547

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

VRTNA ARHITEKTURA SAMOSTANA

NA ŠIROKOM BRIJEGU

Pehar, J.Sažetak: Autor daje vrtno–arhitektonski osvrt na stanje okoliša Franjevačkog samostana i predlaže mjere za poboljšanje partera i ukupnog prostora koji zauzima preko 10 ha povr-šine. Sačinjen je snimak biljnog svijeta kao i pratećih objekata u vrtu koji čine sadržaj kao urbanistička kategorija. Na temelju sadašnjeg stanja dane su konkretne mjere i prijedlozi za poboljšanje kultiviranog prostora.

Ključne riječi: vrtna arhitektura, okoliš, biljni svijet, kulturni ambijent.

Podatci o autoru: prof. emeritus dr. sc. Pehar, J.[akov], Agronomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Biskupa Čule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

Jakov Pehar

548 GRADITELJSTVO

THE GARDEN ARCHITECTURE OF THE MONASTERY

IN ŠIROKI BRIJEG

Pehar, J.Abstract: The author off ers a review of the state of garden-architectural environment of the Franciscan monastery and proposes measures for the improvement of its ground fl oor and the whole area covering more than 10 ha. A record was made of its vegetable world and ancillary facilities in the garden that make a unit as the town-planning category. On the basis of the present situation, some concrete measures and suggestions for the impro-vement of the cultivated space are given.

Key words: garden architecture, environment, vegetable world, cultural milieu.

Author’s data: Prof. emeritus Ph. D. Pehar, J.[akov], Faculty of Agriculture University of Mostar, Biskupa Čule 10, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina

549

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

UvodNakon napuštanja prostora Bosne 1844. godine franjevci, rodom iz Hercegovi-ne, tražeći pogodno boravište, smje-štaju se privremeno na Čerigaj, zabitno mjesto koje nije pružalo mogućnosti za obavljanje duhovno-religioznih i kul-turno-prosvjetnih aktivnosti. Trebalo je potražiti drugu lokaciju i odobrenje on-dašnjih vlastodržaca. Odredište je bilo Široki brijeg koji je svojim položajem dominirao i privlačio graditelje da baš ondje 1846. godine udare kamen teme-ljac prve crkve i samostana. Na mjestu prve crkve sagrađeno je 1905. godine monumentalno zdanje, današnje širo-kobriješko svetište. Tako je obilježen početak današnjeg samostana u svoj svojoj veličini koji je tijekom vremena i ratova doživljavao razne sudbine.

Lokaciju tako velika zdanja zasi-gurno je odredio položaj odabranog prostora obrasla drvećem autohtonog hrasta medunca (Quercus pubescens) i drugih njegovih pratilaca koji se po-mno njeguju, i tako, stvarajući ugodan ambijent, prerasta u pravi vrt i time označava početak vrtne arhitekture kod nas u Hercegovini. To je povijesni tre-nutak za vrtnu umjetnost kod nas i šire, jer na ovim područjima nije bilo vrtova i oni se dosta kasno javljaju. Jedini vid europskih vrtova u Bosni i Hercegovini su samostanski vrtovi i klaustri. Danas

imamo 22 franjevačka samostana u BiH i svi su svjedoci stvaranja vrtne arhitek-ture, a to znači kulture prostora i do-kaz pripadnosti europskim kulturama. Oni ustvari predstavljaju nacionalno i kulturno blago Bosne i Hercegovine, a napose kulturno nasljeđe kršćanstva kod nas.

Prema tomu franjevci udaraju te-melj u okviru svojih samostanskih prostora i vrtnoj arhitekturi kod nas koja oplemenjuje prostor i čini ga ugodnijim. Širokobriješki samostan je svjedok i primjer drugima koji ga sli-jede i tako bez izuzetka naše sakralne objekte okružuju vrtovi u kojima se nalaze različiti oblici biljnog svijeta, a poneki predstavljaju i male botaničke bašče. Samostan na Širokom Brijegu u tom pogledu čini posebnu vrijednost. O tomu svjedoče stari hrastovi kao nijemi svjedoci njegova podizanja i narastanja. Tu se posebno ističe jedan primjerak staroga hrasta medunca i, prema procjeni, ušao je u četvrto sto-ljeće svoga življenja.

Povijesni osvrt

Vrtna umjetnost kod nas se kasno javlja i nema nekih značajnih objekata u peri-odu od 15. do 19. stoljeća. U vrijeme re-nesanse i baroka u Europi ona ima svoj procvat, dok kod nas Tursko Carstvo ima drukčije poimanje i drukčiji pra-

Jakov Pehar

550 GRADITELJSTVO

vac i ne prati zbivanja u Europi. Moglo bi se pouzdano reći da se tu izdvajaju samostani kao kršćanska svetišta koja razumiju značaj vrta i biljke kao ljud-skog pratioca, koja je na neki način i odredila lokaciju samostana na uzvi-šenom brijegu u šumi medunca koji se ondje zatekao u prirodnom biljevištu. To je na početku djelovalo skromno, ali pažljivo čuvano i njegovano. Ratovi koji se kasnije javljaju oštećuju i objekte i vrt, tako da je trebalo prići obnovi i popunjavanju tog prostora. U vreme-nu od 1961. do 1972. godine sporadič-no se unose i sade određene vrste bilja (jasen, platani, čempresi, cedrovi i dr.). Te godine samostan je posjetio kipar i umjetnik Ante Starčević koji radi plan uređenja dvorišta i prezbiterija, tako da su radovi već otpočeli 1974. godi-ne. Usporedo se gradi ograda, stubište i rasvjeta (1976. godine), da bi se čitav prostor uokvirio kamenim zidom i podzidama, kao i ostali mobilijar (klu-pe, čatrnja i dr.). Godine 1990. dobiva se današnja fi zionomija dvorišta crkve i samostana ukupno. Na nekim dijelo-vima sadile su se i voćkarice, s obzirom na ogroman prostor kojega je trebalo popuniti. Računa se da ukupna površi-na iznosi 10,76 ha površine. Međutim, ostalo je još ponešto što treba uraditi i pažljivo održavati.

Sadašnje stanjeS obzirom na to da je samostanski vrt nastajao u dužem periodu vreme-na, ponekada dopunjavan i sadržajno obogaćivan, nije bilo moguće uvijek osigurati realizaciju koncepta koji je objektivno imao i različite pristupe. U cjelini može se reći da je to danas uredan vrt, dosta stručno oblikovan i traži određenu doradu i intervenciju, što je po prirodi stvari i logično. Jer, vrtna arhitektura je umijeće koje ima svoje kriterije, tim prije što se radi o oblikovanju prostora koji podliježe ra-znim ukusima i viđenju, kao i činjenici da se radi o sakralnom kompleksu.

Detaljnim uvidom na terenu i teme-ljem raspoložive dokumentacije dobiva se slika sadašnjeg stanja. Ukupan pro-stor se može podijeliti u dva dijela, i to: parkovni dio u parternom dijelu objekta i prostor voćnjaka, livade i šume. Par-kovni dio partera se solidno održava, s tim što bi trebalo malo jače naglasiti neke dijelove i voditi računa o topijar-nim formama pojedinih vrsta. Tu se da-nas nalazi 65 vrsta bilja sa 600 komada raznih primjeraka. Prostor za povrtnjak treba potpunije koristiti i unijeti nove tehnologije s podizanjem plastenika kao zaštićenog prostora. Ograda željezna sa istočnog dijela je u lošu stanju i treba je bolje održavati. Na ulaznom dijelu Cr-kve trebalo bi biti popunjeno atraktivni-

551

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

jim vrstama. Ostali objekti unutar parte-ra su u dobru stanju.

Što se tiče starog voćnjaka, on je za-pušten i ne održava se prema propisa-nim standardima. Ima jako puno vrsta i neke bi trebalo ukloniti, a osušene primjerke odmah maknuti. Površina livade se ne koristi osim za parking u nekim prigodama. To je neiskorišten prostor i trebalo bi ga aktivirati. Šum-ska površina hrasta, graba i jasena je

tipična zajednica koja je karakteristič-na za Hercegovinu i nalazi se u dosta dobroj kondiciji.

Što bi trebalo uraditi

Polazeći od zatečenog stanja i želje da se stanje popravi primjenom vrtno-ar-hitektonskih kriterija, trebalo bi uraditi sljedeće:a) U parternom dijelu sa sjeverne

strane treba ukloniti zakržljalo sta-

Jakov Pehar

Hrast ispred crkve, simbol Širokoga Brijega (Velika Gospa 1983.)

552 GRADITELJSTVO

Tloris samostanskoga građevinskog sklopa

553

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

blo dudovca (Brusonetia papirife-ra) i ondje posaditi odraslu sadnicu atlanskog cedra (Cedrus atlantica), i to “glauca” formu koja bi djelovala kao soliter.

b) Kuglaste bagreme (Robinia umbra-culifera) treba korektno šišati i zadr-žati kuglastu formu.

c) Željeznu ogradu s istočne strane treba obojiti u svijetlo-zeleni ton od-govarajuće boje, a živu borduru od pirokante (Pyrochantha coceinea) zadržati šišanjem na istoj razini.

d) Ispred ulazne partije u kamenoj arli zasaditi sivu santolinu (Santolina chamaecyparissus) i šišati je u formi kugle.

e) Osušeno stablo dudovca na ulazu sa sjeverne strane zadržati i uz njega zasaditi penjačicu bršljana panaši-ranog (Hedera helix), i na taj način ga učiniti atraktivnim.Na ulaznim stubištima ispred crkve izgraditi platformu za invalide koji često posjećuju crkvu. To bi se ura-dilo na lijevoj strani stubišta gleda-no prema objektu Crkve.

g) U povrtnjaku iza objekta Galerije podići plastenik cca 100 m2 kao za-štićeni prostor u kome bi se osigura-la proizvodnja povrća i za zimu uz vrlo male troškove.

h) Stari platan (Platanus orientalis) na ulazu u Galeriju treba kresati i tako

sačuvati oblik i formu. To se obve-zno radi svakih 3-5 godina.

i) Postojeći voćnjak održavati i voditi računa o primjeni zaštitnih sredsta-va i drugim potrebnim operacijama koje se obavljaju prema kalendaru radova. Izvršiti proredu i ukloniti suha stabla.

j) Livada ostaje otvoreno pitanje. Može se pretvoriti u solidan komercijalni voćnjak ili ostaviti kao parkirališni prostor.

k) Šumski kompleks pažljivo uzgajati uz provođenje mjera zaštite od po-jave bolesti i štetočina, te osigurati osmatranje za slučaj pojave požara.

Ovo bi bile nužne i prijeko potreb-ne radnje koje bi trebalo provesti i time poboljšati sadašnje stanje uz minimal-ne troškove.

Zaključak

U okviru 100-te obljetnice izgradnje nove samostanske crkve na Širokom Brijegu, predviđeno je organiziranje simpozija kojim bi se označili značaj-ni trenutci koji su pratili podizanje tog monumentalnog objekta. Po pravilu ti objekti su građeni na uzvisinama i po-šumljenim terenima. Tako je i ovdje pažnju graditelja privukao šumarak hrasta medunca, čiji primjerak i danas prkosi vremenu i nijemi je svjedok tih događanja.

Jakov Pehar

554 GRADITELJSTVO

Dvorište, 2004.Klaustar, 2004.

555

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

Izgradnju Samostana paralelno je pratila i aktivnost uređenja partera ili okoliša, što je inače značajka skoro svih sakralnih objekata. Tu su se primjenji-vala pravila vrtne arhitekture, postu-pno i prema mogućnostima. Danas to predstavlja ugodan ambijent u kome objekt Samostana i Crkve dolazi do pu-nog izražaja. Biljni je svijet oplemenio prostor i ostalo je da se to još upotpu-ni i podigne na viši stupanj uređenog predjela, kao znaka kulture i kulturne povijesti koju su franjevci zdušno nje-govali. Predložene mjere unapređenja prostora treba provesti u što kraćem roku i time potvrditi povijesnu istinu najtješnje veze čovjeka i biljke.

LiteraturaNikić, A., Crkva na Širokom Brijegu,

Sarajevo, 1976.Glavaš, R., Spomenica pedesetogodiš-

njice Franjevačke Rododržave, Mo-star, 1897.

Marić, A., Gelboje, Vrisak br. 8, 1991.Pandžić, B. i drugi, Kršćanski puk i fra-

njevci u Hercegovini, Mostar, 1977.Kronika Franjevačkog samostana Širo-

ki Brijeg, 1961.Pehar, J., Vrtlarstvo, Mostar, 2001.Arar, K., Analiza samostanskih vrtova

i klaustara kao kategorije povijesnih vrtnih prostora Hercegovine, Mostar, 2004.

Jakov Pehar

Znanstveno-stručni skup / The scientifi c-expert symposiumSto godina nove crkve na Širokom Brijegu / One hundred years of the new church in Široki Brijeg20. lipnja 1905. - 20. lipnja 2005. / 20 June 1905 - 20 June 2005

Zbornik radova / Proceedings

Nakladnik / Published byFranjevački samostan Široki BrijegTh e Franciscan Monastery Široki Brijeg

Za nakladnika / For the publisherfra Branimir Musa

Uredništvo / Editorial boarddr. Ivo Čolakfra Vendelin Karačićdr. Antun Karaman

Urednik / Editordr. Ivo Čolak

Fotografije / PhotosKruno Hrkać i drugi

Lektor / Language editorfra Vendelin Karačić

Prijevod na engleski / English translationGoran ŠamoDanijela KožulIvana Medić

Raunalna obrada i prijelom / Computer processing and layoutDamir ZadroBožo Penavić, prof.

Tisak / Printed byFram-Ziral, Mostar

Naklada / Edition1500 primjeraka / 1500 copies

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

726.54(497.6 Široki Brijeg)”1905/2005”(091)

ZNANSTVENO-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu (2005) Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu : 1905.-2005. / Znanstveno-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 20 lipnja 2005 ; [prijevod na engleski, English translation Goran Šamo, Danijela Kožul, Ivana Medić ; fotografi je, photos Kruno Hrkać i drugi]. - Široki Brijeg : Franjevački samostan ; Mostar : Građevinski fakultet Sveučilišta, 2006. - 555 str. : ilustr.

Tekst na uporedo hrv. i engl. jeziku. - “... skup, koji je održan ... 20. lipnja 2005. ...” -> Proslov. - Bibliografi ja i bilješke uz tekst

ISBN 9958-9170-4-1

COBISS.BH-ID 15229702