članku dosadašnji stavci 1.2. 3. i 4. postaju stavci 4. 5. 6. i 7.

Članak 14.

Iza članka 73. dodaje se novi članak 73.a koji glasi:

Ako općinski načelnik ne predloži proračun Općinskom vijeću ili povuče prijedlog prije glasovanja o proračunu u cjelini te ne predloži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu razriješiti općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti općinskog načelnika i raspisati prijevremene izbore za općinskog načelnika sukladno posebnom zakonu.

Novoizabrani općinski načelnik dužan je predložiti Općinskom vijeću proračun u roku od 45 dana od dana stupanja na dužnost.

Općinsko vijeće mora donijeti proračun iz stavka 3. ovoga članka u roku od 45 dana od dana kada ga je općinski načelnik predložio Općinskom vijeću.

Rješenje Vlade Republike Hrvatske o razrješenju općinskog načelnika iz stavka 1. ovoga članka stupa na snagu danom objave u „Narodnim novinama“.

Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske iz stavka 5. ovoga članka razriješeni općinski načelnik može podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana objave rješenja.

Postupak rješavanja o tužbi protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske je hitan.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučit će o tužbi u roku od 30 dana od dana primitka tužbe te svoju odluku bez odgađanja dostaviti Vladi Republike Hrvatske i razriješenom općinskom načelniku.

Odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Ako je tužba odbačena ili odbijena, Vlada Republike Hrvatske će raspisati prijevremene izbore za općinskog načelnika u roku od 90 dana od dana objave odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u „Narodnim novinama“.

Članak 15.


Ako Općinsko vijeće ne donese proračun prije početka proračunske godine, privremeno se, a najduže za prva tri mjeseca proračunske godine, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa tijela općine i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u skladu s posebnim zakonom.


Odluku o privremenom financiranju iz stavka 1. ovoga članka donosi Općinsko vijeće do 31. prosinca, u skladu s posebnim zakonom na prijedlog općinskog načelnika ili povjerenika Vlade Republike Hrvatske.

U slučaju kada je raspušteno samo Općinsko vijeće, a općinski načelnik nije razriješen, do imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske, financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi općinski načelnik.

Po imenovanju Povjerenika Vlade Republike Hrvatske, općinski načelnik predlaže povjereniku novu odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka u koju su uključeni ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci u vremenu do dolaska povjerenika.

Ako se do 31. ožujka ne donese proračun, povjerenik donosi odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka za razdoblje do donošenja proračuna.

Odluka o financiranju nužnih izdataka iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju propisanoj posebnim zakonom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi.“

Članak 16.

Odluke i drugi opći akti uskladit će se na temelju ovoga Prijedloga za donošenje statutarne odluke o izmjenama i dopunama statuta općine Štitar i Zakona kojim se uređuje pojedino područje u roku 120 dana .

Članak 17.

Ova Statutarna odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije“.

KLASA:012-03/18-01/01 UR.BROJ:2212/09-01-18/02 Štitar, 21. ožujka 2018.


Na temelju članka 21. stavka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj: 94/13, 73/17.), članka 35. i 79. Statuta Općine Štitar („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj: 03/13.), Općinsko vijeće Općine Štitar na 10. redovnoj sjednici održanoj 21. ožujka 2018. godine, donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

OPĆINE ŠTITAR ZA RAZDOBLJE 2018. – 2024. GODINE

I.

Donosi se Plan gospodarenja otpadom Općine Štitar za razdoblje 2018. – 2024. godine.

Plan gospodarenja otpadom Općine Štitar za razdoblje 2018. – 2024. godine nalazi se u privitku ove Odluke i njezin je sastavni dio.

II.

Zadužuje se Jedinstveni upravni odjel da o donošenju ove Odluke upozna sva relevantna tijela koja sudjeluju u provedbi Plana iz točke I. ove Odluke.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko srijemske županije.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U OPĆINI ŠTITAR

ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2024. GODINE

Štitar, ožujak 2018.

SADRŽAJ:

0. Uvod





2. Analiza i ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području Općine Štitar uključujući ostvarivanje ciljeva


2.2. Divlja odlagališta otpada na području Općine Štitar










4.1. Podaci o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom





6.2. Edukacija













0. Uvod

Gospodarenje otpadom predstavlja prioritetno pitanja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Istovremeno to je područje s najvećim zaostajanjem u organizacijskom i financijskom smislu za standardima Europske unije. Osnovni ciljevi koje je Republika Hrvatska zacrtala kroz pristupne pregovore s Europskom unijom su: izgradnja centara za gospodarenje otpadom, uvođenje primarne selekcije otpada te saniranje i usklađivanje postojećih i zatvaranje neusklađenih odlagališta.

Dok je u Europskoj uniji otpad resurs iz kojega se dobiva energija i razne sirovine za ponovnu uporabu, u Hrvatskoj je otpad uglavnom samo opasnost za okoliš i bezvrijedna tvar. Suvremeno gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, i/ili njegova štetna utjecaja na okoliš, zatim skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Gore navedenim mjerama uspostavlja se cirkularni sustav gospodarenja otpadom, za razliku od tradicionalnog (linearnog) koji je do sada bio zastupljen u Republici Hrvatskoj.

Europska komisija je započela aktivnosti na uspostavi okvira za prelazak na cirkularno gospodarstvo kojim se između ostaloga promovira ponovna uporaba, popravak i recikliranje postojećih materijala i produkata, kao i efikasnije upravljanje resursima. Izuzetno važnu ulogu u cirkularnoj ekonomiji ima održivo gospodarenje otpadom koje doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i razvoju zelenih tehnologija.

Gospodarenje otpadom osiguravaju Vlada RH i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike propisivanjem mjera gospodarenja otpadom. Provedbena tijela na državnoj razini su Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jedinica lokalne i područne (regionalne) i samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Više JLS i JP(R)S mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom Općine Štitar osnovni je dokument o gospodarenju otpadom za razdoblje 2018. - 2024. godine. Plan je usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom (NN 130/05), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 03/17), Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN 46/02), Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 20/17), Odlukom o implementacija Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (Vlada RH 25.05.2017.) kao i programima zaštite okoliša.

Člankom 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definirano je da Plan gospodarenja otpadom grada/općine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za razdoblje od šest godina, dok se njegove izmjene i dopune donose po potrebi. Općina Štitar dužna je objaviti Plan gospodarenja otpadom u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave nakon usvajanja Plana od strane općinskog vijeća.

Plan gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) sadržava sljedeće cjeline:

1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva,

2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,

3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,

4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,

5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,

6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada,

7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,

10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom,

11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

Jedinica lokalne samouprave dužna je za prijedlog Plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležnog upravnog tijela).

Nadležno upravno tijelo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave usklađen s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), propisa donesenih na temelju Zakona i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 03/17).


Nacrt Plana gospodarenja otpadom Općine Štitar objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Posredstvom medija Općina Štitar izvješćuje javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana dostupan te o načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi. Pri tome rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

Jedinica lokalne samouprave dužna je dostaviti godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu.

Jedinica područne (regionalne) samouprave dostavlja objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Plan gospodarenja otpadom treba imati ključnu ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na području Općine Štitar. Održivi sustav gospodarenja otpadom u skladu je s obvezama i smjernicama nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te državnih i lokalnih planskih dokumenata.



Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.

Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostaloga i stoga što se kasnilo s donošenjem cjelovite strategije na razini RH, zatim uslijed nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa, te do nedavno nepostojanja financijskih poticaja.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) ima za cilj uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden treba gospodariti poštujući načela održivog razvoja.

Osnovni sadržaj strategije:

• opis postojećeg stanja s opisom današnjih tokova otpada i količina svih vrsta otpada: komunalnog, građevinskog, opasnog, ambalažnog i sl.,

• smjernice s Konceptom organizacije gospodarenja otpadom, specifično po pojedinim vrstama otpada;

• prijedlog sanacija današnjih, mahom neuređenih odlagališta;

• prijedlog izgradnje novih odlagališta,

• procjena investicija i izvora financiranja.

Temelji strategije:

1. Smanjenje volumena – izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, stara vozila, automobilske gume, papir i dr.),

2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara – odlagališta,

a) sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom,

b) izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara za gospodarenje otpadom sa uređenim odlagalištima, (max. 21 kom),

c) primjena najnovijih tehnologija obrade otpada: MBO – mehaničko–biološka obrada i smanjenje otpada na cca. 20% današnjeg volumena, tehnologije visokih temperatura9 i druge nove tehnologije.

Ciljevi i mjere iz strategije:

• izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru, te otpada kojega se mora odložiti,uz materijalnu i energetsku oporabu otpada,

• razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept –Izbjegavanje –Vrednovanje – Odlaganje),

• smanjivanje rizika od otpada,

• doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj,

• edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom.

Smjernice koje proizlaze iz Strategije:

• razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO koncept),

• aktivnosti po pojedinim tokovima otpada – prilagodba EU propisima,

• instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti (2 uredbe + 13 pravilnika, usklađeno s EU direktivama),

• sanacija odlagališta i starih opterećenja.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine (NN 03/17) određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom i posebnim kategorijama otpada, definira mjere za unaprjeđivanje postupaka priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i druge postupke oporabe i zbrinjavanja otpada na području Republike Hrvatske.

Osim Nacionalne strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja za okoliš, Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom u Hrvatskoj definirano je i nizom drugih zakonskih i podzakonskih akta:

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

• Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16)



• Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06, 111/06, 109/12, 94/13, 93/16)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13, 94/13, 95/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16)

• Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

• Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08, 94/13)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08)

• Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije (NN 6/14)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14)

• Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14)

• Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14)

• Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15)

• Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15)

• Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16)

• Odluka o područjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaže (NN 88/15)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15)

• Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15).


Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definirana su osnovna načela gospodarenja otpadom koja se temelje na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske

unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. načelo onečišćivač plaća – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,

2. načelo blizine – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,

3. načelo samodostatnosti – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada,

4. načelo sljedivosti – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Sustav odgovornosti u gospodarenju otpadom definiran je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), a obveze gradova i općina u gospodarenju otpadom definirane su člankom 28.

Članak 28.

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati:

1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada,

2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

4. provedbu Plana,

5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba,

6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i

7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

(2) Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više obveza iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Jedinica lokalne samouprave dužna je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati provedbu obveze iz stavka 1. ovoga članka na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada.



Ambalažni otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada predstavlja svaku ambalažu ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke.

Biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom.

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik.

Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama.

Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Također je to i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike).

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01.

Mobilno reciklažno dvorište - mobilna jedinica je pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Monitoring (praćenje stanja okoliša) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša.

Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim Zakonom o zaštiti okoliša, obavlja poslove u području zaštite okoliša. Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014.

Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja.

Odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje,

b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine),

c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014.

Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu.

Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom (stara vozila, otpadna ulja, gume, baterije i akumulatori, azbest, medicinski otpad i dr.).

Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.

Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada.

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada.

Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu


svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje.

Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu.

Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana.

Postupci obrade otpada su sljedeći:

o Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su postupci kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija.

o Biološki postupci obrade otpada su postupci koji biološkim metodama mijenjaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja.

o Termički postupci obrade otpada su postupci uporabom topline pod nužnim i propisanim uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo i slični postupci.

o Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način zbrinjavanja i uporabe otpada, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje, stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad.

POPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD10

01 OTPAD KOJI NASTAJE PRI ISTRAŽIVANJU, EKSPLOATIRANJU I FIZIKALNO-KEMIJSKOJ OBRADI MINERALNIH SIROVINA

02 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE HORTIKULTURE, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA,ŠUMARSTVA, LOVSTVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA I PRERADE HRANE

03 OTPAD OD PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE DRVENIH PANELA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I KARTONA

04 OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNARSKE I TEKSTILNE INDUSTRIJE

05 OTPAD OD RAFINIRANJA NAFTE, PROČIŠĆAVANJA PRIRODNOG PLINA I PIROLITIČKE OBRADE UGLJENA

06 OTPAD IZ ANORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

07 OTPAD IZ ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

08 OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE PREVLAKA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH TINTA

09 OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE

10 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA

11 OTPAD OD KEMIJSKE POVRŠINSKE OBRADE I PREVLAČENJA METALA I DRUGIH MATERIJALA; HIDROMETALURGIJE OBOJENIH METALA

12 OTPAD OD MEHANIČKOG OBLIKOVANJA TE FIZIKALNE I MEHANIČKE POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

14 OTPAD OD ORGANSKIH OTAPALA, RASHLADNIH I POTISNIH TVARI (osim 07 i 08)

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)

18 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZAŠTITE ZDRAVLJA LJUDI I ŽIVOTINJA I/ILI SRODNIH ISTRAŽIVANJA (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)

19 OTPAD IZ GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA IZVAN MJESTA NASTANKA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ USTANOVA I TRGOVINSKIH I PROIZVODNIH DJELATNOSTI) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SAKUPLJENE SASTOJKE KOMUNALNOG OTPADA

10 Pravilnik o katalogu otpada, NN 90/15. 2. Analiza i ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području Općine Štitar uključujući ostvarivanje ciljeva



Uvid u postojeće stanje postupanja s otpadom, te u postojeće i buduće količine, kao i sastav proizvedenog otpada potreban je kako bi se pronašla optimalna rješenja za uspostavu što kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom.

Otpad sa područja Općine Štitar trenutno se odlaže u kazetu na odlagalištu komunalnog otpada ''Stara ciglana'' u Županji. Za odlagalište ''Stara ciglana'' predviđeno je postepeno saniranje i proširenje, te konačno zatvaranje odlagališta nakon izgradnje i stavljanja u funkciju regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Na području Općine Štitar trenutno je u funkciji sustav sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada na način da se isti organizirano prikuplja po domaćinstvima i privrednim subjektima i odvozi na odlagalište komunalnog otpada ''Stara ciglana'' gdje se zbrinjava postupkom odlaganja u kazetu. Tvrtka ČISTOĆA ŽUPANJA d.o.o. imala je koncesiju za prikupljanje komunalnog otpada s područja Općine Štitar u trenutku izrade ovog elaborata. Na području Općine Štitar u 2016. godini prikupljeno je 409 t miješanog komunalnog otpada, 9,7 t glomaznog otpada i 8,16 t ostalog otpada koji nije biorazgradiv.


Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje se odnose pored ostalih i na komunalne djelatnosti, koje su pobliže određene odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15) određena su načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, kao i druga pitanja vezana uz svrhovito obavljanje komunalnih djelatnosti. Jedna od komunalnih djelatnosti koja proizlazi iz Zakona o komunalnom gospodarstvu je i odlaganje komunalnog otpada, što podrazumijeva obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada, te saniranje i zatvaranje odlagališta na temelju posebnih propisa.

U cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne uprave u obvezi je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njeno provođenje. Odlukom o komunalnom redu propisuju se odredbe koje se odnose na uređenje naselja, održavanje čistoće i čuvanje javnih površina, korištenje javnih površina, skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom, uklanjanje snijega i leda, uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, mjere za provođenje komunalnog reda, kao i kaznene odredbe.

Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima jedinice lokalne samouprave u čijoj nadležnosti je komunalno gospodarstvo, a zadaća komunalnog redarstva je da obavlja nadzor nad provedbom odredbi o komunalnom redu.

Zakon o komunalnom gospodarstvu omogućava jedinicama lokalne samouprave da na temelju ugovora osnuju zajedničko komunalno redarstvo. Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari. Komunalni redari u provođenju odredbi Odluke o komunalnom redu ovlašteni su rješenjima narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, izricati mandatne kazne te predložiti pokretanje prekršajnog postupka.

Na području Općine Štitar donijeta je Odluka o komunalnom redu i Općina Štitar ima komunalnog redara koji se brine za provedbu komunalnog reda.

Općina Štitar uključena je u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza otpada koje obavlja koncesionar – komunalna tvrtka ČISTOĆA ŽUPANJA d.o.o. Prikupljeni otpad odvozi se i odlaže u kazetu na gradsko odlagalište ''Stara ciglana'' u Županji. Otpad se prikuplja u plastičnim posudama zapremine 80, 120 i 240 l. Odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava i privrede obavlja se jedanput tjedno, dok se glomazni otpad odvozi kvartalno. Osim toga građani mogu izvan redovitog odvoza glomaznog otpada naručiti odvoz glomaznog otpada što se posebno naplaćuje. Tijekom 2016. godine s područja Općine Štitar tvrtka koncesionar prikupila je i zbrinula ukupno 409 tona miješanog komunalnog otpada, 9,7 tona glomaznog otpada i 8,16 tona ostalog otpada koji nije biorazgradiv. Uz miješani komunalni otpad, na području Općine

Štitar se provodi i izdvojeno prikupljanje starog papira, plastičnih polimera, metala, stakla i tekstila koje se vrši sustavom prikupljanja na zelenim otocima.

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) propisane su naknade jedinicama lokalne samouprave ukoliko ne smanje količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta otpada. Pri tome se kao referentna godina uzima 2015. g., a cilj je da se do 2022. godine količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže smanje na 50% količine koju je pojedina jedinica lokalne samouprave odložila 2015.g.

Za Općinu Štitar polazišna vrijednost je 532,72 tona miješanog komunalnog otpada koliko je s područja općine preuzeto i deponirano tijekom 2015. godine (269 kg/stanovniku/godini). Usporedbom s količinama odloženog miješanog komunalnog otpada u 2016. godini (409 t, 203 kg/stanovniku/godini) zamjetan je znatan pad količina proizvedenog i odloženog otpada. Stoga je potrebno nastaviti s pokrenutim mjerama za što veće izdvajanje i selekciju otpada na kućnom pragu kako bi se smanjile količine nesortiranog miješanog komunalnog otpada i izbjeglo plaćanje sankcija, odnosno „poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada“.

2.2. Divlja odlagališta otpada na području Općine Štitar

U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN 130/05, u nastavku je dana sljedeća kategorizacija odlagališta:

1. Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/ općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola – lokacijske, građevinske i uporabne.

2. Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine


za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/ općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola – lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.

3. Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

4. Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od potrebnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

5. »Divlja« odlagališta otpada – su neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom.

U trenutku izrade ovog elaborata na području Općine Štitar nisu evidentirana divlja odlagališta otpada.


Neopasni otpad11 je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014, dok je inertni otpad onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama.

Postojeće stanje gospodarenja s neopasnim i inertnim otpadom na području Općine Štitar je proteklih godina znatno unaprijeđeno. Uspostavljen je sustav prikupljanja otpadnog papira, stakla, plastike, metala i tekstila iz domaćinstava putem zelenih otoka.

Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) definirana je i obveza posebnog gospodarenja građevinskim otpadom. Budući da Općina Štitar ne raspolaže adekvatnim prostorom za zbrinjavanje građevinskog otpada, odlaganje će se obavljati na reciklažnom dvorištu u Županji.

Na području Općine Štitar u ulici J. J. Strossmayera postavljen je jedan zeleni otok opremljen spremnicima za odvojeno prikupljanje stakla, papira, plastike, metala i tekstila.

11 Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13, 73/17

Sustav zelenih otoka je jedan od načina za uspostavu odvojenog prikupljanja nekih vrsta otpada koje su iskoristive kao sekundarne sirovine (papir, staklo, PET, metal).


Opasni otpad12 je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014. Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati, i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog odlaganja, uključujući monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja.

Na području Općine Štitar ne postoji mogućnost odlaganja opasnog/problematičnog otpada na prostoru reciklažnog dvorišta jer isto još nije oformljeno. Izgradnjom reciklažnog dvorišta kao i nabavkom mobilne jedinice biti će omogućeno zbrinjavanje sljedećih vrsti otpada:

• 20 01 13* otapala

• 20 01 14* kiseline

• 20 01 15* lužine

• 20 01 17* fotografske kemikalije

• 20 01 19* pesticidi

• 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

• 20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike

• 20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25

• 20 01 27* boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

• 20 01 29* deterdženti koji sadrže opasne tvari

• 20 01 31* citotoksici i citostatici

• 20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01*, 16 06 02* ili 16 06 03* inesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

• 20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente

• 20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

• 16 05 04* plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koji sadrže opasne tvari

• 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

• 15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

• 17 06 01* izolacijski materijali koji sadrže azbest

• 17 06 03* ostali izolacijski materijali, koji se sastoje od ili sadrže opasne tvari

• 17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest

• 17 08 01* građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni opasnim tvarima

12 Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13, 73/17


• 08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) propisana je obveza za proizvođača otpada koji stvara 500 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, da je dužan izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada (PGO-PO) za tu određenu lokaciju. Iznimno proizvođač otpada nije dužan izraditi plan ako posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom. Proizvođač otpada je obvezan revidirati plan svakih pet godina, te u slučaju značajne promjene u radu na lokaciji.

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu („Pregled podataka o provedbi obveze izrade plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada“) s područja Općine Štitar jedino je tvrtka ALPI AVIATION d.o.o. izradila Plan gospodarenja otpadom sukladno zakonskom zahtjevu.


Člankom 53. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definirane su posebne kategorije otpada: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan - dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Posebnom kategorijom otpada smatra se i:

1. određeni otpad za kojeg, temeljem analize postojećeg stanja o gospodarenju tim otpadom, ministar odlukom utvrdi da je potrebno odrediti poseban način gospodarenja tim otpadom,

2. određeni otpad za kojeg je propisom Europske unije uređen način gospodarenja.

U trenutku izrade ovog elaborata gospodarenje pojedinim vrstama otpada bilo je uređeno posebnim propisima navedenim u poglavlju 1.1. – Nacionalno zakonodavstvo.

Iz priloženog popisa zakonske regulative kojom je uređeno gospodarenje posebnim kategorijama otpada lako je vidljivo da gotovo sve navedene vrste otpada nastaju ili mogu nastati na području Općine Štitar, te bi i gospodarenje njima trebalo urediti u skladu s navedenim propisima.

Većina propisa najviše obvezuje proizvođače otpada (tvrtke), dok se obveze Općine Štitar javljaju u Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16). Općina Štitar dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu. Osim toga Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) propisuje obvezu osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem da zaprimi građevni otpad iz kućanstva koji nastaje održavanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik u količini ne većoj od 200 kg u šest uzastopnih mjeseci. Građevni otpad koji sadrži azbest nastao tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine odlaže se na posebno

izgrađenim plohama odlagališta i neusklađenih odlagališta – kazetama za zbrinjavanje azbesta. Preuzimanje i zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest sa područja Općine Štitar obavlja se na odlagalištu ''Petrovačka dola'' koje ima uređenu kazetu za odlaganje azbestnog otpada.

Općina Štitar je uređenjem i opremanjem zelenog otoka osigurala uvjete za prihvat pojedinih vrsti otpada koje su zakonom posebno prepoznate, te je i postupanje s njima posebno uređeno. Zbrinjavanje ambalažnog otpada je nakon stupanja na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu riješeno na zadovoljavajući način, te je danas rijetkost prizor prazne ambalaže odbačene u prirodi, uz prometnice i sl.

Za neke druge vrste otpada (opasnog i neopasnog) kao što su otpadne gume, baterije i akumulatori, otpadna vozila i elektronički otpad, Republika Hrvatska je također dodijelila koncesije za sakupljanje ovlaštenim tvrtkama, a preuzimanje takvog otpada je postalo besplatno, odnosno cijena njegovog zbrinjavanja je već ukalkulirana u cijeni novog proizvoda. Za otpad kao što je otpadna ambalaža i otpadna vozila čak je osigurana i naknada po komadu odnosno kilogramu predanog otpada, te se na taj način dodatno stimuliralo selektivno prikupljanje i izdvajanje posebnih kategorija otpada. Iako je donošenje posebnih Pravilnika kojima se uredilo gospodarenje posebnim kategorijama otpada za sada polučilo dobre rezultate, problemi se javljaju kod kućanstava odnosno kod produkcije malih količina pojedinih vrsti otpada. Koncesionarima je neisplativo vršiti prikupljanje malih količina otpada, jer su u takvim slučajevima troškovi transporta i angažmana djelatnika veći od dobiti i koristi koja se postiže prikupljanjem otpada (npr. uvjet za prikupljanje električnog i elektroničkog otpada od korisnika je minimalna težina od 30 kilograma otpada za zbrinjavanje). Zbog toga su i dalje česti slučajevi da se kod pojave manjih količina posebnih kategorija otpada, s istima ne gospodari na zakonom propisan način, već iste često završavaju u komunalnom otpadu.



Većinu sakupljenog otpada na području Općine Štitar predstavlja miješani komunalni otpad koji se organizirano prikuplja. Sakupljanje je organizirano na način da koncesionar – tvrtka ČISTOĆA ŽUPANJA d.o.o., jednom tjedno vlastitim voznim parkom vrši prikupljanje komunalnog otpada iz domaćinstava i gospodarskih subjekata, te prikupljeni otpad odvozi na odlaganje u kazetu na deponiju ''Stara ciglana'' u Županji. Za prikupljanje otpada koriste se plastične posude (kante) volumena 80, 120 i 240 l i vreće za otpad od 80 i 120 l, a glomazni otpad se odvozi kvartalno kao i po pozivu korisnika.

Kod razmatranja količina proizvedenog miješanog komunalnog otpada važno je iste sagledati u kontekstu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17). Uredbom je predviđeno uvođenje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada na način da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do kraja tekuće godine za prethodnu godinu izračunati i jedinicama lokalne samouprave dostaviti iznos poticajne naknade za količine miješanog komunalnog otpada koje prekoračuju dopuštenu količinu za predmetnu godinu. Iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada izračunavati će se prema


slijedećoj formuli:

N=J x m

Pri čemu je:

N – iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada izražen u kunama

J – jedinična naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, izražena u kunama po toni

m – masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja prekoračuje dopuštenu količinu određenu graničnom količinom miješanog komunalnog otpada u kalendarskoj godini, izražena u tonama.

Jedinična naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada iznosi:







Prekoračena količina miješanog komunalnog otpada je razlika mase sakupljenog miješanog komunalnog otpada na području jedinice lokalne samouprave i granične količine miješanog komunalnog otpada.

Granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice lokalne samouprave:

• za 2017. godinu iznosi 80% od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne samouprave





• za 2022. godinu iznosi 50% od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne samouprave.

Proizvedena količina miješanog komunalnog otpada u 2015. godini za pojedinu jedinicu lokalne samouprave objavljena je u dokumentu „Podaci o proizvedenim količinama miješanog komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave za 2015. godinu“ koji je dostupan na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu13. Sukladno navedenom dokumentu, referentna vrijednost za izračun poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada u periodu 2017. – 2022. godina za Općinu Štitar iznosi 532,72 tona miješanog komunalnog otpada koliko je u Općini Štitar proizvedeno i od strane koncesionara preuzeto i predano na odlaganje tijekom 2015. godine (269 kg/stanovniku/godini). Prema Izviješću o komunalnom otpadu za 2016. godinu, na području Općine Štitar proizvedeno je i predano na odlaganje ukupno 409 tona miješanog komunalnog otpada (203 kg/stanovniku/godini) što predstavlja značajno smanjenje ukupne količine proizvedenog i odloženog komunalnog otpada.

Na području Republike Hrvatske zamjetan je negativan trend (Slika 1.), odnosno porast količina proizvedenog komunalnog otpada, te on za 2016. godinu iznosi 392 kg/stanovnik/godina14.

13 http://www.azo.hr/Izvjesca14 14 Izvor: www.azo.hr (Izvješće o komunalnom otpadu za 2016. g.)

Slika 1. Godišnje količine proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u RH u razdoblju od 1995.


http://www.azo.hr/


Općina Štitar je s količinom od 203 kg/stanovnik/godina znatno ispod državnog i ispod županijskog prosjeka (Slika 2.) koji iznosi 295 kg/stanovnik/godina. Pri tome se najveće količine proizvedenog komunalnog otpada bilježe u priobalnim županijama što se pripisuje utjecaju turizma. Iako Općina Štitar u odnosu na državni i županijski prosjek ima povoljnije

pokazatelje količina proizvedenog i odloženog komunalnog otpada, potrebno je i dalje kontinuirano raditi na osvještavanju i edukaciji stanovništva kako bi se postigli propisani ciljevi za period do 2022. i kako bi se izbjegla obveza plaćanja poticajne naknade za smanjivanje količina odloženog komunalnog otpada.

Slika 2. Specifična količina proizvedenog komunalnog otpada u 2016., po županijama

Kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi za plaćanje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada potrebno je kontinuirano unaprjeđivati postojeći sustav gospodarenja otpadom na način da se što više komponenti (vrsta otpada) izdvaja iz miješanog komunalnog otpada i zasebno zbrinjava u skladu s zakonskim zahtjevima. To se prvenstveno može postići odlaganjem otpada na prostoru reciklažnog dvorišta / mobilne jedinice, zelenih otoka te prikupljanjem zasebnih komponenti na lokaciji korisnika – biootpad, staklo, papir, plastika, metal i sl. Pri tome je najbitnije da se kontinuirano radi na edukaciji i osvještavanju korisnika jer je jedino na taj način moguće postići planirane ciljeve.


Na području Općine Štitar provodi se odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, te plastike na kućnom pragu, dinamikom sakupljanja jednom mjesečno.

Na području Općine Štitar u ulici J. J. Strossmayera postavljen je jedan zeleni otok opremljen spremnicima za odvojeno prikupljanje stakla, papira, plastike, metala i tekstila. Spremnici na zelenom otoku prazne se po potrebi.

Odvojeno sakupljanje otpada definirano je člankom 5. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17):

Sustav sakupljanja komunalnog otpada

Članak 5.

(1) Javna usluga se pruža i koristi u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada u skladu sa sljedećim standardima:

1. korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene

predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu i korištenjem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada

2. odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

(2) U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pruža se javna usluga:

1. prikupljanja miješanog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge

2. prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge.

(3) U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju se bez naknade za korisnika usluge sljedeće usluge povezane s javnom uslugom:

1. sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge

2. sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini

3. sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge

4. sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

(4) Na zahtjev korisnika usluge pružaju se sljedeće usluge:


1. preuzimanje otpada iz stavka 2. ovoga članka u slučaju iznimnog preuzimanja veće količine otpada

2. preuzimanje glomaznog otpada, osim preuzimanja glomaznog otpada iz stavka 3. točke

3. ovoga članka.

(5) Spremnik kod korisnika usluge i spremnik postavljen na javnoj površini, iz stavka 1. ovoga članka, smatraju se primarnim spremnikom propisanim posebnim propisom kojim se uređuje

gospodarenje otpadom.

Nužno je da Općina Štitar u suradnji s pružateljem javne usluge/koncesionarom u što kraćem roku uspostavi sustav sakupljanja komunalnog otpada sukladno zahtjevima Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17). Istovremeno je potrebno poraditi na edukaciji stanovništva jer je vidljivo da su količine reciklabilnog otpada sakupljenog prethodnih godina ispod očekivanih vrijednosti (Tablica 1.).

Tablica 1. Količine odvojeno sakupljenih vrsta otpada15

Godina Papir (t)

Plastika (t)

Staklo (t)

Metal (t)

Glomazni otpad /(t)

Tekstil (t)

Biootpad (t)

2015. 0,60 1,04 0,58 0,33 36,40 0,00 0,00

2016. 2,30 1,22 0,36 0,39 9,70 0,00 0,00

15 Izvor: Izviješće o komunalnom otpadu za 2015. i 2016. godinu, HAOP Udio miješanog komunalnog otpada u ukupno sakupljenom otpadu na području Općine Štitar za 2016. godinu iznosio je 96,7%, dok je sav ostali sakupljeni otpad činio tek 3,3%.

Tablica 2. Udjeli miješanog i odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u RH i Općini Štitar u 2016. godini

Godina 2016.

Republika Hrvatska

udio miješanog komunalnog otpada (%) 74

udio ostalih vrsta komunalnog otpada (%) 26

Općina Štitar

udio miješanog komunalnog otpada (%) 96,7

udio ostalih vrsta komunalnog otpada (%) 3,3

Analizirajući podatke za 2016. godinu uočava se da je na razini Općine Štitar udio odvojeno sakupljenih vrsta komunalnog otpada znatno slabiji u odnosu na državni prosjek (Tablica 2.), što ukazuje na nizak stupanj primarne selekcije otada. Postignuti rezultati su ispod državnog prosjeka te je potrebno nastaviti sa započetim aktivnostima u cilju dostizanja propisanih ciljeva.

U nastavku teksta prikazani su ciljevi sa rokovima izvršenja propisani nacionalnim i EU zakonodavstvom (Tablica 3., Tablica 4., Tablica 5.).

Tablica 3. Kvantitativni ciljevi za količine otpada (izvor: Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13.)

Ciljevi

Udio (%) / godina (osim ako nije drugačije navedeno)

2015. 2016 2017. 2018. 2020.

Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini

35

Najveća dopuštena masa otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj

800.000 tona

Zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom

odlagalištu nakon 31. prosinca 2017.

Osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih materijala: papir, metal, plastika i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva

50

Osigurati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe, uključujući postupke zatrpavanja i nasipavanja, u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevnog otpada, isključujući materijal iz prirode utvrđen ključnim brojem 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03

70


Tablica 4. Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu (Izvor: PGO RH, NN 03/17)

1.

Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim

otpadom

Cilj 1.1 Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%

Cilj 1.2 Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3 Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

Cilj 1.4 Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada

2.

Unaprijediti sustav gospodarenja

posebnim kategorijama otpada

Cilj 2.2 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom

Cilj 2.4 Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom

Cilj 2.5 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu

Cilj 2.6 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom


Ciljevi

Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.





Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. godine

95 85 75 55 35


Obzirom da nisu rađene analize sastava komunalnog otpada, ne može se utvrditi točna količina biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu. Količina biorazgradivog otpada je potrebna u svrhu izračuna ciljeva za smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada na odlagalištima. Republika Hrvatska se obvezala smanjiti količinu odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997. godine:




U svrhu određivanja pojedinačnog cilja za Općinu Štitar bilo bi potrebno izraditi analizu otpada. Međutim, analiza sastava otpada se može temeljiti i na podacima iz sličnih uvjeta. Udio biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu (uključujući papir

i karton) za 2016. godinu prema procjeni Hrvatske agencije za okoliš i prirodu iznosi i do 65%16. Međutim, u većem dijelu

Općine Štitar stanovnici stanuju u privatnim kućama s dvorištima, gdje se biorazgradivi otpad u domaćinstvima može kompostirati za osobne potrebe, a dio se može dati i kao hrana domaćim životinjama te se pretpostavlja da su količine biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu na području Općine Štitar opravdano smanjene u odnosu na prosjek RH. Na području Općine Štitar u trenutku izrade ovog Plana ugovorom s tvrtkom koncesionarom nije bilo ugovoreno i gospodarenje biorazgradivim otpadom. Kako se planirano smanjenje odloženog biootpada na odlagalištima može postići prvenstveno uspostavom sustav sakupljanja biootpada iz kućanstava potrebno je žurno uspostaviti sustav gospodarenja biorazgradivim otpadom i uskladiti se sa zahtjevima Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) koja je


propisala uspostavu sustava sakupljanja biorazgradivog otpada na kućnom pragu. Planom gospodarenja otpadom RH za 16 Izvor: http://www.azo.hr/Izvjesca14 Izviješće o komunalnom otpadu za 2016. godinu, HAOP, studeni 2017. godine

razdoblje 2017. – 2022. godine (NN 3/17), u članku 1.2.1.2. „Građevine za biološku obradu otpada“ za Vukovarsko-srijemsku županiju su navedena tri bioplinska postrojenja koja posjeduju dozvolu za gospodarenje biorazgradivim otpadom (Slika 3.), dok kompostišta nije bilo u širem okruženju.g

Slika 3. Pregled kompostišta i bioplinskih postrojenja u RH

Općina Štitar bi u narednom razdoblju trebala iskoristiti najavljene mogućnosti financiranja nabavke opreme za sustav gospodarenja biorazgradivim otpadom. Preporuka je da se za zainteresirana kućanstva nabave i podijele kućni komposteri, a za ostatak kućanstava kante i vrećice za biorazgradivi otpad. Nabavka spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog otpada i reciklabilnog otpada u obvezi je davatelja javne usluge (koncesionara).

Obzirom da će se sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), nove cijene komunalne usluge bazirati na broju odvoza otpada, za očekivati je da bi interes kućanstava za podjelu kompostera mogao biti velik, jer Uredba je propisala da se biorazgradivi otpad iz kućanstava odvozi jednom tjedno, što znači da će kompostiranjem u vlastitom dvorištu kućanstva mjesečno uštedjeti četiri odvoza biootpada, a ujedno se izdvajanjem i kompostiranjem biorazgradivog otpada smanjuje i

količina miješanog komunalnog otpada, te je realno za očekivati da se smanji i broj odvoza miješanog komunalnog otpada.

Kako bi se izbjegle i na najmanju moguću mjeru svele zlouporabe mogućnosti da kućanstva potpišu izjavu da će kompostirati biorazgradivi otpad u vlastitom dvorištu, Općina Štitar i davatelj javne usluge bi trebali kontrolirati i strogo kažnjavati (financijski) pojedince koji se opredijele za vlastito kompostiranje, a nastave odlagati biorazgradivi otpad u kante s miješanim komunalnim otpadom.

Za potrebe edukacije stanovništva o mogućnostima kompostiranja u vlastitom dvorištu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je tijekom 2017. godine izradio te zainteresiranim JLS i komunalnim tvrtkama podijelio promotivne letke (Slika 4.).



Slika 4. Promotivni letak o kompostiranju


Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje otpada iz spremnika od 80, 120 i 240 litara iz kućanstava i od pravnih subjekata. Sustav naplate odvoza miješanog komunalnog otpada tvrtke koncesionara – Čistoća Županja d.o.o. se obračunava prema jedinstvenoj

mjesečnoj naknadi, a odvoz se obavlja jednom tjedno. Ukoliko je količina otpada veća od veličine posude za tjedni odvoz, dodatne količine otpada mogu se predati isključivo u za to predviđenim plastičnim vrećama koncesionara volumena 80 i 120 litara. U nastavku teksta (Tablica 6.) priložen je važeći cjenik usluga (u trenutku izrade Plana) odvoza komunalnog otpada.

Tablica 6. Cijenik usluga odovoza komunalnog otpada

Vrsta korisnika Naziv usluge Jedinica mjere

Tjedno sakupljanja

Cijena u kn PDV u kn Ukupno

Kućanstva Sakupljanje I zbrinjavanje 120 lit 1 35,20 8,80 44,00

Kućanstva Sakupljanje I zbrinjavanje 240 lit 1 56,00 14,00 70,00

Kućanstva - samačka Sakupljanje I zbrinjavanje 80 lit 1 24,80 6,20 31,00

Kućanstva - kvartal Sakupljanje I zbrinjavanje (4mj/ god) 120 lit 1 35,20 8,80 44,00


Doplata vrećica 80 lit Sakupljanje I zbrinjavanje komad 1 5,60 1,40 7,00

Doplata vrećica 120 lit Sakupljanje I zbrinjavanje komad 1 7,20 1,80 9,00

Na području Općine Štitar organizirane akcije odvoza glomaznog otpada provode se dva puta godišnje kada stanovnici mogu svoj glomazni otpad predati koncesionaru koji ga preuzima i zbrinjava bez naknade. U trenutku izrade ovog Plana, Općina Štitar i tvrtka koncesionar su radili na formiranju novih cijena komunalnih usluga te je u planu da se kroz cijenu komunalne usluge stanovnicima omogući da jednom godišnje po pozivu mogu bez naknade predati glomazni otpad, dok će dovoz i besplatno odlaganje na prostoru reciklažnog dvorišta biti omogućeno tijekom cijele godine.

Sukladno odredbama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) koncesionar za komunalni otpad je u narednom periodu obvezan provesti usklađivanje, na način da se na obračunskom mjestu korisnika organizira prikupljanje miješanog komunalnog otpada, reciklabilnog otpada (plastika, otpadni metal i otpadno staklo, a kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju (npr. otpadni tekstil, otpadno drvo i sl.)), biorazgradivog otpada i glomaznog otpada. Na temelju novih zakonskih zahtjeva koncesionar treba oformiti „cjenik javne usluge“ na koji mu suglasnost izdaje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. Pri tome predložene cijene trebaju biti takve da potiču korisnika usluge da odvojeno od miješanog komunalnog otpada predaje: biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i problematični otpad, te da kada je to primjenjivo, kompostira biootpad.

Davatelj javne usluge je dužan objaviti suglasnost na cjenik u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave te obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 30 dana prije dana primjene cjenika.


4.1. Podaci o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom

Kategorije građevina koje uključuju i postrojenja za gospodarenje otpadom u smislu planiranja u dokumentima prostornog uređenja (lokacije) su:

1. građevine od državnog značaja:

centar za gospodarenje otpadom

spalionica otpada

odlagalište opasnog otpada

2. građevine od regionalnog značaja:

reciklažni centri

sortirnice

postrojenja za biološku (aerobnu i anaerobnu) obradu otpada

građevine za obradu opasnog i neopasnog otpada, osim onih od državnog značaja

odlagalište neopasnog otpada uključujući i odlagalište sa kazetom za zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest

odlagalište inertnog otpada

3. građevine od lokalnog značaja:

centri za ponovnu uporabu

reciklažna dvorišta

ostale građevine za sakupljanje i obradu otpada koje nisu od državnog i regionalnog značaja

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11) predviđao je izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom na području RH (Slika 5.). Za područje Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije planiran je regionalni CGO Orlovnjak u Općini Antunovac za koji još nije započela priprema dokumentacije za prijavu projekta na EU fondove.

Planirani koncept sustava CGO-a s tehnologijom mehaničko-biološke obrade pridonosi postizanju ciljeva u vezi smanjenja udjela odlaganja biorazgradivog otpada i ukupne količine odloženog otpada, no nije dovoljan u pogledu postizanja ciljeva recikliranja komunalnog otpada. Stoga je novim Planom gospodarenja otpada RH naglasak stavljen na prevenciju nastanka otpada, razvrstavanje i oporabu te je u tom smjeru napravljen zaokret koji podrazumijeva izgradnju centara za ponovnu uporabu, reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostanama kao i reciklažnih dvorišta, uz postojeće i planirane centre za gospodarenje otpadom.

Slika 5. Centri za gospodarenje otpadom na području RH (Izvor: PGO RH (NN 03/17.))

Na području Općine Štitar trenutno nema građevina niti uređaja za gospodarenje otpadom. U skladu s člankom 35., stavak 2., točka 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000


stanovnika na svojem području, a na kojima bi se stanovništvu omogućilo odlaganje pojedinih vrsti otpada.

Općina Štitar donijela je 2014. god. Odluku o sudjelovanju u sufinanciranju izgradnje reciklažnog dvorišta na prostoru gradske deponije u Županji u suradnji sa Gradom Županjom i općinama Bošnjaci, Cerna i Gradište. Izgradnja reciklažnog dvorišta planirana je na dijelu katastarske čestice broj 2992/2, katastarska općina Županja. Reciklažnim dvorištem će upravljati

tvrtka ČISTOĆA ŽUPANJA d.o.o. iz Županje, Veliki kraj 132.

Tvrtka ČISTOĆA ŽUPANJA planira nabavku mobilnog reciklažnog dvorišta – mobilne jedinice, te bi po nabavci iste pružila uslugu mobilne jedinice stanovnicima Općine Štitar.

Popis otpada (Tablica 7.) kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimiti definiran je Dodatkom IV, Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17).

Tablica 7. Popis otpada koji se može predati na reciklažnom dvorištu

NAZIV VRSTA OPIS

problematični

otpad

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

16 05 04* plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koji sadrže opasne tvari

20 01 13* otapala

20 01 14* kiseline

20 01 15* lužine

20 01 17* fotografske kemikalije

20 01 19* pesticidi

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike

20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25

20 01 27* boje, tinte, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

20 01 29* detergenti koji sadrže opasne tvari

20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01*, 16 06 02* ili 16 06 03* i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

otpadni papir 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

20 01 01 papir i karton

otpadni metal 15 01 04 metalna ambalaža

20 01 40 metali

otpadno staklo 15 01 07 staklena ambalaža

20 01 02 staklo

otpadna plastika 15 01 02 plastična ambalaža

20 01 39 plastika

otpadni tekstil 20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil


Krupni (glomazni) otpad 20 03 07 glomazni otpad

jestiva ulja i masti 20 01 25 jestiva ulja i masti

boje 20 01 28 boje, tinte, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01 27*

deterdženti 20 01 30 detergenti koji nisu navedeni pod 20 01 29*

lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31*

Baterije i akumulatori 20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33*

električna i elektronička oprema

20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 21*, 20 01 23* i 20 01 35*

građevni otpad iz kućanstva17

17 01 01 beton

17 01 02 cigle

17 01 03 crijep/pločice i keramika

17 04 11 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10*

17 06 01* izolacijski materijali koji sadrže azbest

17 06 03* ostali izolacijski materijali, koji se sastoje ili sadrže opasne tvari

17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*

17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest

17 08 01* građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni opasnim tvarima

17 08 02 građevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01*

ostalo

08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari

08 03 18 otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17*

16 01 03 otpadne gume

18 01 01 oštri predmeti (osim 18 01 03*)

17 Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) definira obveze jedinice lokalne samouprave člancima 27. i 28.

Članak 27.

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je, sukladno Zakonu, sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada.

(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.

Članak 28.

Jedinica lokalne samouprave dužna je osobi koja upravlja odgovarajućim reciklažnim dvorištem, sukladno Zakonu, u cijelosti nadoknaditi sljedeće troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluge:

– troškove koji nastaju u reciklažnom dvorištu radi preuzimanja, skladištenja i pripreme za prijevoz,

– troškove prijevoza od odgovarajućeg reciklažnog dvorišta do odlagališta s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje

azbesta i

– troškove zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na odlagalištu s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta.

Općina Štitar dužna je sukladno gore navedenom Pravilniku sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada te predvidjeti lokaciju za reciklažno dvorište za građevni otpad u Prostornom planu uređenja Općine, što je Općina Štitar učinila. Naknada za rad reciklažnog dvorišta za građevinski otpad ne može biti dio cijene javne usluge tako da Općina Štitar treba vidjeti za druge mogućnosti financiranja rada reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, a da se pri tome korisnicima (stanovništvu) omogući da građevinski otpad na prostoru reciklažnog dvorišta za građevinski otpad predaje bez naknade.


U trenutku izrade ovog elaborata na području Općine Štitar nije bilo lokacija onečišćenih otpadom.

U slučaju da dođe do nastanka lokacija onečišćenih otpadom iste je potrebno odmah sanirati i označiti natpisima sa zabranom odlaganja otpada te redovito obavljati nadzor kako bi se


spriječilo neovlašteno odlaganje otpada. Osim pojačanog nadzora preporuka je i financijsko sankcioniranje za počinitelje sukladno propisima i Odluci o komunalnom redu.


U prethodnom poglavlju konstatirano je da na području Općine Štitar nisu evidentirane lokacije na kojima se nalazi nepropisno odbačeni otpad, te je u cilju zadržavanja ovakvog povoljnog stanja i dalje potrebno raditi na prevenciji, kao i na edukaciji stanovništva.

U slučaju povremenih odbacivanja malih količina otpada u okoliš vrši se uklanjanje odmah po saznanju o istima.

Člankom 36. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) regulirano je uklanjanje odbačenog otpada.

Članak 36.

(1) Provedbu obveza iz članka 28. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: komunalni redar):

1. mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada

2. mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada.

(2) Mjere iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju:

1. uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

2. uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

3. provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,

4. druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 13. ovoga članka.

(3) Radi provedbe mjera iz stavka 1. točke 2. ovoga članka komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojem je nepropisno odložen otpad uklanjanje tog otpada, odnosno osobi koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru).

(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka određuje se: lokacija odbačenog otpada, procijenjena količina otpada, obveznik uklanjanja otpada, te obveza uklanjanja otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada u roku koji ne može biti duži od 6 mjeseca od dana zaprimanja rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(6) Istekom roka određenog rješenjem iz stavka 4. ovoga članka komunalni redar utvrđuje ispunjavanje obveze određene rješenjem. Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem iz stavka 3. ovoga članka nije

izvršena, jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb dužan je osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.

(7) Ako komunalni redar utvrdi postojanje opravdane sumnje da je opasni ili drugi otpad odbačen na nekretnini čiji vlasnik, odnosno posjednik, ako vlasnik nekretnine nije poznat, odnosno osoba koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), ne dopušta pristup radi utvrđivanja činjeničnog stanja u vezi odbačenog otpada, komunalni redar ovlašten je zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi pristupa na nekretninu u svrhu utvrđivanja činjenica.

(8) Jedinica lokalne samouprave dužna je podatke utvrđene rješenjem iz stavka 3. ovoga članka mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada iz članka 137. stavka 3. točke 7. ovoga Zakona.

(9) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka podnijeti predstavničkom tijelu te jedinice do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(10) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je, temeljem izvješća iz stavka 9. ovoga članka, donijeti odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada.

(11) Sredstva za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave.

(12) Jedinica lokalne samouprave ima pravo na naknadu troška uklanjanja otpada iz stavka 6. ovoga članka od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno od osobe koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se otpad nalazio.

(13) Način provedbe mjera propisanih ovim člankom uređuju se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada, koja se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu, te objavljuje u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.


Člankom 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definiran je red prvenstva gospodarenja otpadom (Slika 6.) koji se primjenjuje u svrhu sprječavanja nastanka otpada kao i primjene propisa i politike gospodarenja otpadom:

1. sprječavanje nastanka otpada,

2. priprema za ponovnu uporabu,

3. recikliranje,

4. drugi postupci oporabe (npr. energetska oporaba),


5. zbrinjavanje otpada.

Slika 6. Red prvenstva gospodarenja otpadom (izvor: PGO RH (NN 03/17.))

Prilikom primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom nadležna tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem i pravne osobe koje prema posebnim propisima obavljaju poslove zaštite okoliša:

1. poduzimaju mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš što može uključivati i prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje određenom vrstom otpada

ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada,

2. uzimaju u obzir opća načela zaštite okoliša – načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivosti i ekonomsku održivost i zaštitu resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa člankom 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17),

3. uzimaju u obzir da povećani troškovi koji mogu nastati primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom u usporedbi s drugim načinom postupanja s otpadom ne budu nerazmjerni te da postoji tržište za dobivene materijale ili energiju ili da se takvo tržište može oformiti.

Plan gospodarenja otpadom RH sadrži Plan sprječavanja nastanka otpada kojim su definirani ciljevi sprječavanja nastanka otpada i mjere potrebne za ostvarenje ovih ciljeva.

Zakonodavno-regulatornim okvirom vezanim za gospodarenje otpadom u RH nastoji se uspostaviti kvalitetniji sustav gospodarenja otpadom temeljen na sprječavanju nastanka otpada i uspostavi učinkovitog sustava odvojenog sakupljanja otpada koji se odgovarajuće oporabljuje.

Sprječavanje nastanka otpada pridonosi ostvarenju sljedećih općih ciljeva gospodarenja otpadom:

• odvajanje gospodarskog rasta od porasta količina nastalog otpada,

• očuvanje prirodnih resursa,

• smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta,

• smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

• smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš.

U nastavku su prikazane mjere sprječavanja nastanka otpada (Tablica 8.) u svrhu postizanja definiranih specifičnih ciljeva Plana sprječavanja nastanka otpada za razdoblje 2015.-2021. godine.

Tablica 8. Mjere sprečavanja nastanka otpada (Izvor: PGO RH, NN 03/17, 73/17)

Redni broj

Naziv mjere Specifični ciljevi

1. Poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja Sprječavanje nastanka građevnog otpada

2. Organizacija informativno- edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane


3. Rad na unaprjeđenju sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od hrane


4. Promicanje održive gradnje Sprječavanje nastanka građevnog otpada

5. Uspostava sustava doniranja hrane Sprječavanje nastanka biootpada

6. Organizacija komunikacijske kampanje za građane Sprječavanje nastanka otpada

7. Poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica Sprječavanje nastanka komunalnog otpada

8. Promicanje kućnog kompostiranja Sprječavanje nastanka biootpada

9. Poticanje „zelene“ i održive javne nabave Sprječavanje nastanka komunalnog otpada, EE otpada i otpadnog papira i kartona, sprječavanje nastanka građevnog otpada

10. Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda Sprječavanje nastanka komunalnog i EE otpada



Minimiziranje otpada, odnosno prevencija nastajanja otpada podrazumijeva poduzimanje različitih mjera kako bi se nastajanje otpada svelo na najmanju moguću razinu, te taj skup mjera predstavlja najpovoljniju metodu za rješavanje problema otpada.

Te se mjere odnose na proces ili na mjesto nastajanja otpada, a uključuju prevenciju nastajanju modifikacijom proizvodnog ili uporabnog procesa, redukciju na samom izvoru, te ponovnu uporabu proizvoda ili njihovo recikliranje, a odnose se uglavnom na odvojeno prikupljeni otpad.

Planom se predviđa poduzimanje preventivnih aktivnosti na smanjivanju nastajanja otpada, i to:

1. zakonskim djelovanjem na privredne subjekte s ciljem primjena mjera za smanjivanje nastajanja otpada,

2. provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva,

3. promotivnim akcijama s ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponašanja tzv. "potrošačkog mentaliteta".

Minimiziranje otpada postiže se i strogim izbjegavanjem nastanka otpada kroz izbjegavanje upotrebe opasnih tvari, te izbjegavanje upotrebe pojedinih materijala ili upotrebe energije u proizvodnji, potrošnji i distribuciji.

Smanjivanje količina otpada uz preventivne mjere uključuje i mjere gospodarenja otpadom kao što je uporaba otpada u energetske svrhe – to je svaki postupak obrade otpada kojim se dobiva energija.

Kao preventivne mjere za smanjenje otpada moguće je koristiti neke od sljedećih mehanizama:

• postupno izbacivanje ili zamjena tvari/materijala/proizvoda koji su nepoželjni u tokovima otpada, temeljem odgovarajućih zakonskih propisa ili dobrovoljno,

• uvođenje sustava pologa i povrata kako bi se otpad umjesto na odlaganje usmjerilo prema ponovnoj uporabi (ambalažni otpad),

• uračunavanje cijene zbrinjavanja otpada u cijenu novog proizvoda. Na taj način potrošači u trenutku kada im određeni proizvod postane otpad za zbrinjavanje istoga nisu dužni platiti zbrinjavanje, te se lakše odlučuju na predaju otpada ovlaštenim sakupljačima. Dobar primjer za to su propisi kojima se određuje način gospodarenja otpadnim uljima,baterijama i akumulatorima, elektroničkim otpadom, automobilskim gumama i starim vozilima.

• stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivih proizvoda,

• promicanje načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava upravljanja okolišem (EMS, ISO 14001), označavanja ekološki povoljnih proizvoda, i dr. Smanjivanje količina otpada može se postići i mjerama kao što je razvitak tržišta za materijale koji se mogu reciklirati u smislu poticanja potražnje za takvim materijalima, uvođenja novih proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala. Primjer takvog tržišta je Hrvatska burza otpada, gdje tvrtke nude i potražuju različite vrste otpada, koji je moguće iskoristiti i pri tome ostvariti i financijsku korist.

Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža ili "in situ" reciklaža. "In situ" reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe, kao što su zeleni otoci ili reciklažna dvorišta. Ovaj način odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti, jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija životnog prostora, sirovine su kvalitetnije, jer imaju manje nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklažu. Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći: moraju se osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte, mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vođenje sustava, oprema zahtjeva redovita odražavanja i po potrebi zamjenu, potrebno je osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala te se mora obavljati kontrola kakvoće izdvojenih materijala za reciklažu. Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, javne i uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaža zauzima posebno mjesto u IVO konceptu (Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje), jer osim izdvajanja korisnih podrazumijeva izdvajanje i štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konačnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima. U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Primarnom reciklažom smanjuje se količina otpada za odlaganje, a time i mogućnost onečišćenja okoliša. Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže mogu se sagledati u činjenici da manja količina otpada znači i manji trošak za njegovu obradu/odlaganje. Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi otpada kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiče primarna reciklaža i vraćanje otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način zakonska regulativa postaje najvažniji faktor, bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju "dobru" tržišnu vrijednost.

Biootpad zauzima veliki udio u komunalnom otpadu, te je nužno poraditi na uspostavi sustava njegovog odvojenog sakupljanja kako bi se isti mogao preraditi u kompost. Kompost se potom može prodavati ili besplatno ustupati zainteresiranim poljoprivrednim gospodarstvima i pojedincima. Analize su pokazale da biorazgradivi otpad koji može poslužiti za preradu u kompost, čini i do 60% sastava komunalnog otpada.

Provedbom kompostiranja značajno se utječe na smanjenje biorazgradive komponente komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta što predstavlja jedan od ciljeva u gospodarenju otpadom kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.

6.2. Edukacija

Da bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju nastanka i smanjenju količina otpada od velike je važnosti i sustavna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, ciljana i redovita. Potrebno je razvijati svijest šire javnosti o uzročno-posljedičnoj vezi ponašanja zajednice i pojedinca i nastanka otpada.

Cilj edukacije treba biti postupno mijenjanje navika i prihvaća-


nje novih obrazaca ponašanja (potrošačkog ponašanja i odnosa prema okolišu i otpadu).

Inicijativa, plan i provedba mjera i aktivnosti na izbjegavanju nastanka i smanjivanju količina otpada primarno su u nadležnosti države, odnosno ministarstava. Uloga gradova i općina je da uz pomoć županije provode programe ministarstava, te samostalno organiziraju i provode edukaciju o zaštiti okoliša i razvijaju odnos s javnošću, i to kroz aktivnosti svojih komunalnih poduzeća, nevladinih ekoloških udruga, medija, te kroz sustav odgoja i obrazovanja.

Ekološkom edukacijom omogućit će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u provođenju sustava gospodarenja otpadom. Provedba ekološke edukacije kod stanovništva će razvijati nova saznanja i izgrađivati nove vrijednosti koje će ga upućivati na promjene u ponašanju. Stoga su, za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva i zadaća, potrebne bitne promjene u socijalnom, gospodarskom, obrazovnom i kulturnom smislu, te stavljanje duhovne, intelektualne, kreativne i djelatne obnove stanovništva u žarište interesa. Uspostavljanje sustava edukacije za okoliš, dati će temeljne pretpostavke za uspješnu i adekvatnu zaštitu okoliša.

Sustavna edukacija može se odvijati korištenjem vlastitih resursa/kadrova, korištenjem usluga okolišnih organizacija i nevladinih udruga, te angažiranjem tvrtki koje se bave odnosima s javnošću, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. Također se može angažirati predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koji su u mogućnosti prezentirati zakonske obveze iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.

Potrebno je na nivou Općine redovno provoditi cjelovito, točno i pravodobno informiranje javnosti o stanju okoliša, te o svim aktivnostima na području postupanja s otpadom, zaštite okoliša i održivog razvitka. Takvo informiranje moguće je postići preko lokalnih javnih glasila i medija, održavanjem javnih tribina, objavljivanjem informativnih publikacija o gospodarenju otpadom itd. Obzirom da su na području Općine Štitar aktivne različite vrste lokalnih medija: Internet, TV, radio i novine, iste bi trebalo što više uključiti u informiranje stanovništva i podizanje razine ekološke osviještenosti, kroz ciljane članke i emisije.

Kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija između općinskih predstavnika i stanovništava, treba osigurati sustavno i cjelovito educiranje djelatnika općine iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, koje bi ujedno bilo podloga za donošenje kvalitetnih razvojnih odluka vezanih uz postupanje s otpadom i zaštitu okoliša, te za kvalitetno komuniciranje u procesima odlučivanja.

Sukladno članku 39., stavak 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

Također treba naglasiti da je izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni dio godišnjeg izvješća o provedbi Plana temeljem članka 39., stavka 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).


Temeljem članka 40. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Općina Štitar redovito organizira akcije prikupljanja otpada kroz programe zaštite okoliša. Osim toga lovačka udruga ''Sokol'' provodi svake godine vlastite akcije čišćenja šume i lovišta. Ovakve akcije su pogodne za uklanjanje manjih količina otpada na onečišćenim lokacijama. Osim toga na ovaj način se doprinosi podizanju ekološke osviještenosti i naglašava se značaj pravilnog gospodarenja otpadom.

Najpoznatija jednodnevna akcija čišćenja otpada je Zelena čistka – Let's do it Croatia! - koja se provodi od 2012. godine na području Republike Hrvatske. Sudjelovanjem u ovoj akciji globalnog karaktera Općina Štitar se pridružila velikom broju jedinica lokalne samouprave koje su prepoznale njen značaj.


Čistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces i sam proizvod, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš. U procesu proizvodnje, čistija proizvodnja znači efikasnije iskorištenje sirovina, vode i energije i sprečavanje nastajanja otpada.

Osnovni ciljevi koji se postižu primjenom čistije proizvodnje su:

o smanjivanje otpada na mjestu nastanka,

o smanjivanje utroška sirovina i energije,

o smanjivanje troškova zbrinjavanja otpada,

o smanjenje troškova proizvodnje,

o poboljšanje uvjeta i sigurnosti rada,

o smanjenje onečišćenja okoliša.

Ti ciljevi postižu se najčešće bez ili uz minimalna ulaganja, koja se u pravilu vrlo brzo vrate. Već i jednostavnim tehnikama čistije proizvodnje, kao što su modifikacija procesa ili radnog postupka, bolji izbor sirovina ili često samo pažljiviji rad i uvođenje tehnološke discipline, postižu se značajni učinci smanjenja količine otpada, a time i troškova zbrinjavanja istog.

Uz uspješnu primjenu čistije proizvodnje, neophodno je osim industrije uključiti i sve društvene čimbenike: od upravnih-znanstvenih-stručnih institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca.

Usprkos svih prednosti, posebno gospodarskih, koje se postižu primjenom čistije proizvodnje, nema jednostavnog recepta za njeno uvođenje u svakodnevnu industrijsku praksu. Razlozi su mnogostruki. Naime još uvijek je uvriježeno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom samo trošak. Zato se gospodarenje otpadom najčešće svodi na ispunjavanje minimalnih zakonskih obaveza ili na njihovo izbjegavanje. Proces uvođenja čistije proizvodnje je vrlo mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni čimbenici. U industriji se čistija proizvodnja marketinški najuspješnije promiče isticanjem njene


profitabilnosti, a za javnost se moraju isticati pozitivni efekti na okoliš.

Osim što moraju prepoznati gospodarski interes, da bi se potaklo proizvođače otpada na primjenu čistije proizvodnje, potrebna je poticajna legislativa i potpora upravnih tijela. Oni moraju utvrditi poticajne mjere, ali i mehanizme za njihovo provođenje. Program čistije proizvodnje podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima bi se promovirao koncept čistije proizvodnje i sustavno uvodio u proizvodnu praksu što uključuje slijedeće podatke:

o primijenjena tehnika čistije proizvodnje (modifikacija procesa, zamjena sirovine, interno recikliranje),

o kratak opis primijenjenog postupka,

o postignuta ekonomika (uložena sredstva, vrijeme povrata sredstava, ostvarene uštede),

o učinci na okoliš (smanjenje emisije i imisije, manje otpadnih voda, manje otpada za odlaganje, odstranjena opasna tvar iz procesa i u otpadu i sl.).

Tako prikazani primjeri imali bi snažan promotivni i motivacijski učinak za širu primjenu čistije proizvodnje i ispravljanje zabluda da je zaštita okoliša uvijek povezana uz trošak.


Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima što pojednostavljeno u ovom slučaju znači: sakupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, predobradu, obradu i ponovno korištenje obrađenog otpada u proizvodnim procesima.

Lokacije i načine sakupljanja, glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, treba odrediti grad/općina u svojim Planovima gospodarenja otpadom, a koristeći opće kriterije i uvjete za lokacije za sakupljanje korisnih i štetnih otpada:

– odabranim načinom sakupljanja pojedinih komponenti otpada,

– osnovnim karakteristikama područja,

– vrstama otpada koje se stvaraju na analiziranom području,

– tehničkim uvjetima za provođenje,

– ekonomskim uvjetima realizacije projekta i financiranje njegovog provođenja,

– ostalim uvjetima koji utječu na efikasnost provođenja primarne reciklaže.

Oprema i objekti za prihvat odabranog, korisnog i štetnog otpada su:

– posude/kontejneri,

– reciklažna dvorišta,

– objekt/oprema za sakupljanje glomaznog otpada,

– objekt za obradu građevinskog otpada,

– objekt kompostane,

– sabirna mjesta za štetni otpad,

te suradnja specijaliziranih trgovina i tvrtki za sakupljanje, obradu i promet sekundarnih sirovina u odvojenom sakupljanju pojedinih komponenti otpada iz izvora domaćinstava, institucija i uslužnih djelatnosti koje su prisutne na analiziranom području.

Prijedlog uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Štitar temelji se na osnovnim načelima koja su uvjet za učinkovitu primjenu sustava, a to je da sustav bude prihvatljiv za okoliš, da je njegova uspostava ekonomski opravdana, te da ima socijalnu podnošljivost. Sustav treba objediniti niz različitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaže otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), definirala je osnovne ciljeve koji se smatraju uvjetima za usmjeravanje prema održivom gospodarenju otpadom, njihovim ostvarenjem jamči se jačanje sustava i potom njegovo funkcioniranje na način kakav je potreban da sustav ostvari temeljnu funkciju, a to je zaštita zdravlja ljudi i okoliša, i jednako tako sve racionalnije korištenje resursa u svrhu gospodarskog i održivog razvitka.

Iz priloženog grafikona (Slika 7.) vidljiv je osnovni koncept sustava gospodarenja otpadom kako je definiran u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.


Slika 7. Sustav gospodarenja otpadom (izvor: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske NN 130/05.)

Minimiziranje otpada, odnosno smanjivanje količina otpada na mjestu njegovog nastanka prvi je i osnovni korak u uspostavi sustava gospodarenja otpadom. Obzirom da je nastajanje određenih količina otpada ipak nemoguće izbjeći, kao sljedeći korak uvodi se reciklaža onih vrsti otpada kod kojih je to moguće (metali, staklo, plastika, papir, gume i dr.).

Sljedeći korak je iskorištenje otpada kao alternativnog izvora energije, bilo da je riječ o pretvaranju otpadnih jestivih ulja u biodizel, pretvaranju otpada biološkog porijekla u kompost, iskorištenju bioplina (deponije, stajnjak i sl.), ili iskorištenju otpada za dobivanje toplinske i električne energije. Tek kao zadnji korak (ukoliko nije moguća primjena ni jednoga od prethodnih koraka), pribjegava se krajnjem zbrinjavanju otpada bilo spaljivanjem u posebnim spalionicama ili pak odlaganjem otpada na posebno uređene deponije koje mogu biti površinskog ili podzemnog tipa.

Pri zbrinjavanju otpada metodom spaljivanja treba se iskoristi energija koja se oslobađa spaljivanjem. U inozemstvu je to uobičajena praksa, a u mnogim zemljama država tako dobivenu energiju tretira kao "zelenu", te je i dodatno potiče dodjelom raznih subvencija.

Ukratko, ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su slijedeći:

1. smanjivanje količina otpada koji nastaje;

2. smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada;

3. smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu;

4. smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje;

5. gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja;

6. energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.


Smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na deponije predstavlja jedan od osnovnih ciljeva suvremenog gospodarenja otpadom. Organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada prikuplja se miješani komunalni otpad koji se zatim deponira na odlagališta. Ovaj zastarjeli i krajnje neprihvatljiv koncept gospodarenja otpadom nažalost je prisutan u većem dijelu Republike Hrvatske. Općina Štitar također još uvijek veći dio proizvedenog otpada odlaže bez prethodnog iskorištavanja korisnih materijala (odloženi miješani komunalni otpad čini 96,7% udjela u količini ukupno sakupljenog otpada u Općini Štitar u 2016. godini).

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike najmanje jednom godišnje rješenjem utvrđuje usklađenost odložene količine otpada na odlagalištu ili neusklađenom odlagalištu u odnosu na količinu otpada propisanu odlukom ministra. Ukoliko je odložena veća količina otpada od količine propisane odlukom, osoba koja upravlja tim odlagalištem ili neusklađenim odlagalištem je dužna platiti naknadu za odlaganje komunalnog otpada. Naknada se uplaćuje u korist Fonda radi usklađivanja neusklađenih odlagališta te za izgradnju reciklažnih dvorišta.

Člankom 29. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) i člankom 24. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) definirana je poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Ovom mjerom potiče se jedinica lokalne samouprave da u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave. Ukoliko masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada nastalog na području jedinice lokalne samouprave prekorači propisanu graničnu količinu miješanog komunalnog otpada, jedinica lokalne samouprave je obvezna plaćati naknadu u korist Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond koristi prikupljena sredstva za sufinanciranje odvojenog sakupljanja otpada. Granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom (čl. 24. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom NN 50/17).

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati:

1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela,

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

3. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji. Davatelj usluge dužan je:

1. udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja,

2. predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje važeću dozvolu,

3. snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom,

4. raspolagati nužnim financijskim, ljudskim i tehničkim resursima potrebnim za obavljanje propisanih poslova.

Davatelj usluge dužan je korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju. Kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju je masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika. Strukturu cijene javne usluge čini cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, cijena obvezne minimalne javne usluge i cijena ugovorne kazne.

Općina Štitar na smanjenje količina odloženog miješanog komunalnog otpada utječe provođenjem mjera za selekciju otpada putem selektivnog prikupljanja kod samih korisnika te putem zelenih otoka i reciklažnog dvorišta. Na taj način se smanjuje količina odloženog miješanog komunalnog otpada i dobivaju se vrijedne sirovine za reciklažu.

Odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada regulirano je člankom 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

Članak 24.

(1) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u


odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:




(2) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koji se u kalendarskoj godini smije godišnje odložiti na odlagalištu i neusklađenom odlagalištu jednaka je umnošku ukupne mase biorazgradivog komunalnog otpada kojeg je te godine dopušteno odložiti u Republici Hrvatskoj i koeficijenta odlagališta za biorazgradivi otpad iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Koeficijent odlagališta za biorazgradivi otpad je omjer mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na tom odlagalištu i ukupne mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Zbroj koeficijenata svih odlagališta u Republici Hrvatskoj ne smije biti veći od jedan.

(4) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je dostaviti podatke o masi biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalište Agenciji na propisanim obrascima dva puta godišnje u roku od 30 dana od isteka polugodišta.

Razgradnjom biorazgradivog otpada nastaju stakleničkih plinovi, dok procjeđivanjem oborinskih voda kroz tijelo deponije nastaju procjedne vode koje mogu biti izuzetno toksične te predstavljaju veliku opasnost za podzemne vode. Iako ne postoji zakonska obveza na razini Europske unije kojom se limitira odlaganje komunalnog otpada, Direktivom o odlagalištima (1999/31/EC) postavljeni su rokovi i ciljevi smanjenja količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Direktiva uključuje dugoročne i srednjoročne ciljeve smanjenja količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na baznu godinu te se na ovaj način značajno doprinosi smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima.

Temeljem odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), Općina Štitar je obvezna putem koncesionara osigurati prikupljanje biorazgradivog otpada na lokaciji korisnika. Također, potrebno je poticati korisnike na kućno kompostiranje što je moguće postići besplatnom podjelom kompostera kao i nižom cijenom javne usluge u slučaju kućnog kompostiranja.

Ovim mjerama moguće je postići smanjenje udjela biorazgradivog otpada u miješano komunalnom otpadu.


Polazište suvremenog gospodarenja otpadom je odvojeno prikupljanje otpada, i to na samom mjestu njegovog nastanka. Otpad koji nije izbjegnut, odnosno nije iskorišten, treba odvojeno odložiti i prikupiti. Cilj odvojenog skupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, a u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

Kroz posebne Pravilnike, u trenutku izrade ovog elaborata bilo je regulirano postupanje s posebnim kategorijama otpada: ambalažom i ambalažnim otpadom, otpadnim gumama, otpadnom električnom i elektroničkom opremom, starim

vozilima, otpadnim baterijama i akumulatorima, infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadnim uljima, azbestom, te nekim drugim vrstama otpada koje se rjeđe javljaju.

Odvojeno se mogu sakupljati korisne tvari iz otpada (papir, staklo, plastika, metali, biootpad i dr.) i štetne/opasne tvari (baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a namijenjene su ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju.

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost, primjerice ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Uvođenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se količina nerazvrstanog otpada koji se zbrinjava na odlagalištu otpada – deponijama za komunalni otpad.

Odvojeno skupljanje otpada mora biti odgovarajuće organizirano u privrednim subjektima i domaćinstvima, ustanovama i institucijama, u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metali i dr.), uštede energije, smanjenja troškova transporta i obrade, te posljedično smanjenja opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito. Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima ili reciklažnim dvorištima. Tvrtka ČISTOĆA ŽUPANJA d.o.o., temeljem koncesije vrši sakupljanje komunalnog otpada s područja Općine Štitar. Prema postojećim podacima, odaziv stanovništva za selektirano odlaganje otpada je slab (udio odvojeno sakupljenih komponenti komunalnog otpada u ukupnoj količini sakupljenog otpada za 2016.g. iznosi svega 3,3%), odnosno otpad se uglavnom prikuplja nerazvrstan, te je i iz tog podatka vidljiva potreba za edukacijom stanovništva i jačanjem ekološke osviještenosti. Ekološka svijest stanovništva je niska, tako da nije prisutna potrebna razina svijesti o koristi za društvo i okoliš koja se postiže selektiranim prikupljanjem otpada i oporabom korisnih sastojaka. Iz otpada koji nastaje u kućanstvima izdvajaju se stakleni i PVC ambalažni otpada za koji je moguće dobiti povratnu naknadu u prodajnim centrima. Osim toga izgradnjom i opremanjem zelenog otoka omogućeno je stanovništvu besplatno odlaganje otpadnog papira, stakla, metala, plastike i tekstila.

Jedinice lokalne samouprave su dužne uspostaviti sustav selektivnog prikupljanja otpada čime bi se znatno smanjio volumen i količina neselektiranog komunalnog otpada, a ujedno bi se izdvojio otpad pogodan za ponovnu uporabu ili reciklažu. Članak 54. stavak 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) definira 1. siječanj 2015. godine kao krajnji rok do kojeg će Republika Hrvatska putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad.

Selektivno prikupljanje otpada na mjestu nastanka podrazumijeva odvajanje otpada u kućanstvima u posebne spremnike za papir, staklo, plastiku, metal i biootpad.

Osim selektivnog prikupljanja otpada na mjestu nastanka, daljnjom izgradnjom zelenih otoka i reciklažnih dvorišta stanovništvu bi se omogućilo da na odgovarajući način odloži i neke dodatne kategorije i vrste otpada kao što su elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadne automobilske


gume, motorna ulja, razni metali, staklo, plastika i sličan otpad. Prikupljeni otpad bi s lokacije reciklažnog dvorišta dalje bio usmjeravan na odgovarajuće postupke zbrinjavanja ili oporabe.

Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje različitih vrsta otpada (uključujući i tekući otpad i ulja, akumulatore, opasni otpad iz kućanstva – pesticide, lijekove, razrjeđivače, boje, otapala i ostale kemikalije, električnu i elektroničku opremu i zeleni otpad). Vrste otpada čije sakupljanje treba biti omogućeno na prostoru reciklažnog dvorišta propisane su dodatkom IV Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17).

Glavni ciljevi izgradnje reciklažnog dvorišta su:

o skupljanje potencijalno iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, biološki otpad),

o izdvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva (baterije, akumulatori, otapala, lijekovi).

Postupanje s otpadnim tvarima u reciklažnom dvorištu odvija se putem sljedećih operacija:

o preuzimanje odvojeno skupljenih komponenti komunalnog otpada,

o selektivno privremeno skladištenje odvojeno skupljenog otpada, upućivanje preuzetog i uskladištenog otpada na daljnje postupanje obrađivaču otpada.

U reciklažnim dvorištima je potrebno organizirati odvojeno prikupljanje iskoristivih i "problematičnih – opasnih" tvari iz kućanstva. Uvjet za odlaganje otpada u reciklažnim dvorištima je da se otpadne tvari selekcioniraju prije odlaganja u kontejnere predviđene za posebne vrste otpada. Na taj se način postiže značajno poboljšanje kvalitete usluge i smanjivanje troškova:

• korisnici mogu tijekom cijele godine, u sve radne dane, uključujući subotu, besplatno i za okoliš primjereno odložiti iskoristive otpadne tvari;

• izbjegava se razbacivanje glomaznog otpada po javnim površinama;

• provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje iskoristivih vrsta otpada i time efikasnije recikliranje i oporaba (auto gume, metali, staklo, plastika, elektronički otpad, itd.);

• omogućavanje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu. Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je:

1. zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom sljedećem komunalnom otpadu nastalom u kućanstvu na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad,

2. odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima,

3. predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada,

4. sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Na odvojeno skupljanje otpada nadovezuje se izdvajanje problematičnih tvari, tj. opasnog otpada, koji nastaje u kućanstvima, ustanovama ili u industrijskim pogonima (nije rezultat njihove osnovne djelatnosti – nije njihov opasni otpad).

Izdvajanje se može provoditi kod proizvođača otpada, kod sakupljača (komunalna poduzeća, reciklažna dvorišta, ostali sakupljači), kod obrađivača otpada te u okviru budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Problematične tvari izdvojene na mjestima njihovog odvojenog skupljanja ulaze u sustav postupanja s opasnim otpadom te se ovisno o vrsti i količini zbrinjavaju na prikladan način. Općina Štitar djelomično je organizirala odvojeno sakupljanje otpada postavljanjem zelenog otoka.

Građevine za gospodarenje otpadom


Slika 8. Prikaz građevina za gospodarenje otpadom na području RH (izvor: PGO RH 2017.-2022.)


Popis projekata za period od 2018. do 2024. godine:

• unaprjeđenje postojećeg sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, nabavka i podjela (obveza davatelja javne usluge) dodatnih spremnika i opreme za prikupljanje komunalnog otpada (reciklabilnog, biorazgradivog, glomaznog i miješanog komunalnog);

• izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta u Županji,

• osiguranje usluge mobilne jedinice,

• uređenje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad;

• izgradnja dodatnih zelenih otoka ukoliko se ukaže potreba, te nadogradnja postojećeg;

• provedba Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada pri čemu se cijena javne usluge obračunava razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju (masa otpada ili volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika);

• izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom;

• provedba izobrazno-informativnih aktivnosti, izrada plana komunikacije, definiranje ciljanih skupina i načina komunikacije, organiziranje javnih tribina, izdavanje informativnih publikacija o gospodarenju otpadom, objava specijaliziranih priloga u sredstvima javnog priopćavanja, objava informacija na mrežnoj stranici Općine;

• sprječavanje protuzakonitog odbacivanja otpada i uklanjanje nepropisno odbačenog otpada na području Općine;

• unaprjeđenje sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu;

• uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada;

• redovita kontrola saniranih divljih odlagališta otpada;

• sudjelovanje u akcijama prikupljanja otpada i čišćenja okoliša;

• dostava odgovarajućih podataka o gospodarenju otpadom Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu te drugim nadležnim tijelima;

• redovita izrada i dostavljanje godišnjeg izvješća o provedbi

Plana gospodarenja otpadom jedinici područne (regionalne) samouprave.


Obzirom na znatna financijska sredstva koja su nužna da bi se uspostavio kvalitetan sustav gospodarenja otpadom, saniralo postojeće stanje gospodarenja otpadom i radilo na podizanju ekološke svijesti kod stanovništva, Općina Štitar je i do sada imala praksu traženja sufinanciranja pojedinih projekta putem domaćih i međunarodnih izvora financiranja, koji su naročito blagonakloni prema projektima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.

Prva mogućnost je apliciranje projekta za dodjelu novčanih sredstava koje za različite projekte iz područja zaštite okoliša dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na taj način Općina Štitar može uz znatno niže izdatke ostvariti velike korake u uspostavi kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. Neke od dodatnih opcija za financiranje uspostave kvalitetnog sustav gospodarenja otpadom su sufinanciranje iz fondova Europske unije, povoljne kreditne linije i sl. Inicijator i nositelj takvih aktivnosti treba biti općina u suradnji s razvojnim agencijama, koncesionarom za pružanje javne usluge, ekološkim udrugama i drugim zainteresiranim organizacijama i pojedincima, a sve u cilju poboljšanja postojeće kvalitete života i želje da ostavimo čist okoliš generacijama koje će doći poslije nas.

Kroz fondove Europske unije, kao i kroz nacionalne projekte moguće je sufinancirati veliki broj aktivnosti i opreme nužne za unaprjeđenje postojećeg sustava gospodarenja otpadom i dostizanje zadanih ciljeva (izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta, nabavka vozila i spremnika za selektivno prikupljanje otpada, sanacija postojećih i izgradnja novih odlagališta otpada, izgradnja postrojenja za obradu otpada i sl.).

Dio potrebne komunalne opreme, kao što su spremnici za primopredaju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog otpada u obvezi je osigurati davatelj javne usluge (čl. 6. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom NN 50/17).

Točna visina financijskih sredstava koja Općina Štitar treba osigurati za provedbu mjera gospodarenja otpadom u razdoblju


2018.-2024. godine u trenutku izrade ovog elaborata nisu bila poznata, ali temeljem dosadašnjeg iskustva mogu se očekivati godišnja ulaganja do 50.000,00 kn koja se prvenstveno odnose na nabavku opreme za selektivno prikupljanje otpada, (komposteri, spremnici i sl.), edukacijske aktivnosti i uređenje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.


U nastavku teksta dana je tablica (Tablica 9.) s prikazom pojedinih mjera gospodarenja otpadom koje je na području Općine Štitar potrebno poduzimati u periodu 2018.-2024. godine. Uz svaku mjeru naveden je i nositelj izvršenja. Pored toga, dan je i pregled obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa (Tablica 10.), te kvantitativni ciljevi za količine otpada u Republici Hrvatskoj (Tablica 11.)

Tablica 9. Mjere gospodarenja otpadom s rokovima i nositeljima izvršenja

Mjera Rok izvršenja Nositelj izvršenja

1. Mjere smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada

Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Štitar

2. Mjere prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Štitar i koncesionar za komunalni otpad

3. Mjere odvojenog prikupljanja otpada Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Štitar i koncesionar za komunalni otpad

4. Mjere izobrazno- informativne aktivnosti (edukacija)

Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Štitar

5. Mjere uklanjanje odbačenog otpada Kontinuirano (2018. – 2024.) Općina Štitar i koncesionar za komunalni otpad

6. Mjere za akcije – prikupljanja otpada Kontinuirano (2018. – 2024.) Pravna ili fizička osoba –obrtnik u suradnji s općinom

Tablica 10. Obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa (Izvor: PGO RH, NN 03/17)

Vrsta otpada Godina Minimalna oporaba Minimalno recikliranje

Stopa prikupljanja S t

Ambalažni otpad 2008. 60% 55-80% Ovisno o materijalu

Osim u dijelu recikliranja metala i drva, ciljevi su

Otpadna vozila 2015. 95% 85% Ispunjen cilj za 2015.

EE otpad 2006. 70-80% Ovisno o kategoriji


EE otpad iz kućanstva min 4 kg

po st/god

Cilj ispunjen.

2016. 45% ukupne mase stavljene na tržište

- 2019.

65% ukupne mase stavljene na tržište ili

85% sakupljeno

- Baterije

2011. 50% do 75% Cilj ispunjen.

2012. 25% Cilj ispunjen.

2016. 45% -

Otpadne gume 2006. Zabrana odlaganja, reciklažom se mora obuhvatiti najmanje 70% otpadnih guma

Cilj ispunjen, gotovo sve količine prikupljene, 76% materijalno

oporabljeno

PCB

2010. Zbrinjavanje otpadnih PCB-a te oporaba i/ili zbrinjavanje i

dekontaminacija PCB-a i opreme s volumenom PCB-a većim od 5 dm3

Cilj je djelomično ispunjen, preostalo je za zbrinuti 30% opreme koja sadrži

PCB

2025. Zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB Cilj je djelomično ispunjen, preostalo je za zbrinuti 30% opreme koja sadrži

PCB

Smanjenje količine odlaganja

biorazgradivog otpada

2016. 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.

U 2015. god odloženo 828.564 t biorazgradivog otpada, obzirom na

nedostatnu obradu i nisku stopu odvojenog sakupljanja nije izgledno

da će se cilj postići.

2020. 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020. -


Odlaganje otpada 2018. Zabrana odlaganja na neusklađena odlagališta -

Komunalni otpad

2015.

JLS osigurati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje uspostavljeno u 400 JLS.

2020. 50% priprema za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada

Za 2015. godinu stopa iznosi 18%.

Građevni otpad 2020. 70% recikliranja/materijalne oporabe građevnog otpada

Cilj nije ispunjen, započeta je analiza „Poboljšanje toka i kvalitete podataka

o građevnom otpadu I otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih

sirovina u RH“.


Ciljevi

Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.


Količina odvojeno skupljenog I recikliranog komunalnog otpada 6 8 12 18 25



Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. godine 95 85 75 55 35


Unutar obuhvata područja Općine Štitar, nema zaštićenih područja ali se u prostornom obuhvatu nalaze područja Ekološke

mreže (Slika 9.), na koja može imati utjecaj provođenje odredbi Plana gospodarenja otpadom:

• Sava nizvodno od Hruščice (HR2001311), područje ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)

Tablica 12. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Identifikacijski broj područja

Naziv područja Kategorija za ciljnu vrstu/ stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa

Znanstveni naziv vrste/ Šifra stanišnog tipa

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice 1 obična lisanka Unio crassus

1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia

1 bolen Aspius aspius

1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

1 veliki vretenac Zingel zingel

1 mali vretenac Zingel streber

1 dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi

1 veliki vijun Cobitis elongata

1 vijun Cobitis elongatoides

1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

1 plotica Rutilus virgo


3150

1 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

3270

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

91E0*


Plan gospodarenja otpadom Općine Štitar usklađen je s Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. godine za koji je proveden postupak strateške procjene, te su preventivne mjere koje su navedene u Planu, a koje treba provoditi, poštivanje svih zakonskih zahtjeva prema okolišu, poticanje korištenja ekološki prihvatljivih proizvoda te poticanje razvoja ekološko prihvatljive proizvodnje. Primjenom odgovarajućih mjera zaštite okoliša i prirode te izbjegavanjem zahvata koji bi

mogli negativno utjecati na zaštićena područja i područja ekološke mreže unutar obuhvata Plana, za očekivati je da neće doći do nepovoljnog utjecaja na bioraznolikost i ostale sastavnice okoliša na području Općine Štitar. Prilikom realizacije pojedinačnih zahvata potrebno je provesti odgovarajuće postupke sukladno posebnim propisima (zaštita prirode, zaštita okoliša, gospodarenje otpadom i sl.) kako bi se eventualni mogući negativni utjecaji sveli na prihvatljivu razinu.

Slika 9. Zaštićena područja i područja ekološke mreže


Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj određeno je:

1. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17),

2. Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),

3. Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. - 2022. godine (NN 03/17),

4. Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17).

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se nedovodi u opasnost ljudsko zdravlje i okoliš. Pri gospodarenju

otpadom, posebna pažnja mora se posvetiti prevenciji:

1. rizika onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,

2. pojave buke,

3. pojave neugodnih mirisa,

4. ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta,

5. štetnog utjecaja na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,

6. nastajanja eksplozije ili požara.

Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom:

1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:

razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja te

razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,

2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u ener-


getske svrhe,

3. zbrinjavanje otpada na propisan način,

4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša (IPPC i BAT).

U ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom uzimaju se u obzir najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima gospodarenja otpadom.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. ''načelo onečišćivač plaća'' – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,

2. ''načelo blizine'' – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,

3. ''načelo samodostatnosti'' – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada,

4. ''načelo sljedivosti'' - utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

Građevine namijenjene skladištenju, oporabi i/ili zbrinjavanju otpada potrebno je planirati na način da se zadovolje potrebe na nacionalnoj razini.

Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu:

1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

3. Plan sprječavanja nastanka otpada,

4. Gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom,

5. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.

Planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave moraju biti usklađeni sa:

1. Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

2. Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i Programima zaštite okoliša.

U izradi plana gospodarenja otpadom gradovi i općine na svom području surađuju. Strategijom gospodarenja otpadom u RH utvrđena je obveza i cilj o smanjenju količine proizvedenog otpada u RH, a proizvedenim otpadom mora se održivo gospodariti. Ovakav pristup, usklađen je s politikom gospodarenja otpadom u EU.


Izvješća





• Izvješće o komunalnom otpadu za 2016. godinu; Zagreb, Agencija za zaštitu okoliša 2017.

Propisi

• Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine, NN 03/17.

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05.

• Zakon o zaštiti okoliša, NN 80/13, 153/13, 78/15.

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13, 73/17.

• Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 117/17.

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/15.

• Pravilnik o katalogu otpada, NN 90/15.

• Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, NN 50/17.

Internet

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, http://www.mzoip.hr

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, http://www.haop.hr

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, http://www.fzoeu.hr

• European Commission, http://ec.europa.eu

KLASA:351-01 /16-01/01 UR.BROJ:2212/09-02-18/18 Štitar, 21. ožujka 2018. godine

PREDSJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Marina Pranjić, mag. educ. philol. croat. et mag. educ. hist.

Temeljem članka 18. i 35. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije, broj: 03/13 ), Općinsko vijeće Općine Štitar, na desetoj sjednici održanoj 21. ožujka 2018. godine, donijelo je

ODLUKU O BROJU STIPENDIJA I IZNOSU STIPENDIJE ZA

AKADEMSKU GODINU 2017/2018

Članak 1.




http://www.haop.hr/


http://ec.europa.eu/


Ovom odlukom određuje se broj stipendija i iznos pojedine stipendije studenata koje dodjeljuje Općina Štitar u akademskoj godini 2017/2018.

Članak 2.

Sredstva za dodjelu stipendija osigurana su u Proračunu Općine Štitar za 2018. godinu u iznosu od 50 000.00 kn.

Članak 3.

Za akademsku godinu 2017/2018 Općina Štitar dodijeliti će 6 stipendija u iznosu od 800.00 kuna mjesečno u trajanju od 10 mjeseci (akademska godina).

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske Županije.

KLASA:604-02/18-01/01 UR.BROJ:2212/09-01-18/02 Štitar, 21. ožujka 2018. godine


Temeljem članka 78. Zakona o koncesijama ( NN broj: 69/17), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi (Narodne novine br. 33/01.,129/05., 60/1., 129/05., 109/07., 125/05., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 138/15. i 123/17.), članka 35. i 79. Statuta Općine Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), Općinsko vijeće Općine Štitar na 10. redovnoj sjednici održanoj 21 . ožujka 2018. godine, donosi

PLAN DAVANJA KONCESIJA ZA 2018. GODINU

I.

U skladu s utvrđenim ustrojem komunalnih djelatnosti, utvrđuje se Plan davanja koncesija za 2018. godinu, kako slijedi:

1. Koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova

• Broj koncesija: 1 koncesija

• Rok koncesija: 5 godina (2018.-2023.)

• Početak koncesije : 01 srpanja 2018. godine

• Procijenjena najniža godišnja naknada: 3.000,00 kuna bez PDV-a.

Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'' broj 26/03, 82/04, 178/04,

38/09.,79/09., 144/12, 94/13. i 153/13, 147/14, 36/15.),. Zakon o koncesijama ( NN br: broj 69/17), . Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)

2. Sakupljanje, odvoz, odlaganje i zbrinjavanje komunalnog otpada.



• Početak koncesije : 01. srpnja 2018.


Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br. broj: 69/17). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)

3. Obavljane ukopa pokojnika.



• Početak koncesije : 01. srpnja 2018.


Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br: 69/17). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)

II.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije , a primjenjuje se od 01. siječnja 2018. godine.

KLASA: 363-01/18-01/03 UR.BROJ: 2212/09-01-18 /01 Štitar, 21. ožujka 2018.



OPĆINA TOMPOJEVCI AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

Temeljem članka 17. stavka 3. podstavka 2. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15), te članka 50. Statuta Općine Tompojevci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 05/13, 02/15, 05/16 i 02/18.) Općinski načelnik Općine Tompojevci Zdravko Zvonarić, dana 25. siječnja 2018. godine donio je

P L A N vježbi civilne zaštite u 2018. godini

I.

Slijedom zadaće donošenja plana vježbi civilne zaštite utvrđuje se plan vježbi civilne zaštite u 2018. godini kako slijedi:

Naziv vježbe Požar u OŠ Čakovci

Vrijeme održavanja vježbe Rujan 2018. godine

Nositelj vježbe Općina Tompojevci

Financijska sredstva (procijenjeni iznos) za provedbu vježbe 500,00 kn

Lokacija održavanja vježbe Zgrada OŠ Čakovci

Vrsta/tip vježbe Pokazna vježba

Sudionici vježbe Tim Civilne zaštite opće namjene, Povjerenici civilne zaštite, Teklići, DVD Tompojevci, Dom zdravlja Vukovar (Ambulanta Čakovci – doktorica i sestra), PP Tovarnik

Elaborat vježbe Izrađuje radna skupina koju imenuje Općinski načelnik, kao odgovorna osoba nositelja vježbe, u roku 30 dana od dana donošenja ovog Plana

II.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA:810-08/18-03/01 URBROJ:2196/07-18-1 Tompojevci, 25. siječnja 2018. godine

OPĆINSKI NAČELNIK Zdravko Zvonarić


K a z a l o (5. od 23. ožujka 2018. godine)

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA

ODLUKA o imenovanju člana Nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije d.o.o.......................................................................................... 1

GRAD ILOK AKTI GRADONAČELNICE

PRAVILNIK O FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA GRADA ILOKA ...................................................................................................... 2

O D L U K A o izmjeni i dopuni Izjave o osnivanju trgovačkog društva Kom-Ilok d.o.o. za komunalne djelatnosti ...................................... 8

O D L U K A o izmjeni i dopuni Izjave o osnivanju trgovačkog društva Komunalije d.o.o. za vodne djelatnosti .......................................... 10

ODLUKA o osnivanju prava služnosti polaganja i imanja vodova s Komunalije d.o.o. Ilok ........................................................................... 11

GRAD OTOK AKTI GRADONAČELNIKA

PLAN PRIJMA U SLUŽBU U UPRAVNIM ODJELIMA ZA 2018.GODINU .............................................................................................. 12

PLAN klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata upravnih i drugih tijela Grada Otoka za 2018. godinu ........ 13

OPĆINA ANDRIAJŠEVCI AKTI OPĆINSKOG NAČLNIKA

O D L U K A o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka ............................................................................................................... 21

OPĆINA BOŠNJACI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

O D L U K A o donošenju Plana gospodarenja otpadom za područje Općine Bošnjaci za razdoblje 2018. - 2024. godina ............................. 22

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE BOŠNJACI ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2024. GODINE ......................................... 22

O D L U K A o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošača .................................................................................................................................... 53

O D L U K A o određivanju osnovice i koeficijenta za obračun plaće i naknade za rad za načelnika i zamjenika načelnika Općine Bošnjaci54

O D L U K A o određivanju koeficijenata za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu ............................. 54

O D L U K A o stavljanju izvan snage Odluka o izradi Izmjena i dopuna PPUO Bošnjaci............................................................................. 55

O D L U K A o sufinanciranju obnove Župne crkve sv. Martina biskupa u Bošnjacima ................................................................................ 56

O D L U K A o sufinanciranju političkih stranaka koje imaju članove u Općinskom vijeću iz proračuna Općine Bošnjaci ........................... 56

O D L U K A o utrošku sredstava ostvarenih od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2018. godinu ............. 56

OPĆINA GRADIŠTE AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

O D L U K A o usvajanju Godišnjeg obračuna Proračuna Općine Gradište za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2017. godine .......... 57

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE GRADIŠTE ZA 2018. GODINU ........................................................................................ 57

STATUTARNA ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STATUTA OPĆINE GRADIŠTE ................................................................ 69

O D L U K A o usvajanju izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2017. godinu za područje Općine Gradište ....................... 71

O D L U K A o usvajanju izvješća načelnika Općine Gradište za period od 01.07.-31.12.2017. godine ........................................................ 71

Z A K L J U Č A K .......................................................................................................................................................................................... 71


OPĆINA GRADIŠTE AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

I Z V J E Š Ć E o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godinu ................................................. 72

I Z V J E Š Ć E o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2017. godinu ......................................................................... 72

OPĆINA IVANKOVO AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

O D L U K A o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Ivankovo .................................................................... 74

O D L U K A o obavljanju komunalnih djelatnosti u Općini Ivankovo .......................................................................................................... 74

O D L U K A o grobljima na području općine Ivankovo ................................................................................................................................. 76

OPĆINA JARMINA AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

O D L U K A o utvrđivanju naknade za rad mentora koji prate rad osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ......................................................................................................................................................................................................................... 83

OPĆINA PRIVLAKA AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

ODLUKA o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za pripremu Nacrta odluke o zaštiti izvorišta “Topolik” Privlaka .................................... 84

OPĆINA ŠTITAR AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

GODIŠNJI OBRAČUN PRORAČUNA ZA 2017. GODINU OPĆINE ŠTITAR .......................................................................................... 85

PROGRAM gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Štitar u 2018. godini..................................................................... 97

PROGRAM održavanja komunalne infrastrukture Općine Štitar u 2018. godini ............................................................................................ 99

PROGRAM razvoja poljoprivrede, stočarstva i održavanja poljskih putova za 2018.g. ............................................................................... 101

PROGRAM ODRŽAVANJA NERAZVRSTANIH CESTA ZA 2018. GODINU ........................................................................................ 102

PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u 2018.g. .............................................................. 103

STATUTARNA ODLUKA o izmjenama i dopunama Statuta Općine Štitar ................................................................................................. 103

ODLUKA O DONOŠENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ŠTITAR ZA RAZDOBLJE 2018. – 2024. GODINE ...... 106

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U OPĆINI ŠTITAR ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2024. GODINE ......................................... 106

ODLUKA O BROJU STIPENDIJA I IZNOSU STIPENDIJE ZA AKADEMSKU GODINU 2017/2018 ................................................... 136

OPĆINA TOMPOJEVCI AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

PLAN DAVANJA KONCESIJA ZA 2018. GODINU .................................................................................................................................. 137

“SLUŽBENI VJESNIK“ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE službeno je glasilo Vukovarsko-srijemske županije, gradova: Ilok i Otok i općina: Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Bošnjaci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vođinci i Vrbanja.

IZDAJE: Vukovarsko-srijemska županija, 32100 Vinkovci, Glagoljaška 27,

UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Odgovorna osoba: Jadranka Golubić, dipl. iur.

telefon: (032) 344-202, faks: (032) 344-051

TISAK: “Bianco Tisak”, S.Radića 31 32100 Vinkovci,

telefon i fax: (032)363-080.

“Službeni vjesnik” objavljuje se i na web stranici Vukovarsko-srijemske županije na adresi:

www.vusz.hr, e-mail: [email protected]

vukovarsko-srijemske Županije...- volonterizam, - ljudska i manjinska prava, - kultura, - šport,...

Documents