vujčić, guverner hgk · eurostrategija eurostrategija je polazišna točka za započinjanje...

Boris Vujčić, guverner

HGK – Komora Zagreb

19. veljače 2018.

Strategija uvođenja eura

Eurostrategija

Eurostrategija je polazišna točka za započinjanje procesa uvođenja

eura u Hrvatskoj

Dokument Eurostrategije sadrži:

analizu ekonomskih koristi i troškova uvođenja eura

opis procesa uvođenja eura

strateške odrednice ekonomske politike potrebne za uvođenje eura

Eurostrategija ne određuje ciljani datum uvođenja eura jer to ne ovisi

samo o nama

Dokument je podloga za javnu raspravu

Koristi i troškovi uvođenja eura

Specifičnosti hrvatskog gospodarstva

idu u prilog uvođenju eura u Hrvatskoj

Hrvatska je najmanja država članica EU-a koja još uvijek koristi vlastitu

valutu

Države članice EU-a prema broju stanovnika i valutama koje rabe

4Izvor: Eurostat

Specifičnosti hrvatskog gospodarstva

idu u prilog uvođenju eura u Hrvatskoj (2)

Hrvatska je snažno trgovinski integrirana s europodručjem, što se odražava

u visokoj usklađenosti poslovnih ciklusa

Hrvatska je visoko euroizirano gospodarstvo – znatan dio domaće štednje

(75%) i ukupnih dužničkih obveza (67%) vezan uz euro

U hrvatskom bankovnom sustavu dominiraju banke u vlasništvu institucija

iz europodručja – ograničene mogućnosti monetarne politike

5

Koristi uvođenja eura za Hrvatsku

su znatne i trajne su naravi...

6

Važnost Vremenski

učinak

Uklanjanje valutnog rizika Velika Trajni

Smanjenje kamatnih stopa Srednja Trajni

Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima Srednja Trajni

Otklanjanje rizika valutne krize i smanjenje rizika

bankovne i platnobilančne krize

Srednja Trajni

Niži transakcijski troškovi Mala Trajni

Sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda

Eurosustava

Mala Trajni

Pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja Mala Trajni

Koristi (1):

Uklanjanje valutnog rizika

Hrvatsko gospodarstvo izrazito je

izloženo valutnom riziku

ukupna zaduženost u devizama

premašuje 500 mlrd. kuna (oko

150% BDP-a)

snažnija deprecijacija kune

značajno bi povećala teret otplate

duga za stanovništvo, poduzeća i

državu

Uvođenjem eura uklonit će se valutni rizik

- jedan od glavnih izvora ranjivosti hrvatskog gospodarstva

Izvor: HNB

49 57 68

71

195220

7

19

22

0

40

80

120

160

200

240

280

320

Stanovništvo Poduzeća Opća država

Dug,

u m

lrd

. ku

na

Valutna struktura duga po sektorima

Rast duga u slučaju deprecijacije od 10%

Devize

Kune



8

Važnost Vremenski

učinak






Srednja Trajni



Eurosustava

Mala Trajni


Koristi (2):

Smanjenje kamatnih stopa

Niži troškovi zaduživanja za sve sektore hrvatskog gospodarstva

Smanjenje premije na rizik:

zbog uklanjanja valutnog rizika

poboljšava se percepcija rizičnosti

države

reputacijska korist uvođenja eura

osobito istaknuta za zemlje s visokom

euroizacijom

Smanjenje regulatornog troška:

smanjenje obvezne pričuve s 12%

na 1%

ukidanje obveze minimalnog

pokrića deviznih obveza deviznim

potraživanjima (17%)

Zarada (profit)

Pokrivanje operativnih troškova

Pokrivanje rizika

Regulatorni trošak

Trošak izvora (primljeni depoziti

i sekundarni izvori)

Formiranje kamatne stope



10

Važnost Vremenski

učinak






Srednja Trajni



Eurosustava

Mala Trajni


Koristi (3):

Pozitivni učinci na izvoz i investicije

Uvođenje eura može pridonijeti jačanju

međunarodne razmjene i investicija kroz

smanjenje transakcijskih troškova i

troškova konverzije valuta

veću transparentnost i lakšu

usporedivost cijena

uklanjanje neizvjesnosti oko kretanja

tečaja

jačanje konkurentnosti i smanjenje

ranjivosti hrvatskog gospodarstva

Pozitivan učinak posebice na turizam

70% ukupnih prihoda od turizma i 60%

ukupnih noćenja dolazi iz europodručja

Hrvatska je snažno trgovinski

integrirana s europodručjem

Izvori: Eurostat; izračun HNB



12

Važnost Vremenski

učinak






Srednja Trajni



Eurosustava

Mala Trajni


Ostale koristi (4)

Uklanjanjem valutnog rizika nestaje rizik izbijanja valutne krize

Hrvatske banke će dobiti pristup monetarnim operacijama ESB-a, čime se

smanjuje rizik bankovne i platnobilančne krize

Mjenjački troškovi zamjene kuna u eure i obratno će nestati

Transakcijski troškovi (naknade) za prekogranična eurska plaćanja će se

smanjiti

HNB će steći pravo na udio u godišnjoj raspodjeli monetarnog prihoda

Eurosustava

Hrvatska će dobiti pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM)

... dok su troškovi pretežno jednokratni i mali

14

Važnost Vremenski

učinak

Gubitak samostalne monetarne politike Mala Trajni

Rizik rasta razine cijena prilikom konverzije Mala Jednokratni

Rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža Mala Trajni

Troškovi konverzije Mala Jednokratni

Prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci Mala Jednokratni

Sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim

državama članicama

Srednja Jednokratni

Troškovi i rizici (1):

Gubitak samostalne monetarne politike

Gubitak samostalne monetarne politike može se očitovati na dva načina:

2) Kanal realnog kamatnjaka Hrvatska je snažno financijski integrirana s

europodručjem, s visokim udjelom stranog

vlasništva u bankovnom sustavu, što ograničava

vođenje potpuno samostalne monetarne politike

1) Kanal realnog tečaja Manevarski prostor monetarne politike je ionako

ograničen zbog visoke izloženosti valutnom riziku

→ tečaj se održava stabilnim i ne može se koristiti

kao alat za povećanje konkurentnosti

Za Hrvatsku niti jedan od ova dva kanala ne bi trebao imati značajniji

negativan učinak


16

Važnost Vremenski

učinak








Srednja Jednokratni

Troškovi i rizici (2):

Vrlo blag i jednokratan učinak na rast cijena

Rast cijena prilikom uvođenja eura u pravilu je vrlo blag, iako je percepcija

javnosti drugačija

Učinak konverzije na cijene (HICP) u novim članicama europodručja u

prosjeku 0,23 postotna boda

Ocjena učinka za Hrvatsku: 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih

cijena (IPC)

Izraženiji učinak kod usluga i kod manjeg broja proizvoda koji se često

kupuju

Manji učinak na potrošačke košarice građana s nižom razinom dohotka


18

Važnost Vremenski

učinak








Srednja Jednokratni

Ostali troškovi i rizici (3)

• Rizik ublažen uspostavom novih mehanizama za koordinaciju

ekonomskih politika (postupak u slučaju makroekonomskih

neravnoteža(MIP), Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), zajednička

bankovna regulativa)

Rizik prekomjernog

priljeva kapitala i

akumulacije

neravnoteža

• Izrada i zamjena novčanica i kovanica

• Prilagodba IT, računovodstvenih i drugih sustava

• Troškovi informiranja i educiranja javnosti

• Procjena jednokratnih troškova konverzije kod starih članica

europodručja iznosila je oko 0,5% BDP-a

Jednokratni troškovi

konverzije

• Preostala uplata u kapital ESB-a – 62,8 mil. eura

• Uplata u zaštitne slojeve ESB-a – oko 300 mil. eura

• Prijenos dijela pričuva u pričuve ESB-a – oko 350 mil. eura

Prijenos sredstava

Europskoj središnjoj

banci (ESB)

• Uplata u kapital ESM-a - 425 mil. eura u prvih pet godina

• Nakon prijelaznog razdoblja od 12 godina, ukupna obveza uplate oko

690 mil. eura

• U slučaju ekstremne situacije obveze članica mogu se povećati

Sudjelovanje u

financijskoj pomoći

drugim članicama kroz

ESM

Postupak uvođenja eura

Uvjeti za uvođenje eura

Stabilnost cijena

(<1,5 postotnih bodova + inflacija tri članice s najboljim ostvarenjem

stabilnosti cijena)

Hrvatska (2016.):‒0,6% (1,0%)

Stabilnost tečaja

(tečaj unutar dogovorenih granica

tijekom sudjelovanja u ERM II)

Hrvatska (2016.):‒1,7% (±15%)

Održivost javnih financijaDugoročne

kamatne stope

(< 2 postotna boda + kamatna stopa tri članice s

najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena)

Hrvatska (2016.):3,5% (3,8%)

Ulazak u tečajni mehanizam(ERM II)

Ispunjavanje kriterija nominalne konvergencije

(sudjelovanje u ERM II najmanje 2 godine)

Uvođenje eura

()

Proračunski manjak

< 3% BDP-a

Hrvatska (2016.): ‒0,9%

Javni dug

< 60% BDP-a ili pada dovoljno

brzo

Hrvatska (2016.): 82,9% BDP-a(2015: 85,4%)

Ulazak u ERM II ključan je korak u procesu uvođenja

eura

Uvođenje zajedničke valute obveza je svih novih država članica

no članice same odlučuju kada žele započeti proces uvođenja eura

Nema jasno definiranih kriterija za ulazak u ERM II

Važna politička podrška država članica i institucija EU-a

Prvi korak – neformalne konzultacije s državama članicama europodručja i

institucijama EU-a

Drugi korak – podnošenje formalnog zahtjeva za sudjelovanje u ERM II

Pregovori o pristupanju države u ERM II nisu vremenski ograničeni

Zadnja država članica EU-a pristupila je mehanizmu u studenom 2005.

Ulazak u ERM II ključan je korak u procesu uvođenja

eura

Za dobivanje podrške nužno je pokazati da je Hrvatska dobar kandidat za

uvođenje eura:

zdravi makroekonomski fundamenti (otklanjanje prekomjernih

makroekonomskih neravnoteža)

odgovorno vođenje ekonomske politike

dostatan stupanj realne konvergencije

kvaliteta institucija

Prisutnost prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u državi koja želi

uvesti euro može usporiti njezin napredak prema monetarnoj uniji

Jesmo li spremni za ERM II (1):

javne financije

Hrvatska je 2017. izašla iz postupka u slučaju prekomjernog manjka (EDP)

Cikličko i strukturno smanjenje manjka Javni dug je na silaznoj putanji, ali je najviši

među usporedivim zemljama

Izvori: MF; Eurostat; HNB Izvori: Eurostat; HNB


makroekonomske neravnoteže

Makroekonomske neravnoteže se smanjuju, ali su i dalje prisutne

Prag 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj prekoračenih pokazatelja (od ukupno 14) 7 7 6 3 3

Neto stanje međunarodnih ulaganja (u % BDP-a) > -35% -90,8 -88,9 -86,8 -77,3 -70,8

Promjena udjela na izvoznom tržištu (% svj. izvoza) u 5 godina > -6% -23,7 -23,0 -18,5 -3,4 10,3

Dug opće države (u % BDP-a) < 60% 70,6 81,7 85,8 85,4 82,9

Stopa nezaposlenosti (3-godišnji prosjek) < 10% 13,8 15,6 16,8 16,9 15,5

Stopa aktivnosti stanovništva 15-64 (%-tna promjena u 3 godine) > -0,2% -1,7 -1,4 2,0 3,0 1,9

Stopa dugotrajne nezaposlenosti stanovništva 15-74 (%-tna promjena u 3 godine) < 0,5% 5,1 4,4 1,7 0,0 -4,4

Stopa nezaposlenosti mladih 15-24 (%-tna promjena u 3 godine) < 2% 16,8 17,6 8,3 0,1 -18,4

Izvor: Eurostat


realna konvergencija

Dosegnuta razina realne konvergencije dostatna za

pristupanje tečajnom mehanizmu, ali...

... potencijalni rast je nizak, što je povezano sa

slabim rastom produktivnosti

51

43

48

77

45

82

6463

55 55

45

20

30

40

50

60

70

80

90

Bru

to d

om

aći pro

izvod p

o s

tanovnik

u p

rem

a

pa

rite

tu k

up

ovn

e m

oći (E

A1

2=

10

0),

u %

Napomena: Podaci za Hrvatsku za razdoblje od 1995. do 2000.

predstavljaju procjenu HNB-a. Crvenom bojom označena je godina u kojoj

je država članica pristupila tečajnom mehanizmu.

Izvori: Eurostat; izračun HNB-aIzvor: AMECO

Ekonomske politike u kontekstu uvođenja eura

Prioriteti ekonomske politike u postupku

uvođenja eura

Nastavak razboritog vođenja fiskalne politike s ciljem:

uravnoteženja proračuna

smanjenja javnog duga

stvaranja fiskalnog prostora za razdoblje krize (protucikličko

djelovanje)

Strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta:

smanjenje makroekonomskih neravnoteža

postizanje održivog gospodarskog rasta

stvaranje novih radnih mjesta

Strukturne reforme za povećanje

potencijalnog rasta (1)

Efektivno porezno rasterećenje gospodarstva

poticanje konkurentnosti gospodarstva kroz pojednostavljenje i

pojeftinjenje porezne administracije

Administrativno rasterećenje gospodarstva

objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu te daljnje

smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja,

jednostavniji propisi

Reforma pravosuđa

unaprjeđenje organizacije rada i upravljanja pravosudnim

sustavom, skraćivanje trajanje sudskih postupaka i smanjenje broj

neriješenih predmeta



Povećanje učinkovitosti javnog sektora

pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova,

uključujući korištenjem informacijske tehnologije u cilju veće

učinkovitosti i kvalitete javnih usluga, unaprjeđenje pružanja

elektroničkih usluga

politika plaća koja će voditi računa o tome da rast plaća u javnom

sektoru bude usklađen s rastom produktivnosti u gospodarstvu

Reforma obrazovnog sustava

cjelovita reforma sustava obrazovanja, podizanje kvalitete sustava

obrazovanja odraslih



Bolje upravljanje državnom imovinom

unaprjeđenje korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom

vlasništvu, smanjenje državnog portfelja

Povećanje održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava

osiguranje uvjeta za dugoročnu održivost zdravstvenog i mirovinskog

sustava

Daljnje povećanje korištenja EU fondova

nastavak snažnog povlačenja sredstava iz fondova EU-a i korištenje

sredstava Programa potpore strukturnim reformama

Strukturne reforme nisu važne samo zbog

ulaska u tečajni mehanizam

Ocijenjeni makroekonomski učinak strukturnih reformi

Izvor: Europska Komisija (2014.) The potential growth impact of structural reforms in the EU

Učinak na BDP (%-tna razlika nakon 5, 10 i 20 godina)

Učinak na zaposlenost (%-tna razlika nakon 5, 10 i 20 godina)

Glavne poruke

Hrvatska će uvođenjem eura ostvariti značajne i trajne koristi, i one su

znatno veće od troškova

Hrvatskoj je u interesu započeti proces uvođenja eura

Dinamika procesa uvođenja eura uvelike ovisi o nama, ali nije sve u našim

rukama

Poboljšanje makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, kao i dostatna

razina realne konvergencije, govore u prilog našoj spremnosti za

otpočinjanje razgovora s institucijama EU o pokretanju procesa

uvođenja eura ...

... no glavni izazov bit će pridobivanje potpore država članica i

institucija EU za pristupanje tečajnom mehanizmu, koja dobrim

dijelom ovisi o njihovoj spremnosti na širenje europodručja

Ekonomske i strukturne politike potrebne za uvođenje eura Hrvatskoj su

potrebne neovisno o samom cilju uvođenja eura

Hvala na pozornosti!

euro.hnb.hr

vujčić, guverner hgk · eurostrategija eurostrategija je polazišna točka za započinjanje...

Documents