vt sistem

33
VT TEORIJA je pristup koji za osnovu proučavanja uzima govor u njegovoj proizvodnji i posebno u domeni slušanja i govora. Teorija je rezultat znanstvenih istraživanja Petra Guberine nastalih na području istraživanja govora. Teorija VTS-a počiva na verbotonalnim parametrima i njihovoj primjeni u različitim područjima. VTS u istraživanju koristi riječi i slušanje riječi; Parametri: 1. riječ/ton 2. logatomi 3. percepcija – strukturalno gledanje 4. vrijeme 5. ograničena frekvencijska područja – filtrirana 6. kombinacije diskontinuiteta frekvencija i inteziteta 7. tijelo kao receptor – transmiter 8. napetost 9. pauza – aktivnost Višestruka primjena: korekcija izgovora pri učenju stranih jezika korekcija u majčinskom govoru telekomunikacije teorija slušanja uopće rehabilitacija slušanja VTM – termin koji se koristi uglavnom kada se VTS odnosi na područje patologije slušanja Petar Guberina (Šibenik, 1913. - Zagreb, 2005.) diplomirao 1935. godine na FF-u francuski i latinski 1939. godine doktorirao u Parizu na Sorboni s radom “Logička i stilistička vrijednost složenih rečenica” disertacija uvodi pojam lingvistike govora (lingvističke osnovice verbotonalne teorije) u zavisnim/bezvezničkim rečenicama veznici se nadomještaju vrednotama govornog jezika 1951. vraća se u Zagreb i radi kao profesor francuskog i pročelnik odsjeka za romanistiku 1952. “Zvuk i pokret u jeziku”, Matica hrvatska – malo rehabilitacije u sintezi zvuka i pokreta 1954. osniva Institut za fonetiku 1

Upload: kristina-dilica

Post on 17-Aug-2015

8 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

verbotonalni sustav, fonetika, skripta

TRANSCRIPT

VT TEORIJA je pristup koji za osnovu prouavanja uzima govor u njegovoj proizvodnji i posebno u domeni sluanja i govora. Teorija je rezultat znanstveni istra!ivanja "etra #uberine nastali na podruju istra!ivanja govora.Teorija VT$%a poiva na verbotonalnim parametrima i njiovoj primjeni u razliitim podrujima.VT$ u istra!ivanju koristi rijei i sluanje rijei&"arametri'(. rije)ton*. logatomi+. per,ep,ija - strukturalno gledanje.. vrijeme/. ograniena 0rekven,ijska podruja - 0iltrirana1. kombina,ije diskontinuiteta 0rekven,ija i inteziteta2. tijelo kao re,eptor - transmiter3. napetost4. pauza - aktivnostViestruka primjena' korek,ija izgovora pri uenju strani jezika korek,ija u majinskom govoru telekomunika,ije teorija sluanja uop5e reabilita,ija sluanjaVT6 - termin koji se koristi uglavnom kada se VT$ odnosi na podruje patologije sluanja"etar #uberina 78ibenik9 (4(+. % :agreb9 *;;/.< diplomirao (4+/. godine na ==%u 0ran,uski i latinski (4+4. godine doktorirao u "arizu na $orboni s radom >?ogika i stilistika vrijednost slo!eni reeni,a@ diserta,ija uvodi pojam lingvistike govora 7lingvistike osnovi,e verbotonalne teorije< u zavisnim)bezveznikim reeni,ama vezni,i se nadomjetaju vrednotama govornog jezika (4/(. vra5a se u :agreb i radi kao pro0esor 0ran,uskog i proelnik odsjeka za romanistiku (4/*. >:vuk i pokret u jeziku@9 6ati,a rvatska - malo reabilita,ije u sintezi zvuka i pokreta (4/.. osniva Institut za 0onetiku (41+. Aatedra za 0onetiku (413. Odsjek za 0onetiku iji je proelnik do (43+. godine (41(. utemeljuje ,entar $BVA# 7$Csteme Bniversal Verbotonal dD Audition #uberina< sredinji svjetski Eentar za razvoj i primjenu verbotonalnog sistema 7(43*. 1"ariz< zakljuuje da se normalno uo ponaa kao patoloko 7ideja o optimalama glasova - dio spektra nu!an za prepoznavanje glasa< kod uenja strani jezika osnovna teorija "etra #uberine % >I glui mogu sluati@ rezultati u sluanju nisu puki zbroj 0iziki odreFenja uredno uju5i - nisko podruje ;9/ - +;;Gz ) 1;; - (;;;Gz )nisko0rekven,ijske rijei H+/;; - 1.;; Gz za visoko 0rekven,ijske glasove glui preko niskog podruja ue razlikovati znakove za razlikovanje jednog glasa od drugog i sluno ote5eni i uredno uju5i sluai bolje razumiju govor preko diskontinuiranog podruja postotak razumljivosti govora je ve5i za diskontinuitet nego sam zbroj razumljivosti na izoliranim podrujimaOsnovni principi VT sustava(. svaki glas i svaka rije ima svoju oktavu optimalne razumljivosti 7isti,anje optimalni 0rekven,ija - 0iltrima ili izgovorom< redu,irana 0orma slu!i tomu da se sluna pa!nja ne usmjerava na neoptimalna podruja*. kada glasovi ili rijei prolaze kroz oktave koje im nisu optimalne de0ormiraju se za uo koje i onda interpretira kao druge glasove 70iltarsko eliminiranje neoptimalni oktava