vodic za studente 11/12

Osijek, 2010.

VODIČ ZA BUDUĆE STUDENTEza akademsku godinu 2011./2012.

Izdavač

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Za izdavača

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta

Glavni i odgovorni urednik

Prof. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente

Pripremili

Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta

Marija Rasonja, dipl. iur., voditeljica Odjeljka za nastavu i studentska pitanja

Odbor za nastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Unos teksta

Ljilja Šrepfler, voditeljica Odsjeka za administrativne i stručne poslove

Likovno rješenje naslovnice

Marijana Rasonja, studentica Odjela za matematiku

Tisak

Grafika, Osijek

3V O D I ČZA BUDUĆE STUDENTE

KAZALO

Predgovor – Rije~ Rektorice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

Bolonjski proces – put u Europu znanja . . . . . . . . . . . . .7

Upisi u I. godinu studija na znanstveno-nastavne/umjetni~ko-nastavne sastavnice Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . .17

Znanstveno-nastavne/umjetni~ko-nastavne sastavnice Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema znanstvenim podru~jima . . . . . . . . . .19

Podru~je prirodnih znanosti

Odjel za matematiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Odjel za biologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Odjel za fiziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Odjel za kemiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Podru~je tehni~kih znanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38

Elektrotehni~ki fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Gra|evinski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Podru~je biomedicine i zdravstva

Medicinski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

Podru~je biotehni~kih znanosti

Poljoprivredni fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

Podru~je dru{tvenih znanosti

Ekonomski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83Pravni fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89U~iteljski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

4 V O D I ČZA BUDUĆE STUDENTE

Podru~je humanisti~kih znanosti

Filozofski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99Katoli~ki bogoslovni fakultet u \akovu . . . . . . . . . . . . . . . 122

Umjetni~ko podru~je

Umjetni~ka akademija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

Interdisciplinarno podru~je znanosti

Odjel za kulturologiju; smjerovi: • Kulturalni menad`ment, • Medijska kultura, • Knji`ni~arstvo

Ostale sastavnice Sveu~ili{ta

Gradska i sveu~ili{na knji`nica Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . 147Studentski centar u Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153Studentski centar u Slavonskom Brodu . . . . . . . . . . . . . . . 156

Studentski zbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158

Ured za studente s invaliditetom . . . . . . . . . . . . . . . . . .161

Odsjek za {portsku djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164

Studentske stipendije i nagrade . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167

Studentske udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169

Pregled studija na znanstveno-nastavnim/umjetni~ko-nastavnim sastavnicama prema znanstvenim podru~jima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .185

Pregled broja upisnih mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191


Pred Vama je sveu~ili{na publikacija, pod nazivom „Vodi~ za budu}e studente“ u kojoj Vas upoznajemo s mogu}nostima studiranja na osje~-kom Sveu~ili{tu i uvodimo Vas u ìvot osje~ke akademske zajednice.

U uvodnom dijelu èlim istaknuti da je Sveu~ili{te Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku osnovano 1975. godine i kroz svoju tridesetipetogo-di{nju povijest imalo je, i jo{ uvijek ima i ostvaruje posebnu zada}u u dru{tvu. Danas je osje~ko Sveu~ili{te jedno od sedam hrvatskih sveu~ili-{ta i jedino Sveu~ili{te na podru~ju isto~ne Hrvatske.

U okviru provedbe velike reforme visokog obrazovanja, prepoznatljivom pod nazivom „Bolonjski proces“, a uvaàvaju}i ~injenicu da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na europskoj humanisti~koj i demokratskoj tradiciji, nastojanja osje~kog Sveu~ili{ta usmjerena su na uklju~ivanje u moderne europske sustave visokog obrazovanja s o~uvanjem svoje poseb-nosti i identiteta.

U akademskoj 2010./2011. godini u sastavu osje~kog Sveu~ili{ta je 17 znanstveno-nastavnih i umjetni~ko-nastavnih sastavnica od toga 11 fa-kulteta, 1 Umjetni~ka akademija i 5 sveu~ili{nih odjela. Sveu~ili{te u svom sastavu ima 3 sveu~ili{ne ustanove: Gradsku i sveu~ili{nu knji`-nicu, 2 studentska centra u Osijeku i Slavonskom Brodu te trgova~ko dru{tvo Tehnologijsko-razvojni centar d.o.o, koje je u zajedni~kom vla-sni{tvu Sveu~ili{ta, Grada i @upanije.

Nastava se izvodi na 83 sveu~ili{na studija, i to na 35 preddiplomskih sa 16 smjerova, 42 diplomska studija s 35 smjerova, 5 integriranih preddi-plomskih i diplomskih studija te 10 stru~nih studija.

Dragi studenti pred Vama je izbor èljenog studija: jednog preddiplom-skog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija ili stru~-

Dragi budući studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku!


nog studija i èlim vam puno uspjeha u odabiru studija i da rezultati dràvne mature omogu}e Vam upis na odabrani studij.

Posebno Vam èlim napomenuti da su osje~ki studenti aktivni partneri u akademskoj zajednici, uklju~eni u rad svih relevantnih sveu~ili{nih tijela.

Dragi budu}i studenti, u ime osje~ke akademske zajednice, i u ime Se-nata Sveu~ili{ta, srda~no Vas pozivam na 14. SMOTRU Sveu~ili{ta i iskreno Vam èlim da se u akademskoj 2011./2012. godini upi{ete na èljeni studij i postanete novi ~lanovi osje~ke akademske zajednice.

Va{a rektorica

Prof. dr. sc. dr. h.c. Gordana Kralik


S V E U Č I L I Š T E J . J . S T R O S S M A Y E R A U O S I J E K U

Europa znanja danas je prepoznata kao nezamjenjiv ~imbenik dru{tvenoga i ljudskog razvoja i kao va`na sastavnica u~vr{}e-nja i oboga}enja pripadnosti Europi, sposobna da svoje gra|ane pripremi za izazove novog tisu}lje}a i osvje{}uje ih o zajedni~-kim vrijednostima i pripadnosti istom dru{tvenom i kulturnom prostoru.

Bolonjski proces naziv je za reformu visokog obrazovanja u Europi, kojoj je osnovni cilj promicanje mobilnosti studenata i nastavnika uspostavljanjem tzv. Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine. Naziv bolonjski proces dolazi od Bolonjske deklaracije koju su 19. lipnja 1999. potpisali ministri zaduèni za visoko obrazovanje iz 29 europskih dràva. For-malni naziv Bolonjske deklaracije je Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA European Higher Education Area).

Republika Hrvatska pristupila je Bolonjskom procesu u svib-nju 2001. godine u Pragu. Potpisivanjem Bolonjske deklaraci-je Hrvatska se obvezala na prihva}anje na~ela Magnae Chartae Universitatum, koju su 1988. godine u Bologni potpisali rektori europskih sveu~ili{ta. Hrvatska se uklju~ivanjem u ovaj proces na nacionalnoj razini obvezala svoj sustav visokog obrazovanja preoblikovati i prilagoditi ciljevima deklaracije.

Bolonjska deklaracija i dokumenti vezani za bolonjski proces poku{avaju ostvariti zajedni~ke ciljeve na podru~ju visokoga {kolstva u EU. U Bolonjskoj deklaraciji isti~e se da je podru~-je visokog obrazovanja dru{tveno podru~je koje moè stvoriti “savr{eniju i utjecajniju Europu”, posebno u izgradnji i ja~anju zajedni~kih demokratskih, kulturnih, dru{tvenih, znanstvenih i tehnolo{kih dimenzija.

BOLONJSKI PROCES

put u Europu znanja



Ciljevi Bolonjske deklaracije su sljede}i:• promicanje europske dimenzije u podru~ju visokog {kolstva,

• prihva}anje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih aka-demskih i stru~nih stupnjeva te uvo|enje dodatka diplomi radi brèga i lak{eg zapo{ljavanja i me|unarodne konkuren-tnosti europskog sustava visokog obrazovanja,

• prihva}anje jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: pred-diplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga. Prvi ciklus, preddiplomski studij, nuàn je uvjet kvalifikacije na europ-skom trì{tu rada, drugi, diplomski studij, vodi magisteriju, a tre}i, poslijediplomski, zavr{ava doktoratom znanosti,

• uvo|enje bodovnog sustava (ECTS). Bodovi se mogu aku-mulirati i izvan visoko{kolskog obrazovanja, putem tzv. cjelo-ìvotnog obrazovanja (LLL - Life Long Learning),

• promicanje mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata, nastavnika i istraìva~a,

• promicanje europske suradnje u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja.

Bolonjski proces poti~e promjene i uvo|enje fleksibilnih pro-grama, uz individualizirane izbore u obrazovanju za sve studen-te. Pritom je nu`no osigurati visoku razinu kvalitete i stimu-lirati izvrsnost, promicati posebnost i kulturolo{ku razli~itost. Raznolikost Sveu~ili{ta pruà veliki potencijal za uspje{nu su-radnju izme|u sveu~ili{ta.

Što je ECTS?

Kratica u prijevodu zna~i Europski sustav prijenosa bodova (eng. European Credit Transfer System). ECTS sustav je obliko-van radi lak{eg prijenosa bodova i akademskog priznavanja na europskim sveu~ili{tima. Stvaranjem usporedivih i ~itljivih stu-dijskih programa u europskim dràvama omogu}uje se lagano prepoznavanje studijskih programa, upis razli~itih sadràja, po-vezivanje razli~itih obrazovnih sustava te promi~e pokretljivost studenata i nastavnika. ECTS se zasniva na dostupnosti infor-macije o studijskim programima i na~inu provedbe tih progra-ma, te primjeni bodovnog sustava koji uz pomo} koeficijenta optere}enja pokazuje ukupno optere}enje studenta.



Sustav za prijenos bodova zna~i bitno druk~iji pristup u utvr-|ivanju studijskog optere}enja. Tradicionalni na~in mjerenja studijskog optere}enja temelji se na kvantitativnom optere}e-nju nastavnika, tj. mjeri ukupan kontakt nastavnika i studenta i izraàva se u broju sati predavanja, seminara i vje`bi. Pregledom nekog studijskog programa ne moè se utvrditi koliko vremena studenti moraju uloìti za svladavanje studijskog programa, tj. svakog pojedinog predmeta.

Bodovi ECTS-a koeficijenti su optere}enja studenta, a imaju vrijednost koja se pridodaje pojedinim predmetima da bi se od-mjerilo studentsko optere}enje potrebno za uspje{no svladava-nje tog predmeta. Oni odraàvaju ukupnu koli~inu rada koju predmet zahtijeva, a koja je potrebna da se zavr{i puni seme-star; to zna~i predavanja, prakti~ni rad, seminari, mentorski rad, osobni rad, ispiti i ostalo. Drugim rije~ima, mjeri se ukupni an-ga`man studenta pa moèmo re}i da je usmjeren na studente.

Ukupno studentsko optere}enje u jednoj studijskoj godini iznosi 60 ECTS bodova, odnosno 30 bodova za svaki semestar. Svaka visoko{kolska ustanova raspodjeljuje koeficijente optere-}enja po pojedinim predmetima unutar ukupnog broja od 30 bodova po semestru. Bodovi se mogu posti}i tek kad je zavr{ena nastava, poloèni svi ispiti i ispunjene druge obveze iz studijskog programa. Kada se uspostavi suradnja izme|u pojedinih aka-demskih ustanova na na~elu prijenosa bodova, studenti mogu posti}i bodove i u drugoj partnerskoj ustanovi te povratkom u mati~nu ustanovu prenijeti ste~ene bodove, ovisno o trilateral-nom ugovoru izme|u dviju ustanova i studenta.

Bodovanje prema uputama Europske komisije za provedbu eu-ropskog sustava prijenosa bodova provodi se prema sljede}im na~elima:

• bod je koeficijent optere}enja studenta,

• u optere}enje studenta ra~una se cjelokupno vrijeme koje je studentu potrebno za uspje{no svladavanje gradiva za sve upi-sane predmete, {to zna~i da se ne ra~una samo vrijeme pro-vedeno na predavanjima, seminarima, vje`bama, terenskom radu, ve} i vrijeme utro{eno za studiranje gradiva i samostal-no u~enje i npr. vrijeme za obradu podataka nakon rada u laboratoriju, na ispitivanje i na provjere znanja,

• boduju se svi predmeti koje student upisuje - obvezni i iz-borni, projekt na kojem radi, diplomski rad, terenska nastava,



praksa u industriji, ako je to sadràj nekog predmeta iz studij-skog programa,

• zbroj svih koeficijenata za predmete koje prema studijskom programu upisuje student u jednom semestru je 30 bodova, a u jednoj akademskoj godini 60 bodova.

Uvo|enjem ECTS-a postiù se sljede}i pozitivni efekti u viso-ko{kolskom obrazovanju:

• promovira se fleksibilnost programa,

• pobolj{ava se uspje{nost studiranja,

• omogu}eno je optimalno kori{tenje opreme i prostora,

• omogu}eno je kreiranja interdisciplinarnih studija te

• efikasno pribliàvanje europskom sustavu visokog obrazovanja.

Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera

Uklju~ivanje Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao zna~ajnog ~imbenika isto~ne Hrvatske u ove procese nu`-no je da bi u ostvarenju novoga obrazovnog sustava djelovalo integrirano. Sveu~ili{te u preustroju visokoobrazovnog sustava èli ostvariti kompatibilne programe visoko{kolske nastave sa srodnim europskim sveu~ili{tima uz o~uvanje raznovrsnosti i nacionalnih i kulturolo{kih posebnosti.

Provedba Bolonjskog procesa na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku zapo~ela je tematskim sjednicama Senata o Bolonjskoj deklaraciji, primjenom Zakona o znanosti i vi-sokom obrazovanju i dono{enjem novog Statuta Sveu~ili{ta. Znanstveno-nastavne sastavnice osje~kog Sveu~ili{ta izradile su nove studijske programe za preddiplomske i diplomske stu-dije u skladu s Bolonjskim procesom te je akademske godine 2005./2006. upisana prva generacija studenata koja studira po novom ustroju.

Va`nu ulogu u promicanju kvalitete visokog obrazovanja na Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera u Osijeku ima sustav osiguranja i unaprje|enja kvalitete Sveu~ili{ta kojim se utvr|uju politika



i ciljevi kvalitete, kao i na~in provjere postignu}a postavljenih ciljeva. Cilj izgradnje sustava za osiguranje i unaprje|enje kva-litete je stvaranje mehanizama za kontinuirano pobolj{anje vi-sokog obrazovanja na znanstveno-nastavnim i umjetni~ko-na-stavnim sastavnicama Sveu~ili{ta. Strukturu sustava osiguranja i unaprje|enja kvalitete obrazovanja na Sveu~ili{tu ~ine: Odbor za unaprje|enje i osiguranje kvalitete, Slu`ba za unaprje|enje i osiguranje kvalitete i savjetnica za unaprje|enje i osiguranje kvalitete na razini Sveu~ili{ta, te povjerenstva za unaprje|enje i osiguranje kvalitete na razini znanstveno-nastavnih i umjetni~-ko-nastavnih sastavnica. Izgradnjom sustava osiguranja i una-prje|enja kvalitete, Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osi-jeku postaje dijelom nacionalne mre`e za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja. Tijekom 2006. godine objavljen je Vodi~ kroz sustav osiguranja i unaprje|enja kvalitete na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Strategijom osiguranja i unaprje|enja kvalitete na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku predvi|ene su razli~ite aktivnosti iz podru~ja kvali-tete.

Analiza uspje{nosti po~etka implementacije Bolonjskog procesa na Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera u Osijeku pokazuje da poduzete aktivnosti na Sveu~ili{tu, kao i na sastavnicama Sveu~ili{ta, daju argumente da proces ustrojavanja i primjene Bolonjskog pro-cesa ide u dobrom smjeru te da se uspje{no provode mjere koje }e sustav visokog obrazovanja na Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera dovesti do razine visoke uskla|enosti s jedinstvenim europskim obrazovnim prostorom.

Na kraju potrebno je naglasiti da Republika Hrvatska, kako bi ostvarila ambiciju postojanja kao dru{tvo i gospodarstvo uteme-ljeno na znanju, mora imati vrhunski sveu~ili{ni sustav. Prihva-}aju}i tu ~injenicu, osje~ko Sveu~ili{te nastoji pratiti europske trendove i prilagoditi svoje ustrojstvo europskom te pridonijeti {irenju europske dimenzije visokog obrazovanja.


SVEUČILIŠTEJOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Trg Sv. Trojstva 3, p.p. 716

Tel. 031/224-102, 224-110, 224-120, 224-130

Faks 207-015

http://www.rektorat.unios.hr

UPRAVA SVEUČILIŠTA

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveu~ili{ta, redovita profesorica Poljoprivrednog fakulteta

Prof. dr. sc. Drago @agar, prorektor za nastavu i studente, izvanredni profe-sor Elektrotehni~kog fakul-teta

Prof. dr. sc. Ivan Samard`i}, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i me|unarodnu suradnju, redoviti profesor Strojarskog fakulteta

Prof. dr. sc. Rudolf Emert, prorektor za strategiju razvoja i prostorno pla-niranje, redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta

Prof. dr. sc. Dra`en Barkovi}, prorektor za financije i poslovne odnose, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta

Zdenka Bari{i}, mag. iur. glavna tajnica Sveu~ili{ta



SENAT

Senat je izborno stru~no tijelo Sveu~ili{ta u kojem se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica Sveu~ili{ta i razli~itih podru~ja znanosti i umjetnosti.

Senat, sukladno Statutu, odlu~uje o svim akademskim, stru~-nim, znanstvenim i umjetni~kim pitanjima, uklju~iv{i odlu~i-vanje o organizaciji znanstvene, stru~ne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i dru-gim pitanjima predvi|enim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Sveu~ili{ta Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku.

SVEUČILIŠNI SAVJET

Sveu~ili{ni savjet je tijelo koje se brine za ostvarivanje djelatno-sti Sveu~ili{ta prema aktu o osnivanju i Statutu. Posebice, Sveu-~ili{ni savjet se brine o razvoju Sveu~ili{ta i njegovoj interakciji s dru{tvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvr|uje strate{ke i razvojne odluke Senata u skladu sa Statutom Sveu~ili{ta. Sve-u~ili{ni savjet nadzire izvr{avanje zada}a Sveu~ili{ta utvr|enih Statutom Sveu~ili{ta, posebno zakonitosti njegova rada, racio-nalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka Senata te obavlja druge poslove predvi|ene Statutom Sveu~ili{ta.

STUDENTSKI ZBOR

Na Sveu~ili{tu je ustrojen Studentski zbor Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i druge studentske organizacije u skladu s posebnim Zakonom. Studentski zbor je studentsko izborno predstavni~ko tijelo koje {titi interese studenata, sudje-luje u odlu~ivanju u Senatu i stru~nim vije}ima znanstveno-nastavnih i umjetni~ko-nastavnih sastavnica Sveu~ili{ta i pred-stavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

Tijela Studentskog zbora su: Predsjednik, Predsjedni{tvo i Skup-{tina Studentskog zbora Sveu~ili{ta.



ZNANSTVENO-NASTAVNE/UMJETNIČKO-NASTAVNE SASTAVNICE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI

Odjel za matematiku

Odjel za biologiju

Odjel za fiziku

Odjel za kemiju

PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI

Elektrotehnički fakultet

Građevinski fakultet

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA

Medicinski fakultet

PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI

Poljoprivredni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet



PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI

Ekonomski fakultet

Pravni fakultet

Učiteljski fakultet

PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

Filozofski fakultet

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

UMJETNIČKO PODRUČJE

Umjetnička akademija

INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE ZNANOSTI

Odjel za kulturologiju



UPISI U I. GODINU STUDIJA NA ZNANSTVENO–NASTAVNE/UMJETNIČKO-NASTVNE SASTAVNICE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Senat Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uz su-glasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta raspisat }e natje~aj za upis studenata u I. godinu studija u akademskoj 2011./2012. godini. Natje~aj }e sadràvati podatke potrebne pri-stupnicima za upise na sveu~ili{ne i stru~ne studije znanstveno-nastavnih/umjetni~ko-nastavnih sastavnica Sveu~ili{ta. Natje~aj se objavljuje u dnevnom tisku i na internet stranici Sveu~ili{ta Joispa Jurja Strossamyera u Osijeku (www.unios.hr).

I. Kriteriji za sastavljanje rang lista za upis na studije u akademskoj godini 2011./2012.

U Republici Hrvatskoj po~inje provo|enje ispita dràvne ma-ture koji }e se odràti u razdoblju od 4. travnja do 3. lipnja 2011. godine u ljetnome ispitnom roku, te od 22. kolovoza do 2. rujna 2011. godine u jesenskome ispitnom roku.

Sukladno Zaklju~ku Rektorskog zbora od 20. studenoga 2007. godine i u skladu s odredbama Pravilnika o polaganju dràvne mature (“Narodne novine” broj 97/08) Senat Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku donio je 26. sije~nja 2009. godine Odluku o kori{tenju rezultata dràvne mature za provedbu ra-zredbenog postupka za upis studenata.

Rang lista za upis na studij sastavlja se prema bodovima ostvare-nim na temelju mjerila kako slijedi:- uspjeh u srednjoj {koli- poloèni ispiti na dràvnoj maturi- provjera posebnih sposobnosti- dodatna u~eni~ka postignu}a



II. Upisi pristupnika koji su završili srednjoškolsko obrazovanje prije 2010. godine, tj. prije uvođenja državne mature ili neki srednjoškolski program izvan RH.

Kandidati mla|i od 24 godine, a koji su zavr{ili srednje obrazo-vanje prije 2010. godine, mogu polagati ispite dràvne mature koje je visoko u~ili{te utvrdilo kao uvjete za upis. Na studijski se program mogu prijaviti i ukoliko ne polaù ispite dràvne mature, no u tome slu~aju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrednovanja. Kandidati stariji od 24 godine moraju provjeriti na visokom u~ili{tu postoje li za njih posebni uvjeti upisa i posebna kvota. Ukoliko ne postoje, za njih vrijede ista pravila kao i za kandidate mla|e od 24 godine.

Nadalje, kandidati koji su zavr{ili srednjo{kolski program izvan Republike Hrvatske u dràvi koja ima izgra|en sustav vanjskoga vrjednovanja srednjega obrazovanja, mogu se prijaviti na viso-ka u~ili{ta u Republici Hrvatskoj, pri ~emu se njihovi rezultati zavr{nih ispita priznaju kao rezultati obveznoga dijela ispita dr-àvne mature, no moraju ispuniti i ostale uvjete koje je propi-salo visoko u~ili{te.

Kandidati koji su srednje obrazovanje zavr{ili izvan Republike Hrvatske, a u dràvi koja nema izgra|en sustav vanjskoga vred-novanja srednjega obrazovanja, du`ni su poloìti ispite iz obve-znoga dijela dràvne mature, kao i ispuniti ostale uvjete koje je propisalo visoko u~ili{te.

Rokovi za prijave za upis na znanstveno-nastavne i umjetni~-ko-nastavne sastavnice Sveu~ili{ta u Osijeku, upisne kvote i postupak rangiranja prijavljenih pristupnika bit }e objavljen u dnevnom tisku i u studentskim slu`bama pojedinih fakulteta, Umjetni~ke akademije i Sveu~ili{nih odjela te na internet stra-nicama.

ZNANSTVENO-NASTAVNE/

UMJETNIČKO-NASTAVNE

SASTAVNICE

SVEUČILIŠTA

PRIRODNE ZNANOSTI


P R I R O D N E Z N A N O S T I

Odjel za matematiku

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6,

tel. 031/224-800, faks: 031/224-801

žiro-račun br. 2500009-1402000049

http://www.mathos.hr

Pro~elnik: dr. sc. Rudolf Scitovski, redoviti profesor

Zamjenica pro~elnika: dr. sc. Mirta Ben{i}, izvanredna profesorica

Pomo}nik pro~elnika: dr. sc. Dragan Juki}, redoviti profesor

Tajnica: Biljana Gra{a, dipl. iur.

Odjel za matematiku Sveu~ili{ta J. J. Strossmayera u Osijeku, za-po~eo je s radom 1. listopada 1999. godine, prvi je sveu~ili{ni odjel u Republici Hrvatskoj organiziran po uzoru na zapadnoeuropska i ameri~ka sveu~ili{ta, koja su ve} dugo organizirana na odjelskom



pristupu. Odjel je tada preuzeo od biv{eg Pedago{kog fakulteta or-ganizaciju i izvo|enje nastave za stjecanje stru~nog naziva „profe-sor matematike i informatike“ te „profesor matematike i fizike“.

Odmah po osnivanju Odjela uo~eno je da potreba za matemati~a-rima drugih profila osim nastavni~kog u Hrvatskoj nije u potpu-nosti zadovoljena kadrovima koje osigurava Sveu~ili{te u Zagrebu. Naime, primjetili smo da se na{i biv{i studenti ~esto zapo{ljavaju i izvan {kola, primjerice na poslovima na kojima je potrebna dobro razvijena sposobnost analiti~kog razmi{ljanja, temeljno znanje iz podru~ja matematike i informatike, sposobnost matemati~kog mo-deliranja i rje{avanja razli~itih problema (ne nu`no matemati~kih), uz primjenu matemati~kih modela i ra~unala te znanje statistike.

To je bio glavni razlog {to je Odjel za matematiku, prilikom promjene programa koja je uslijedila uskla|ivanjem sustava vi-sokog obrazovanja u Hrvatskoj s Bolonjskim procesom, zatra-ìo i dobio odobrenje za nastavak obrazovanja matemati~ara na nastavni~kom smjeru, ali i za pokretanje novih studijskih smje-rova u polju matematike koji nisu nastavni~ki.

Trenutno na Odjelu za matematiku studira oko 500 studenata na tri sveu~ili{na studijska programa: Sveu~ili{ni preddiplomski studij matematike, Sveu~ili{ni diplomski studij matematike sa smjerom Financijska i poslovna matematika i integrirani Sveu~i-li{ni nastavni~ki studij matematike i informatike. Pored toga, ako se ukaè potreba, Odjel za matematiku ima odobrenje za pokre-tanje jo{ tri smjera na svom sveu~ili{nom diplomskom studiju: smjer Matematika i ra~unarstvo, smjer Matemati~ka ekonomija i statistika i smjer Industrijska i primijenjena matematika.

Pored izvo|enja nastave na svojim studijskim programima, Odjel za matematiku angaìran je u organizaciji stru~nog i znanstvenoistraìva~kog rada na polju matematike (primjerice suradnja u izvo|enju znanstvenih i stru~nih projekata) i tako|er u nastavi matematike i statistike na drugim znanstveno-nastav-nim sastavnicama Sveu~ili{ta u Osijeku na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima.

Sveučilišni preddiplomski studij matematike

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara

Akademski naziv: sveu~ili{ni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike



Sveu~ili{ni preddiplomski studij matematike ~ini prvu etapu u su-stavu sveu~ili{nog obrazovanja matemati~ara. Zavr{enim studenti-ma ovog studija otvoren je pristup trì{tu rada, a tako|er su ospo-sobljeni za upis sveu~ili{nih diplomskih studija matematike razli-~itih specijalnosti te sveu~ili{nih diplomskih studija drugih struka koji zahtijevaju dobru matemati~ku i informati~ku podlogu. Studij omogu}ava usvajanje i razumijevanje temeljnih spoznaja glavnih podru~ja matematike i temeljnih spoznaja iz informatike. Tako|er, sveu~ili{ni prvostupnici matematike tijekom studija razvijaju spo-sobnosti prakti~ne primjene ste~enog znanja iz matematike i infor-matike i rje{avanja problema iz drugih (ne nu`no matemati~kih) podru~ja uz primjenu matemati~kih modela i ra~unala. Oblicima i metodama izvo|enja nastave na studiju razvijaju se sposobnosti u~enja i sklonost znanstveno-istraìva~kom radu, komunikacijske i prezentacijske sposobnosti, a tako|er aktivno se primjenjuje ste-~eno poznavanje barem jednog stranog jezika u struci.

Sveu~ili{ni prvostupnik matematike osposobljen je za obavlja-nje poslova u gospodarstvu, dràvnoj upravi i javnom sektoru koji zahtijevaju temeljna znanja iz podru~ja matematike i in-formatike te sposobnost matemati~kog modeliranja i rje{avanja razli~itih (ne nu`no matemati~kih) problema kori{tenjem ra~u-nala. Tako|er osposobljen je za obavljanje poslova koji zahtije-vaju poznavanje statistike, analiti~ki na~in razmi{ljanja, sposob-nost organizacije te analize i prezentacije podataka.

Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike

Trajanje studija: 5 akademskih godina, odnosno 10 semestara

Akademski naziv: magistar/magistra edukacije matematike i informatike

Ovaj program stru~no i metodi~ki osposobljava budu}e nastavni-ke matematike i informatike za izvo|enje svih vrsta nastave ma-tematike i informatike (redovne, dodatne, izborne i dopunske) u osnovnim i srednjim {kolama svih profila. Budu}i nastavnici bit }e osposobljeni istraìvati literaturu, napisati i prezentirati stru~ni rad iz matematike i informatike. Tako|er, posebno }e biti pripre-mljeni za rad s grupama u~enika – naprednih mladih matemati-~ara i informati~ara, za pripremanje u~enika za matemati~ka i in-formati~ka natjecanja na svim razinama te za vo|enje u~enika pri izradi, prezentiranju i obrani seminarskih i maturalnih radova.



Kriteriji sastavljanja rang-liste za upis

Za upis na Sveu~ili{ni preddiplomski studij matematike i Sve-u~ili{ni nastavni~ki studij matematike i informatike pristupnici moraju imati poloènu dràvnu maturu.

Pristupnici koji su sudjelovali na dràvnom natjecanju iz ma-tematike ili informatike tijekom srednje {kole ostvaruju pravo direktnog upisa tj. maksimalnih 1000 bodova.

Ostali prijavljeni pristupnici rangirat }e se temeljem sustava bo-dovanja kako slijedi:

% broj bodova• Vrednovanje ocjena srednje {kole 30% 300

• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina A ili B 0% 0Matematika razina A 40% 400Strani jezik razina A ili B 0% 0

• Izborni dio dràvne matureInformatika (nije uvjet za upis) 20% 200

• Preostalih 100 (tj. 10%) upisnih bodova pristupnici mogu ostvariti temeljem posebnih postignu}a u polju matematike ili informatike na sljede}i na~in:

o sudjelovanje na barem jednom srednjo{kolskom ùpanijskom natjecanju iz matematike 100

o sudjelovanje na barem jednom osnovno{kolskome dràvnom ili regionalnom natjecanju iz matematike ili informatike 50

o sudjelovanje na barem jednom osnovno{kolskom ùpanijskom natjecanju iz matematike 30

o objavljeno ime me|u u~enicima koji su to~no rije{ili matemati~ki ili informati~ki zadatak postavljen u stru~nom ~asopisu 30

o objavljen stru~ni ~lanak matemati~kog ili informati~kog sadràja u stru~nom ~asopisu ili zborniku radova sa stru~nog skupa donosi 100

Pristupniku koji temeljem posebnih postignu}a u sumi postigne 100 ili vi{e bodova, priznaje se najvi{e 100 bodova (odnosno 10%).



Navedena posebna postignu}a boduje povjerenstvo Odjela za matematiku na osnovu dostavljenih molbi pristupnika.

Oni pristupnici koji èle ostvariti bodove iz svojih posebnih posti-gnu}a trebaju dostaviti molbu i odgovaraju}u dokumentaciju na temelju koje traè vrednovanje posebnih postignu}a Odjelu za ma-tematiku do 15. lipnja 2011. Obrazac molbe dostupan je u referadi Odjela za matematiku i na web stranici Odjela www.mathos.hr.

Sveučilišni diplomski studij matematike sa smjerom Financijska i poslovna matematika

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno 4 semestra

Akademski naziv: magistar/magistra matematike

Magistar matematike ovog smjera osposobljen je za obavljanje poslova u gospodarstvu, dràvnoj upravi i javnom sektoru koji zahtijevaju sposobnost matemati~kog modeliranja i rje{ava-nja razli~itih problema (ne nu`no matemati~kih) kori{tenjem matemati~kih modela i ra~unala. Specijalno, isti~emo njihovo znanje statistike i vje{tine kori{tenja ra~unalnih programskih paketa (primjerice MATLAB, Mathematica i SAS) za modeli-ranje i analiziranje problema i podataka. Sigurni smo da }e na{i magistri matematike, smjera Financijska i poslovna matematika, biti vje{ti u primjenjivanju osnovnih principa financija kom-biniranih sa znanjima iz podru~ja matemati~kog modeliranja i ra~unalnih programskih paketa za analiziranje problema u fi-nancijama i poslovnoj ekonomiji.

Tijekom pro{le akademske godine na trì{tu rada pojavili se se prvi magistri matematike, smjera Financijska i poslovna mate-matika, obrazovani na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayera u Osije-ku. Iskustva sa zapo{ljavanjem diplomiranih studenata sli~nog smjera Sveu~ili{ta u Zagrebu (PMF – Matemati~ki odjel) i ~i-njenica da me|u diplomiranim studentima Odjela za matemati-ku prakti~ki nema nezaposlenih daju nadu da }e i magistri ovog novog smjera biti prepoznati na trì{tu rada. O~ekujemo da }e se zaposliti u poslovnim bankama (npr. sektor rizika, sektor ekonomskih analiza), osiguravaju}im dru{tvima (aktuar), lea-sing dru{tvima, investicijskim fondovima, faktoring dru{tvima, Hrvatskoj narodnoj banci (npr. sektor za istraìvanja i statistiku, sektor bonitetne regulative i nadzor banaka), telekomunikacij-skim kompanijama (npr. sektor analize trì{ta), i sl.



Odjel za biologiju

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6

tel. 031/232-646, faks: 031/232-642

žiro-račun br. 2500009-1402130193

http://www.biologija.unios.hr

Pro~elnik: dr. sc. Enrih Merdi}, docent

Zamjenica pro~elnika: dr. sc. Melita Mihaljevi}, docentica

Pomo}nica pro~elnika: dr. sc. Elizabeta Has-Schön, izvanredna profesorica

Tajnica: Zora Vrki}, dipl. iur.



Odjel za biologiju osnovan je 2005. godine. Visoko{kolska na-stava biologije prvi put se pojavljuje 1977. kada se na tada{njem Pedago{kom fakultetu osniva Katedra za biologiju. Od tada do danas razvoj je tekao tako da je danas Odjel za biologiju samo-stalna sastavnica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osije-ku.

Odjel je smje{ten u zgradi Trg Ljudevita Gaja trg 6, na uku-pnoj povr{ini od 1200m2.To je novoure|eni prostor Sveu~i-li{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u kojem se nalaze jo{ dva sveu~ili{na odjela: Odjel za matematiku i Odjel za fiziku.

Prostor Odjela za biologiju sadr`i: dvije predavaonice, jedna ve}a kapaciteta 50 studenata i jedna manja seminarska kapacite-ta 30 studenta; 4 specijalizirana praktikuma: praktikum za zoo-logiju sa 10 radnih mjesta, praktikum za botaniku sa 10 radnih mjesta, praktikum za biokemiju i fiziologiju sa 10 radnih mjesta i praktikum za mikrobiologiju sa 10 radnih mjesta; 7 znanstve-no nastavnih laboratorija: laboratorij za ekofiziologiju alga, la-boratorij za stani~nu i molekularnu biologiju biljaka, laboratorij za hidrobiologiju, laboratorij za ekotoksikologiju, laboratorij za entomologiju, laboratorij za biokemiju i laboratorij za toksiko-logiju; 12 nastavni~kih i suradni~kih soba. Uz navedene prosto-re treba naglasiti postojanje velikog i upotrebljivog hodnika za smje{tanje biolo{kih zbirki i za okupljanje studenata. Zajedni~-kih prostori na raspolaganju su: knji`nica i ~itaonica (150m2), studentska referada, tajni{tvo, ra~unovodstvo i apartman za go-stuju}e nastavnike.

Odjel za biologiju nositelj je Preddiplomskog studija biologije (traje 3 godine) i diplomskih studija – Diplomski znanstveni studij biologije i Diplomski nastavni~ki studij biologije i kemije – u trajanju od dvije godine.

Znanstveni rad na Odjelu za biologiju odvija se kroz znanstve-ne projekte (5) financirane od strane MZO[, ali i kroz mno-gobrojne direktno ugovorene znanstvene i stru~ne projekte iz podru~ja biologije.

Trenutno je na Odjelu zaposleno 60 osoba od kojih je 16 dokto-ra znanosti i 8 magistra znanosti.



Sveučilišni preddiplomski studij biologije

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara.

Preddiplomski studij biologije je strukturiran po na~elu 70% obveznih kolegija i 30% izbornih kolegija po uzoru na europske studije „major + minor“, a uskla|en je sa sli~nim studijima u Republici Hrvatskoj. Veliki udio izbornih kolegija omogu}ava dopunu temeljnog programa u smjeru omogu}avanja upisa di-plomskih studija na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayera i na drugim sveu~ili{tima u RH.

Zavr{etkom preddiplomskog studija stje~e se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije. Stjecanjem naziva baccalaureus – baccalaurea biolo-gije pristupnik }e imati usvojena znanja i vje{tine koje ga kvali-ficiraju za rad u laboratorijima u svojstvu suradnika – laboranta – tehni~ara, za poslove stru~nog ~uvara u parkovima prirode ili sli~nim institucijama.

Zavr{etkom preddiplomskog studija pristupnik moè upisati neki od diplomskih studija iz podru~ja prirodnih znanosti polje biologija ili biologija u kombinaciji s drugim ponu|enim poljem (magistar biologije ili profesor biologije i kemije) na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayera u Osijeku ili neki od diplomskih studija na Prirodoslovno-matemati~kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagre-bu kao i na Fakultetu prirodoslovno-matemati~kih znanosti i odgojnih podru~ja Sveu~ili{ta u Splitu, te ostalim europskim sveu~ili{tima koji imaju uskla|ene programe prema Bolonjskoj deklaraciji.


Za upis na studij pristupnici moraju imati zavr{enu gimnaziju ili drugu ~etverogodi{nju srednju stru~nu {kolu i poloènu dr-àvnu maturu.

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis u I. godinu studija sastavlja se prema slijede}em sustavu bodovanja:




Rang-lista za upis prijavljenih pristupnika u I. godinu studija sastavlja se prema sustavu bodovanja kako slijedi:


• Obvezni dio dràvne mature

Hrvatski jezik razina B 20% 200

Matematika razina B 20% 200

Strani jezik razina B 20% 200

• Izborni dio dràvne mature

Biologija – uvjet 30% 300

• Posebna postignu}a

Pristupnici koji su osvojili 1. – 3. mjesto na dràvnim ili ùpanijskim natjecanjima iz biologije, kemije ili fizike - izravan upis.

Sveučilišni diplomski studiji

Od akademske 2008./2009. godini Odjel za biologiju je zapo-~eo s izvo|enjem diplomskih studija:

� Biologija; smjer: znanstveni

� Biologija i kemija; smjer: nastavni~ki

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno ~etiri se-mestara



Odjel za fiziku

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6

tel. 031/232-700, faks: 031/232-701

žiro-račun br. 2500009-1402130193

http://www.fizika.unios.hr

Pro~enik: dr. sc. Branko Vukovi}, docent

Zamjenik pro~elnika: dr. sc. Vanja Radoli}, docent

Pomo}nik pro~elnika: dr. sc. Zvonko Glumac, docent

Tajnica: Biljana Gra{a, dipl. iur.



Odjel za fiziku je jedna od novijih znanstveno-nastavnih sastav-nica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Zapo~eo je s radom u travnju 2005. godine, odvajanjem od Filozofskog fakul-teta, u ~ijem sastavu je tri desetlje}a obrazovao nara{taje profesora fizike i matematike te profesore fizike i tehni~ke kulture.

Odjel za fiziku registriran je za obavljanje sljede}ih djelatnosti:

• visoko obrazovanje,

• istraìvanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima,

• istraìvanje i eksperimentalni razvoj u tehni~kim i tehnolo{-kim znanostima

• izvodi visokostru~ni rad i razvija vrhunsko stvarala{tvo

• sudjeluje u izvedbi nastave studijskih programa sveu~ili{nih i stru~nih studija Sveu~ili{ta iz znanstvenog polja fizike na te-melju Odluke Senata

• znanstveno-istraìva~ki rad u znanstvenom polju fizike

• izvedba znanstvenih i stru~nih projekata u znanstvenom po-lju fizike

• izdava~ka, bibliote~na i informati~ka djelatnost za potrebe izvo|enja nastave i znanstveno-istraìva~kog rada u znanstve-nom polju fizike.

Visoko obrazovanje:Na Odjelu se trenutno odvijaju dva studija: Sveu~ili{ni pred-diplomski studij Fizika u trajanju od tri godine, na koji se nastavlja Sveu~ili{ni diplomski studij Fizika i informatika, nastavni~ki smjer u trajanju od dvije godine.

Odjel je opremljen suvremenom informati~kom opremom i opremom za izvedbu eksperimentalnih i metodi~kih vje`bi, kao i knji`nicom (koju dijeli s Odjelima za matematiku i biologiju) ~iji fond knjiga redovito obnavljamo.

Istraìva~ki rad:Osim visokog obrazovanja, va`na komponenta rada na Odjelu je i znanstveno-istraìva~ki rad u eksperimentalnoj i teorijskoj fizici. Djelatnici Odjela su angaìrani na vi{e znanstveno-istra-ìva~kih projekata MZO[ iz podru~ja fizike okoli{a, nuklearne fizike, fizike ~vrstog stanja, atomske i molekularne fizike i sta-



tisti~ke fizike. U sklopu ovih projekata, otvara se i mogu}nost zapo{ljavanja znanstvenih novaka, ~ime se osigurava pomla|i-vanje kadra i budu}nost Odjela.

Sveučilišni preddiplomski studij Fizika

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara.

Kompetencije koje se stje~u: studenti stje~u temeljna znanja iz fizike, matematike i informatike potrebna za odgovaraju}e di-plomske studije, kao i za konkretna zanimanja (laborant u {koli, na fakultetu ili institutu, ra~unalni programer). Nakon zavr{et-ka Sveu~ili{nog preddiplomskog studija Fizika, studenti su spo-sobni pratiti sve diplomske studijske programe iz polja fizike na Sveu~ili{tu u Osijeku (npr. Sveu~ili{ni diplomski studij Fizika i informatika, nastavni~ki smjer u trajanju od dvije godine), ali i na bilo kojem drugom sveu~ili{tu u Hrvatskoj.

Akademski naziv koji se stje~e nakon zavr{etka Sveu~ili{nog preddiplomskog studija Fizika: sveu~ili{ni/a prvostupnik/provostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike.





Hrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 20% 200Strani jezik razina B 5% 50


Fizika 20% 200Informatika 10% 100

Nisu uvjet za upis na studij, ali ako je predmet polo`en na dr-`avnoj maturi, donosi bodove.




Prva tri mjesta na ùpanijskom natjecanju iz fizike, matematike ili informatike 10% 100

Sudjelovanje na dràvnom natjecanju iz fizike, matematike ili informatike – izravan upis. 100% 1000

Sveučilišni diplomski studiji Fizika i informatika (nastavnički smjer)

Od akademske 2008./2009. godine na Odjelu za fiziku izvodi se sveu~ili{ni diplomski studij:

• Fizika i informatika, nastavni~ki smjer

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno ~etiri semestara

Akademski naziv koji se stje~e nakon zavr{etka Sveu~ili{nog di-plomskog studija Fizika i informatika (nastavni~ki smjer): ma-gistar/magistra edukacije fizike i informatike.

Pravo upisa na diplomski sveu~ili{ni studij Fizike i informati-ke imaju pristupnici koji su zavr{ili preddiplomski sveu~ili{ni studij Fizike, odnosno drugi odgovaraju}i preddiplomski sve-u~ili{ni studij i pri tome ostvarili barem 120 ECTS bodova iz stru~nih kolegija: fizike, matematike i informatike.

Ako ste se zapitali za{to studirati Sveu~ili{ni diplomski studij Fizika i informatika, evo nekoliko razloga:

• Kao fizi~ar, moète se zaposliti bilo gdje u svijetu.

• U Hrvatskoj nema nezaposlenih nastavnika fizike-informatike.

• Budu}i da Hrvatska uskoro ulazi u EU, dobro je znati da mnogo fizi~ara u zemljama EU radi u bankama i drugim fi-nancijskim ustanovama.



Odjel za kemiju

31000 Osijek , Franje Kuhača 20, 31000 Osijek

tel. 031/495-530, faks: 031/495-549

žiro-račun: 2500009-1402130312

http://www.kemija.unios.hr

V.d. pro~elnika: dr. sc. Nela Malatesti, docent

Zamjenik pro~elnika: dr. sc. Spomenka Kova~, izvanredni profesor

Tajnica: Zora Vrki}, dipl. iur.

Odjel za kemiju osnovan je krajem 2005. godine i samostalna je znanstveno-nastavna sastavnica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku na kojoj se izvodi studijski program kemije, te razvija znanstveni i stru~ni rad u znanstvenom polju kemije.



Najzna~ajnije djelatnosti Odjela su:• visoko obrazovanje• znanstveno-istraìva~ki rad u znanstvenom polju kemije• istraìvanje i razvoj u tehni~kim i tehnolo{kim znanostima• izvedba znanstvenih, stru~nih, primjenskih i razvojnih pro-

jekata u znanstvenom polju kemije.

Odjel je smje{ten u Ulici Franje Kuha~a 20, u novoure|enom prostoru Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u su-sjedstvu Prehrambeno-tehnolo{kog fakulteta.

Prostor se sastoji od novoure|enih i opremljenih laboratorija za op}u i anorgansku, analiti~ku, fizikalnu i organsku kemiju. Uz stu-dentske, tu se nalaze i znanstveno-istraìva~ki laboratoriji u kojima se provodi istraìva~ki rad iz kemije, srodnih tehni~kih i tehnolo{-kih znanosti, te obrazuje visokostru~ni i specijalizirani kadar.

Znanstveni rad na Odjelu se odvija kroz znanstveno-istraìva~-ke projekte sa doma}im i stranim partnerima.

Od zajedni~kih prostora, na raspolaganju su knji`nica (zajed-ni~ka sa Prehrambeno-tehnolo{kim fakultetom), te studentska referada, tajni{tvo i ra~unovodstvo (koji su zajedni~ki s Odje-lom za biologiju, Trg Ljudevita Gaja 6).

Za akademsku 2011/2012. godinu planira se preseljenje u no-voure|ene prostore u Sveu~ili{nom Campusu.

Trenutno je na Odjelu zaposleno 26 osoba, od kojih je 11 dok-tora i 3 magistra znanosti.

Sveučilišni preddiplomski studij kemije


Tijekom studija studenti }e upoznati glavne aspekte kemije, te ste}i prakti~ne i generi~ke vje{tine vezane uz kemiju. Preddi-plomski sveu~ili{ni studij KEMIJA, strukturiran je na na~in da polaznici stje~u potpunu kompetenciju iz podru~ja kemije kroz niz obveznih i izbornih predmeta kemije kao i kroz op}e pred-mete tijekom prva dva semestra. Zavr{enim preddiplomskim studijem, studenti koji se odlu~e za nastavak studija, mogu na-staviti diplomski nastavni~ki studij na Odjelu za kemiju Sveu~i-li{ta J.J. Strossmayera u Osijeku, ili na nekom drugom diplom-skom studiju kemije u Hrvatskoj ili u zemljama potpisnicama



Deklaracije iz Bologne. Ukupno optere}enje je 25 - 26 sati tjed-no (predavanja, seminari, vje`be), a broj ECTS bodova iznosi 30 po semestru. Ritam studiranja, prema Pravilniku o studira-nju Sveu~ili{ta J.J. Strossmayera u Osijeku, je planiran seme-stralno, a ispiti se pola`u zasebno, u za to predvi|enim i unapri-jed najavljenim rokovima. Izvedbeni plan nastave se objavljuje na slu`benim Internet stranicama Odjela.

Zavr{enim Sveu~ili{nim preddiplomskim studijem kemije stje-~e se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccala-ureus/baccalaurea) kemije

Gore navedena znanja i vje{tine ste~ene na preddiplomskom studiju omogu}uju studentima upis na diplomski studij kemije. Zavr{eni student preddiplomskog studija mo}i }e upisati diplomske studije na Odjelu za kemiju Sveu~ili{ta u Osijeku, Prirodoslovno-matemati~-kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, te na Kemijsko-tehnolo{kom i Prirodoslovno matemati~kom fakultetu Sveu~ili{ta u Splitu.

Zavr{etkom preddiplomskog studija kemije student }e se mo}i zaposliti u laboratorijima instituta (znanstvenim, razvojnim, in-dustrijskim), sveu~ili{nim laboratorijima, laboratorijima tvor-nica, te srodnih ustanova javnog i privatnog karaktera kao stru~-ni suradnik, te u znanstvenim i stru~nim programima sredstava za javno informiranje. Mogu}e je zapo{ljavanje u obrazovnim institucijama na suradni~kim poslovima.

Sveučilišni diplomski studij kemije


Na preddiplomskom studiju kemije studenti stje~u znanja pre-ma CHEMISTRY GROUP DISCUSSION DOCUMENT, (The Chemistry “Eurobachelor”, Version 2.1), koja se tijekom diplomskog studija produbljuju i pro{iruju kroz niz pa`ljivo izabranih izbornih kolegija. Ova stru~na znanja nadopunjava-ju se kolegijima iz podru~ja didaktike, psihologije i pedagogije, kako bi zavr{eni studeni bili uspje{ni u svom pedago{kom radu. Kroz metodi~ku nastavu i prakti~ni rad (praktikum i praksa u {kolama), studenti se upoznaju sa suvremenim metodi~kim tehnikama koje i prakti~no primjenjuju.

Zavr{enim Sveu~ili{nim diplomskim studijem stje~e se akademski naziv: profesor kemije (magistar edukacije iz podru~ja kemije), od-nosno profesorica kemije (magistra edukacije iz podru~ja kemije)



Diplomirani studenti imaju mogu}nost zapo{ljavanja u:

- osnovnim i srednjim {kolama (gimnazijama, stru~nim {kolama),- ustanovama koje se bave obrazovanjem iz kemije (za razli~ite

svrhe i stupnjeve obrazovanja),- visoko{kolskoj nastavi ili/i znanstvenim projektima (uvjet –

uspjeh na preddiplomskom i diplomskom studiju) kao asi-stenti ili znanstveni novaci, uz obvezu nastavka obrazovanja na doktorskom studiju,

- mogu se zapo{ljavati i u ustanovama javnog i privatnog karakte-ra na specifi~nim poslovima (industrija, instituti, zavodi, bolni-ce i zdravstvene ustanove, sredstva javnog informiranja itd.)

Zavr{etkom diplomskog studija, studenti }e mo}i upisati neki od poslijediplomskih (doktorskih) studija iz podru~ja prirodnih znanosti. Iz polja kemije na Prirodoslovno-matemati~kom fa-kultetu u Zagrebu, a na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayer u Osijeku na sveu~ili{nom interdisciplinarnom poslijediplomskom studi-ju: Za{tita prirode i okoli{a.




• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina B 10% 100



• Izborni dio dràvne matureKemija ili Biologija ili Fizika 20% 200

Uvjet za upis na studij je poloèn bar jedan od navedenih predmeta. Ako je poloèno vi{e od jednog navedenog predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na dràvnom ili sudjelovanje na me|unarodnom natjecanju iz kemije – izravan upis.

TEHNIČKE ZNANOSTI


T E H N I Č K E Z N A N O S T I

Elektrotehnički fakultet

31000 Osijek, Kneza Trpimira 2b

tel. 031/224-600, faks: 031/224-605

žiro-račun broj 2390001-1100016777

Hrvatska poštanska banka

http://www.etfos.hr

Dekan: dr. sc. Radoslav Gali}, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Srete Nikolovski redoviti profesordr. sc. Tomislav Mr~ela, redoviti profesordr. sc. Goran Martinovi}, izvanredni profesordr. sc. Damir [ljivac, izvanredni profesor

Tajnica: Mirica Kne`evi}, dipl. iur.



Elektrotehni~ki fakultet u Osijeku obiljeàva 32 godine postoja-nja i djelovanja. Visoko{kolska nastava elektrotehnike u obliku studija elektrostrojarstva u Osijeku utemeljena je 1978. godine, kao tre}i studij ovog smjera u Republici Hrvatskoj. Odlukom Ministarstva prosvjete akademske godine 1990./91. Studiju elektrotehnike Osijek daje se suglasnost za organiziranje VII/1 stupnja studija za obrazovanje diplomiranih inènjera elektro-tehnike, kada Studij elektrotehnike Osijek prerasta u Elektro-tehni~ki fakultet.

Danas fakultet raspolaè s ukupnim prostorom od oko 8500 m2, me|u kojima je 12 predavaonica i videokonferencijskih dvorana, 8 ra~unalnih u~ionica, te 20 laboratorija opremlje-nih modernom opremom. U akademskoj 2006./2007. godini Fakultetu je dodijeljena na uporabu zgrada u okviru Sveu~i-li{nog kampusa u prostoru biv{e vojarne “Drava” ukupnog raspoloìvog prostora od oko 3600 m2. Obnovom dovr{e-nom u 2009. godini za nastavu je u prostoru biv{e vojarne “Drava” osposobljeno je 6 visokokvalitetnih u~ionica i 9 mo-dernih ra~unalnih laboratorija, uklju~uju}i i jedan laboratorij iz osnova elektrotehnike i elektronike. Prostor biv{e vojarne “Drava” namijenjen za nastavni i znanstveno-istraìva~ki rad nastavnika iz podru~ja ra~unarstva i informatike, za slu`bu ra~unalne podr{ke, te za izvo|enje nastave preddiplomskog i diplomskog studija ra~unarstva, i stru~nog studija smjera Informatika.

Na fakultetu je u akademskoj 2010./2011. upisano oko 2000 studenata, od kojih prvu godinu preddiplomskih i stru~nih studija svake godine upisuje oko 450 studenata. Uz to, va`no je naglasiti da na poslijediplomskim studijima trenutno studira preko 100 studenata. Nastavu izvodi 88 djelatnika u radnom odnosu, od ~ega 39 u znanstveno-nastavnim i nastavnim, 32 u suradni~kim zvanjima, 10 znanstvenih novaka, te 7 u stru~nim zvanjima, uz suradnju s vanjskim suradnicima s drugih znan-stvenih institucija Sveu~ili{ta u Osijeku, u Hrvatskoj i inozem-stvu, te iz gospodarstva.

Znanstveno-nastavna aktivnost Fakulteta organizirana je u 6 Zavoda: Zavod za zajedni~ke predmete, Zavod za elektroenergeti-ku, Zavod za elektrostrojarstvo,Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju, Zavod za komunikacije te Zavod za ra~unalno i programsko inènjerstvo, s ukupno 11 katedri i 2 akreditirana la-boratorija.



Fakultet uz vi{e hrvatskih i nekoliko europskih znanstvenih i nastavnih projekata ima i dugogodi{nju uspje{nu poslovnu su-radnju s velikim tehni~kim sustavima kao {to su HEP, HT, Sie-mens, Beli{}e i drugim tvrtkama u Hrvatskoj, kao i dobru znan-stvenu suradnju s dvadesetak sveu~ili{ta, fakulteta i znanstvenih institucija iz Njema~ke, Austrije, Belgije, [vedske, Madàrske, Srbije, Slova~ke, [panjolske i drugih europskih zemalja.

Sveučilišni preddiplomski studij elektrotehnike


Zavr{eni stru~njaci Preddiplomskog studija elektrotehnike ste}i }e sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e po-slove:

• primjena osnovnih zakona elektrotehnike na RLC mreè;

• temeljna analiza i prora~un elektri~ne mreè;

• razvoj i implementacija ra~unalnih mreà i komunikacijskih protokola;

• temeljna na~ela proizvodnje i distribucije elektri~ne energije;

• rad s temeljnim analognim i digitalnim sklopovima, koji su dio ve}e cjeline;

• primjena simulacijskih ra~unalnih alata za projektiranje elek-troni~kih sklopova;

• kori{tenje laboratorijske opreme za testiranje, dizajn i razvoj;

• kori{tenje osnovnih i naprednih programskih alata za rje{ava-nje inènjerskih problema;

• planiranje, instaliranje i odràvanje osnovnih upravlja~kih su-stava.

Zavr{etkom Preddiplomskog studija elektrotehnike studenti stje~u stru~ni naziv Prvostupnik/ Prvostupnica inènjer/inènjerka (Baccalaureus/ Baccalaurea) elektrotehni-ke.



Sveučilišni preddiplomski studij računarstva


Zavr{eni stru~njaci Preddiplomskog studija ra~unarstva ste}i }e sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove:

• Specifikacija, dizajn i implementacija ra~unalnih sustava;• Instaliranje, primjena i odràvanje uobi~ajenih operacijskih

sustava, programske i sklopovske podr{ke;• Sposobnost objektnog programiranja; • Primjena na~ela naprednih komunikacijskih tehnologija na

dizajn i implementaciju {irokog podru~ja ra~unalnog inè-njerstva;

• Efikasna primjena alata za konstruiranje i dokumentiranje sklopovlja i sistemskih programa;

• Razvoj grafi~kih i dijalo{kih korisni~kih su~elja; • Konfiguracija i primjena standardnih svojstava i funkcija u

sustavima baza podataka; • Primjena programskih jezika vi{e razine; • Kreiranje i odràvanje Internet Web prezentacija primjenom

standardnih alata i web funkcija; • Implementacija ulazno/izlaznog programiranja pomo}u stan-

dardnih protokola i sabirni~kih sustava, koji se primjenjuju u upravlja~kim sustavima;

• Dizajniranje osnovnih digitalnih sklopova i sustava; • Sudjelovanje u dijelu razvoja kompleksnog ra~unalnog pro-

grama; • Poznavanje na~ela digitalnog procesiranja signala. • Poznavanje procesa i mehanizama u umreàvanju ra~unala,

kao i uloge mre`nog administratora.

Zavr{etkom Preddiplomskog studija ra~unarstva studenti stje~u stru~ni naziv: Prvostupnik/ Prvostupnica inènjer/inè-njerka (Baccalaureus/ Baccalaurea) ra~unarstva.

Na osnovu znanja i vje{tina, koje }e studenti Preddiplom-skog studija elektrotehnike, odnosno Preddiplomskog studi-ja ra~unarstva, ste}i tijekom studija, nedvojbeno je da }e biti sposobni za nastavak Diplomskog studija na Diplomskim studijima elektrotehnike, odnosno Diplomskim studijima



ra~unarstva, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Osim toga, kroz temeljna znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike bit }e potpuno ili djelomi~no osposobljeni za studiranje na Diplomskim studijima drugih tehni~kih, ali i ra~unarskih i informati~kih studija.

Stručni studij elektrotehnike, sa smjerovima: Automatika, Elektroenergetika i Informatika.


Zavr{eni stru~njaci Stru~nog studija elektrotehnike }e ste}i sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove:

Smjer: Elektroenergetika

Podru~ja rada za koje se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera pokrivaju poslove gradnje, ispitivanja i odràvanja:

• elektri~nih instalacija svih razina kompleksnosti (od instalaci-ja u zgradama i industrijskim pogonima do klasi~nih i nukle-arnih elektrana);

• prijenosnih i razdjelnih mreà dalekovoda, rasklopnih po-strojenja, gradskih transformatorskih stanica, razdjelne nad-zemne i kabelske mreè;

• pogona i postrojenja (industrijskih, transportnih, ...) fleksibil-nih proizvodnih sustava automatski upravljanih elektromo-tornih pogona, elektri~nih strojeva, poluvodi~kih pretvara~a elektri~ne energije, elektri~nih sklopnih aparata, itd. u podu-ze}ima raznih struka.

Smjer: Automatika

Podru~ja rada za koja se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera na stru~nom studiju pokriva poslove:

• projektiranja, izvedbe, ispitivanja i odràvanja automatiziranih tehnolo{kih, energetskih i transportnih postrojenja i procesa,

• projektiranja i primjene sklopovskih struktura i programske podr{ke za ra~unalno vo|enje tehni~kih procesa i

• primjenu metoda ispitivanja, dokumentiranja i vrednovanja sustava automatizacije.



Smjer: Informatika

Podru~je rada za koji se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera pokriva poslove:

• nabave, izgradnje i odràvanja ra~unala i ra~unalnih sustava i programskih proizvoda;

• primjene ra~unala u vo|enju procesa i upravljanju proizvod-nim sustavima;

• izgradnja i eksploatacija ra~unalnih mreà;• projektiranje, izvedba i odràvanje poslovnih i privatnih mre-

à i pridruènih informati~kih sustava;• primjena i odràvanje sklopovske i programske opreme susta-

va za projektiranje u ostalim strukama.

Zavr{etkom Stru~nog studija elektrotehnike studenti stje~u stru~ni naziv Stru~ni prvostupnik/ prvostupnica inènjer/inènjerka (Baccalaureus/Baccalaurea) elektrotehnike s naznakom smjera: Elektroenergetika, Automatika ili In-formatika.

Na osnovu znanja i vje{tina koje }e studenti Stru~nog studi-ja elektrotehnike ste}i tijekom studija nedvojbeno je da }e biti sposobni za diplomske specijalisti~ke stru~ne studije elektro-tehnike, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.


Uvjeti upisa na preddiplomski studij elektrotehnike


% broj bodova• Vrednovanje ocjena srednje {kole

Prosjek ocjena 1. razreda 8 % 80

Prosjek ocjena 2. razreda 8 % 80Prosjek ocjena 3. razreda 8 % 80Prosjek ocjena 4. razreda 8 % 80Prosjek ocjena obveznoga dijela dràvne mature 8 % 80




Hrvatski jezik razina B 0 % 0Matematika razina B 36 % 360Strani jezik razina B 0 % 0


Fizika - uvjet 24 % 240


1. – 3. mjesto na dràvnom na dràvnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih {kola koje su odlukom Fakultet-skog vije}a stekle pravo predlaganja u~enika na izravan upis.

Uvjeti upisa na preddiplomski studij računarstva







Prosjek ocjena obveznoga dijela dràvne mature 8 % 80


Hrvatski jezik razina B 0 % 0

Matematika razina B 36 % 360

Strani jezik razina B 0 % 0


Fizika ili Informatika - uvjet 24 % 240



Napomena: Ako pristupnik poloì ispit dràvne mature i iz Fizike i iz Informatike, za rang-listu }e mu se ra~unati bodovi iz ispita na kojemu je ostvario bolji uspjeh.

• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na dràvnom na dràvnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih {kola koje su odlukom Fakultet-skog vije}a stekle pravo predlaganja u~enika na izravan upis.

Uvjeti upisa na stručni studij







Prosjek ocjena obveznoga dijela dràvne mature 8 % 80


Hrvatski jezik razina B 0 % 0

Matematika razina B 36 % 360

Strani jezik razina B 0 % 0


Fizika ili Informatika - nije uvjet 24 % 240

Napomena: Ako pristupnik poloì ispit dràvne mature i iz Fizike i iz Informatike, za rang-listu }e mu se ra~unati bodovi iz ispita na kojemu je ostvario bolji uspjeh.



• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na dràvnom na dràvnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih {kola koje su odlukom Fakultet-skog vije}a stekle pravo predlaganja u~enika na izravan upis.



Zavr{eni stru~njaci Diplomskog studija ra~unarstva }e ste}i sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove:

Smjer: Procesno ra~unarstvo

• kreiranje, razvoj i odràvanje modernih mikroprocesorskih i ra~unalnih sustava;

• razvoj i aùriranje sustava i aplikacijskih programa za standar-dnu i specifi~nu ra~unalnu opremu;

• pro{irenje funkcionalnih sposobnosti sklopovske i program-ske podr{ke modernih ra~unalnih sustava;

• razvoj, prilagodba i implementacija modernih ra~unalnih teh-nologija u razli~itim podru~jima primjene;

• efikasan rad koji uklju~uje identifikaciju problema, specifika-ciju korisni~kih zahtjeva, analiza, dizajn i razvoj ra~unalnog sustava, zajedno s pripadaju}im inènjerskim dokumentira-njem.

• istraìvanje na~ela funkcioniranja i matemati~kog opisa te konstruiranje i dimenzioniranje mjernih, upravlja~kih, izvr{-nih i drugih elemenata automatiziranih sustava;

• istraìvanje, razvoj i primjenu metoda analize i sinteze sustava upravljanja, metoda matemati~kog modeliranja, ra~unalnog simuliranja i optimiranja razli~itih sustava;

• razvoj, projektiranje i primjenu sklopovskih struktura i pro-gramske podr{ke za ra~unalno vo|enje tehni~kih procesa;



• razvoj, projektiranje, izvedbu, ispitivanje i odràvanje auto-matiziranih tehnolo{kih, energetskih i transportnih postroje-nja i procesa;

• primjena metoda ispitivanja, dokumentiranja i vrednovanja sustava automatizacije.

Zavr{etkom Diplomskog studija ra~unarstva studenti stje~u stru~ni naziv: Magistar inènjer ra~unarstva, smjer Proce-sno ra~unarstvo.

Zavr{eni stru~njaci Diplomskog studija elektrotehnike ste}i }e sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove (ovisno o smjeru, odnosno uèm specijalisti~kom podru~ju):

Smjer: Komunikacije i informatika

Podru~ja rada za koji se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera obuhva}aju razvoj, projektiranje, izvedbu i odràvanje komuni-kacijsko-informacijskih sustava i opreme, {to uklju~uje:

• projektiranje javnih telekomunikacijskih mreà kao informa-cijske osnovice cjelokupnog dru{tva i gospodarstva;

• projektiranje, izvedbu i odràvanje poslovnih i privatnih mre-à i pridruènih informati~kih sustava;

• primjene visokih tehnologija multimedijskih komunikaci-ja;

• primjena i odràvanje sklopovske i programske opreme susta-va za projektiranje u ostalim strukama;

• projektiranje sloènih komunikacijskih sustava;

• dizajn, razvoj i implementacija sloènih mre`nih tehnologi-ja;

• planiranje i nadzor osiguranja kvalitete elektroni~kih i komu-nikacijskih sustava;

• analiza i obja{njavanje utjecaja elektrotehnike na okoli{.



Smjer: Elektroenergetika

Podru~ja rada za koje se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera obuhva}aju planiranje, razvoj, projektiranje, gradnju, vo|enje, upravljanje i odràvanje, {to uklju~uje:

• dizajniranje i projektiranje energetskih postrojenja i sustava;

• izvo|enje detaljnih mjerenja i eksperimenata na energetskom sustavu;

• projektiranje i odràvanje elektri~nih instalacija svih razina sloènosti (instalacije u zgradama i industrijskim pogonima);

• projektiranje i odràvanje prijenosnih i razdjelnih mreà i da-lekovoda, rasklopnih postrojenja, gradskih transformatorskih stanica, razdjelnih nadzemnih i kabelskih mreà;

• projektiranje i odràvanje pogona i postrojenja (industrijskih, transportnih, ...) fleksibilnih proizvodnih sustava automatski upravljanih elektromotornih pogona, elektri~nih strojeva, poluvodi~kih pretvara~a elektri~ne energije, elektri~nih sklo-pnih aparata, itd. u poduze}ima raznih struka;

• istraìvanje i razvoj neovisnih projekata u svom specijalisti~-kom podru~ju.

Zavr{etkom Diplomskog studija elektrotehnike studenti stje~u stru~ni naziv: Magistar inènjer elektrotehnike s naznakom smjera: Komunikacije i informatika ili Elektroenergetika.



Građevinski fakultet

31000 Osijek , Drinska 16a i Crkvena 21

tel. 031-274-377, 031-540-070

faks: 031/274-444, 540-071

žiro-račun br. 2393000-1102002438

http://www.gfos.hr

Dekan: dr. sc. Damir Markulak, izvanredni profesor

Prodekani: dr. sc. @eljko Ko{ki, izvanredni profesordr.sc. Ivanka Netinger, docentdr.sc. Lidija Tadi}, izvanredni profesordr. sc. Damir Varevac, docent

Tajnik: Zvonimir Biskupovi}, dipl. iur.



U proteklih ne{to vi{e od trideset godine djelovanja Gra|e-vinski fakultet Osijek etablirao se kao centar visoko{kolskog obrazovanja gra|evinara u Regiji koja obuhva}a pet slavonskih ùpanija ali tradicija studiranja u Osijeku postoji i kod stude-nata iz Me|imurja, te posavskog dijela Bosne i Hercegovine. U tom je razdoblju na ovoj ustanovi diplomiralo vi{e od 500 diplomiranih inènjera gra|evinarstva te vi{e od 1500 inè-njera gra|evinarstva koji su danas odgovorni nositelji i vodite-lji kompleksnih gra|evinskih projekata {irom Regije i dràve, ~ime promi~u i ugled mati~nog Fakulteta. U nastavnom smislu iskorak predstavlja 2001. godina kada je upisana prva generacija poslijediplomskog magistarskog studija, te 2005. u kojoj po~inje provedba suvremenih studija gra|evinarstva uskla|enih s Bo-lonjskom deklaracijom na svim razinama – sveu~ili{nom pred-diplomskom, diplomskom, poslijediplomskom doktorskom, te na stru~nom studiju. Duga tradicija stru~nog obrazovanja gra-|evinara upotpunjena je i pokretanjem izvanrednog stru~nog studija od daleke 1976., koji danas izvodimo jedini u Republici Hrvatskoj. Gra|evinski fakultet Osijek posjeduje certificirani sustav upravljanja kvalitetom uskla|en sa zahtjevima norme HRN EN ISO 9001 u administrativnim i stru~nim poslovima, te aktivno razvija nastavne procese u skladu s op}eprihva}enim europskim standardima (ESG, European Standards and Guide-lines) u europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA, Eu-ropean Higher Education Area). Trenutno je tijeku ostvarenje na{eg primarnog strate{kog cilja u narednom periodu, a to je izgradnja nove, suvremene zgrade Gra|evinskog fakulteta Osi-jek u prostoru sveu~ili{nog kampusa.

Na Fakultetu kontinuirano radimo na unaprije|enju uvjeta ̀ ivota i rada studenata i nastavnog osoblja, razne udruge sada{njih i biv-{ih studenata poti~emo kvalitetniji osobni i dru{tveni standard te omogu}ujemo trajnu povezanost s Fakultetom. Naprednije stu-dente uklju~ujemo u znanstveno-istraìva~ki rad na znanstvenim i tehnologijskim projektima, organiziramo studentske radionice s ciljem povezivanja nastave, znanstveno-istraìva~kog i stru~nog rada te poti~emo objavljivanje dobivenih rezultata u zajedni~kim znanstvenim i stru~nim ~lancima. Posebne napore usmjeravamo prema pobolj{anju kvalitete studiranja te razvijamo napredniju komunikaciju izme|u studenata i nastavnika kroz moderno web su~elje Fakulteta koje sluì i kao nastavno pomagalo, e-alate za u~enje, sustave nagra|ivanja kvalitetnih studenata te proaktivni pristup nastavnom procesu u cjelini.



U okviru Zavoda (Zavod za materijale i konstrukcije, Zavod za tehni~ku mehaniku, Zavod za geotehniku, geodeziju i pro-metnice, Zavod za hidrotehniku i za{titu okoli{a, Zavod za ar-hitekturu i urbanizam te Zavod za organizaciju, tehnologiju i menad`ment) te Laboratorija (Laboratorij za materijale, La-boratorij za eksperimentalnu mehaniku, Laboratorij za drvene konstrukcije i Hidrauli~ki laboratorij), kao njegovih ustrojbe-nih jedinica, razvija se i poti~e nastavni, znanstveno-istraìva~-ki i stru~ni rad ~ime se stvara i diseminira novo znanje. Kroz znanstveno-stru~ne seminare cjeloìvotnog usavr{avanja gra-|evinskih stru~njaka, koji svojim sadràjima prate suvremene europske trendove i norme, osigurava se ~vr{~a i kvalitetnija veza sa dru{tveno-gospodarskim okruènjem.

Gra|evinski fakultet Osijek aktivni je ~lan Udruge gra|evinskih fakulteta u RH, kroz koju zajedni~ki nastojimo osigurati sli~ne studijske programe na niìm razinama studiranja (preddiplom-skim studijima) jednake vrijednosne kriterije, ja~ati mobilnost studenata i nastavnika kako u RH tako i u inozmestvu te razvijati razli~ite kompetencije i specijalnosti kroz vi{e razine studiranja.

Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva


Uvjeti upisa:

• Poloèna dràvna matura (iz matematike-osnovne razine, hr-vatskog jezika-osnovne razine i stranog jezika-osnovne razi-ne, fizike-izborni predmet )

• vrjednovanje uspjeha u srednjo{kolskom obrazovanju: zavr{-ne ocjene matematike, fizike i op}i uspjeh

Kompetencije sveu~ili{nog prvostupnika/ce gra|evinar-stva su:

• ste~ene temeljne inènjerske vje{tine potrebne za planira-nje, projektiranje, upravljanje i gra|enje i osposobljavanje za identifikaciju inènjerskih problema, definiranje metoda rje-{avanja kao i njihovo pismeno i usmeno elaboriranje



Poslovi za koje je osposobljen sveu~ili{ni prvostupnik/ca gra|evinarstva:

• za razumijevanje osnovnih procesa gra|enja;

• sudjelovanje u pripremi razli~itih gra|evinskih projekata

• planiranje, vo|enje i nadzor dijelova projekata;

• prora~un i modeliranje jednostavnijih konstrukcija;

Diplomski studiji u RH koje moè pratiti ako se odlu~i za nastavak studija:

• sveu~ili{ni diplomski studiji gra|evinarstva u Zagrebu, Spli-tu, Rijeci i Osijeku.

Sveu~ili{ni preddiplomski studij zavr{ava polaganjem svih ispi-ta i izradbom zavr{nog rada.

Završetkom sveučilišnog preddiplomkog studija stječe se akadem-ski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka građevinarstva (univ.bacc.ing.aedif.)




• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 30% 300Strani jezik razina B 10% 100

• Izborni dio dràvne matureFizika - uvjet 15% 150

• Posebna postignu}aPristupnici koji su na dràvnom natjecanju iz matematike ili fizike ostvarili 1., 2. ili 3. mjesto imaju pravo izravnog upisa.

Pravo prijave imaju i pristupnici koji su poloìli ispite vi{e razi-ne dràvne mature.



Sveučilišni diplomski studij građevinarstva

Sveu~ili{ni diplomski studij gra|evinarstva organiziran je u tri smjera:

• Nosive konstrukcije• Organizacija, tehnologija i menad`ment gra|enja• Hidrotehnika

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno 4 semestra.

Uvjeti upisa na studijSveu~ili{ni diplomski studij gra|evinarstva mogu upisati:

• sveu~ili{ni prvostupnici gra|evinarstva,• stru~ni prvostupnici gra|evinarstva koji su upisali i poloìli sve

ispite s razlikovne godine

Razredbeni postupak:

• vrjednovanje uspjeha na sveu~ili{nom preddiplomskom studiju

Kompetencije

• sposobnost primjene ste~enih znanja iz podru~ja gra|evinar-stva i drugih srodnih znanstvenih podru~ja u projektiranju i gra|enju

• razumijevanje pravne i ekonomske prakse vezane uz gra|ev-nu industriju,

• sposobnost sudjelovanja u samostalnom i timskom interdis-ciplinarnom rad na kreativnom i sustavnom rje{avanju slo-ènih inènjerskih problema

• provo|enje procesa planiranja i optimalizacije projekata pr-mjenom suvremene tehnologije

• vo|enje laboratorijskih istraìvanja i mjerenja i profesional-nom i znanstvenom radu

Poslovi za koje je osposobljen magistar/magistra inè-njer/ka gra|evinarstva:

• izrada gra|evinskih projekata i potrebne tehni~ke dokumen-tacije za gradnju i rekonstrukciju svih vrsta gra|evina i gra|e-vinskih zahvata,

• samostalno rukovo|enje gradili{tem svih vrsta gra|evina i gra|evinskih zahvata,



• koordinacija izrade sloène gra|evinske dokumentacije, gra-|evinskih projekata, organizacije i tehnologije gra|enja i sve-ukupnog gra|evinskog poslovanja te za{tite okoli{a,

• ispitivanje i kontrola kvalitete gra|evinskih radova , gradiva i istra`nih radova

• sudjelovanje u izradi studija i pra}enje investicijskih radova u graditeljstvu,

• znanstvenoistraìva~ki rad u gra|evinarstvu i• rad u dràvnoj upravi i podru~ju obrazovanja gra|evinara.

Poslijediplomski studiji u RH koje moè pratiti ako se odlu~i za nastavak studija:

• sveu~ili{ni poslijediplomski (doktorski)studij gra|evinarstva u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

• sveu~ili{ni poslijediplomski specijalisti~ki studij gra|evinar-stva u Osijeku i Zagrebu

Sveu~ili{ni diplomski studij zavr{ava polaganjem svih ispita, izradbom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita.

Zavr{etkom sveu~ili{nog diplomskog studija stje~e se akadem-ski naziv magistar/ magistra inènjer/ka gra|evinarstva ( mag.ing.aedif.).

Stručni studij građevinarstva


Uvjeti upisa:• Poloèna dràvna matura (iz matematike-osnovne razine, hr-

vatskog jezika-osnovne razine i stranog jezika-osnovne razine)

• vrjednovanje uspjeha u prethodnom obrazovanju: zavr{ne ocjene matematike, fizike i op}i uspjeh










Pravo prijave imaju i pristupnici koji su poloìli ispite vi{e razi-ne dràvne mature.

Kompetencije stru~nog prvostupnika/ce gra|evinarstva su:

• razumijevanje procesa gra|enja, i metoda prora~una kon-strukcija

• sudjelovanje u timskom radu na planiranju, upravljanju i pro-ra~unu jednostavnijih konstrukcija i njihovih dijelova

• organiziranje i vo|enje izgradnje jednostavnijih gra|evina

Poslovi za koje je osposobljen stru~ni prvostupnik/ca gra|evinarstva:

• sudjelovanje u izradi stati~kih prora~una

• sudjelovanje u planiranju i projektiranju dijelova jednostavnijih

• vo|enje izgradnje jednostavnijih gra|evina

• vo|enje poslova odràvanja gra|evina

• samostalno upravljanje manjim gra|evinskim tvrtkama

Diplomski studiji u RH koje moè pratiti ako se odlu~i za nastavak studija:

• stru~ni prvostupnik gra|evinarstva ima mogu}nost nastaviti studij na diplomskom sveu~ili{nom studiju iz podru~ja gra-|evinarstva na svim gra|evinskim fakultetima u Hrvatskoj nakon poha|anja i polaganja razlikovne godine

• specijalisti~ki diplomski stru~ni studij u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.

Stru~ni studij zavr{ava polaganjem svih ispita i izradbom zavr{-nog rada.

Zavr{etkom stru~nog studija stje~e se stru~ni naziv stru~ni pr-vostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) in-ènjer/ka gra|evinarstva ( bacc.ing.aedif).



Strojarski fakultet

35000 Slavonski Brod, Trg Ivane Brlić-Mažuranić 2

tel. 035/446-188, faks: 035/446-446

žiro-račun br. 2340009-1100171075

http://www.sfsb.hr

Dekan: dr. sc. Dra`an Kozak, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Ivica Kladari}, izvanredni profesordr. sc. Marija @ivi}, izvanredna profesoricadr. sc. Tomislav [ari}, izvanredni profesor



Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu omogu}ava studentima stjecanje temeljnih znanja potrebnih za strojarsku struku (mate-matika, fizika, mehanika, materijali, energetika, tehnologija, elek-trotehnika, organizacija, informatika) te znanja koja postaju sve potrebnija (nove tehnologije, modeliranje proizvoda, operacijska istraìvanja, upravljanje kontinuiranim i diskretnim procesima, automatizacija proizvodne opreme) kao i specijalisti~kih znanja odre|enih kroz izborne predmete za pojedina usmjerenja.

Strojarstvo pripada tehni~kom podru~ju i sadrì niz disciplina koje obuhva}aju sve faze i procese u ìvotnom vijeku proizvo-da: od pojave ideje, projektiranja i konstruiranja, izrade tehno-logije i alata, pripreme i organiziranja proizvodnje i obavljanja usluga, montaè, ispitivanja, pu{tanja u rad, odràvanja tijekom ìvotnog ciklusa te recikliranja ili ekolo{kog zbrinjavanja po za-vr{etku tehni~kog ili ekonomskog ìvotnog ciklusa.

Veliki izbor predmeta inoviranih sadràjima potrebnim u proi-zvodnim procesima dana{njice omogu}ava zavr{enim strojari-ma pokretanje i no{enje razvojnih zadataka u poduze}ima.

Tri informati~ka laboratorija povezana u lokalne mreè, a opre-mljena modernim softverskim alatima i programskim sustavi-ma, omogu}uju dobru informati~ku podr{ku ovom pristupu.

Shva}aju}i zna~aj informatike u obrazovanju prvostupnika stro-jarske struke, na Strojarskom fakultetu se informatizaciji obra-zovanja posve}uje iznimna pozornost.

Fakultet je iznimno povezan s tvrtkama u regiji, suorganizator je jedinstvene manifestacije pod nazivom „Strojarski izazov“ ve} 4 godine zaredom, studenti mogu raditi stru~nu praksu i zavr{ne/diplomske radove u institucijama u inozemstvu uz potporu ERASMUS programa. Izdava~ka djelatnost nastavni-ka Fakulteta je vrlo plodna, pa se tako veliki broj naslova moè nabaviti u Knji`nici i Skriptarnici Fakulteta, a jedan dio naslova je dostupan i u elektronskom obliku. Studenti su vrlo aktiv-ni u razli~itim sportskim aktivnostima, a ~esto se organiziraju i stru~ni posjeti firmama, drugim fakultetima, sajmovima, izlo`-bama itd. Napredni studenti se poti~u na uklju~ivanje u znan-stveno-istraìva~ke i stru~ne aktivnosti voditelja projekata kroz rad u laboratorijima Strojarskog fakulteta.

Danas je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu glavno Internet ~vori{te za Slavonski Brod, preko kojeg su povezne i druge grad-ske akademske i srodne ustanove, kao {to su Studentski centar, dislocirani odjel U~iteljskog fakulteta i Gradska knji`nica.



Sveučilišni preddiplomski studij

Smjer: strojarstvo


Uvjeti upisa: zavr{ena srednja {kola u ~etverogodi{njem trajanju

• Na temelju vrednovanja uspjeha u srednjoj {koli i poloènih ispita na dràvnoj maturi.

• Na temelju vrednovanja rezultata natjecanja.

Zavr{etkom studija stje~e se akademski naziv sveu~ili{ni pr-vostupnik/ sveu~ili{na prvostupnica (baccalaureus/ba-ccalaurea) strojarstva.

Mogu}nosti zapo{ljavanja zavr{enih prvostupnika strojarske struke su:

• Konstruktor na konstrukciji proizvoda i komponenti uz pri-mjenu CAD sustava,

• Tehnolog na izradi tehnolo{kih postupaka za konvencionalne proizvodne tehnologije i programiranje NC i CNC strojeva,

• Konstruiranje alata i naprava,

• Organiziranje proizvodnje i logisti~ke podr{ke proizvodnji,

• Vo|enje radionica, servisa, monta`nih i remontnih gradili{ta,

• Poslovi kontrole kvalitete i laboratorijskih ispitivanja,

• Poslovi organiziranja odràvanja opreme i ure|aja,

• Poslovi izbora i nabave materijala,

• Poslovi organiziranja i vo|enja skladi{ta i otpreme.

Zavr{eni student preddiplomskog studija (sa ostvarenih 180 ECTS bodova) moè nastaviti (uz zadovoljavaju}i prosjek ocje-na) diplomski studij na ~etiri razli~ita smjera diplomskih studija na Strojarskom fakultetu.






• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 35% 350Strani jezik razina B 5% 50

• Izborni dio dràvne matureFizika – nije uvjet 15% 150

• Posebna postignu}a1. do 3. mjesto ostvareno na dràvnim natjecanjima iz mate-matike ili fizike – izravni upis.

Sve obavijesti o uvjetima upisa, duìni trajanja studija, sadràju studijskog programa, te kriterijima za izbor pristupnika mogu se dobiti u uredu za studente Fakulteta.

Sveučilišni diplomski studij

U ljetnom semestru akademske 2008./2009. godine Strojarski fa-kultet u Slavonskom Brodu je zapo~eo s izvo|enjem diplomskog studija:

• Proizvodno strojarstvo; smjerovi:

Konstruiranje i razvoj proizvoda

Logistika proizvodnje

Inènjerstvo materijala

Strojarske tehnologije

Trajanje studija: 1,5 akademska godina, odnosno tri semestra



Zavr{etkom diplomskog studija stje~e se 90 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra inènjer/inènjerka strojarstva.

Od akademske 2012./2013. godine Strojarski fakultet u Slavon-skom Brodu }e zapo~eti s izvo|enjem diplomskog studija:

• Strojarstvo; smjerovi:

Konstruiranje i razvoj proizvoda

Logistika proizvodnje

Inènjerstvo materijala

Strojarske tehnologije

Trajanje studija: 2 akademska godina, odnosno ~etiri semestra

U planu je i diplomski studij energetike, za koji }e se do tada poku{ati ishoditi dopusnica. Zavr{etkom ovako oblikovanog di-plomskog studija stje~e se 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra inènjer/inènjerka strojarstva.

BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO


B I O M E D I C I N A I Z D R AV S T VO

Medicinski fakultet Osijek

31000 Osijek, Huttlerova 4

tel. 031/512 - 800, faks: 031/512 - 833

žiro-račun br. 2500009-1102014297

http://www.mefos.hr

Dekan: dr. sc. Aleksandar V~ev, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Ivan Dobri}, redoviti profesordr. sc. Ines Drenjan~evi}-Peri}, izvanredna profesoricadr. sc. Jerko Barbi}, izvanredni profesordr. sc. Pavo Filakovi}, redoviti profesor

Tajnica: Dubravka Jak{i}, dipl.iur.



Medicinski fakultet Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osi-jeku ( u daljnjem tekstu: Medicinski fakultet Osijek), uteme-ljen 1998. godine, izrastao je iz dislociranog studija medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu - koji je kao takav djelovao od 1979. Godine. Osnivanju samostalnog Fakulteta prethodilo je dugo razdoblje u kojemu su odjeli tada{nje Op}e bolnice Osijek postupno stasali u centre izvrsnosti u kojima je postu-pno sazrijevala sveu~ili{ne klima, {to je dovelo do prerastanja Op}e bolnice Osijek u Klini~ku bolnicu Osijek, a kasnije (2009. godine), u Klini~ki bolni~ki centar Osijek, koji je danas glav-na nastavna baza Medicinskog fakulteta Osijek. Upravo zbog toga, {to je Klini~ki bolni~ki centar Osijek glavna nastavna baza Medicinskog fakulteta Osijek te su dvije ustanove prostorno i kadrovski tijesno povezane.

Uz izuzetni entuzijazam i zalaganje osoblja Medicinskoga fa-kulteta i Klini~koga bolni~kog centra Osijek, i tijekom ratnih godina, stvoreni su materijalni uvjeti i primjeren prostor za odr-`avanje predklini~ke nastave – dana{nja mati~na zgrada Medi-cinskog fakulteta u krugu Klini~koga bolni~kog centra Osijek.

Medicinski fakultet Osijek danas provodi sljede}e studijske pro-grame: 1) integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine; 2) poslijediplomski doktorski studij iz Biomedicine i zdravstva; 3) preddiplomski studij Sestrinstva; 4) preddiplomski studij iz Biomedicinsko- laboratorijskih tehnologija, i 5) stru~ni studij Sestrinstva (u akademskoj godini 2009./2010. upisana je zadnja generacija studenta ovoga studija), a u studenome ak. godine 2010./2011. zapo~inje i diplomski studij sestrintva.

Zaklju~no, Medicinski fakultet Osijek jedna je od najmla|ih sa-stavnica Sveu~ili{ta, usmjerena na edukaciju budu}ih lije~nika i drugih medicinskih djelatnika te na edukaciju budu}ih nastav-nika i znanstvenika, koja prerasta u regionalni centar izvrsnosti za biomedicinska istra`ivanja.

U daljnjem tekstu navodimo pregled bitnih podataka o studij-skim programima (u akademskoj godini 2010./2011.), a to su:

a) Sveu~ili{ni studiji, i to:

- integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine; - preddiplomski studij Sestrinstva; - preddiplomski studij iz Biomedicinsko - laboratorijskih

tehnologija;



b) Stru~ni studij

- stru~ni studij Sestrinstva (u koji je u akademskoj godini 2009./2010. upisana je zadnja generacija studenta).

Napomena:

1) podatke o Poslijediplomskome doktorskom studiju iz Biomedicine i zdravstva molimo potra`iti na web stranici Medicinskog fakulteta Osijek.

2) u studenome ak. godine 2010./2011. zapo~inje i Diplomski studij sestrinstva; podatke o tome studiju molimo tako|er potra`iti na web stranici Medicinskog fakulteta Osijek.

Integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine

Trajanje studija: 6 akademskih godina, odnosno 12 seme-stara (360 ECTS bodova)

Osnovna zada}a studija je studente osposobiti da kao budu}i li-je~nici mogu samostalno djelovati u sustavu primarne zdravstvene za{tite. Studij tako|er daje temelj za dodatnu, znanstveno orijen-tiranu edukaciju na poslijediplomskome doktorskom studiju.

Gradivo iz razli~itih znanstvenih disciplina koje student mora usvojiti tijekom studija grupirano je u pet skupina predmeta, a to su: op}eobrazovni, temeljni medicinski, predklini~ki, klini~ki i javno-zdravstveni predmeti. Raspored predmeta po semestrima omogu}uje optimalno usvajanje propisanih znanja i vje{tina (su-kladno Katalogu znanja i vje{tina usvojenome od svih medicin-skih fakulteta u RH), a tome su prilago|eni i oblici nastave (pre-davanja, seminari, vje`be, demonstracije, rad u klini~kim odje-lima, terenska praksa, ostalo). Studenti u~e rje{avati konkretne probleme, primjenjuju}i znanja iz razli~itih podru~ja istodobno.

Studij zavr{ava diplomskim zavr{nim ispitom (izrada diplom-skoga rada, diplomski ispit-test, javna obrana diplomskoga rada).

Napomena: od ove (2010./2011. akademske godine), sukladno medicinskim fakultetima u EU studijski program iznosi 5.500 {k. sati).

Nakon zavr{enog {kolovanja student stje~e akademski naziv doktora medicine.




Rang-lista za upis prijavljenih pristupnika u I. godinu studija sastavlja se prema sustavu bodovanja, kako slijedi:







Kemija ili Biologija ili Fizika 20% 200

Polaganje jednoga izbornog predmeta je obvezno i vrednovat }e se s 20%. Ostali poloèni predmeti dodatno }e se vrednovati s jo{ po 10%.

O uvjetima upisa

Pravo prijave na sveu~ili{ni integrirani preddiplomski i di-plomski studij medicine imaju osobe sa zavr{enom ~etvero-godi{njom srednjom {kolom i poloènom dràvnom matu-rom.

Pravo upisa Sveu~ili{nog integriranog preddiplomskog i di-plomskog studija medicine na Medicinskome fakultetu Osijek stje~e se zauzetim mjestom (poloàjem) na razredbenoj listi pristupnika formiranoj prema prethodno navedenim kriteriji-ma.

Pristupnik koji u srednjoj {koli nije u~io latinski jezik ima mo-gu}nost uklju~iti se u razredbeni postupak i upisati ovaj stu-dijski program, uvjet da do kraja prve godine studija poloì ispit iz latinskoga jezika (u za to nadle`noj ustanovi).



Preddiplomski studij Sestrinstva

Trajanje studija: tri godine, odnosno 6 semestra (180 ECTS bodova)

Studij obuhva}a predmete bazi~nih medicinskih i dru{tvenih zna-nosti, zdravstvene njege te izborne kolegije. Studenti se upoznaju s osnovama istraìvanja u sestrinstvu. Podu~ava se i medicinska ter-minologija te pristup doma}oj i inozemnoj stru~noj literaturi.

Po zavr{etku programa studija studenti }e biti kompetentni sa-mostalno planirati, provoditi, nadzirati i evaluirati zdravstvenu njegu (na temelju vrednovanja ~injenica). Ukratko, studenti }e nakon zavr{etka studija biti osposobljeni za samostalan rad u sustavu zdravstva u kojemu }e imati prepoznatljivo mjesto u vo|enju zdravstvene njege na svim razinama zdravstvenoga su-stava. Nakon zavr{etka studija mogu} je i nastavak obrazovanja na sveu~ili{nome diplomskom studiju Sestrinstvo ili na neko-me drugom, sli~nom studijskom programu.

Studij zavr{ava zavr{nim ispitom (zavr{ni rad, zavr{ni ispit - prakti~ki dio i test, javna obrana zavr{noga rada).

Naziv koji se stje~e zavr{etkom studija

Po zavr{etku ovog studija stje~e se naziv akademska prvostupni-ca/prvostupnik (baccalaurea/baccalaureus) sestrinstva.

O uvjetima upisa

Pravo prijave na sveu~ili{ni preddiplomski studij Sestrinstvo imaju osobe sa zavr{enom ~etverogodi{njom srednjom {kolom i poloènom dràvnom maturom.








Ako je kandidat odslu{ao u srednjoj {koli predmet zdravstvena njega, to se vrednuje 20% (200 bodova).

Pravo upisa studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Osijek stje~e se zauzetim mjestom (polo`ajem) na razredbenoj listi pri-stupnika formiranoj prema prethodno navedenim kriterijima.

Sveučilišni preddiplomski studij Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija

Trajanje studija: 3 godine , odnosno 6 semestara (180 ECTS bodova

Sveu~ili{ni preddiplomski studij Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija je multidisciplinarne prirode. Ste~ena znanja iz po-dru~ja prirodnih, humanisti~kih i medicinskih znanosti, omo-gu}avaju razumijevanje fiziolo{kih i patolo{kih stanja ~ovjeka, razvoj bolesti i utjecaj bolesti na normalne funkcije organizma. Nakon zavr{etka studija zdravstveni djelatnik pripremljen je za obavljanje rutinskih poslova i analiti~kih postupaka. Ste~ene vje{tine, znanja i stavovi tijekom studija omogu}avaju sveu~ili{-nom prvostupniku Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija brzo i lagano prilago|avanje i usvajanje znanja prema zahtjevi-ma razli~itih laboratorija.

Program daje osnove za nastavak obrazovanja na diplomskom sveu~ili{nom studiju Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija i/ili specijalisti~kim diplomskim stru~nim studijima.

Studij zavr{ava zavr{nim ispitom (zavr{ni rad, zavr{ni ispit - prakti~ki dio i test, javna obrana zavr{nog rada).

Naziv koji se stje~e zavr{etkom studija

Zavr{etkom studija stje~e se akademski naziv prvostupnik/pr-vostupnica (baccaleurea/bacalaureus) biomedicinsko laborato-rijskih tehnologija.



Uvjeti upisa na studij

Pravo upisa u I. godinu studija, imaju pristupnici koji su zavr{ili srednju {kolu u trajanju od najmanje ~etiri godine, u kojoj su najmanje dvije godine poha|ali i poloìli nastavu iz biologije, kemije i fizike te su poloìli dràvnu maturu.

Rang-lista za upis na Sveu~ili{ni preddiplomski studij Biomedi-cinsko laboratorijskih tehnologija sastavlja se prema bodovima koje ostvare prijavljeni kandidati. Bodovi se mogu ostvariti na temelju sljede}ih kategorija: a) na temelju uspjeha u srednjoj {koli; b) na temelju poloènih ispita na dràvnoj maturi; c) na temelju provjere posebnih sposobnosti, i d) na temelju dodat-nih u~eni~kih postignu}a.

BIOTEHNIČKE ZNANOSTI


B I O T E H N I Č K E Z N A N O S T I

Poljoprivredni fakultet

31000 Osijek, Trg. Sv. Trojstva 3

tel. 031/224-210, faks: 031/207-017

žiro-račun br. 2393000-1102019470

http://www.pfos.hr

Dekan: dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Tomislav Juri}, redoviti profesor dr. sc. Darko Ki{, izvanredni profesordr. sc. Sonja Mari}, redovita profesoricadr. sc. Zdenko Lon~ari}, redoviti profesor

Tajnica: Biserka Stanisavljevi}, dipl. iur.



Poljoprivredni fakultet djeluje u sastavu Sveu~ili{ta Josipa Jur-ja Strossmayera u Osijeku i jedna je od njegovih najstarijih ~la-nica. Osim izvedbe nastave na sveu~ili{nom preddiplomskom, diplomskom i stru~nom studiju te na specijalisti~kom, poslije-diplomskom i doktorskom studiju, osnovnu djelatnost Fakulteta predstavlja i znanstvenoistraìva~ki rad, prvenstveno u biotehni~-kom znanstvenom podru~ju, znanstvenom polju poljoprivrede.

Znanstveno-nastavni djelatnici Fakulteta imaju zadatak obrazova-ti studente, kroz postepeno uvo|enje u svijet osnovnih spoznaja o biljkama i ìvotinjama te tehnologijama uzgoja, kako bi samo-stalno mogli rukovoditi procesom poljoprivredne proizvodnje, ~iji je krajnji cilj proizvesti hranu za ljudsku zajednicu.

U tom sloènom obrazovnom procesu nastavnici se koriste i vla-stitim saznanjima iz znanstvenog i stru~nog rada te na taj na~in oboga}uju i osuvremenjuju obrazovanje studenata. Usporedo s nastavnim radom asistenti i profesori te stru~ni suradnici obav-ljaju znanstvena istraìvanja iz biologije, kemije, ishrane i za-{tite te genetike bilja i ìvotinja, specijalne zootehnike, ratarske proizvodnje, ekolo{ke poljoprivrede, vo}arstva i vinogradarstva, povr}arstva, cvje}arstva, mehanizacije i ekonomike u ratarskoj i sto~arskoj proizvodnji, a sve to u cilju kvalitativnog i kvantitativ-nog unapre|ivanja proizvodnje hrane, uz {to je mogu}e manje tro{kove proizvodnje te o~uvanje ekologije i ljudskog zdravlja.

Od akademske 2005./2006. godine na Poljoprivrednom fakulte-tu u Osijeku upisom u prvu godinu zapo~inju studij „bolonjski studenti“.

Sveučilišni preddiplomski studij poljoprivrede


Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku studenti upisuju preddiplomski studij poljoprivrede na kojemu, student moè odabrati jedan od slijede}ih smjerova:

1 Agroekonomika 2 Bilinogojstvo3 Hortikultura 4 Mehanizacija 5 Zootehnika



Osposobljenost zavr{enih studenata

Cilj preddiplomskog studija je pruìti osnovna znanja vezana za poljoprivrednu proizvodnju. Prvostupnici }e raspolagati do-brim, temeljnim znanjem smjera kojeg su odabrali, te }e biti osposobljeni za stru~ni rad u razli~itim podru~jima poljopri-vredne proizvodnje. Nakon zavr{etka preddiplomskog studija prvostupnici }e raspolagati razinom znanja potrebnom za nasta-vak diplomskih studija. Ovisno o odabranom smjeru i izbornim modulima prvostupnici mogu nastaviti studirati na diplomskim studijima na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Agronom-skom fakultetu u Zagrebu ili na diplomskim studijima u ino-zemstvu. Prvostupnici mogu nastaviti svoje {kolovanje i na in-terdisciplinarnim studijima vezanim za ekologiju, za{titu tla i voda, biologiju, legislativu, ekonomiju itd.

Nakon stjecanja 180 ECTS bodova, izrade i obrane zavr{nog rada studenti stje~u naziv sveu~ili{ni prvostupnik/prvostu-pnica (baccalaureus/baccalaurea) inènjer/inènjerka agronomije uz naznaku smjera.


Pravo upisa na studij imaju pristupnici koji su zavr{ili ~etvero-godi{nju srednju {kolu i imaju poloènu dràvnu maturu.



•Obvezni dio dràvne mature




Maksimalni broj bodova koji kandidat moè ostvariti iznosi 1000 bodova.



Sveučilišni diplomski studij poljoprivrede


Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku studenti upisuju slije-de}e diplomske studije:

1. Agroekonomika

2. Bilinogojstvosmjerovi:

• Biljna proizvodnja,

• Ishrana bilja i tloznanstvo,

• Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo,

• Za{tita bilja

3. Ekolo{ka poljoprivreda

4. Povr}arstvo i cvje}arstvo

5. Mehanizacija

6. Vo}arstvo, vinogradarstvo i vinarstvosmjerovi:

• Vo}arstvo i

• Vinogradarstvo i vinarstvo

7. Zootehnikasmjerovi:

• Hranidba doma}ih `ivotinja,

• Lovstvo i p~elarstvo,

• Specijalna zootehnika



Osposobljenost zavr{enih studenata

Cilj diplomskog studija je osposobiti zavr{ene stru~njake za rad u razli~itim podru~jima poljoprivredne proizvodnje sukladno upisanom studiju. Nakon zavr{etka diplomskog studija kandi-dati }e raspolagati razinom znanja potrebnom za nastavak dok-torskih i specijalisti~kih studija.

Nakon stjecanja 120 ECTS bodova, izrade i obrane diplomskog rada studenti stje~u naziv magistar/magistra, inènjer/inè-njerka uz naznaku studija.

Stručni studij


Novi model stru~nog studija zapo~inje s upisom studenata od akademske 2005./2006. godine. Student se moè odlu~iti za sli-jede}e stru~ne studije:

1. Agrarno poduzetni{tvo

2. Bilinogojstvosmjer: • Ratarstvo

3. Mehanizacija u poljoprivredi

4. Zootehnika

Nakon stjecanja 180 ECTS bodova, izrade i obrane završnog rada studenti stječu naziv stručni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea), inženjer/inženjerka agro-nomije određenog studija.










Maksimalni broj bodova koji kandidat mo`e ostvariti iznosi 1000.



Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

31000 Osijek, Kuhačeva 20

tel. 031/224-300, faks: 031/207-115

žiro-račun br. 2500009-1102017142

http://www.ptfos.hr

Dekan: dr. sc. Drago [ubari}, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Mirela Planini}, docentdr. sc. Jurislav Babi}, docent

Tajnica: Janja Peri}, dipl. iur.



Studij prehrambene tehnologije ustrojen je u Osijeku 1970. go-dine u okviru Poljoprivredno-prehrambeno tehnolo{kog fakul-teta, a kao samostalan, Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet Osi-jek, djeluje od 1976. godine. U prosincu 1995. godine Fakultet je preselio na sada{nju lokaciju u osje~koj Tvr|i, Franje Kuha~a 18 i 20 gdje raspolaè s oko 4600 m2 prostora za nastavu, znan-stveno-istraìva~ki i stru~ni rad.

Danas je Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet Osijek moderno visoko u~ili{te sa 103 zaposlenika, od ~ega je u znanstveno-na-stavnim, nastavnim i suradni~kim zvanjima 63 zaposlenika, koji sudjeluju o istraìvanjima i visokom obrazovanju u bio-tehni~kom znanstvenom podru~ju, znanstvenom polju pre-hrambena tehnologija i biotehnologija. Studiji su uskla|eni sa srodnim studijima u Europi, a na svim studijima uspje{no je implementiran Bolonjski proces. Nastava se izvodi na preddi-plomskom studiju (Prehrambena tehnologija), diplomskim stu-dijima (Prehrambeno inènjerstvo, Procesno inènjerstvo i Znanost o hrani i nutricionizam), poslijediplomskim specijalisti~kim studi-jima (Sigurnost i kvaliteta hrane, Tehnologije tradicionalnih mesnih proizvoda i Nutricionizam) te poslijediplomskom doktorskom studiju (Prehrambeno inènjerstvo).

Uspje{nom studiranju zna~ajno doprinosi i fakultetska knji`-nica koja zauzima 300 m2 i raspolaè s nekoliko tisu}a knjiga i ~asopisa te 44 sjede}ih mjesta i umreènim ra~unalima za pri-stup internetu, tako|er je vaàn izvor podataka i mre`na strani-ca knji`nice odakle studenti imaju pristup cjelovitim radovima razli~itih svjetskih znanstvenih ~asopisa koji je omogu}en preko Centra za online baze podataka, koji je projekt MZO[, Carneta i IRB-a, s osnovnim ciljem osiguravanja mre`nog pristupa ko-mercijalnim bazama podataka kao i onima u slobodnom pristu-pu za sve ~lanove znanstvene i istraìva~ke zajednice RH.

Pristup Internetu ostvaren je preko CARNet-a. Studentima je radnim danom od 8.00 do 18.00 sati na raspolaganju ra~unalna u~ionica sa besplatnim pristupom Internetu, a svakom studentu nakon upisa otvara se korisni~ki ra~un sa korisni~kim imenom i zaporkom za pristup mre`nim servisima i uslugama.

Na Prehrambeno-tehnolo{kom fakultetu Osijek djeluju po-dru`nica sveu~ili{nog Studentskog zbora i udruga studena-ta prehrambene tehnologije (FISEC), putem koje se studenti uklju~uju u {portska i znanstvena natjecanja, pripremu i izdava-nje studentskog lista “Tehnos”, sudjelovanje na Smotri Sveu~i-



li{ta u Osijeku i \akovu, na Festivalu znanosti, Tehnologijadi i u brojnim drugim aktivnostima.

Zapaèna je i me|unarodna suradnja nastavnika, suradnika i studenata u okviru CEEPUS mreè (Central Euroean Program for University Studies), raznih programa (ERASMUS i dr.) te kroz sudjelovanje nastavnika u nastavi na inozemnim visokim u~i-li{tima. Studenti svoju stru~nu praksu odra|uju u Hrvatskoj u razli~itim gospodarskim subjektima s kojima fakultet ostvaruje dugogodi{nju suradnju ili to ~ine u inozemstvu posredstvom Hrvatske udruge za me|unarodnu razmjenu studenata prirod-nih i tehni~kih znanosti (IAESTE CROATIA).

Sveučilišni preddiplomski studij Prehrambena tehnologija

Od 2005/06. akademske godine Fakultet izvodi nastavu po na-stavnim planovima i programima uskla|enim sa srodnim fakul-tetima unutar EU prema Bolonjskoj deklaraciji.

Trogodi{nji sveu~ili{ni preddiplomski studij iz podru~ja Bio-tehni~kih znanosti, polja Prehrambena tehnologija izvodi se u {est semestara (180 ECTS bodova).

Uvedeno je vrednovanje rada studenata prema sustavu ECTS bodova (European Credit Transfer System). Na ovaj na~in sve na-stavne obveze su usporedive s obvezama na srodnim fakulteti-ma unutar Europske unije, omogu}ena je mobilnost studenata unutar srodnih studija te prijenos i priznavanje ECTS bodova.

Tijekom preddiplomskog svake akademske godine student iz-vr{enjem propisanih obveza stje~e 60 ECTS bodova.

Zavr{etkom preddiplomskog studija Prehrambene tehnologije na Prehrambeno-tehnolo{kom fakultetu Osijek stje~e se akademski naziv sveu~ili{ni/sveu~ili{na prvostupnik/prvostupnica inènjer/inènjerka prehrambene tehnologije (baccalaureus/baccalaurea).

Pored ste~enih op}ih znanja iz temeljnih prirodnih znanosti, zavr{etkom preddiplomskog studija stje~e se dovoljno znanja za nastavak obrazovanja na diplomskim studijima, te dovoljno stru~nih znanja koja omogu}avaju uspje{no obavljanje stru~nih poslova u pogonima prehrambene i srodnih industrija. Nakon



zavr{etka studija stje~u se znanja i vje{tine za vo|enje procesa u razli~itim industrijama, unapre|enje kvalitete procesa i proi-zvoda, rad u laboratoriju i dr.




Op}i uspjeh sva 4 razreda 10% 100

Ocjene u sva 4 razreda:

- Hrvatski jezik 5% 50

- Matematika 5% 50

- Kemija 5% 50

- Biologija 5% 50

- Fizika 5% 50





• Posebna postignu}a 5% 50

o Dr`avno natjecanje: plasman 1. - 3. mjesta (Biologija, Fizika, Hrvatski jezik, Kemija, Matematika)

o Me|unarodno natjecanje: plasman 1. - 3. mjesta (Biologija, Fizika, Hrvatski jezik, Kemija, Matematika).

o Najve}i postotak bodova koji je mogu}e ostvariti kroz rezultate s natjecanja iz kategorije {porta{a iznosi 5% 50




Nakon zavr{etka preddiplomskog studija studenti mogu upisati jedan od tri diplomska studija na Prehrambeno-tehnolo{kom fakultetu Osijek ili na srodnim doma}im fakultetima kao i na fakultetima zemalja ~lanica Europske unije.

Od akademske 2008./2009. godine Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet Osijek je zapo~eo s izvo|enjem diplomskih studija:

• Prehrambeno inženjerstvo,

• Procesno inženjerstvo,

• Znanost o hrani i nutricionizam.

Dvogodi{nji diplomski studiji izvode se kroz ~etiri semestra pri ~emu studenti stje~u ukupno 120 ECTS bodova, a zavr{etkom studija i odgovaraju}i akademski nazivi: magistar/magistra in-ènjer/inènjerka prehrambenog inènjerstva, magistar/magistra inènjer/inènjerka procesnog inènjerstva, odnosno magistar/magistra znanosti o hrani i nutricionizma.

DRUŠTVENE ZNANOSTI


D R U Š T V E N E Z N A N O S T I

Ekonomski fakultet

31000 Osijek, Gajev trg 7

tel. 031/224-400, faks: 031/211-604

žiro-račun br. 2500009-1102013376

http://www.efos.hr

Dekan: dr. sc. @eljko Turkalj, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Vladimir Cini, izvanredni profesor dr. sc. Branimir Markovi}, redoviti profesor

Tajnica: Nada Petri~evi}, dipl. iur.



Ekonomski fakultet u Osijeku je fakultet duge tradicije. Centar za ekonomski studij, osnovan je 1959. godine u Osijeku. 1960. godine Centar je prerastao u Vi{u ekonomsku {kolu, a godinu dana poslije osnovan je Ekonomski fakultet u Osijeku, koji je u sastavu Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ve} od 1975. godine. Od 1973. godine, pa sve do 1991. godine, djelova-la su tri poslijediplomska studija. Od 1961. godine na Fakultetu se stje~u doktorati iz polja ekonomije, a od 1975. godine i magi-steriji znanosti iz polja ekonomije.

Jednostavno se mora napomenuti da je Ekonomski fakultet u Osijeku najstariji i najve}i fakultet na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Pravu tradiciju na{eg Fakulteta ~ine njegovi studenti i djelatnici. Na Fakultetu studira preko 5500 studenata. Ekonomski fakultet i njegovi profesori pruàju mo-gu}nost stjecanja znanja i iskustva, po~ev{i od onih usko ve-zanih za ekonomiju, do razli~itih infrastrukturalnih. Znanja iz podru~ja informatike i aplikativne informatike, neophodna sva-kom ekonomistu, studenti stje~u u okviru studijskog programa. Veliku pozornost Fakultet daje u~enju stranih jezika.

Fakultet svake godine upisuje oko 500 novih studenata. Na Fa-kultetu je do sada diplomiralo ukupno 14.373 studenta (sveu-~ili{ni dodiplomski studij i sveu~ili{ni stru~ni studij), magistri-ralo 612, a doktoriralo 123 pristupnika, a I razinu obrazovanja na stru~nom i sveu~ili{nom preddiplomskom studiju steklo je 1735 studenata.

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku zaposlena su 23 redovita profesora, 9 izvanrednih profesora, 2 docenta, 5 vi{ih predava~a, 3 vi{a asistenta i 22 asistenta.

Preddiplomski sveučilišni studiji:

1. Ekonomska politika i regionalni razvitak (studij tre-nutno u mirovanju)

Preddiplomski studij Ekonomska politika i regionalni razvitak omogu}it }e studentima razvijanje {iroke perspektive vezane uz kreiranje i provo|enje ekonomske politike i analize koja se pojavljuje kao osnovica stvaranja uravnoteènog i odrìvog ra-zvitka na svim razinama. Nakon zavr{etka ovog studija, student stje~e znanja koja mu omogu}avaju postizanje uspje{ne karijere



usmjerene na kreiranje ekonomskog razvitka na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

2. Financijski menad`ment

Studenti koji uspje{no zavr{e preddiplomski studij Financijski menad`ment stje~u op}a ekonomska znanja te specijalisti~ka znanja iz podru~ja monetarne i kreditne politike, javnih finan-cija, ra~unovodstva, financijske analize i planiranja, financijskog menad`menta te informati~kih tehnologija u financijama i ra-~unovodstvu.

3. Marketing

Zavr{etkom preddiplomskog studija Marketing student stje~e osnovna i odre|ena specijalisti~ka teorijska i prakti~na znanja s podru~ja marketinga i na taj na~in osposobljen je za obavlja-nje slo`enih marketin{kih poslova u subjektima gospodarskih i izvangospodarskih djelatnosti.

4. Menad`ment

Zavr{etkom preddiplomskog studija Menad`ment studen-ti stje~u temeljna ekonomska znanja i specijalisti~ka znanja iz podru~ja menad`menta, financijskog menad`menta, marketing menad`menta i menad`menta trgovine.

5. Poduzetni{tvo

Obrazovanje na ovom studiju biti }e fokusirano na potrebe mi-kro, malih i srednjih poduze}a te poduzetni{tvo u restruktu-riranju velikih poduze}a. Zavr{etkom preddiplomskog studija, student stje~e kompetencije za pokretanje poslovnog pothvata.

6. Poslovna informatika

Zavr{etkom preddiplomskog studija poslovna informatika stu-dent stje~e osnovna i specifi~na znanja iz poslovne ekonomije i specifi~na znanja koja ga ~ine kompetentnim za razumijevanje informacijskih tokova u poslovnim sustavima, upotrebu infor-macijskih tehnologija u poslovnom informacijskom sustavu i pojedinim specifi~nim podsustavima.

7. Trgovina i logistika (studij trenutno u mirovanju)

Ciljevi ovoga studija ogledaju se u tome da se osposobi marke-tin{ki menad`ment trgovinskog poduze}a koji }e razumijevati



temeljnu trì{no orjenitiranu koncepciju upravljanja poduze-}em, biti osposobljen za primjenu najnovijih metodi~kih alata u marketin{kim i logisti~kim istraìvanjima i u stvaranju novih sustava – vrijednosnih lanaca.

Preddiplomski studiji traju 3 akademske godine, odnosno 6 semestara. Studij se bira upisom u drugu godinu studija.

Nakon zavr{etka preddiplomskog sveu~ili{nog studija stje~e se naziv sveu~ili{ni(a) prvostupnik/provostupnica (baccala-ureus/baccalaurea) ekonomije. Po zavr{etku svakog preddi-plomskog studija studenti mogu nastaviti studij na diplomskim programima na ovom Fakultetu ili na drugim fakultetima u ze-mlji ili inozemstvu.

Stručni studij ekonomija:

1. Trgovina

Misao vodilja stru~nog studija na smjeru Trgovina je obrazova-nje ekonomista za trgovinu koji mogu obavljati razli~ite stru~-ne poslove u trgovinskim poslovnim subjektima u uvjetima otvorenosti hrvatskog gospodarstva, kako za nabavu potrebnog robnog asortimana, tako i za prodaju iz poslovnih jedinica na doma}em ali i na inozemnom trì{tu. Osim toga, ovaj studij omogu}uje i osposobljavanje ekonomista za razli~ite analiti~ke i voditeljske poslove u trgovinskim gospodarskim subjektima.

2. Ra~unovodstvo

Stru~ni studij smjer Ra~unovodstvo svojim nastavnim progra-mom osposobljava kadrove koji se mogu neposredno uklju~iti u radni proces na razli~ita stru~na radna mjesta koja su nu`na kod svakog poduzetnika (npr. {ef ra~unovodstva, glavni knjigo-vo|a, konter, planer analiti~ar, financijski referent i sl.).

Stru~ni studiji traju 3 godine, odnosno 6 semestara, studij se bira upisom na prvu godinu. Zavr{etkom stru~nog studija studenti }e dobiti stru~ni naziv stru~ni(a) prvostupnik/prvostu-pnica ekonomije.




PREDDIPLOMSKI SVEU^ILI[NI STUDIJ








Politika i gospodarstvo - uvjet 25% 250

STRU^NI STUDIJ












Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku izvodi se dvogodi{nji di-plomski studij:

� Financijski menand`ment

� Marketing

� Poduzetni{tvo

� Poslovna ekonomija s 2 smjera:

o Menad`ment

o Poslovna informatika

Uvjet za upis na diplomski studij je zavr{en preddiplomski sve-u~ili{ni studij a rang lista kandidata sastavlja se na osnovu uspje-ha ostvarenog na preddiplomskom studiju.



Pravni fakultet

31000 Osijek, S. Radića 13

tel. 031/224-500, faks: 031/224-540

žiro-račun br. 2340009-1100163962

http://www.pravos.hr

Dekan: dr. sc. Igor Bojani}, izvanredni profesor

Prodekani: dr. sc. Nihada Muji}, redovita profesoricadr. sc. Mario Vinkovi}, docent

Tajnica: Ljerka Duman~i}, dipl. iur.



Pravni fakultet u Osijeku osnovan je 1975. godine. Fakultet je odgojio brojne nara{taje pravnika, unaprijedio nastavnu djelat-nost, ostvario zna~ajnu znanstveno-istraìva~ku djelatnost, obja-vio niz znanstvenih i stru~nih radova svojih nastavnika, ustrojio poslijediplomske studije, izradio i pokrenuo novi integrirani studijski program sveu~ili{nog pravnog studija sukladno tzv. Bolonjskom procesu, osposobio vlastite mlade znanstvenike, razvio razli~ite informati~ke aktivnosti, obogatio i osuvremenio svoju Knji`nicu, osmislio i proveo razli~ite na~ine suradnje s institucijama i pojedincima u zemlji i inozemstvu, uspostavio i afirmirao razli~ite oblike djelovanja studenata. ^lanovi Fakulte-ta su svojim sudjelovanjem u izradi novih ustavnih i zakonskih propisa, kao i na znanstvenim i stru~nim skupovima, imali zna-~ajnu ulogu u uno{enju suvremenih pravnih rje{enja u hrvat-sko pravo. Na Fakultetu je do sada akademski naziv diplomirani pravnik steklo 4530 studenata, akademsko zvanje magistar prava 23 studenta, 243 studenta steklo je stru~ni naziv upravni prav-nik, a 77 studenta steklo je stru~ni nazvi stru~ni prvostupnik/prvostupnica javne uprave. Fakultet svake godine upisuje oko 500 studenata. Svoju djelatnost Pravni fakultet obavlja u dvije zgrade u Osijeku (S. Radi}a br. 13 i br. 17) u kojima se nalazi 9 predavaonica, 39 nastavni~kih kabineta, knji`nica s ~itaoni-cama (za studente i nastavnike), 6 kancelarija, 2 informati~ke u~ionice, studentski bife te odgovaraju}e sporedne prostorije. Na Fakultetu je zaposleno 6 redovitih profesora, 8 izvanrednih profesora, 11 docenata, 5 vi{ih predava~a, 1 predava~, 5 vi{ih asistenata, 16 asistenata i 8 asistenata-znanstvenih novaka.

Integrirani sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Pravo

Trajanje studija: 5 godina, odnosno 10 semestara

Kompetencije koje student stje~e zavr{etkom studija: zavr{et-kom studija stje~e se mogu}nost zapo{ljavanja u sudstvu, dràv-nom odvjetni{tvu, odvjetni{tvu, javnom bilje`ni{tvu, tijelima dràvne uprave, lokalne i regionalne samouprave, trgova~kim dru{tvima, ustanovama, politi~kim tijelima, udrugama, diplo-matskim i konzularnim slu`bama itd.

Akademski naziv nakon zavr{etka studija: magistar/magistra prava (mag. iur.)



Stručni upravni studij

Trajanje studija: 3 godine, odnosno 6 semestara

Kompetencije koje student stje~e zavr{etkom studija i poslovi za koje ih studij osposobljava: zavr{etkom studija studenti su osposobljeni za obavljanje upravnih i pravnih poslova stru~nog prvostupnika u dr`avnoj upravi, lokalnoj i regionalnoj samou-pravi, institucijama javnog sektora, udrugama i sl.

Akademski naziv koji se stje~e zavr{etkom studija: stru~ni pr-vostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) jav-ne uprave (bacc. upr.)


Integrirani sveu~ili{ni preddiplomski i diplomski studij










- Zavr{ena gimnazija/ekonomska i upravna {kola

- [porta{ 1. – 6. kategorije.

- Certifikat o znanju jezika



Stručni Upravni studij








- Zavr{ena gimnazija/ekonomska i upravna {kola

- [porta{ 1. – 6. kategorije.

- Certifikat o znanju jezika



Učiteljski fakultet

31000 Osijek, L. Jägera 9

tel. 031/200-602, faks: 031/200-604

žiro-račun br. 2500009-1102044575

http://www.ufos.hr

Dekanica: dr. sc. An|elka Peko, izvanredna profesorica

Prodekani: dr. sc. Vesnica Mlinarevi}, docenticadr. sc. Irella Bogut, docenticadr. sc. Damir Matanovi}, izvanredni profesor

Tajnica: Gordana [o{tarko, dipl.iur.



Sustavna izobrazba u~itelja u Osijeku neprekidno traje od 1893. godine, kada je osnovana U~iteljska {kola. Od 1961. godine dje-luje Pedago{ka akademija, gdje su se obrazovali nastavnici za rad u osnovnim {kolama, a od 1972. godine i odgojitelji pred{-kolske djece. Godine 1977./78. Pedago{ka akademija prerasta u Pedago{ki fakultet, a 1998./99. obrazovanje u~itelja i odgojitelja preuzima novoosnovana Visoka u~iteljska {kola. Godine 1999. upisana je i prva generacija studenata na dislociranom U~itelj-skom studiju u Slavonskom Brodu. Od akademske 2003./04. do 200./05. godine izvodi se i studij Pred{kolskoga odgoja u Vuko-varu. U akademskoj 2005./06. Visoka u~iteljska {kola prerasta u U~iteljski fakultet u Osijeku.

U~iteljski je fakultet mjesto stjecanja i razmjene znanja te stru~-nog usavr{avanja i izgradnje kompetencija budu}ih magistara primarnoga obrazovanja i prvostupnika ranoga i pred{kolskoga odgoja i obrazovanja. Poslanje je U~iteljskoga fakulteta Sve-u~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku osigurati i posti-}i izvrsnost u svakom podru~ju svoga odgojno-obrazovnoga i znanstvenog djelovanja na razini mati~nog sveu~ili{ta, te na na-cionalnoj i me|unarodnoj razini.

U~iteljski fakultet nudi sljede}e studijske programe:

• Integrirani preddiplomski i diplomski sveu~ili{ni u~iteljski studij,

• Preddiplomski sveu~ili{ni studij ranoga i pred{kolskoga od-goja i obrazovanja.

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij


Opis programa:

Za integrirani sveu~ili{ni preddiplomski i diplomski u~itelj-ski studij u trajanju od pet godina, predvi|a se 300 ECTS bodova. Nakon prvog semestra mentor savjetuje studenta u svezi s opredjeljenjem za jedan od sljede}ih izbornih modu-la:



Modul A - razvojni smjer koji izabranim predmetima iz peda-gogije, psihologije i metodika {ire osposobljava studente za ra-zumijevanje specifi~nih pitanja odgoja i obrazovanja, te razvoja djeteta.

Modul B - smjer informatika, koji studente dodatno osposoblja-va za kori{tenje informacijskih tehnologija u odgojno-obrazov-nom procesu, te za informati~ki odgoj i obrazovanje djece u prva ~etiri razreda osnovne {kole.

Modul C - smjer strani jezik (engleski jezik) koji studenta dodat-no osposobljava za rano pou~avanje djece mla|e {kolske dobi stranom jeziku.

Akademski naziv nakon zavr{etka studija: magistar/magistra primarnoga obrazovanja

Kompetencije koje student stje~e zavr{etkom studija:

Magistar/magistra primarnoga obrazovanja osposobljen je za izvo|enje i organiziranje odgoja i obrazovanja djece koja u pra-vilu polaze prva ~etiri razreda osnovne {kole. Iz dobivenog do-datka diplomi (suplementa) o~ituju se dodatne specifi~ne kom-petencije magistra primarnoga obrazovanja u skladu s izabranim modulima razvojnog usmjerenja, informatike ili stranih jezika.





Hrvatski jezik razina A 30% 300






- 1. - 3. mjesto na mjesto na dr`avnim natjecanjima

- {porta{ 1. ili 2. kategorije

Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

Trajanje studija: studij traje 3 akademske godine, odnosno 6 semestara

Opis programa: Za preddiplomski sveu~ili{ni studij ranoga i pred{kolskoga odgoja i obrazovanja u trajanju od 3 akademske godine, predvi|a se 180 ECTS bodova. Program se sastoji od obveznih i izbornih kolegija, a studenti mogu birati i izborne kolegije s drugih studija na U~iteljskom fakultetu i Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Akademski naziv nakon zavr{etka studija: sveu~ili{ni pr-vostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) ranoga i pred{kolskoga odgoja i obrazovanja.


Zavr{etkom sveu~ili{noga preddiplomskog studija student stje~e kompetencije za samostalan rad u standardnim pred{-kolskim programima u pred{kolskim ustanovama, odnosno u redovitim odgojnim skupinama djece rane i pred{kolske dobi kao i u programima pedago{kih radionica i igraonica {to je vidljivo iz dodatka diplomi (suplementa).











- 1. - 3. mjesto na mjesto na dr`avnim natjecanjima

- {porta{ 1. ili 2. kategorije

Sve detaljnije obavijesti bit }e dostupne na www.ufos.hr.

HUMANISTIČKE ZNANOSTI


H U M A N I S T I Č K E Z N A N O S T I

Filozofski fakultet

31000 Osijek, L. Jägera 9

tel. 031/211-400, faks: 031/212-514

žiro-račun br. 2500009-1102018862

http://www.ffos.hr

Dekanica: dr. sc. Ana Pintari}, redovita profesorica

V.d. prodekani: dr. sc. Marija Omazi}, izvanredna profesoricadr. sc. Damir Hasenay, izvanredni profesordr. sc. Vesna Bagari}, docentica

Tajnik: Vlado Fotak, dipl. iur.



Filozofski fakultet utemeljen je prije 50 godina i jedan je od najstarijih i najsloènijih ~lanova Sveu~ili{ta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku. U povijesti Filozofskoga fakulteta zna~ajna su tri doga|aja: ustroj Pedago{ke akademije ak. god. 1961./1962., ustroj Pedago{koga fakulteta 1977./1978. i ustroj Filozofskoga fakulteta 2004./2005.

Na Fakultetu je zaposleno 169 djelatnika od ~ega 131 nastavnika i to: 67 doktora znanosti ili 12 u zvanju redovitoga profesora, 17 u zvanju izvanrednoga profesora i 20 u zvanju docenta. U izvo|enju preddiplomske i diplomske nastave sudjeluje i 69 asi-stenata i znanstvenih novaka i 108 vanjskih suradnika.

Profesori su autori programa i nositelji 733 predmeta, skrbe o nastavi i studentima, asistentima i znanstvenim novacima, nosi-telji su i suradnici na znanstvenim projektima, autori sveu~ili{-nih ud`benika i znanstvenih knjiga, zbornika i monografija, po-kreta~i i urednici dvaju ~asopisa, organizatori i sudionici znan-stvenih skupova u zemlji i inozemstvu, predava~i na doma}im i inozemnim sveu~ili{tima, pokreta~i doma}e i me|unarodne suradnje, recenzenti sveu~ili{nih ud`benika, znanstvenih knji-ga i studijskih programa, dobitnici mnogih odli~ja, priznanja i zahvalnica.

U pro{lom razdoblju, od 1961. do 2009., ukupno se na Filo-zofski fakultet upisalo 22246 studenata od kojih je diplomiralo 10549 ili 47,42%. Na preddiplomskim studijima prosje~na je ocjena 3,882, a na diplomskim studijima 3,844.

Osim u nastavi, studenti su uspje{ni u mnogim aktivnostima. Studenti Hrvatskoga jezika i knjièvnosti izdaju ~asopise Aleph i Hrvatistiku; studenti Povijesti ~asopis Essehist; studenti Informa-cijskih znanosti ~asopis Libros; studenti Pedagogije ustrojili su ~asopis Pedago{ki koraci.

Studenti tako|er sudjeluju u radu svojih klubova: LIBROS, ALEPH, ISHA i PSIHOS. Kao autori radova, recenzenti i urednici javljaju se u studentskim zbornicima, kojih je do sada izdano ~etiri: Pjenu{ava kupka pro{lih dana (2003.), Jezi~na utakmi-ca (2006.), RaDaR (2008.) i Drì} u indeksu (2009.).

Studenti tako|er sudjeluju u radu stru~nih i znanstvenih skupo-va te zajedno s profesorima izdaju radove u zbornicima i ~aso-pisima. Kao ~lanovi Studentskoga zbora predstavnici studenata sudjeluju u radu Fakultetskoga vije}a Filozofskoga fakulteta.



Najbolji studenti primaju Rektorovu nagradu, Dekanovu na-gradu i Nagradu Lions Cluba.

Nakon uspje{no poloènoga diplomskoga ispita studenti stje-~u naziv magistar/magistra struke te na mati~nome Fakultetu mogu upisati poslijediplomski studij Jezikoslovlja i Knjièvnost i kulturni identitet.

Fakultet ima razvijen sustav prijave ispita preko ISVU-a.

Na Filozofskom fakultetu danas postoji 9 preddiplomskih stu-dija iz humanisti~kih i dru{tvenih znanosti.

1. Hrvatski jezik i knjièvnost (jednopredmetni i dvopredmetni)

2. Povijest (dvopredmetni)

3. Informatologija (jednopredmetni)

4. Engleski jezik i knjièvnost (dvopredmetni)

5. Njema~ki jezik i knjièvnost (jednopredmetni i dvopredmetni)

6. Pedagogija (dvopredmetni)

7. Filozofija (dvopredmetni)

8. Psihologija (jednopredmetni)

9. Ma|arski jezik i knjièvnost (dvopredmetni)

Studij: Hrvatski jezik i književnost

Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i knjièvnosti


Nakon zavr{etka preddiplomskoga studija studenti stje~u naziv sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) hrvatskoga jezika i knjièvnosti, a mogu ra-diti kao lektori na radio i TV-postajama, u kazali{nim i izdava~-kim ku}ama.

Diplomski studij hrvatskoga jezika i knjièvnosti


Diplomirani studenti stje~u naziv magistar/magistra eduka-cije hrvatskoga jezika i knjièvnosti na nastavni~kom smje-



ru te magistar/magistra hrvatskoga jezika i knjièvnosti na knjièvno-istraìva~kom smjeru i istraìva~kom smjeru.

Ovisno o smjeru, diplomirani studenti mogu raditi kao na-stavnici hrvatskoga jezika i knjièvnosti u osnovnim i srednjim {kolama, kao lektori na kroatisti~kim katedrama diljem svije-ta; odnosno kao lektori u sredstvima javnoga priop}avanja (u novinskim i izdava~kim ku}ama, na radio i TV-postajama), u znanstvenoistraìva~kim ustanovama, muzejima, arhivima.

Studij: Povijest

Preddiplomski studij povijesti


Studij povijesti (dvopredmetni) ima svoju svrhu i potrebe koje se iskazuju u obrazovnim, istraìva~kim i dru{tveno-politi~-kim ustanovama i institucijama na prostoru Hrvatske, koja je multikulturna i multinacionalna sredina, nedovoljno istraèna i znanstveno valorizirana.

Studenti koji zavr{e preddiplomski studij povijesti u trajanju od tri (3) godine stje~u naziv sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvo-stupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti, a osposo-bljeni su za rad gdje se traì prvi stupanj visoke stru~ne spreme, odnosno za manje sloène poslove, npr. u arhivima, muzejima, dru{tveno-politi~kim ustanovama i institucijama itd.

Diplomski studij povijesti


Zavr{etkom diplomskoga studija stje~e se zvanje magistar/magistra povijesti, a osposobljeni su za:

• izvo|enje nastave povijesti u {kolama: osnovnim, gimnazija-ma, svim stru~nim i strukovnim {kolama te u~ili{tima, vi{im {kolama itd.

• rad u arhivima i muzejima• rad u lokalnoj i dràvnoj upravi i drugim slu`bama itd.• planiranje i organizacija rada u prosvjetnim ustanovama• rad u stru~no-razvojnim slu`bama itd.



Studij: Informatologija

Preddiplomski studij informatologije


Preddiplomski studij informatologije osposobljava studente za posredovanje informacija i oblikovanje usluga u knji`nicama i srodnim informacijskim ustanovama/slu`bama kao {to su rad s korisnicima, rad s informacijama u obrazovnim procesima, prou~avanje informacijskih potreba i kori{tenja informacija kao i za proizvodnju i oblikovanje informacijskih proizvoda u infor-macijskim ustanovama/slu`bama te za proizvodnju i disemina-ciju informacija u nakladni{tvu i knjiàrstvu.

Zavr{etkom preddiplomskoga studija stje~e se zvanje sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatologije.

Diplomski studij informatologije


Diplomski studij koji obrazuje budu}e magistre za odabrane grane u polju informacijskih znanosti ima za cilj pripremiti studente za planiranje i upravljanje informacijskim sustavima i mreàma u knji`ni~arstvu i/ili nakladni{tvu i knjiàrstvu, za upravljanje znanjem i diobu informacijskih izvora, za planiranje i izvo|enje znanstvenoistraìva~kih projekata, kao i za proved-bu obrazovnih programa vezanih uz posredovanje i kori{tenje informacija u osnovnim i srednjim {kolama te na akademskim ustanovama i ustanovama za cjeloìvotno obrazovanje u polju informacijskih znanosti.

Zavr{etkom diplomskoga studija stje~e se zvanje magistar/magistra informatologije.

Studij: Engleski jezik i književnost

Preddiplomski studij engleskoga jezika i knjièvnosti




Po zavr{etku trogodi{njega studija engleskog jezika student }e biti osposobljen za obavljanje svih onih poslova koji zahtijevaju aktivno usmeno i pismeno poznavanje engleskoga jezika (npr. u administraciji ili uslu`nim djelatnostima), ali ne i za nastavni~ko ili prevoditeljsko zvanje jer u prve tri godine nisu predvi|eni spe-cijalisti~ki kolegiji. Studenti koji s uspjehom zavr{e preddiplomski studij engleskoga jezika raspolagat }e solidnim znanjima i sposob-nostima koja }e im omogu}iti uklju~ivanje u rad raznih djelatnosti slobodnoga trì{ta i slobodnih profesija, kao {to su poslovi u izda-va{tvu i knjiàrstvu, medijima, dràvnoj upravi, javnim i privatnim ustanovama kulturne politike i kulturnoga posredovanja, na poslo-vima, marketinga, odnosa s javno{}u, turizma i sl.

Zavr{etkom trogodi{njega studija engleskoga jezika i knjièv-nosti student stje~e zvanje sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvo-stupnica (baccalaureus/baccalaurea) engleskoga jezika i knjièvnosti.

Diplomski studij engleskoga jezika i knjièvnosti


Diplomski studij engleskog jezika nudi tri smjera: dvopredmet-ni nastavni~ki studij, dvopredmetni prevoditeljski studij i dvo-predmetni filolo{ki studij.

Ovisno o smjeru, studenti koji zavr{e diplomski studij engle-skoga jezika i knjièvnosti osposobljeni su za pou~avanje en-gleskoga jezika u~enicima svih dobnih skupina i razina u~enja jezika u dràvnim i privatnim obrazovnim institucijama razli~i-toga profila, odnosno mogu raditi kao slobodni prevoditelji, ili se zaposliti u prevoditeljskim servisima i agencijama, te odjeli-ma za prevo|enje industrijskih, trgova~kih, turisti~kih i sli~nih agencija. Osim toga, mogu se prijaviti za poslove prevo|enja pri institucijama Europske Unije i Ujedinjenih naroda, ili drugim me|unarodnim organizacijama. Neki mogu karijeru ostvariti u srodnim podru~jima kao {to su izdava{tvo, mediji, ili informa-cijske tehnologije.

Zavr{etkom diplomskoga studija studenti stje~u akademski stupanj magistar/magistra edukacije engleskoga jezika i knjièvnosti na nastavni~kom smjeru te magistar/magistra engleskoga jezika i knjièvnosti na prevoditeljskom i filo-lo{kom smjeru.



Studij: Njemački jezik i književnost

Preddiplomski studij njema~koga jezika i knjièvnosti


Preddiplomski studij njema~koga jezika nudi studentima te-meljno stru~no obrazovanje i stjecanje solidne jezi~ne kompe-tencije njema~koga jezika. Ovaj studij nudi studentima poima-nje jezi~nih fenomena u njihovoj svekolikoj kompleksnosti: u kontekstu jezi~noga sustava, u kontekstu njegove medijalne vri-jednosti, ali i u kontekstu njegove povijesne razvojne vertikale. Na ovom studiju poti~e se logi~ko i analiti~ko razmi{ljanje kako bi studenti bili osposobljeni za analizu kompleksnijih pitanja iz podru~ja jezika i knjièvnosti. Kona~no, preddiplomski studij njema~kog jezika nastojat }e njegovati kulturnu i jezi~nu sponu prema hrvatskome jeziku u obliku kontrastivnih odnosno kom-parativnih seminarskih radova iz jezika i knjièvnosti.

Studenti koji s uspjehom zavr{e preddiplomski studij njema~-kog jezika mo}i }e se uklju~iti u rad raznih djelatnosti slobod-noga trì{ta i slobodnih profesija, kao {to su poslovi u izdava{tvu i knjiàrstvu, u medijima, dràvnoj upravi, u javnim i privatnim ustanovama kulturne politike i kulturnoga posredovanja, poslo-vi propagande, marketinga, public relations, te raznih slobodnih profesija (npr. publicisti, pisci).

Zavr{etkom trogodi{njega studija njema~koga jezika student stje~e akademski naziv sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvostu-pnica (baccalaureus/baccalaurea) njema~koga jezika i knjièvnosti.

Diplomski studij njema~koga jezika i knjièvnosti


Ovisno o smjeru, studenti koji zavr{e diplomski studij njema~-koga jezika osposobljeni su za pou~avanje njema~koga jezika u~enicima svih dobnih skupina i razina u~enja jezika u dràv-nim i privatnim obrazovnim institucijama razli~itoga profila, odnosno za prevo|enje s njema~koga na hrvatski i vice versa kao i za istraìvanje prijevodne gra|e pohranjene u muzejima, arhi-vima i knji`nicama.



Zavr{etkom diplomskoga studija studenti stje~u akademski stupanj magistar/magistra edukacije njema~koga jezika i knji`ev-nosti na nastavni~kom smjeru te magistar/magistra njema~ko-ga jezika i knji`evnosti na prevoditeljskom smjeru.

Studij: Pedagogija

Preddiplomski studij pedagogije


Cilj je preddiplomskoga studija pedagogije omogu}iti stjecanje analiti~kih i socijalnih vje{tina koje studente osposobljavaju za diplomski studij pedagogije i drugih sli~nih studija. Te se vje-{tine mogu primijeniti u odgojnome radu u domovima, za vo-ditelje omladinskih klubova i organizaciju slobodnoga vremena mladih.

Zavr{etkom preddiplomskoga studija pedagogije stje~e se aka-demski naziv sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvostupnica (ba-ccalaureus/baccalaurea) pedagogije.

Diplomski studij pedagogije



Diplomski studij omogu}uje stjecanje potrebnih profesionalnih znanja i vje{tina nu`nih za obavljanje pedago{kih djelatnosti iz pred{kolskog, osnovno{kolskog, srednjo{kolskog, visoko{kol-skog, andrago{kog, formalnog i neformalnog obrazovanja te iz podru~ja primijenjene pedagogije (primjerice: socijalne, ado-lescencije, ovisnosti).

Diplomski studij tako|er omogu}uje planiranje, provo|enje, te evaluaciju projekata i programa. Osigurava tako|er spremnost za znanstveno ili stru~no usavr{avanje.

Zavr{etkom diplomskoga studija stje~e se akademski naziv ma-gistar/magistra pedagogije.



Studij: Filozofija

Preddiplomski studij filozofije


Trogodi{nji preddiplomski studij daje prvostupnici/prvostupniku osposobljenost za rad na razli~itim poslovima u medijima, izda-va{tvu i dràvnoj upravi. To se postiè sustavnim op}im obrazo-vanjem, te razvijanjem discipliranoga logi~koga mi{ljenja.

Zavr{etkom preddiplomskog studija filozofije stje~e se akadem-ski naziv sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvostupnica (bacca-laureus/baccalaurea) filozofije.

Diplomski studij filozofije


Po zavr{etku diplomskog studija filozofije studenti }e biti os-posobljeni predavati filozofiju, etiku i logiku u gimnazijama i srednjim {kolama u kojima su ti predmeti zastupljeni. Pored toga, oni }e biti osposobljeni i za rad na znanstvenim instituti-ma i stru~nim ustanovama na kojima se traì poznavanje filozo-fije, te za rad u novinarstvu.

Zavr{etkom diplomskoga studija stje~e se akademski naziv ma-gistar/magistra edukacije filozofije.

Studij: Psihologija

Preddiplomski studij psihologije


Preddiplomski studij omogu}uje stjecanje analiti~kih i socijalnih vje{tina koje studente osposobljavaju za diplomski studij psiho-logije i drugih sli~nih studija. Te se vje{tine mogu primijeniti u zapo{ljavanju, gdje }e mo}i primijeniti znanja iz metodologije znanstvenih istraìvanja pri rje{avanju konkretnih problema, u radu s ra~unalima, primijeniti statisti~ko rezoniranje u empirij-skim istraìvanjima i prakti~nom radu, samostalno organizirati poslove u razli~itim podru~jima djelatnosti (gospodarstvo, novi-narstvo, socijalna skrb, dràvna uprava). Preddiplomski studij ne razvija neophodne kompetencije za rad u psiholo{koj praksi.



Zavr{etkom preddiplomskoga studija psihologije stje~e se aka-demski naziv sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvostupnica (ba-ccalaureus/ baccalaurea) psihologije.

Diplomski studij psihologije


Diplomski studij omogu}uje stjecanje potrebnih profesional-nih znanja i vje{tina nu`nih za obavljanje samostalne psiholo{-ke djelatnosti iz odre|enoga podru~ja primijenjene psihologije (primjerice industrijske, {kolske ili klini~ke psihologije). Di-plomski studij omogu}uje (zahvaljuju}i metodolo{koj eduka-ciji) planiranje, provo|enje, evaluaciju projekata i programa. Osposobljava za profesionalno komuniciranje s klijentima, te s ~lanovima interdisciplinarnih timova.

Zavr{etkom diplomskoga studija stje~e se akademski naziv ma-gistar/magistra psihologije.

Studij: Mađarski jezik i književnost

Preddiplomski studij ma|arskoga jezika i knjièvnosti


Studenti koji s uspjehom ispune sve predvi|ene obveze iz pred-diplomskoga studija ma|arskoga jezika i knjièvnosti raspolagat }e solidnim znanjima i sposobnostima i mo}i }e se uklju~iti u rad raznih djelatnosti slobodnoga trì{ta i slobodnih profesija.

Zavr{etkom trogodi{njega preddiplomskoga studija ma|ar-skoga jezika i knjièvnosti student stje~e akademski naziv sveu~ili{ni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaurea / baccalaureus) ma|arskoga jezika i knjièvnosti.

Diplomski studij ma|arskoga jezika i knjièvnosti


Po zavr{etku diplomskoga studija studenti }e biti osposobljeni za pou~avanje ma|arskoga jezika u~enicima svih dobnih sku-pina i razina u~enja jezika u dràvnim i privatnim obrazovnim institucijama razli~itoga profila.

Zavr{etkom diplomskog studija studenti stje~u akademski naziv ma-gistar/magistra edukacije ma|arskoga jezika i knjièvnosti.




HRVATSKI JEZIK I KNJI@EVNOST (jednopredmetni)


% broj bodova• Ocjene iz srednje {kole 30% 300


Hrvatski jezik razina A 45% 450Matematika razina B 5% 50Strani jezik razina B 10% 100


Povijest – uvjet 10% 100

• Rezultati natjecanja

- Sudjelovanje na dr`avnom 10% 100 susretu LIDRANO

- Sudjelovanje na dr`avnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100 - Povijesti 10% 100

INFORMATOLOGIJA (jednopredmetni)










- Sudjelovanje na dr`avnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100 - Informatike 10% 100

NJEMA^KI JEZIK I KNJI@EVNOST (jednopredmetni)


% broj bodova

• Ocjene iz srednje {kole 30% 300


Hrvatski jezik razina A 20% 200Matematika razina B 5% 50Njema~ki jezik razina A 45% 450


- Sudjelovanje na dr`avnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100

• Druga posebna postignu}a

- Deutsches Sprachdiplom Stufe II der Kulturministerkonferenz (DSD II) 10% 100

- Deutsche Sprachprüfung für den Hochschulzugang ausländischer 10% 100 Studienbewerber (DSH 2/DSH 3)

- Goethe-Zertifikat C1/ Goethe -Zertifikat C2/ 10% 100 Zentrale Oberstufenprüfung (ZOP)

- Kleines Deutsches Sprachdiplom/ Großes Deutsches 10% 100 Sprachdiplom des Goethe-Instituts

- TestDaF TDN 4/ TDN5 10% 100



- Europäisches Sprachenzertifikat (TELC) Deutsch C1/C2 10% 100

- ECL Deutsch C1 10% 100

- Österreichisches Sprachdiplom OSD- Oberstufe Deutsch/C1 10% 100

Napomena: Najve}i postotak bodova koji je mogu}e ostvariti kroz druga posebna postignu}a iznosi 10% ili 100 bodova.

PSIHOLOGIJA (jednopredmetni)






Psihologija – uvjet 25% 250


- Sudjelovanje na dr`avnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100 - Psihologije 10% 100

ENGLESKI JEZIK I KNJI@EVNOST I FILOZOFIJA (dvopredmetni)








Engleski jezik razina A 30% 300


Filozofija – uvjet 30% 300


- Sudjelovanje na dr`avnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100 - Filozofije 10% 100 - Logike 10% 100

ENGLESKI JEZIK I KNJI@EVNOST I HRVATSKI JEZIK I KNJI@EVNOST (dvopredmetni)




Hrvatski jezik razina A 30% 300Matematika razina B 10% 100Engleski jezik razina A 30% 300






ENGLESKI JEZIK I KNJI@EVNOST I MA\ARSKI JEZIK I KNJI@EVNOST (dvopredmetni)






- Sudjelovanje na dràvnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Ma|arskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100

• Vrednovanje ocjena ispita dràvne mature

Ma|arski (materinski) jezik razina A 20% 200

Napomena: Ma|arski (materinski) jezik obvezan je ispit na dràvnoj maturi za pripadnike ma|arske nacionalne manjine.

ENGLESKI JEZIK I KNJI@EVNOST I NJEMA^KI JEZIK I KNJI@EVNOST (dvopredmetni)








Njema~ki jezik – uvjet 30% 300






- Goethe-Zertifikat C1/ Goethe- Zertifikat C2/ 10% 100 Zentrale Oberstufenprüfung (ZOP)







ENGLESKI JEZIK I KNJI@EVNOST I PEDAGOGIJA (dvopredmetni)


% broj bodova







Engleski jezik razina A 30% 300





ENGLESKI JEZIK I KNJI@EVNOST I POVIJEST (dvopredmetni)


% broj bodova










FILOZOFIJA I HRVATSKI JEZIK I KNJI@EVNOST (dvopredmetni)








Filozofija – uvjet 30% 300



- Sudjelovanje na dr`avnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100 - Filozofije 10% 100 - Logike 10% 100

HRVATSKI JEZIK I KNJI@EVNOST I MA\ARSKI JEZIK I KNJI@EVNOST (dvopredmetni)








- Sudjelovanje na dràvnom natjecanju iz: - Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100 - Ma|arskog jezika 10% 100

• Vrednovanje ocjena ispita dràvne mature

Ma|arski (materinski) jezik razina A 20% 200

Napomena: Ma|arski (materinski) jezik obvezan je ispit na dràvnoj maturi za pripadnike ma|arske nacionalne manjine.

HRVATSKI JEZIK I KNJI@EVNOST I NJEMA^KI JEZIK I KNJI@EVNOST (dvopredmetni)




Hrvatski jezik razina A 30% 300Matematika razina B 10% 100Njema~ki razina A 30% 300














- Österreichisches Sprachdiplom OSD-Oberstufe Deutsch/C1 10% 100


HRVATSKI JEZIK I KNJI@EVNOST I PEDAGOGIJA (dvopredmetni)












HRVATSKI JEZIK I KNJI@EVNOST I POVIJEST (dvopredmetni)












NJEMA^KI JEZIK I KNJI@EVNOST I POVIJEST (dvopredmetni)




Hrvatski jezik razina A 7% 70Matematika razina B 3% 30Njema~ki jezik razina A 30% 300

















PEDAGOGIJA I POVIJEST (dvopredmetni)











- Sudjelovanje na dr`avnom natjecanju iz:

- Hrvatskog jezika 10% 100 - Matematike 10% 100 - Stranoga jezika 10% 100 - Povijesti 10% 100 - Psihologije 10% 100



Katolički bogoslovni fakultet

31400 Đakovo, Petra Preradovića 17, p. p. 54

tel. 031/802-402, faks: 031/802-403

žiro-račun: 2500009-1102156589

e-mail: [email protected]

www.djkbf.hr

Dekan: dr. sc. Pero Ara~i}, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Ivo D`ini}, docentdr. sc. Vladimir Dugali}, izvanredni profesor

Tajnik: Petar Vidovi}, dipl. teol.



Katoli~ki bogoslovni fakultet nastavlja tradiciju, dugu gotovo dva stolje}a, studija filozofije i teologije u biskupskom gradu \akovu. Naime, biskup Antun Mandi}, 6. studenoga 1806., otvorio je u zgradi nekada{njeg franjeva~kog samostana Bogo-slovno sjemeni{te i Lyceum episcopale, tj. filozofsko-teolo{ki studij. Me|utim, studij je tijekom vremena doìvljavao odre-|ene reforme. Prva reforma zbila se 1850. godine kada je mini-star kulta i nastave grof Leo Thun donio zakon o reorganizaciji {kolstva, po kojoj je filozofijski odsjek postao gimnazija. Thu-nova reforma ostala je na snazi sve do 1931. godine, tj. apostol-skog pisma pape Pija XI. “Deus scientiarum Dominus”. Tada je filozofsko-teolo{ki studij produèn na pet godina, a studij u \akovu dobio je ime Visoka bogoslovna {kola (VB[).

Duh obnove Drugoga vatikanskog sabora uvodi nove predme-te te je 1974. godine, prema Statutu Katoli~koga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu (KBF), izra|en novi Statut, a 1987. godine odobrena je i afilijacija VB[ u \akovu KBF-u u Zagrebu. Po-vratkom Katoli~koga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu u zagre-ba~ko Sveu~ili{te i VB[ u \akovu ponovno doìvljava odre|e-ne reforme, te je 1994. uslijedila i promjena imena u Teologija u \akovu, uskla|uju}i tako nazivlje sa Zakonom o visokim u~i-li{tima RH. Pro{le godine, Kongregacija za katoli~ki odgoj u Rimu uzdigla je Teologiju u \akovu na rang fakulteta i osno-vala Katoli~ki bogoslovni fakultet u \akovu u sastavu Sveu~i-li{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Katoli~ki bogoslovni fakultet u \akovu postao je tako petnaesta znanstveno-nastav-na sastavnica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i, uz Filozofski fakultet, druga znanstveno-nastavna sastavnica iz znanstvenog podru~ja humanisti~kih znanosti na osje~kom Sveu~ili{tu.

Filozofsko-teološki integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij


Zavr{etkom ovog sstudija (sukladno kanonskoj terminologiji tzv. I. ciklus) stje~e se stru~na filozofsko-teolo{ka kompeten-cija te osposobljenost za izvo|enje nastave katoli~kog vjerona-uka u osnovnim i srednjim {kolama i vr{enje odre|enih oblika du{obri`ni~ke djelatnosti u bolnicama, stara~kim domovima, zatvorima, vojnom ordinarijatu, bra~nim savjetovali{tima te



Caritasovim centrima za socijalnu pomo} kao i mogu}nost za-po{ljavanja u biskupijskim ustanovama ili ùpnim zajednicama. Zavr{etkom studija omogu}ava se i nastavak poslijediplomskog studija, ovisno o specijalizaciji, u \akovu, Zagrebu i Splitu.

Zavr{enim studijem prvog ciklusa (integrirani sveu~ili{ni pred-diplomski i diplomski teolo{ko-filozofski studij) postiè se aka-demski stupanj magistar/magistra teologije.


Sukladno odredbi ~lanka 41. Statuta Katoli~kog bogoslovnog fa-kulteta u \akovu u sastavu Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultetsko vije}e Katoli~kog bogoslovnog fakulteta u \akovu, za potrebe Sredi{njeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na XI. redovitoj sjednici u aka-demskoj godini 2008./2009. odrànoj 7. rujna 2009. godine pod to~kom 18. dnevnog reda, donijelo je Odluku o uvjetima upisa za kandidate nakon uvo|enja dràvne mature kojom se utvr-|uju svi podaci o studijskim programima, uvjeti upisa, na~in vrednovanja uspjeha u srednjoj {koli, uvjeti predmeta dràvne mature, izbornih predmeta i dodatne provjere znanja i upisne kvote. Odlukom se utvr|uju uvjeti prednosti pri upisu kandi-data za sve}eni~ko ili redovni~ko zvanje (navedeni su u rubrici posebna postignu}a) i uvjeti upisa pristupnika koji su zavr{ili srednjo{kolsko obrazovanje prije uvo|enja dràvne mature.






Strani ili klasi~ni jezik razina B 15% 150


Povijest - uvjet ili 20% 200

Vjeronauk - uvjet 20% 200



U pogledu odabira izbornog predmeta prvenstveno }e se vred-novati uspjeh iz predmeta Vjeronauk (tj. ti kandidati }e imati prednost kod upisa). U slu~aju da ne bude dovoljno prijavljenih kandidata koji su odabrali kao izborni predmet Vjeronauk, kao alternativno rje{enje prihva}a se vrednovanje uspjeha iz pred-meta Povijest.

• Dodatna provjera posebnih znanja, vje{tina i sposobnosti

Razgovor (test) motivacije (prag – minimalno 50 bodova) 10% 100


Kandidati za sve}eni~ko ili redovni~ko zvanje temeljem pismene preporuke mjerodavnog ordinarijata, odnosno, od njega za to odre|enih osoba – izravan upis.

II. Upisi pristupnika koji su zavr{ili srednjo{kolsko obra-zovanje prije 2010. godine, tj. prije uvo|enja dràvne mature ili neki srednjo{kolski program izvan RH.

Kandidati mla|i od 24 godine, a koji su zavr{ili srednje obrazo-vanje prije 2010. godine, mogu polagati ispite dràvne mature koje je visoko u~ili{te utvrdilo kao uvjete za upis. Na studijski se program mogu prijaviti i ukoliko ne polaù ispite dràvne mature, no u tome slu~aju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrednovanja. Kandidati stariji od 24 godine moraju provjeriti na visokom u~ili{tu postoje li za njih posebni uvjeti upisa i posebna kvota. Ukoliko ne postoje, za njih vrijede ista pravila kao i za kandidate mla|e od 24 godine.

Nadalje, kandidati koji su zavr{ili srednjo{kolski program iz-van Republike Hrvatske u dràvi koja ima izgra|en sustav van-jskoga vrjednovanja srednjega obrazovanja, mogu se prijaviti na visoka u~ili{ta u Republici Hrvatskoj, pri ~emu se njihovi rezultati zavr{nih ispita priznaju kao rezultati obveznoga dijela ispita dràvne mature, no moraju ispuniti i ostale uvjete koje je propisalo visoko u~ili{te.

Kandidati koji su srednje obrazovanje zavr{ili izvan Republike Hrvatske, a u dràvi koja nema izgra|en sustav vanjskoga vred-novanja srednjega obrazovanja, du`ni su poloìti ispite iz ob-veznoga dijela dràvne mature, kao i ispuniti ostale uvjete koje je propisalo visoko u~ili{te.


U M J E T N I Č KO P O D R U Č J E

Umjetnička akademija

31000 Osijek, Kralja Petra Svačića b.b.

tel. 031/253-333, faks: 031/253-353

žiro račun: 2500009-1102146232


www.uaos.hr

Dekanica: dr. sc. Helena Sabli}-Tomi}, redovita profesorica

Prodekani: doc.art.mr.sc. Antoaneta Rado~aj-Jerkovi}, docenticaizv. prof. Davor Bobi}, izvanredni profesor

Tajnik: Tomislav Dagen, dipl. iur.



Umjetni~ka je akademija u Osijeku jedna od novijih sastav-nica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ustroja-va i izvodi sveu~ili{ne umjetni~ke studije te razvija vrhunsko umjetni~ko stvarala{tvo i znanstveno-istra`iva~ku djelatnost u polju umjetnosti.

Osnovana je u listopadu 2004. godine kada se postoje}a Katedra za glazbenu kulturu pri Filozofskom fakultetu u Osijeku, izdvo-jila iz svoje mati~ne ustanove te se s novoosnovanim studijima Klavira, Pjevanja, Glume i lutkarstva te Likovne kulture spojila u novu samostalnu ustanovu. Tradicija duga dva desetlje}a tije-kom koje je Katedra za glazbenu kulturu obrazovala profesore glazbene kulture predstavljala je ~vrste stru~ne i iskustvene te-melje na kojima su se uz Odsjek za glazbenu umjetnost mogli osnovati i Odsjek za likovnu umjetnost te Odsjek za kazali{nu umjetnost.

U listopada 2005. Umjetni~ka akademija se useljava u vlasti-te prostore u zgradama biv{e vojarne, a na prostoru budu}eg studentskog kampusa. Danas djeluje na oko 3 000 ~etvornih metara raspore|enih u ~etiri zgrade, ima odvojene prostorije za prakti~nu i teorijsku nastavu za pojedine vrste studija, vlastitu knji`nicu te urede dekanata i administrativnog osoblja.

Kroz svoja tri odsjeka (Odsjek za glazbenu umjetnost, Od-sjek za likovnu umjetnost, te Odsjek za kazali{nu umjetnost) Umjetni~ka akademija ustrojava i izvodi pet nastavnih studija: Pjevanje, Klavir, Glazbena pedagogija, Likovna kultura, Gluma i lut-karstvo. Od akademske 2005./2006. godine studijski programi se provedi u skladu s odredbama Bolonjskog procesa.

Umjetni~ka akademija doprinosi kulturnom i umjetni~kom `i-votu grada Osijeka organiziraju}i razli~ita kulturno-umjetni~ka doga|anja kroz svoj znanstveno-obrazovni rad. Naime, nastavu na Umjetni~koj Akademiji uz teorijske ~ine i prakti~ni kole-giji ~iji su produkti, ovisno o vrsti studija, predstave, izlo`be ili koncerti koji se javno izvode i vrednuju. Uz javne ispite i produkcije tu su i brojna javna predavanja i radionice vrhunskih stru~njaka iz zemlje i inozemstva.



ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST

Preddiplomski studij pjevanje


Kompetencije koje student stje~e zavr{etkom studija i poslovi za koje je osposobljen:

Sveu~ili{ni prvostupnik pjeva~ - prvostupnik ima kompetenciju za samostalnu umjetni~ku djelatnost, rad u umjetni~kim an-samblima kao operni, koncertni, komorni i/ili zborski pjeva~.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji stje~e zavr{etkom preddiplomskog studija: sveu~ili{ni prvostupnik/prvostu-pnica muzike, univ.bacc.mus.

Diplomski studij pjevanja

Trajanje studija: 1 akademska godina, odnosno 2 semestra

Kompetencije koje student stje~e po zavr{etku diplom-skog studija:

Kao umjetnik visokih interpretativnih dometa ima kompeten-cije za samostalnu umjetni~ku djelatnost, rad u umjetni~kim ansamblima kao operni, koncertni, komorni i/ili zborski pjeva~, te za izradu doktorata u umjetni~kom podru~ju. U slu~aju da je polo`io modul pedago{kih glazbenih predmeta stje~e pravo izvo|enja nastave klavira u osnovnim i srednjim glazbenim {kolama.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e po zavr{et-ku studija: magistar/magistra muzike, mag.art.

Preddiplomski studij klavira


Kompetencije koje student stje~e zavr{etkom studija i poslovi za koje je osposobljen:

Sveu~ili{ni prvostupnik klavirist - prvostupnik ima kompeten-cije za samostalnu javnu umjetni~ku djelatnost, za izvo|enje



komorne glazbe, za izvo|enje klavirske dionice u simfonijskom orkestru i drugim orkestrima, za korepeticiju u glazbenom obrazovanju svih razina, za korepeticiju u operi i baletu te kul-turno umjetni~kim ustanovama.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji stje~e zavr{etkom studija: sveu~ili{ni prvostupnik/prvostupnica muzike, univ.bacc.mus.

Diplomski studij klavira

Trajanje studija: 1 akademska godina, odnosno 2 semestra


Student ima kompetencije za samostalnu umjetni~ku djelatnost koncertnog klavirista solista; osposobljen je za izvo|enje soli-sti~kih javnih nastupa, u slu~aju da je polo`io modul pedago{-kih glazbenih predmeta stje~e pravo izvo|enja nastave klavira u osnovnim i srednjim glazbenim {kolama.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e po zavr{et-ku studija: magistar/magistra muzike, mag.mus.

Preddiplomski studij glazbene pedagogije



Prvostupnik glazbene pedagogije ima kompetencije za koordi-niranje glazbene kulture u sredini u kojoj djeluje; osposobljen je za poslove organizacije koncerata i glazbenih priredbi, sudje-luje u radu kulturno-umjetni~kih ansambala, vokalnih i instru-mentalnih skupina, ure|uje radio emisije, objavljuje osvrte u tisku, radi u glazbenoj knji`nici, fonoteci, arhivu i sl.

Ukoliko studenti namjeravaju ostvariti nastavak studija na di-plomskom studiju ustanove predlaga~a ili na ekvivalentnom studiju du`ni su tijekom preddiplomskog studija odabrati ove izborne predmete: Metodika nastave teorijskih glazbenih pred-meta i Pedago{ka praksa. Ti predmeti su uvjet upisa u diplom-



ski studij i zavr{etkom studija stjecanja kompetencije profesora glazbene kulture odnosno glazbene umjetnosti.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e zavr{etkom studija: sveu~ili{ni prvostupnik/prvostupnica glazbene pedagogije. univ.bacc.mus.

Diplomski studij glazbene pedagogije

Trajanje studija: 1 akademska godina, odnosno 2 semestara

Kompetencije koje student stje~e po zavr{etku diplom-skog studija: Obrazovan je za rad u osnovnoj i srednjoj op}eobrazovnoj i glazbenoj {koli, u kulturnoumjetni~kim dru{tvima i glazbenim ustanovama, na radiju, TV, knji`nicama, mo`e voditi glazbene ansamble i sastave, te ima kompetencije za samostalan znanstve-no-istra`iva~ki rad na podru~ju glazbene pedagogije i teorije.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e po zavr{et-ku studija: magistar/magistra glazbene pedagogije, mag.mus.

ODSJEK ZA LIKOVNU UMJETNOST

Preddiplomski studij likovne kulture


Kompetencije koje student stje~e po zavr{etku preddi-plomskog studija: Prvostupnik likovne kulture stje~e mogu}nost upisa diplom-skog studija. Studij ga osposobljava za niz suradni~kih ili samo-stalnih likovnih djelatnosti (kao npr. rad u muzi~ko scenskim i filmskim ustanovama), za rad u novinarstvu i turizmu, te poslo-ve animatora likovne kulture.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e po zavr-{etku studija: sveu~ili{ni prvostupnik/prvostupnica (ba-ccalaureus/baccalaurea) edukacije likovne kulture. Univ. bacc. educ. art.



Diplomski studij likovne kulture


Kompetencije koje student stje~e po zavr{etku diplom-skog studija:Diplomskim studijem omogu}ava se cjelovita likovna izobraz-ba, prakti~na i teorijska, {to kvalificira diplomirane studente za pedago{ki likovni rad u osnovnim {kolama, te rad u nastavi li-kovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u srednjim {kolama. Za-vr{eni studij omogu}ava i zapo{ljavanje u muzejsko galerijskim ustanovama na poslovima muzejsko galerijske pedagogije.

Pored pedago{kog rada diplomirani studenti mogu djelovati i kao samostalni umjetnici te kao djelatnici u kulturi sredina u kojima rade i `ive.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e po zavr{etku studija: magistar/magistra edukacije likovne kulture, mag.educ.art

ODSJEK ZA KAZALI[NU UMJETNOST

Preddiplomski studij glume i lutkarstva


Kompetencije koje student stje~e zavr{etkom preddi-plomskog studija i poslovi za koje je osposobljen su: Pr-vostupanjski trogodi{nji preddiplomski studij, osim {to je fo-kusiran na glumu i na glumu i lutkarstvo, jest i jednim op}im kazali{nim studijem, pa tako nudi i sustavnu kompetenciju iz mnogih kazali{nih disciplina, to jest: osposobljava i za voditelj-ske poslove na radiju i televiziji, za manje gluma~ke i lutkarske anga`mane, za pomo}ne kazali{ne poslove (pomo}nik redatelja, vo|a statista u drami i operi), za umjetni~kog voditelja dramske dru`ine ili studija, gradskog ili privatnog kazali{ta, te za rad sli~-nog izvedbenog profila u svim institucijama koje imaju scen-sku, izvedbenu i/ili kulturno - umjetni~ku vrstu djelatnosti.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e zavr{etkom studija: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/bacca-laurea) glume i lutkarstva (univ.bacc.art)



Diplomski studij Kazališne umjetnosti, smjer Gluma i lutkarstvo



Svi studenti koji su zavr{ili Diplomski studij kazali{ne umjetnosti u potpunosti su osposobljeni za ulazak u prakti~ni i/ili kriti~no – prakti~ni svijet profesionalnog kazali{nog zvanja. Konkretno su osposobljeni za poslove:

• organizacijsko umjetni~ki poslovi u svim institucijama koje imaju scensku ili kulturno umjetni~ku djelatnost (od kazali-{ta do centara za kulturu)

• samostalno osmi{ljavanje i organiziranje projekata, osnivanje i vo|enje samostalnih i privatnih glupa, udruga i kazali{ta

• podu~avanje umjetni~kih podru~ja (zbog nepostojanja osnov-nog obrazovanja nekih smjerova a i zbog nepostojanja poseb-nog nastavanog smjera ovih podru~ja, a zbog uvjetovanih pe-dago{kih kompetencija na ovim smjerovima)

• administrativan i upravlja~ka mjesta u dr`avnim i neprofit-nih hrvatskim kulturnim institucijama (Ministarstvo kulture, zavodima za kulturu, i sli~no) te me|unarodnim kulturnim institucijama i neprofitnim organizacijama,

• novinari kulturnih rubrika (novine, televizija, radio, Internet i ostali mediji),

• urednici u izdava{tvu, urednici ~asopisa, recenzenti, redakto-ri, autori knjiga, stru~nih i popularnih ~lanaka, a smjer tea-trologije i dramske pedagogije i znanstvenih ~lanaka.

Glumac/lutkar u profesionalnom kazali{tu, op}eg tipa ili spe-cijalisti~kog u lutkarskom kazali{tu, glumac/lutkar u dje~jem kazali{tu ili kazali{tu za odrasle, glumac/lutkar na filmu, u tele-vizijskim serijama; glumac/lutkar ili izvo|a~ u ostalim vidovima izvedbene ili zabavne umjetnosti.

Stru~ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje~e zavr{etkom studija: magistar/magistra kazali{ne umjetnosti – Aka-demski glumac i akademski lutkar (mag.art)




Postupak obuhva}a:





• Dodatna provjera posebnih znanja, vje{tina i sposobnosti

Dodatna provjera posebnih znanja, vje{tina i sposobnosti 80% 800

Svaki studij ima svoje specifi~ne kriterije vrednovanja i provjere znanja i sposobnosti.

• Glazbena pedagogija: teorija glazbe, pismeni ispit iz poznava-nja pojmova glazbene umjetnosti, diktat, solfeggio, harmonija, harmonija na klaviru, klavir, kultura pismenog izra`avanja,

• Klavir: klavir (program dostupan na WEB-u), teorija glazbe, diktat, solfeggio.

• Pjevanje: pjevanje (program dostupan na WEB-u), teorija glazbe, diktat, solfeggio, klavir.

• Likovna kultura: pregled mape doma}ih radova (30 radova) u boji i crte`u, pismeni ispit iz povijesti umjetnosti, usme-ni ispit iz povijesti umjetnosti, usmeni ispit iz interpretacije umjetni~kog djela, te prakti~nog ispita: crtanje glave, crtanje akta, crtanje prostora i kompozicije.

• Gluma i lutkarstvo: provjera znanja, sposobnosti i talenta pro-vodi se u tri eliminacijska kruga.

- Prvi eliminacijski krug uklju~uje provjeru talenta iz glume i lutkarske animacije, provjeru glazbenih i psihofizi~kih spo-sobnosti kroz fizi~ke vje`be.



1. Gluma: Pristupnik je du`an napamet pripremiti prema vlasti-tom odabiru: recitaciju dvije pjesme u trajanju 2 do 3 minute, jedan monolog iz doma}e dramske literature u trajanju 2 do 5 minuta, jedan monolog iz strane dramske literature u trajanju 2 do 5 minuta. Pristupniku se zadaje: gluma~ka improvizacija na zadanu temu (prema ispitanikovom popisu pro~itanih drama)

2. Lutkarstvo: Pristupnik je du`an napamet pripremiti prema vla-stitom odabiru: jednu cjelovitu lutkarsku etidu u trajanju od 2 do 5 minuta s ili bez teksta, u kojoj se mogu koristiti lutke (vlastite izrade ili gotove), predmeti ili dijelovi tijela, dvije basne. Pristupniku se zadaje: improvizacija na zadanu temu (prema ispitanikovom popisu bajki i basni) koju izvodi uz animaciju do-bivenih predmeta ili lutaka u trajanju od 2 do 3 minute

- Drugi eliminacijski krug: uklju~uje psiholo{ki test i test iz op}e kulture koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela, te daljnju provjeru talenta iz glume i lutkarstava.

Gluma: odigrani gluma~ki prizor na zadanu temu u trajanju 3 do 5 minutaLutkarstvo: nastup s lutkom bilo koje vrste u cjelovitoj pri~i s tekstom ili bez teksta na zadanu temu u trajanju 3 do 5 minuta Demonstracija vje{tina: individualne etide pokreta i demonstra-cija osobnih vje{tina kandidata (pjevanje, sviranje, ples, ̀ onglira-nje i sl.) pod stru~nim vodstvom u trajanju 2 do 3 minute.

- Tre}i eliminacijski krug: vi{ednevni mentorski radi na glu-ma~kim i animatorskim zadacima pristupnika pod vodstvom ~lanova povjerenstva.


U akademskoj 2009./2010. godini na Umjetni~koj akademiji izvoditi }e se diplomski studiji:

� Glazbena pedagogija� Pjevanje; smjer: solisti~ki� Klavir; smjer: solisti~ki

� Likovna kultura

� Kazali{na umjetnost, smjer Gluma i lutkarstvo


I N T E R D I S C I P L I N A R N O P O D R U Č J E Z N A N O S T I

ODJEL ZA KULTUROLOGIJUSveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studij kulturologijesmjerovi: • Kulturalni menadžment • Medijska kultura • Knjižničarstvo

31000 Osijek, Trg Sv. Trojstva 3

tel. 031/220-688

žiro-račun br. 2500009-1102012988

http:// www.unios.hr

Privremena pro~elnica: dr. sc. Jasmina Lovrin~evi}, docentica

Odjel za kulturologiju osnovan je Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 17. svibnja 2010. godine, kao 17 znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta, 5 sveučilišni odjel i 1 odjel u interdisciplinarnom znanstvenom području. Odjel je Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku registriran kao znanstveno-nastavna sastavnica - podružnica Sveučilišta 24. lip-nja 2010. godine.



Rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upisan je u Upisnik visokih učilišta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 23. srpnja 2010. godine.

Odjel za kulturlogiju izvodi sveučilišni interdisiciplinarni stu-dij Kulturlogije s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo.

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije od strateškog je značaja za osječko Sveučilište jer je to prvi sveučilišni preddiplom-ski interdisciplinarni studij u prvom ciklusu visokog obrazovanja i ovaj jednistveni studij promiče europsku dimenziju obrazova-nja, mobilnost nastavnika i studenta u okviru Sveučilišta.

Ustroj sveučilišnog interedisciplinarnog studija Kulturologije temelji se na činjenici da je grad Osijek sveučilišni grad, najveći grad i najveće kulturno središte na području istočne Hrvatske s bogatim kulturnim nasljeđem i tri stoljeća dugom tradicijom visokog obrazovanja.

Osnovna obilježja studija Kulturologije:

• interdisciplinarnost studijskog programa temelji se na zajed-ni~kom modulu kulturologije kao interdisciplinarnom znan-stvenom podru~ju sa smjerovima: Kuluturalni menad`ment, Medijska kultura i Knji`ni~arstvo

• uskla|enost studijskog programa i predvi|enog ustroja studi-ja s odrednicama Bolonjske deklaracije i omogu}avanje mo-bilnosti studenta u okviru osje~kog Sveu~ili{ta te mobilnosti studenta i nastavnika iz drugih hrvatskih visokih u~ili{ta i eu-ropskih visokih u~ili{ta

• obvezni op}i kolegiji u sve tri godine studija obrazuju stu-dente na teorijskoj razini i omogu}uju prou~avanje razli~itih znanstvenih polja i znanstvenih grana: knji`evnosti, sociolo-gije, filozofije, povijesti, umjetnosti, informacijskih znanosti, ekonomije, prava

• obvezni stru~ni kolegiji omogu}uju studentu izborom jednog od tri smjera usko profiliranje u podru~ju kulture: kultural-nog menad`menta, medijske kulture ili knji`ni~arstva

• obvezne radionice u sva tri programska modula uz obrazovanje na teorijskoj-stru~noj razini omogu}uju stru~no osposobljava-



nje na prakti~noj razini i suradnju sa ustanovama u kulturi i stru~njacima iz prakse (kazali{ta, galerije, muzeji) javnim usta-novama (knji`nice, visoka u~ili{ta) medijskim ku}ama, naklad-ni~kim tvrtkama te u djelatnostima vezanim za razli~ite oblike javnog komuniciranja, poslove organizacije i upravljanja u pri-vatnom i javnom sektoru u podru~ju kulture

• izborni predmeti omogu}avaju interdisciplinarnost i mobilnost studenta unutar samog studija izborom razli~itih predmeta iz pojedinih smjerova, kao i mogu}nost izbora izbornih predme-ta Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz razli~itih znanstvenih podru~ja i znanstvenih polja, {to omogu}uje mo-bilnost studenta i nastavnika u okviru osje~kog Sveu~ili{ta

• mogu}nost stru~nog usavr{avanja i profiliranja kulturologa za osobe koje imaju iskustva u razli~itim profesijama u podru~je kulture, a koje rade u ustanovama kulture, medijskim ku}ama, marketin{kim agencijama, nakladni~kim ku}ama, poslovima vezanim za kulturni turizam, politi~ki marketing, odnose s jav-no{}u, poslove upravljanja i rukovo|enja u podru~ju kulture u javnom i privatnom sektoru i u svim drugim poslovima iz djelokruga kulturnih, javnih i dru{tvenih djelatnosti

• sudjelovanje gostuju}ih nastavnika sa inozemnih sveu~ili{ta u okviru potpisanih ugovora o suradnji te priznatih doma}ih i inozemnih stru~njaka u izvo|enju prakti~ne nastave

• primjena informacijskih tehnologija i multimedija te povezivanje znanstvenih spoznaja, specijalisti~kih znanja i stru~nih vje{tina kroz nagla{en prakti~no izvo|enje nastave u obveznim radioni-cama osigurava obrazovanje stru~njaka u podru~ju kulture

Struktura studija

Sveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studije Kulturolo-gije strukturiran je semestralno i nastava se izvodi u 6 semestara odnosno 3 godine preddiplomskog studija.

Prema studijskom programu sveučilišnog preddiplomskog in-terdisciplinarnog studija Kulturologije, studij ima tri smjera:

• Kulturalni menad`ment

• Medijska kultura

• Knji`ni~arstvo



Ovaj jedinstveni studijski program svoju interdisciplinarnost temelji i na tri smjera u okviru Kulturologije: Kulturalni me-nadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo i obrazuje struč-njake u području kulture s uskim profilacijama u navedena tri smjera.

Studijski program sadržajno je strukturiran kroz:

• Obvezne op}e kolegije

• Obvezne stru~ne kolegije

• Obvezne radionice

• Izborni kolegiji

Skupina obveznih općih kolegija predstavlja zajednički mo-dul za sve tri godine studija odnosno 6 semestara za sve smjero-ve: kulturalni menadžment, medijska kultura i knjižničarstvo. Skupina obveznih općih kolegija kao zajednički modul sveuči-lišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije sadrži niz opće obrazovnih kolegija koji obrazuju studente na teorijskoj razini i omogućavaju proučavanje različitih znanstvenih polja i znan-stvenih grana u okviru društvenih i humanističkih znanosti te umjetnosti: književnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, eko-nomije, prava, informacijskih znanosti i umjetnosti posebice za razumijevanje kompleksnog fenomena kulture s naglaskom na metodološki pluralizam.

Skupina obveznih stručnih kolegija omogućuju studentu izborom jednog tri smjera usko profiliranje u području kulture: kulturalnog menadžmenta, medijske kulture ili knjižničarstva. Skupina obveznih stručnih kolegija predstavlja modul stručnih kolegija u svakom pojedinom smjeru i obrazuje studente za užu profilaciju u okviru kulture s naglaskom na ekonomiju-menad-žment i upravljanje u kulturi, medijsku kulturu i komunikolo-giju te knjižničarstvo.

Obvezne radionice u sva tri smjera uz obrazovanje na teorij-skoj i stručnoj razini omogućavaju stručno osposobljavanje na praktičnoj razini te suradnju s ustanovama kulture i stručnja-cima iz prakse kako bi studenti bili u okruženju struke za koju se obrazuju (kazališta, galerije, muzeji, državni arhiv, knjižnice (opće i specijalne) visoka učilišta, medijske kuće, nakladničke tvrtke te u djelatnostima vezanim za različite oblike javnog ko-municiranja te poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru u području kulture. Obvezne radionice pred-



stavljaju neposredno povezivanje teorijskih spoznaja u struci i praktičnog dijela struke uz asistenciju visoko profesionalnih stručnjaka iz kulture s naglaskom na kulturalni menadžment, medijsku kulturu ili knjižničarstvo. Praktični dio nastave kroz obvezne radionice predstavlja novi pristup u izvođenju nastave izvan visokog učilišta i čini povezivanje prakse, znanosti, umjet-nosti i visokog obrazovanja, što je u skladu sa Zakonom o znan-stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Izborni kolegiji su strukturirani na način da se student bira izborni kolegij iz pojedinog smjera, te izborni iz Kulturologije koji su isti izborni kolegiji za sva tri smjera: kulturalni menad-žment, medijska kultura i knjižničarstvo te mogućnost izbora izbornih kolegija iz svih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta koje je utvrdio Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. tri skupine izbora izbornih kolegija čine veću pokretljivost studenta u okviru samog sveuči-lišnog interdsiciplinarnog studija Kulturologije u sva tri smjera, ali i veću pokretljivost studenta u okviru Sveučilišta.

Trajanje studijaStudij traje tri godine odnosno 6 semestara.

KompetencijePosebne kompetencije i vještine u programskim smjerovima osiguravaju konkurentnost na tržištu rada i to posebice pri za-pošljavanju na poslovima organizacije i upravljanja u kulturnim ustanovama (kazalištima, galerijama, muzejima) medijskim ku-ćama, marketinškim stručnjacima te u poslovima vezanim za odnose s javnošću u državnim i javnim službama, zatim u po-slovima vezanim za kulturni turizam te stručnjake-kulturologe u području knjižnične djelatnosti.

Studenti se na preddiplomskom studiju Kulturologije osposo-bljavaju za stručni rad u području kulture za: kulturalni me-nadžment, medijsku kulturu i knjižničarstvo. Nakon završenog prediplomskog studija (sveučilišni prvostupnik) stječe osposo-bljenost za stručni rad u ustanovama kulture (kazališta, galerije, muzeji), u medijima, u novinarstvu, u odnosima s javnošću, ra-zličitim oblicima javne komunikacije i knjižnicama.



Smjer: Kulturalni menadžment

Programski smjer Kulturalni menadžment omogućava ospo-sobljavanje stručnjaka za razvoj organizacije i menadžmenta u području kulture. Za uspješan razvoj organizacije potrebno je osposobiti menadžere koji su spremni odgovoriti na promje-ne, ali koji mogu potaknuti i potpuno oblikovati promjene. Na temelju analize tržišta rada ovaj programski modul namijenjen je prije svega budućim kulturolozima koji će sudjelovati u ma-nadžmentu/upravama u kulturnim institucijama, stručnjacima u javnoj i državnoj upravi, ustanovama u srednjem i visokom obrazovanju i drugim organizacijama koji su u procesu prila-godbe i uključivanja u europske integracije.

Smjer: Medijska kultura

Programski smjer Medijska kultura, vođen je idejom o kvali-tetno i široko obrazovanom kadru pripremljenom za rad kroz poznavanje kulturologije, informacijskih znanosti, komuniko-logije i samih medija. Do sada se na ovim područjima nije obra-zovao takav profil stručnjaka, što je rezultiralo upošljavanjem osoba s neadekvatnim znanjima i kompetencijama potrebnih u medijskom prostoru.

Smjer: Knjižničarstvo

Osim u knjižnicama kao poznatim ustanovama koje zapošljava-ju knjižničare, u drugim javnim ustanovama, posebice u kulturi sve se više osjeća potreba za stručnjacima koji mogu posredovati informacije i znanje. Za stručnjake u području knjižnične dje-latnosti, uz dodatak jače pedagoške komponente te uz nužnost poznavanja kulturološkog menadžmenta sve je veća potreba u sustavu odgoja i obrazovanja i to posebice u školskim knjižni-cama.Isto tako treba imati u vidu da je za ustroj nove Sveuči-lišne knjižnice kao središta jedinstvenog knjižničnog sustava i modernog informacijskog centra za prikupljanje i distribuciju znanstvenih i obrazovnih informacija potrebno osigurati novi profil knjižničara-kulturologa



Akademski nazivi koji se stje~u zavr{etkom studija:

Po završetku preddiplomskih studija Kulturologije stječe se na-ziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica uz kvalifikaciju prema odabranom smjeru kako slijedi:

• Sveu~ili{ni prvostupnik/prvostupnica(baccalareus/ba-ccalaurea) Kulturologije i Kulturalnog menad`menta

• Sveu~ili{ni prvostupnik/prvostupnica(baccalareus/ ba-ccalaurea) Kulturologije i Medijske kulture

• Sveu~ili{ni prvostupnik/prvostupnica(baccalareus/ ba-ccalaurea) Kulturologije i Knji`ni~arstva

Nakon završenoga preddiplomskoga studija Kulturologije stu-denti mogu nastaviti studirati na diplomskom studiju Kulturo-logije u trajanju od dvije godine odnosno četiri semestra.


Smjer: KULTURALNI MENAD@MENT






Strani jezik razina A 15% 150


Vrednovanje uspjeha iz predmeta Povijest 10% 100

• Vrednovanje dodatnih u~enikovih posebna postignu}a

Osvojeno jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz hrvatskog jezika, stranog jezika ili informatike - 10% (100 bodova)



Smjer: MEDIJSKA KULTURA




Hrvatski jezik razina A 30% 300Matematika razina B 5% 50Strani jezik razina A 15% 150




Osvojeno jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz hr-vatskog jezika, stranog jezika ili informatike - 10% (100 bodova)

Smjer: KNJI@NIÂRSTVO



• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina A 25% 250Matematika razina B 5% 50Strani jezik razina A 20% 200




Osvojeno jedno od prva tri mjesta na dràvnim natjecanjima iz hrvatskog jezika, stranog jezika ili informatike - 10% (100 bodova)

OSTALE

SASTAVNICE

SVEUČILIŠTA



Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

HR - 31000 OSIJEK, Europska avenija 24

tel. 385(031)211-218, fax 385(031) 211-218


URL: http://knjiga.gskos.hr; http://baza.gskos.hr

Ravnatelj: Dubravka Pa|en Farka{, dipl.knji`.

Tajnica: Biserka Pti~ar, dipl. iur.

Gradska i sveu~ili{na knji`nica Osijek je sastavnica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i djeluje kao sredi{te jedin-stvenog Sveu~ili{nog knji`ni~nog sustava. Sveu~ili{ni knji`ni~ni sustav preduvjet je za racionalno kori{tenje bogatog knji`ni~nog potencijala, kao i drugih izvora informacija, klju~nih za razvitak znanstvenog istra`ivanja i obrazovanja na Sveu~ili{tu.



Knji`nica osnovana je 8. velja~e 1949. godine odlukom Gradskog narodnog odbora grada Osijeka kao gradska knji`nica nastavlja-ju}i tradicije javnih, pu~kih knji`nica i ~itaonica grada Osijeka od sredine 19. do prve polovine 20. stolje}a. Osnivanjem Sveu-~ili{ta u Osijeku 1975. god. Gradska knji`nica Osijek, jedan od osniva~a, pro{iruje svoju djelatnost i preuzima funkcije i zadat-ke sredi{nje sveu~ili{ne knji`nice mijenjaju}i naziv u Gradska i sveu~ili{na knji`nica Osijek.

Od osnutka do danas Knji`nica djeluje s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija: znanstvenih, obrazovnih, stru~nih, kulturnih i drugih te pruànja ostalih knji`ni~nih usluga naj{irem krugu stvarnih i potencijalnih ko-risnika – gra|ana Grada Osijeka i Osje~ko baranjske ùpanije, studenata, profesora, znanstvenih, stru~nih te drugih djelatnika Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Gradska i sveu~ili{na knji`nica Osijek (GISKO) djeluje kao knji`nica s dvojnom funkcijom:

• sredi{nja (mati~na) javna /narodna knji`nica Grada Osijeka, @upanije osje~ko-baranjske i

• sredi{nja sveu~ili{na/ znanstvena knji`nica Sveu~ili{ta Josi-pa Jurja Strossmayera u Osijeku

s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informa-cija (znanstvenih, obrazovnih, stru~nih, kulturnih i dr.) u bilo kojem obliku (tiskana gra|a: knjige, ~asopisi, novine i sl., AV gra|a, elektronski mediji i dr.) naj{irem krugu stvarnih i poten-cijalnih korisnika.

U skladu s navedenim funkcijama i zadacima Knji`nica se razvi-ja kao javna op}eznanstvena knji`nica polivalentnih sadràja.

U odnosu na trenuta~no stanje, uvjete djelovanja i mogu}no-sti, a u skladu s navedenim osnovnim funkcijama i zadacima osnovni pravci razvoja Knji`nice odre|eni su dvojako:

1. kratkoro~no - kontinuitet dvojne djelatnosti/ funkcije Knji`nice kao javne gradske/ narodne knji`nice i sveu~ili{ne/ znanstvene knji`nice, ja~anje pojedinih funkcija i stvaranje pretpostavki za razdvajanje;



2. dugoro~no - osamostaljivanje i razdvajanje navedenih funk-cija do potpunog fizi~kog odvajanja na dvije zasebne ustano-ve/ knji`nice: Gradsku knji`nicu kao javnu narodnu knji`ni-cu op}eznanstvenog tipa na sada{njoj lokaciji i Sveu~ili{nu knji`nicu na novoj lokaciji – Campus.

Osnovne usluge korisnicima:

• posudba gra|e

• ~itaonice

• me|uknji`ni~na posudba

• pretra`ivanje informacija (teku}e i retrospektivno): GISKO OPAC, CD-ROM baze, on-line baze, CARNet/ Internet

• referentna slu`ba

• kulturno promotivna djelatnost

• edukativna djelatnost: kori{tenje knji`nicom i izvorima in-formacija

• fotokopiranje

Stanje zbirki:

Knji`nica raspola`e s ukupnim knji`nim zbirkama od (stanje 31.12.2009.):

• 452.919 sv. knjiga

• 2.308 naslova periodike

• 1.758 naslov teku}e periodike od ~ega:

• 325 naslova novina

• 1.433 naslova ~asopisa

• 2.059 primjeraka VHS video

• 2.492 primjeraka DVD

• 6.535 primjerka CD

• 905 CD-ROM

• 1.213 primjeraka zvu~nih kaseta

• 974 igre i igra~ke

• 44.019 primjeraka ostale gra|e



Posebne zbirke:

• Zavi~ajna zbirka Grada Osijeka

• Zbirka Obvezni primjerak RH

• Zbirka magistarskih radova i doktorskih disertacija obranje-nih na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

• Zbirka starih i rijetkih knjiga

• Zbirka knjiga s autografima

• legati: Zbirka Dr M.Pollaka (religija, dru{tvene znanosti); Zbirka V. Sonnenfelda (filozofija); Zbirka V. Hengla

• Austrijska ~itaonica

• Medioteka

• BDI

Zbirke Knji`nice dostupne su putem WebPAC – javno dostu-pnog kataloga na adresi: http://baza.gskos.hr a osnovne obavije-sti o Knji`nici na web stranici Knji`nice na adresi: http://www.gskos.hr.

TEMELJNE SMJERNICE RAZVOJA KNJI@NICE - sveu~ili{na funkcija

Sveu~ili{na knji`nica Osijek je sastavnica Sveu~ili{ta Josipa Jur-ja Strossmayera u Osijeku, koja se osniva kao sredi{te jedinstve-nog knji`ni~nog sustava. Sveu~ili{ni knji`ni~ni sustav obavlja sve knji`ni~no-informacijske zada}e i poslove za obrazovne i znanstvenoistraìva~ke potrebe Sveu~ili{ta i ~ine ga sve knji`ni-ce Sveu~ili{ta (sredi{nja - sveu~ili{na knji`nica i s njom funkci-onalno integrirane knji`nice pojedinih fakulteta i njima pridru-ènih odjela, studija i dr.), te djeluje kao jedinstveno komuni-kacijsko sredi{te preko kojeg se posreduju znanstvene i stru~ne informacije kao rezultat:

- znanstvenoistraìva~kih procesa na Sveu~ili{tu,- stru~ne obrade vlastitih zbirki,- stru~ne obrade zbirki relevantnih knji`nica u zemlji i inozem-

stvu, kao i drugih izvora znanstvenih i stru~nih informacija.



Sveu~ili{ni knji`ni~ni sustav odlikuje:

- funkcionalna integracija resursa (informacijskih izvora, stru~-nih djelatnika, opreme, prostora), programa i usluga zasnova-na na suradnji, timskom pristupu, uzajamnosti s ciljem osi-guravanja maksimalne u~inkovitosti, efektivnosti i efikasnosti, odnosno ekonomi~nosti sustava u cjelini na osnovama zajed-ni~ki dogovorene strategije,

- otvorenost - interna (unutar sustava u cjelini, skupina knji`ni-ca i sl.) i eksterna (prema okruènju, drugim srodnim sustavi-ma, programima i projektima).

U odnosu na navedena strate{ka opredjeljenja, Sveu~ili{na knji`nica ima temeljnu zada}u:- infrastrukturnog sredi{ta sveu~ili{nog knji`ni~nog sustava

Sveu~ili{ta,

- bibliografskog sredi{ta Sveu~ili{ta,

- edukacijskog sredi{ta Sveu~ili{ta u odnosu na stalno stru~no usavr{avanje knji`ni~nih djelatnika te koordinaciju programa edukacije krajnjih korisnika (profesora, znanstvenika, stude-nata),

- koordinacijskog ~vori{ta sustava upravljanja ukupnim zbirka-ma i informacijskim izvorima Sveu~ili{ta (nabava, kori{tenje, pohrana),

- pristupne to~ke programima od nacionalnog i/ili regionalnog, te globalnog zna~aja (digitalna knji`nica, obvezni primjerak RH, skupni nacionalni katalozi, nacionalni portali i sl.).

Razvoj sveu~ili{ne funkcije zasnivao bi se na bliskosti konceptu tzv. virtual library, tj. osnovno teì{te u razvoju je na izgradnji i razvoju slu`bi i sadràja pristupa i dostupnosti znanstvenim i stru~nim informacijama (on-line dostupnost doma}im i stra-nim bazama, CD ROM baze i dr.), uz paralelnu izgradnju vla-stite zbirke gra|e sveu~ili{nog karaktera.

U okviru ovih programskih smjernica prvenstveno bi se trebali realizirati sljede}i sadràji kao dio ukupnih usluga sveu~ili{ne knji`nice/ funkcije:



• osiguravanje bibliografske kontrole na Sveu~ili{tu (koordini-rana obrada, centralni katalog, CIP zapis i dr.);

• formiranje sveu~ili{nog OPAC-a (javno dostupne sredi{nje baze) dostupnog putem CARNet-a;

• uspostavljanje sredi{njeg sveu~ili{nog informativno-referal-nog centra, razvoj pretraìvanja vanjskih baza podataka op}eg tipa, te kori{tenje drugih suvremenih informacijskih izvora i tehnologije (CD ROM, multimedija i dr.);

• edukacijska djelatnost (osposobljavanje studenata, postdiplo-manata i dr. za kori{tenje izvorima znanja i informacija; edu-kacija bibliote~nih djelatnika i dr.).

Pretpostavka razvoja navedenih sadràja je rje{avanje temelj-nih pitanja statusa, poloàja i financiranja sveu~ili{ne funkcije i osiguravanja osnovnih infrastrukturnih pretpostavki: prostor, djelatnici, oprema, knji`ni~ne zbirke.



Studentski centar u Osijeku

31000 Osijek, Istarska 5

tel. 031/220-600, faks: 031/207-126

www. stucos.hr

Ravnatelj: Tugomir Kuduz, prof.

Pomo}nik ravnatelja: Vinko Krolo, dipl. ing.

Tajnica: Vlasta Dragu{ica, dipl. iur.

Studentski centar u Osijeku je ustanova ~ija je osnovna djelatnost smje{taj i prehrana studenata, povremeno i privremeno zapo{lja-vanje, te kulturno-zabavni i {portski `ivot studenata. Utemeljen je 22. studenoga 1963. godine, a od 9. lipnja 1982. godine je ~la-nica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.



U sastavu Studentskog centra u Osijeku djeluju ~etiri ustrojbe-ne jedinice i to:

1. Prehrana studenata

2. Smje{taj studenata

3. Studentski servis

4. Zajedni~ke slu`be

Prehrana studenata organizirana je u Studentskom restoranu-samoposluìvanje i restoranu Gaudeamus u Istarskoj 5, te u restoranu Campus, Ulica Cara Hadrijana bb, na prostoru Sve-u~ili{nog Campusa.

U objektu Studentskog centra u Istarskoj 5 nalazi se i slasti~ar-nica Apsolvent, te studentski klub.

Kantine za potrebe studenata nalaze se na Ekonomskom, Prav-nom, Filozofskom, Prehrambeno-tehnolo{kom i Gra|evin-skom fakultetu, u studentskim domovima, te u Indeksu, Ka~i-}eva 13.

Smje{taj studenata organiziran je u Studentskom domu u Osi-jeku, I.G. Kova~i}a 4 koji raspolaè s 254 leàja, te u novom Studentskom domu koji je smje{ten na prostoru budu}eg Sve-u~ili{nog Campusa, u ulici Kralja Petra Sva~i}a 1 c. Novi dom raspolaè s 474 leàja u tipi~nim studentskim sobama, sobama za invalide te apartmanima. Sve sobe u studentskim domovima su umreène na Internet.

Studentski servis u okviru svoje djelatnosti povremeno i pri-vremeno zapo{ljava redovite studente i u~enike zavr{nih razre-da srednjih {kola. Radom u Studentskom servisu, studentima je omogu}ena dodatna zarada i pobolj{anje osobnog standar-da. Putem Studentskog servisa studenti se zapo{ljavaju na svim vrstama poslova od utovara i istovara, pomo}nih poslova, ad-ministrativnih poslova, poslova programiranja, ugostiteljskih i turisti~kih, kao i na drugim poslovima.

Usluge Studentskog servisa godi{nje koristi oko 5000 studenata.

Zajedni~ke slu`be, Istarska 5 obavljaju administrativne, stru~ne i njima sli~ne poslove od zajedni~kog interesa za cijelu ustanovu.

[portske aktivnosti organizirane su kroz rad Fitness kluba, Istar-ska 5, ulaz istok, suteren.U prijepodnevnim satima u prostoru



Fitnessa se odvija nastava za studente osje~kog Sveu~ili{ta. U poslijepodnevnim satima predvi|eni su termini za individual-nu rekreaciju, dok se u ve~ernjim satima organiziraju grupe za fitness i aerobik.

Studenti i zaposlenici Sveu~ili{ta imaju pravo na 50% popusta na sve usluge koje se pru`aju u Fitness klubu.

Sukladno odredbama Statuta ustanovu predstavlja ravnatelj Tugomir Kuduz, prof., a ustanovom upravlja Upravno vije}e u sastavu: prof. dr. sc. Rudolf Scitovski, predsjednik, prof. dr. sc. Drago [ubari}, Pejo Pavlovi}, dipl.politolog, Martin Curi} i Miljenko [usti}, ~lanovi.



Studentski centar u Slavonskom Brodu

350000 Slavonski Brod, Svačićeva bb.

tel. 035/442-648, 443-170

tel-faks: 035/444-265

ravnatelj: Angelo Denis Delhusa, dipl.oec.

U sastavu Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dje-luje Studentski centar u Slavonskom Brodu kao Sveu~ili{na ustanova ~ija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe.

Studentski centar u Slavonskom Brodu osnovan je u lipnju 1995. godine i ove godine obilje`ava 15. godina svoga rada i dje-lovanja u sastavu osje~kog Sveu~ili{ta. U radu i razvitku ove ustanove potrebno je istaknuti da je 1999. godine izra|en novi Studentski dom sa restoranom i apartmanom za gostuju}e pro-



fesore predava~e na Strojarskom fakultetu i U~iteljskom fakul-tetu. Uz postoje}a dva paviljona koja su po~etkom 2004. godine adaptirani i ure|eni, te opremljeni novim studentskim namje-{tajem, Studentski centar u Slavonskom Brodu mo`e pru`iti usluge smje{taja ukupno 118 studenta.

U sklopu Studentskog doma nalaze se dva restorana sa kuhi-njom, manji sa 80 obroka u smjeni i novi studentski restoran sa 150 obroka u smjeni “A LA CARTES”.

Ukupna povr{ina novo izgra|enog Studentskog doma i posto-je}ih adaptiranih paviljona je 1750 m2.

Za pobolj{anje studentskog standarda studenti mogu koristiti usluge Studentskog servisa – povremeno i privremeno zapo-{ljavanje.

Zainteresirani studenti za sportske aktivnosti mogu se uklju~i-ti u razne sportske sekcije koje djeluju pri sportskom dru{tvu “Student” (mali nogomet, veslanje, judo…).

Lijepo ure|eni okoli{ oko 3000 m2 zelene povr{ine predvi|en je za sportsko-rekreacijske terene u krugu Studentskog doma.

Studentski centar sudjeluje i u sufinanciranju raznih sekcija kako sportskih tako i informati~kih i glazbenih.

Unutarnji ustroj Studentskog centra obuhva}a sljede}e jedini-ce:

- Prehrana i smje{taj studenata - Studentski servis- Zajedni~ke slu`be

Sukladno odredbama Statuta ustanovom upravlja Upravno vi-je}e, a predstavlja i zastupa ravnatelj.



Studentski zborSveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Osijek, Cara Hadrijana bb


www.szos.org

Predsjedni{tvo Studentskog zbora Sveu~ili{ta:

Marko [imi} – predsjednik Studentskog zbora Sveu~ili{ta

Dra`en Keserica – zamjenik predsjednika

Nikola Volari} – tajnik

Maja ]urkovi} – ~lan

Domagoj Mikuli} – ~lan



Studentski zbor zakonom je odre|eno studentsko izborno predstavni~ko tijelo koje {titi interese studenta, sudjeluje u od-lu~ivanju u Senatu i stru~nim vije}ima znanstveno-nastavnih i umjetni~ko-nastavnih sastavnica Sveu~ili{ta i predstavlja stu-dente u sustavu visokog obrazovanja. Studentski zbor Sveu~i-li{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku krovna je organizacija preko 20 000 osje~kih studenata.

Studentski zbor Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera broji 25 ~lanova, uz pridruène pravobranitelje i zapisni~ara. Od nave-denih 25 ~lanova, 9 ~lanova izabrano je izravno na sveu~ili{noj listi, a 16 je predstavnika podru`nica sa sastavnica Sveu~ili{ta

„Grad studenata“ drugo je ime grada Osijeka stoga se name-}e sve ve}a potreba informiranja maturanata, budu}ih, ali i sa-da{anjih studenata. Studentski zbor je tu radi studenta, da mu pomogne pri njegovu studiranju, u omogu}avanju ostvarivanja njegovih prava. Moramo priznati koliko god prava bila zajam~e-na na komadu papira zvana nekim imenom zakona ili pravilnika ona se ~esto i ne po{tuju. Mi smo tu da u~inimo tu razliku i to provodimo. Glavni je cilj Studentskog zbora zadovoljstvo sva-koga studenta svojim studiranjem jer ipak, Studentski je zbor predstavni~ko tijelo studenata, i odgovoran je studentima koji su ga izabrali. Novim zakonom o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama iz 2007. godine uvedena je i funk-cija studentskog pravobranitelja koji se trudi svakom studentu koji to zatraì, pruìti pravovaljanu pomo}.

Tijela su Studentskog zbora predsjednik, zamjenik predsjed-nika, zajnik, predsjedni{tvo te odbori i ostala tijela predvi|ena Zakonom i Statutom Studentskog zbora.

U mandatu ovoga i pro{loga saziva Studentskog zbora, puno je toga u~injeno kroz razne projekte i druge aktivnosti, primjerice:

- prvi smo u Republici Hrvatskoj konstituirani po novom Za-konu o studentskom zboru i drugim studentskim organizaci-jama, te prvi donijeli novi statut;

- prvi smo u Republici Hrvatskoj imenovali studentskog pra-vobranitelja na razini Sveu~ili{ta, a potom i po sastavnicama Sveu~ili{ta;

- organizirali smo razna doga|anja, od kojih je najva`nije Osje~ko ljeto mladih, manifestacija koja traje ve} 29 godina;



ta tradicionalna manifestacija svake godine uvelike oboga}uje kulturni ìvot grada na Dravi te ujedno pobolj{ava studentski standard pruànjem velikog broja koncerata, predstava, radi-onica, izlo`bi i drugih doga|anja; nastupi primjerice Crve-ne jabuke, TBF-a, Cubisma, Zvonka Bogdana, Zabranjenog pu{enja, Hladnog piva, Jelene Rozge, Mate Buli}a te mno-gih drugih doma}ih i stranih umjetnika, a sve besplatno, ~ine osje~ku studentsku scenu jedinstvenom u Hrvatskoj;

- borimo se za studentska prava – od uvo|enja dodatnih rokova za studente, pove}anja broja stipendija, pobolj{anja uvjeta smje-{taja u studentskim domovima, pro{irenjem prava korisnicima studentske prehrane na iksicama koji su dosada bili nepravedno zakinuti, uvjetima prehrane, do raznih lobiranja, pregovaranja i drugih sredstava “tihe diplomacije”; najbolji je primjer toga bilo uvo|enje besplatnog gradskog prijevoza u travnju 2009. godi-ne, koje je naàlost po~etkom listopada 2009. godine odlukom nove gradske uprave zbog recesije ukinuto;

- obnova Multimedijskog centra Studentskog zbora traje i da-lje; o opravdanosti svih aktivnosti vezanih uz Multimedijski centar dovoljno govori ~injenica o posje}enosti od preko 2000 studenata mjese~no te trenutna inicijativa nabavke potpuno novih ra~unala;

- suradnja i partnerski odnos sa studentskim udrugama u njiho-vim projektima;

- reforma sveu~ili{nog sporta, koja ve} daje rezultate (primjerice prvo mjesto me|u hrvatskim sveu~ili{tima u mu{koj ko{arci, ènskoj odbojci, mu{kom rukometu itd.);

- brojne humanitarne i druge aktivnosti.

Studentski zbor nastoji pomo}i svakom pojedinom studentu koji nastoji rije{iti svoje nastale probleme, ali postoji samo jedan uvjet za to: obratite nam se, pitajte, interesirajte se za svoja pra-va uz obveze koje morate ispunjavati, budite student u pravom smislu rije~i jer vi ste postali akademski gra|ani samim upisom na visoko u~ili{te. Ni{ta se ne rje{ava silom ve} pravnom pro-cedurom, dijalogom i hijerarhijskim redoslijedom u kojem je Studentski zbor na prvom mjestu i uvijek spreman pomo}i.

Svako dobro u Va{em budu}em akademskom radu, da budete {to bolji i uspje{niji studenti èli Vam Studentski zbor Sveu~ili-{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku!



Ured za studente s invaliditetom

Osijek, Cara Hadrijana b.b.(Sveučilišni campus)


Ured za studente s invaliditetom vode i koordiniraju

Voditelj ureda: Prof. dr. sc. Drago @agar, prorektor za nastavu i studente

Stru~ni suradnik: Damir [pani}, dipl. nov., stru~ni suradnik za studentska pitanja i studente s invalidi-tetom

Vrijeme odre|eno za rad sa studentima: od ponedjeljka do petka od 9.00 do 12.00 sati.



U akademskoj godini 2009./2010. po~eo je s radom Ured za studente s invaliditetom Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, osnovan Odlukom Senata Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera na sjednici 26. svibnja 2008. godine. Nalazi se u Sveu~ili{nom campusu u zgradi na uglu Hadrijanove i Sva~i}e-ve ulice, koju dijeli sa Studentskim zborom Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera.

Ured za studente s invaliditetom prije svega djeluje kao jedin-stveni sveu~ili{ni ured koji studentima s invaliditetom pruà in-formacije i podr{ku u prostorima ureda, te nastoji rje{avati spe-cifi~ne potrebe pojedinih studenata s invaliditetom. Naravno, informacije mogu dobiti i svi oni koji su zainteresirani za studij, a nisu sigurni o svojim pravima i mogu}nostima studiranja na odabranom fakultetu.

Veliki problem budu}ih studenata, ali i onih koji ve} studira-ju, je nepoznavanje vlastitih prava, koja su regulirana ~itavim nizom propisa. Zato je jedna od zada}a ureda prou~avanje za-konske regulative koja odre|uje status osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, da bi se studentima efikasno mogla pruìti i pravna pomo}. Tako|er, ured nastoji putem radionica i eduka-cija senzibilizirati akademsku zajednicu za probleme studenta s invaliditetom.

U svrhu planiranja aktivnosti ured prikuplja informacije o bro-ju studenata s invaliditetom i izra|uje bazu podataka.

Osnovne (temeljne) zada}e Ureda za studente s invaliditetom su:

- pruànje stru~ne pomo}i studentima s invaliditetom za stu-dije koji se izvode na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovim znanstvneo-nastavnim i umjetni~ko-na-stavnim sastavnicama te sustavnim pristupom zadovoljavanja obrazovnih i socijalno-psiholo{kih potreba studenata s invali-ditetom,

- pra}enje potreba studenata s invaliditetom radi pobolj{anja uvjeta smje{taja i studiranja,

- unapre|ivanje me|unarodne suradnje i razmjene studenata s invaliditetom (u suradnji sa Slu`bom za me|unarodnu surad-nju i me|usveu~ili{nu suradnju – Odsjekom za me|unarodne projekte i mobilnost studenata i nastavnika),



- pruànje stru~ne pomo}i pri prijavi i realizaciji projekata do-ma}ih i inozemnih (u suradnji s Uredom za projekte i progra-me Sveu~ili{ta),

- Organiziranje svih vrsta pomo}i studentima s invaliditetom u tijeku studija (pravnu, psiholo{ku pomo}, pomo} u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i sl), te

- osiguravanje kvalitetnog pristupa visokom obrazovanju svim studentima koji zbog bolesti ili o{te}enja (bez obzira na rje-{enje o invalidnosti) imaju te{ko}e u realizaciji svakodnevnih akademskih aktivnosti (uz studente s o{te}enjem vida i sluha te tjelesnom invalidno{}u, uklju~iti i studente s kroni~nim bolestima, psihi~kim poreme}ajima i specifi~nim te{ko}ama u~enja).

Osnovno {to budu}i studenti s invaliditetom trebaju znati je da imaju pravo na prilago|en pristup polaganja ispita dràvne mature, a kandidatima sa 60 postotnim i vi{im invaliditetom omogu}uje se izravan upis na studijske programe na visokim u~ili{tima izvan redovne kvote, pod uvjetom da prije|u bodov-ni prag. Prije|enim pragom se smatraju poloèni ispiti dràv-ne mature koji su uvjet za upis pojedinih studijskih programa. Tako|er, redoviti studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategori-je invalidnosti imaju pravo na izravno mjesto u studentskom domu.

Ured za studente s invaliditetom Sveu~ili{ta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku nastoji osigurati kvalitetniji pristup visokom obrazovanju kroz pristup zadovoljenju obrazovnih potreba stu-denata s invaliditetom i nastojanju pove}anja njihovog broja.

Ured svojim korisnicima jam~i pravo na tajnost svih iznesenih podataka i prije svega po{tuje njihovo pravo na izbor.



Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odsjek za športsku djelatnost

Osijek, Reisnerova 46 a

tel/fax: 031 213 899


Voditelj odjeljka: Dra`en Nik{i}, prof.



Osnovni ciljevi i zada}e Studentskog {portskog saveza su pro-micanje, unapre|enje, omasovljenje i organizirani razvitak {porta na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Temeljne zada}e Odsjeka za {port su:

1. Planirati i programirati razvoj sveu~ili{nog {porta2. Sudjelovati u utvr|ivanju strategije razvoja studentskog {por-

ta na Sveu~ili{tu3. Objedinjavati i uskla|ivati aktivnost ~lanova (Studentskih

{portskih klubova)4. Stvarati uvjete za kontinuiranu studentsku {portsku aktivnost5. Djelovati na pove}anju broja sudionika u sveu~ili{nom {portu6. Organizirati {portska natjecanja i priredbe7. Sura|ivati s drugim studentskim Udrugama i savezima, Hr-

vatskim sveu~ili{nim {portskim savezom i drugim {portskim klubovima i zajednicama

8. Sura|ivati s me|unarodnim studentskim {portskim asocija-cijama

9. Promicati studentski {port putem javnog informiranja

Ekipna i pojedina~na natjecanja Sveu~ili{nog {portskog prven-stva za studentice i studente organiziraju se u sljede}im {porto-vima:

1. mali nogomet2. ko{arka3. odbojka4. rukomet5. {ah6. stolni tenis7. tenis8. plivanje9. kuglanje10. odbojka na pijesku11. biljar

Za {portove koji nisu obuhva}eni Sveu~ili{nim {portskim pr-venstvom Republike Hrvatske organiziraju se posebna dr`avna prvenstva na kojima sudjeluju na{e studentice i studenti prema



financijskim mogu}nostima. Natjecanja se odràvaju u atletici, veslanju, judu, karateu, krosu, aerobiku itd.

Reprezentacije Sveu~ili{ta tijekom akademske godine sudjeluju na Sveu~ili{nom {portskom prvenstvu Republike Hrvatske, eu-ropskim slu`benim natjecanjima i me|unarodnim prijateljskim turnirima.

Sveu~ili{ne ekipe {portskim natjecanjima obiljeàvaju Student-ski dan {porta, Dan Grada Osijeka i Sveu~ili{ni {portski dan.

U pro{loj akademskoj godini postignuti su zavidni rezultati na Sveu~ili{nom {portskom prvenstvu Republike Hrvatske kako slijedi:

1. mjesto u rukometu (studenti)1. mjesto u {ahu (studentice i studenti)1. mjesto u odbojci (studentice)2. mjesto u stolnom tenisu (studentice i studenti)2. mjesto u tenisu (studentice)2. mjesto u rukometu (studentice)3. mjesto u nogometu (studentice i studenti)3. mjesto u ko{arci (studenti)

Na Europskom studentskom rukometnom prvenstvu, odr-ànom na Cipru, reprezentacija Sveu~ili{ta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku osvojila je 8. mjesto.

Na kraju akademske godine izvr{it }e se izbor najbolje studen-tice i studenta {porta{a Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji }e biti nagra|eni priznanjima.

Pozivamo sve studentice i studente {porta{e i sve one koji to èle biti da se uklju~e u rad Studentskog {portskog saveza.



STUDENTSKE STIPENDIJE I NAGRADE

DR@AVNE STIPENDIJE

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta jednom godi{nje raspisuje natje~aj za dodjelu dràvnih stipendija redovitim stu-dentima dodiplomskih studija i naknadi djela tro{kova {kolari-ne studentima poslijediplomskih studija. Mjerila i na~in ostva-rivanja prava na dodjeljivanje dràvnih stipendija utvr|ena su Pravilnikom o dodjeljivanju dràvnih stipendija.

Dràvne stipendije se dodjeljuju:

• osobito nadarenim redovitim studentima• redovitim studentima deficitarnih studija i struka u Republici

Hrvatskoj• redovitim studentima koji }e se nakon zavr{etka studija zapo-

sliti na podru~jima od posebne dràvne skrbi ili na otocima• redovitim studentima – hrvatskim braniteljima iz Domovin-

skog rata, djeci poginulog hrvatskog branitelja iz Domovin-skog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihova djeca

• redovitim studentima s prebivali{tem u Gradu Vukovaru• redovitim studentima – koji su bili smje{teni u domove soci-

jalne skrbi ili kod udomiteljskih obitelji• ostalim redovitim studentima dodiplomskih studija.

Natje~aj za dodjelu stipendija sadrì sve podatke potrebne pri-stupnicima, a osobito: ukupan broj stipendija i vrstu stipendije, visinu stipendije, mjerila za dodjelu stipendija, rokove za pro-vedbu natje~aja te isprave koje se prilaù prijavi.

STIPENDIJE SVEUÎLI[TA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

Stipendije se dodjeljuju najuspje{nijim redovitim studentima, studentima s invaliditetom i studentima vrsnim {porta{ima



Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku po~ev{i od dru-ge godine studija, koji moraju ispunjavati sljede}e Op}e uvjete:

• prosje~na ocjena tijekom studija ne mo`e biti manja od 4,0

• ste~eni uvjeti za upis u vi{u godinu studija sukladno Odluci Senata Sveu~ili{ta o uvjetima upisa u vi{u godinu studija,

• da nisu stariji od 26 godina,

• da nisu korisnici drugih stipendija.

Natje~aj za dodjelu stipendija Sveu~ili{ta objavljuje se na znan-stveno-nastavnim/umjetni~ko-nastavnim sastavnicama Sveu~i-li{ta i INTERNET stranici Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmaye-ra u Osijeku. Odabir pristupnika za dodjelu stipendija vr{i Sve-u~ili{no povjerenstvo za dodjelu stipendija, a popis stipendista potvr|uje Senat Sveu~ili{ta.

OSJE^KA AKADEMSKA ZAKLADA (“DR. ING. CESARE CUSAN”)

Zaklada je utemeljena na Elektrotehni~kom fakultetu u Osi-jeku. Sredstva zaklade iz kojih se ispla}uje pomo} studentima osobno je darovao gospodin dr. ing. Cestare Kusan. Cilj i zada}a Zaklade je da 100 studenata lak{e i uspje{nije studiraju. Pored dodjela stipendija Zaklada je utemeljila i godi{nju nagradu za 5 najboljih studenta tehnike i matematike.

REKTOROVA NAGRADA

Rektor Sveu~ili{ta nagra|uje studente preddiplomskih, di-plomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija znanstveno-nastavnih/umjetni~ko nastavnih sastavnica Sveu~i-li{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rektorova nagrada se dodjeljuje za najbolji seminarski rad, stru~ni rad ili umjetni~-ko djelo studenata radi promicanja studentskog stvarala{tva te kao poticaj u daljnjem studiju. Nagrada se dodjeljuje povodom obilje`avanja Dana Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osi-jeku.

STUDENTSKE

UDRUGE



Udruga studenata – AIESEC Osijek

Gajev trg 7, 31000 Osijek, Hrvatska

Tel/fax: +385 31 22 44 70


web: http://www.aiesec-osijek.hr

Op}e informacije

AIESEC je najve}a me|unarodna organizacija mladih ljudi koja im pomaè u otkrivanju i razvoju svojih liderskih potencijala kako bi imali pozitivan utjecaj na dru{tvo i zajednicu. Od 1948. godine AIESEC djeluje kao nezavisna, apoliti~na, edukacijska organizacija koja promovira dru{tveno odgovorno pona{anje, poduzetni{tvo i liderstvo. AIESEC kao organizacija prepoznaje potrebe modernog trì{ta rada i povezuje kompanije s mladim kvalitetnim ljudima iz internacionalnog okruènja. Prikuplja-mo i regrutiramo top talente sa svih sveu~ili{ta diljem svijeta koji prolaze kroz detaljan proces edukacije sastavljen od edu-kativnih konferencija, rada na projektima, liderskih i menad-`ment pozicija i sl.

AIESEC u Hrvatskoj je osnovan 1953. godine i funkcionira kao mreà od 5 lokalnih odbora: Osijek, Rijeka, Split, Vara`din i Zagreb. ^lanovi AIESEC-a su studenti koji su pored znanja sa fakulteta zainteresirani i za prakti~na znanja i iskustva. Kroz AI-ESEC studenti razvijaju svoju kreativnost i organizacijske spo-sobnosti. To se ostvaruje kroz me|unarodni program stru~ne prakse kao osnovnu djelatnost AIESEC-a kao i kroz organizaci-ju razli~itih dru{tveno korisnih i priznatih projekata, programa i aktivnosti.

AIESEC Osijek lokalni odbor osnovan je 1962. godine, samo godinu dana nakon {to je osnovan Ekonomski fakultet u Osije-ku. Od tada do danas kroz njega je pro{lo preko 350 ~lanova, a trenutno ih broji oko 50 aktivnih ~lanova. Tokom godina bavili smo se razvijanjem svojih ~lanova kroz njihovu dodatnu eduka-ciju, angaìranost oko aktualnih tema te me|unarodnu razmje-nu studenata (kroz slanje na{ih studenata na stru~nu praksu u



inozemstvo, te primanje stranih studenata na stru~nu praksu u doma}e gosp. subjekte).

Prilike u AIESEC-u

AIESEC predstavlja niz mogu}nosti koje privla~e i razvijaju mlade ljude kako bi demonstrirali liderstvo, multifunkcionalne vje{tine, svijest o sebi, u~inkovitost, proaktivnost i sposobnost globalnog razmi{ljanja te rada u razli~itim okruènjima. To iz-dvaja AIESEC-ovce od ostalih studenata i diplomanata. To je AIESEC razlika.

AIESEC iskustvo se sastoji od nekoliko faza:

• Uvod u AIESEC: Prepoznajemo mlade ljude s potencijalom i èljom za razvojem. Dajemo im prilike i okvire za razvoj unutar organizacije.

• Preuzimanje odgovornosti: Upoznavaju}i temelj na{e orga-nizacije dajemo priliku na{im ~lanovima da preuzimaju od-govornost za programe i aktivnosti vezane uz teme i sporna pitanja na{eg dru{tva.

• Vodstvo: Najintenzivniji dio AIESEC iskustva u kojem ~la-novi razvijaju vje{tine i znanja jednog vo|e kroz timski rad voditeljske pozicije.

• Razmjena: Koriste}i me|unarodnu platformu mogu}nosti, na{i ~lanovi mogu dobiti radna, kulturna, poduzetni~ka i dru{tvena iskustva.

• Kretanje ka budu}nosti: Nakon svih navedenih iskustava, mladi ljudi mogu dijeliti svoja znanja i „know how“ u dru{-tvu u koje se uklju~eni, daju}i drugima uvid u dijelove svojeg iskustva.

Kroz AIESEC iskustvo se studentima pruà prilika za me|u-narodnu stru~nu praksu, liderstvo i sudjelovanje u globalnom okruènju za u~enje.

LIDERSKE PRILIKE

U AIESEC-u se fokusiramo na razvoju vje{tina koje su potreb-ne budu}im liderima; poduzetni~ke, kulturolo{ki osjetljive, dru{tveno odgovorne i aktivno u~enje kroz cijeli ìvot.

Vodi tim koji:



• Prodaje programe razmjene studenata tvrtkama;

• Vodi program razmjene vezan uz neki dru{tveni problem;

• Vodi proces regrutacije na sveu~ili{tu;

• Vodi nove ~lanove kroz proces indukcije;

• Organizira edukativnu aktivnost za ~lanove;

• Organizira konferencije.

Budi dio nacionalnog ili me|unarodnog tima koji:

• Vodi AIESEC na 4 do 50 razli~itih sveu~ili{ta;

• Vodi edukaciju, predavanja i treninge na konferencijama za do 300 ljudi;

• Prodaje i rukovodi sa partnerstvima za kompanije i organi-zacije;

• Predstavlja svoju zemlju na AIESEC konferencijama;

• Vodi razvoj nacionalnih strategija za razli~ita funkcijska po-dru~ja.

GLOBALNO OKRU@ENJE ZA UÊNJE

Od virtualnih globalnih rasprava i iskustva u timskom radu, do stotina prilika za sudjelovanje na sastancima, AIESEC vam nudi jedinstveno globalno okru`je za u~enje kako bi istraìli i razvili svoj potencijal. Sudjeluju}i u aktivnostima AIESEC-a, razvijate odre|ene liderske kompetencije koje vam pomaù da pobolj{a-te svoje osobne i profesionalne vje{tine. Te kompetencije se pa-`ljivo prate u organizaciji kroz cijelo va{e iskustvo u AIESEC-u, te na taj na~in moète vidjeti i pratiti svoj razvoj.

RAZVIJ SVOJE LIDERSKE VJE[TINE

Funkcijske vje{tine:

• Prodaja i marketing• Strate{ko planiranje• Ljudski resursi• Ra~unovodstvo• Komunikacija• Menad`ment projekata



Meke vje{tine:

• Vo|enje tima;• Javni nastupi i prezentiranje;• Svjesnost me|ukulturalnih raznolikosti;• Trening i facilitiranje;• U~enje i vje`banje novih jezika.

Me|unarodna razmjena studenata

Me|unarodne prakse su najintenzivnije iskustvo koje AIESEC nudi. Svake godine omogu}avamo priliku za ìvot i rad u stra-noj zemlji za preko 7,500 ~lanova na podru~jima menad`menta, tehnologije, obrazovanja i razvoja.

VRSTE PRAKSE:

• Menad`ment: administracija, financije, ra~unovodstvo, mar-keting, menad`ment

• Razvojne: obi~no u ne-vladinom sektoru, prakse ~esto vezane za razli~ite probleme u dru{tvima u razvoju.

• Tehni~ke: menad`ment i razvoj web-a, softwarea, mreà, baza podataka, te iskustvo rada u elektrotehnici i strojarstvu.

• Edukacijska: razvoj nastavnog plana i programa, podu~avanje i savjetovanje u edukacijskom sektroru.

DETALJI I LOGISTIKA

• Trajanje: 6 tjedana do 18 mjeseci;

• Pla}a pokriva tro{kove ìvota;

• Potrebno je 2 do 7 mjeseci kako bi se prona{la praksa i zavr{io selekcijski proces

I A E S T E

IAESTE (The International Association for the Exchange of Students for Technical Experience), odnosno Hrvatska udruga za me|unarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehni~kih znanosti me|u-narodna je neprofitabilna i nepoliti~ka studentska udruga za razmjenu stude-



nata na stru~noj praksi. Glavni cilj IAESTE je da studentima vi-sokog obrazovanja omogu}i stjecanje radnog iskustva u jednoj od 85 zemalja ~lanica. Ali isto tako, cilj udruge je i {irenje razu-mijevanja i dobre volje me|u ljudima bez obzira na naciju, rasu, vjeroispovijest ili spol.

IAESTE je osnovan 1948. godine na Imperial Collage u Londo-nu. IAESTE Croatia kao samostalna ~lanica djeluje od 16. sije~-nja 1992., kada je primljena u me|unarodnu udrugu IAESTE. Me|utim, IAESTE djeluje na hrvatskim sveu~ili{tima od 1952. godina kada je zapo~eto s radom na Sveu~ili{tu u Zagrebu.

IAESTE Croatia djeluje na pet hrvatskih sve-u~ili{ta: Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Dubrov-nik. Rad udruge na nacionalnoj razini vr{i se preko lokalnih odbora koji djeluju na ovih pet sveu~ili{ta. ^lanovi lokalnog odbora podijelje-ni su u radne grupe: Administracija, Jobraising, Incoming, Outgoing, Commtech, Poslovanje,

Ljetna recepcija i Marketing. Svaka radna grupa preuzima odre-|eni dio rada i odgovornosti u lokalnom odboru. Osnovna djelatnost lokalnog odbora je prikupljanje praksi od hrvatskih tvrtki i do~ekivanje stranih studenata koji dolaze na praksu u Hrvatsku. Razmjena studenata obavlja se po na~elu recipro-citeta, odnosno, koliko praksi skupi lokalni odbor, toliko stu-denata s tog sveu~ili{ta ide na praksu u inozemstvo. Osim ove primarne djelatnosti, lokalni odbor radi na jo{ mnogo projekata u kojima sudjeluju ~lanovi lokalnih odbora IAESTE Croatia, strani studenti koji su u to vrijeme na praksi u Hrvatskoj, ali i ~lanovi drugih lokalnih odbora diljem Europe. Organiziraju se seminari i vikendi edukacijske ili motivacijske prirode, ali i ve}i projekti kao {to su Twinn i Gett u kojima strani studenti i praktikanti imaju priliku vidjeti ljepote na{e regije te upoznati na{u kulturu i obi~aje.

HUMRSPTZ IAESTE CROATIAIstarska 5, 31000 Osijek031/220-629osijek�iaeste.hr



E L S A

ELSA (The European Law Students’ Association) jest najve}a me|unarodna udruga studenata prava i mladih pravnika, uteme-ljena jo{ 1981. g. u Be~u. Osnovali su je studenti prava iz Au-strije, Ma|arske, Poljske i Zapadne Njema~ke. Danas broji 37 dr`ava ~lanica djeluju}i na vi{e od 200 pravnih fakulteta u Europi okupljaju}i vi{e od 25 000 ~lanova. Po svom karakteru ELSA je nepoliti~ka, neovisna i neprofitna udruga sa savjetodavnim statu-som pri UN-u i Vije}u Europe. Bitno je napomenuti da ELSA na podru~ju Republike Hrvatske djeluje od 1992. g. te je punoprav-na ~lanica ELSA-e International. ELSA Hrvatska okuplja lokalne grupe na ~etiri pravna fakulteta - Osijek, Zagreb, Split i Rijeka.

Ciljevi su ELSA-e razvoj, promicanje i unapre|ivanje znanja i komunikacije me|u studentima prava i mladim pravnicima na podru~ju pravnog obrazovanja, stru~nog usavr{avanja i znan-stvenog rada. ELSA njeguje nastojanja za {irenjem znanja i har-monizacijom Europskog prava, pripremaju}i svoje ~lanove za {to bolji rad u uvjetima op}e europske integracije.

Kroz sljede}e aktivnosti ELSA Internacional, ELSA Hrvatska, a tako i ELSA Osijek nastoje ostvariti navedene ciljeve:

• Akademske aktivnosti-AA (izdavanje se ~asopis ELSA SPEL, program studija u inozemstvu, izdavanje periodi~ne publi-kacije “Vodi~ kroz pravne studije u Europi” i uklju~ivanje u natjecanje u pisanju eseja, simulirana sudska su|enja (Moot Court Competition) i pravno istra`iva~ki program.

• Program razmjene studentskih praksi-STEP nudi studenti-ma godi{nje oko 400 praksi u odvjetni~kim tvrtkama, banka-ma i institucijama diljem Europe, SAD-a i Indije.

• Seminari i konferencije-S&C godi{nje organizira vi{e od sto-tinu seminara na me|unarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini okupljaju}i sudionike iz cijelog svijeta.

• Tematski projekti, Me|unarodni fokus program (IFP)• ELSA ONLINE



F I S E C

Tijekom agresije na Republiku Hr-vatsku i grad Osijek 1991. godine, Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet, Osijek, ostao je bez svojih zgrada na Tenjskoj cesti. Djeluju}i na 6 lokacija u gradu, fakultet je nastavio svoj rad, ali je izgubio jedinstvo svo-jih studenata. Vizija o novoj zgradi bila je daleko od ostvarenja, no vizija o zajedni~kom djelovanju studenata po~ela se razvijati. Grupica entuzijasta odlu~ila je stvoriti studentsku organizaciju koja }e okupiti studente.

Kao rezultat toga, 28. travnja 1994. godine osnovano je Udruè-nje studenata prehrambene tehnologije, FESA (Food Enginee-ring Students Association). U velja~i 1996. godine FESA mijenja ime u FISEC (Food Industry Students Association Council)

FISEC Osijek ~lanica je FISEC-a Europe. Svoje djelovanje ostvaruje u Generalnoj skup{tini, Upravnome odboru i 10 ko-ordinativnih grupa.

Udruga FISEC svojim djelovanjem nastoji pribliìti struku, kako novopristiglim studentima, tako svim ostalima zainteresi-ranim za to podru~je.

Me|u najzna~ajnije projekte ubrajaju se VII. Konvencija o pre-hrani, tradicionalna manifestacija koja okuplja studente tehni~-ko-tehnolo{kih i biotehnolo{kih fakulteta Europe te V. Tehno-logijada, tradicionalno {portsko-znanstveno natjecanje studena-ta tehnolo{kih fakulteta Hrvatske.

Ostale aktivnosti FISEC-a su:

• upoznavanju nacionalnih i me|unarodnih institucija s djelat-no{}u FISEC-a,

• podràvanju daljnjeg razvoja uzajamnih odnosa fakulteta (sveu~ili{ta),

• organiziranju razmjene studenata izme|u europskih sveu~i-li{ta i organizacija FISEC

• aktivnom podràvanju razvoja komunikacija izme|u fakulte-ta (sveu~ili{ta) i prehrambenih industrija,

• djelovanju u pobolj{anju uvjeta studiranja,

Udruga

studenata

Prehrambeno-

-tehnološkog

fakulteta



• suradnji sa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu,• suradnji sa svim tehnolo{kim fakultetima u RH redovnim su-

djelovanjem i realiziranjem projekta "Hrvatska tehnologijada",• pra}enju razvoja prehrane i prehrambene industrije kroz saj-

move, seminare, kongrese, tribine i druge aktivnosti u skladu s na{im mogu}nostima.

IFMSA Croatia (dosada CroMSIC) organizacija je studenata me-dicine Republike Hrvatske koja se bavi nacionalnim i me|una-rodnim aktivnostima i usmjerena je ka uzajamnom povezivanju i razmjeni iskustava me|u studentima medicine. IFMSA Croatia je punopravni ~lan IFMSA (International Federation of Medical students’ Associations, tj. Me|unarodna udruga studenata medi-cine). IFMSA je priznata od Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i Ujedinjenih Naroda te broji devedesetak ~lanica.

U Hrvatskoj, na sva 4 Medicinska fakulteta, djeluju podru`nice IFMSA Croati-e, a od 1997. i u Osijeku.

IFMSA Croatia se bavi raznim aktivnostima.

Me|unarodne aktivnosti• razmjena studenata – prihvat stranih studenata i odlazak na{ih

studenata• sudjelovanje na kongresima i radionicama Me|unarodne

udruge studenata medicine• ljetne {kole s tematskim radionicama

Me|unarodni projekti“Utjecaj studija na zdravlje studenata medicine” – slu`beni pro-jekt IFMSA koji se bavi medicinskom edukacijom. Projekt je



zapo~et u Hrvatskoj i pro{irio se u Francusku, Egipat, Njema~-ku, Tursku i Poljsku.

Ostale aktivnosti

• AIDS – jedno od najva`nijih aktivnosti – predavanja, anti AIDS Party, tribine

• Odbor za prevenciju spolno prenosivih bolesti• Odbor za medicinsku edukaciju• Te~aj "Znakovni jezik medicinara"Osim medicine, cilj Udruge je i upoznavanje drugih kultura, zemalja, fakulteta te studiranje medicine na “druga~iji” na~in i stjecanje nezaboravnih iskustava.

EMSA je me|unarodna udruga studenata medicine koja djeluje od po~etka devedesetih pro{log stolje}a. Na Me-dicinskom fakultetu u Osijeku djeluje od 2002. godine. Ista skupina entuzijasta istovremeno je pokrenula i rad Stu-dentske sekcije Hrvatskog lije~ni~kog zbora pa mo`emo govoriti i o dvije udruge, no one imaju iste ~lanove, iste ciljeve, zajedni~ke projekte, voditelje; stoga smo ipak jedna udruga.

Program na{e udruge je koncipiran tako da ~lanove na{e {ire zajednice, na edukativan i mladima pristupa~an na~in, upozna sa problemima vezanim uz njihovo zdravlje te mogu}nostima njihovog spre~avanja. Problemi kojima se mi bavimo nisu samo zdravstvenog karaktera ve} poprimaju i razmjere op}e-dru{tvenog problema. Osim toga, kao studentima me-dicine, cilj nam je u {iroj populaciji stvoriti pozitivne stavove

EUROPSKA MEDICINSKASTUDENTSKA ASOCIJACIJA

OSIJEK

STUDENTSKA SEKCIJA HRVATSKOG LIJEČNIČKOG

ZBORA OSIJEK



prema ostvarenju osnovnih prava na zdravlje i prema kori{tenju zdravstvene za{tite.

Projekti kojima se trenutno bavimo su:

• „BOLNICA ZA MEDVJEDI]E“ – projekt je nastao prije desetak godina u [vedskoj s ciljem smanjivanja straha dje-ce od odlaska lije~niku. Radi se o modelu bolnice u kojoj je studentima medicine povjerena odgovorna uloga lije~nika, a djeci, starosti od 3 do 12 godina, uloga roditelja njihovih bo-lesnih medvjedi}a. Na ovaj na~in djeca u jednoj druga~ijoj ulozi prisustvuju situaciji koja, ve}ini njih, u pravom ìvotu ulijeva nepovjerenje i strah. Djeca se boje onoga {to ne ra-zumiju, stoga student tijekom pregleda medvjedi}a nastoji djetetu objasniti za{to koristi stetoskop, pregledava grlo, pre-pisuje lijek…

Studenti koji sudjeluju u ovom projektu obavezno prije toga moraju pro}i edukaciju o tome kako se pristupa i ophodi s djecom.

• „PEDIJATRIJA-OBITELJ ZA BLAGDANE“ – Djeci je i ovako te{ko boraviti u bolnici, a sigurno je najteè biti od-vojen od obitelji za blagdane - zato je prvi i osnovni cilj ovog projekta „donijeti“ bolesnoj djeci blagdanski ugo|aj, barem na kratko - i to ne samo na osje~ku, nego i na vukovarsku i vinkova~ku pedijatriju. To postièmo: malim, ali slatkim da-rovima, ~itanjem bajki, izradom lutaka i lutkarskog „kazali-{ta“, ukra{avanjem odjela boì}nim dekoracijama.

• „TWINNING PROJECT“ – projekt koji povezuje ~lanove EMSA-e na socijalnoj i kulturnoj razini… Cilj TP-a je na~i-niti ~vrstu mreù EMSA organizacija diljem Europe i stvoriti pozitivan duh i prijateljsko ozra~je unutar organizacije. Cilj ovog projekta je razmijena iskustava te upoznavanje na~ina studiranja, ìvota te kulturnog ìvota studenata u drugim ze-mljama.

• „PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA“ - obuhva}a predava-nja i radionice na teme:

Prevencija bolesti ovisnostiPrevencija raka dojkePrevencija spolno prenosivih bolesti i kontracepcijaAlergijske bolesti – problem dana{njice



^lanovi udruge u dogovoru sa srednjim {kolama, fakultetima i srednjo{kolskim domovima odr`avaju predavanja, radionice i debate na te teme.

• „ZNANJE VJE[TINA“ – Studenti medicine tijekom svog studija pro~itaju brojne knjige, nau~e mnogo teorije, no ne-maju priliku svoje znanje prakti~no primijeniti, mo`da ne svi, ali velika ve}ina njih. Brojni studenti zavr{e fakultet, prime diplomu i prisegnu Hipokratu, a da nikada nisu dali injekciju, intubirali ili {ivali, a kamoli u~inili konikotomiju.

Uporabom najmodernijih tehnika proizvedeni su iznimno realisti~ni modeli, koji pru`aju mogu}nost simulacije gotovo svih situacija u hitnoj medicini te vje`banja postupaka nu`nih za rje{avanje tih situacija. Pomo}u lutaka studenti vje`baju izvoditi sve na~ine pristupa pacijentu u nevolji kojih bi se ina-~e pribojavali.

Pogre{ke su u ovom slu~aju dozvoljene te je iz njih najva`nije izvu}i dobru poruku te na taj na~in mogu vidjeti rezultat svo-jih odluka i postupaka.

• SURADNJA S UDRUGOM „PLAMENA PTICA“ - koja okuplja djecu s posebnim potrebama i njihove roditelje

• Odlasci na studentske kongrese i ljetne {kole

MODUS

Medicinska osje~ka udruga studenata „MODUS“ osnova-na je na osniva~koj Skup{tini 04.05.2007. godine kao lokalna udruga studenata Medicinskog fakulteta Osijek, s ciljem o~uva-nja i promicanja studentskih prava i interesa. Osniva~i udruge su tada{nji studenti II. godine Ivan [tefanac, Du{ko [o{tari}, Antun Previ{i} i Juraj Mark Poje. Za prvog Predsjednika udruge izabran je Ivan [tefanac.

Odmah po osnutku MODUS je kao krovno tijelo na sebe pre-uzeo ure|ivanje i tiskanje studentskog ~asopisa GMO – Glasilo medicinara Osijek. Tako je postavljen temelj na koji }e se, kroz kasniji rad, nadogra|ivati svi ostali projekti i aktivnosti udruge.

Uz izdavanje ~asopisa GMO udruga provodi i brojne projekte od op}edru{tvenog zna~aja usmjerene ka podizanju svijesti o



zdravlju, zdravom na~inu ìvota i prevenciji bolesti, te obuhva-}aju}i njima populaciju od vrti}ke djece do osoba tre}e ìvotne dobi. Tako|er, svjesni ~injenice da studenti medicine trajno teè vlastitom usavr{avanju i stjecanju novih znanja i vje{tina MO-DUS za svoje ~lanove organizira odlaske na razne kongrese i simpozije s podru~ja biomedicine, te na kratka putovanja edu-kativnog karaktera.

Sve studente Medicinskog fakulteta Osijek zainteresirane za pisanje u studentskom ~asopisu GMO ili za sudjelovanje u nekom od ostalih projekata udruge pozivamo da se u~lane u MODUS, te kroz djelovanje u udruzi pomognu dru{tvenoj za-jednici u kojoj ìve, upoznaju nove ljude i steknu dragocjena iskustva koja im itekako mogu koristiti u daljenjem ìvotu.

Libros - Klub studenata knjižničarstva

Klub studenata knji`ni~arstva u Osijeku “Libros” udruga je koju su utemeljili studenti Katedre za knji`ni~arstvo Filozof-skog fakulteta Sveu~ili{ta J. J. Strossmayera u Osijeku u stu-denom 2002. godine. Skra}eni naziv kluba je KSKL, a strani naziv Kluba je Students of Librarianship Club “Libros”. Klub djeluje prema Statutu Kluba. Sjedi{te Kluba je na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta J. J. Strossmayera u Osijeku, pri Katedri za knji`ni~arstvo. Klub posjeduje i slu`beni ìg.

^lanovi su Kluba svi studenti knji`ni~arstva, a bavi se povezi-vanjem i suradnjom s drugim studentskim i sli~nim organiza-cijama na Fakultetu, Sveu~ili{tu te {ire u Hrvatskoj (Biblion iz Zagreba, Zara iz Zadra) i u svijetu, promicanjem knji`ni~arstva kao struke. Sudjeluje u radu Katedre za knji`ni~arstvo Filozof-skog fakulteta Sveu~ili{ta J. J. Strossmayera u Osijeku, u Or-ganizacijskom odboru Me|unarodnog skupa Libraries in the Digital Age – LIDA koji se organizira u suradnji sa Sveu~ili{tem Rutgers u SAD-u, na kojem se svake godine okupljaju stru~nja-ci iz cijele Hrvatske i inozemstva. Osnovni cilj Konferencije je ukazati na promjene i u knji`nicama i drugim informacijskim ustanovama uzrokovane naglim razvojem tehnologije. Stru~-njaci iz cijeloga svijeta na osnovi vlastitih istraìvanja i uo~enih problema raspravljaju o utjecajima promjena i ukazuju na mo-gu}a rje{enja.



Uz podr{ku Katedre za knji`ni~arstvo, ~lanovi Librosa organi-ziraju stru~ne izlete i putovanja vezana uz struku po Hrvatskoj i inozemstvu (BOBCATSSS – Me|unarodni simpozij u organiza-ciji studenata knji`ni~arskih i informacijskih {kola i njihovih pro-fesora i drugih informacijskih stru~njaka; AKM – Arhivi, knji`-nice, muzeji...) te svake godine putuju na sajmove knjiga u Za-greb i Pulu. Mre`ne stranice Kluba dostupne su na www.ffos.hr/libros. Osim stru~nim usavr{avanjem, Klub se bavi i kvalitetnim provo|enjem slobodnog vremena pa su pokrenute i Knjièvne ve~eri u prostorijama Kluba mladih Paklena naran~a Gradske i sveu~ili{ne knji`nice Osijek, na kojima studenti mogu ~itati svoje radove i kasnije ih objaviti na mre`nim stranicama na kojima se mogu na}i i druge korisne informacije za sve studente.

Udruga studenata prava „LEGOS“

Udruga studenata prava „LEGOS“ nezavisna je, nepoliti~na i neprofitabilna studentska organizacija s jednakim {ansama za svakoga. Glavna svrha Udruge je publikacija lista studenata Pravnog fakulteta u Osijeku – Legosa te promoviranje Pravnog fakulteta u Osijeku i njegovih studenata.

Udruga je otvorena za svakog zainteresiranog studenta koji je spreman baviti se izvannastavnim aktivnostima unutar na{e Udruge ili se jednostavno èli kvalitetno druìti!

Osim glavne svrhe i cilja, Udruga se bavi i ostalim djelatnosti-ma: Promicanje interesa studenata Pravnog fakulteta u Osijeku te izno{enje i rje{avanje problematike vezane uz studij u cilju pobolj{avanja i unaprje|enja studiranja; promicanja svijesti o studiranju me|u studentima te zbliàvanje studenata svih godi-na; organiziranje studentskih, sportskih i ostalih aktivnosti; su-radnja sa studentskim i gra|anskim udrugama i organizacijama u cilju me|usobne povezanosti, rada, zajedni~kih interesa i dje-latnosti; suradnja s doma}im i inozemnim udrugama i organi-zacijama u cilju promid`be studenata, studiranja i studentskog ìvota; organizacija i sudjelovanje u druènjima i izmjeni isku-stava s istim ili sli~nim studentskim ili gra|anskim udrugama;



organizacija kratkih i edukativnih studentskih putovanja i izle-ta, organizacija znanstvenih, stru~nih, kulturno-umjetni~kih i drugih programa; organiziranje seminara, znanstvenih skupo-va, radionica, pravnih {kola te pokretanje studentskih projekata iz svih podru~ja pravnih i ostalih dru{tveno-humanisti~kih zna-nosti; popularizacija pravne znanosti i njezinih grana; o~uvanje ugleda i ~asti Pravnog fakulteta u Osijeku i njegovih studenata te o~uvanje ugleda i ~asti Udruge.

Ponos Udruge studenata prava „LEGOS“ jest njezin ~asopis, list studenata prava – Legos. Legos je kvalitetan ~asopis naprav-ljen od strane na{im ~lanova i novinara, uglavnom iz redova studenata na{eg Fakulteta. Tematika ~asopisa bazirana je na na-{em faksu, studiranju na njemu i izvan njega, pravnoj tematici, pravnoj praksi te studentskom ìvotu uop}e. Tako|er sadrì i teme vezane uz doga|aje na Sveu~ili{tu ili u Gradu, teme od povijesnog zna~aja te ostalim slobodnim temama ovisno o istra-ìvanju i aùrnosti na{im novinarima.

Udruga je otvorena za svakog zainteresiranog studenta koji je spreman baviti se izvannastavnim aktivnostima unutar na{e Udruge. Na{ ured nalazi se u drugoj zgradi Pravnog fakulteta u Osijeku (Stjepana Radi}a 17). Moète nas kontaktirati putem telefona (224-500, 224-591) ili preko e-maila: legos�pravos.hr.

PREGLED STUDIJA NA

ZNANSTVENO-NASTAVNIM/

UMJETNIČKO-NASTAVNIM

SASTAVNICAMA PREMA

ZNANSTVENIM PODRUČJIMA



PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI

1.Odjel za matematiku

Preddiplomski studij Diplomski studij

Sveu~ili{ni preddiplom-skistudij matematike

Sveu~ili{ni diplomski studij matematike smjer Financijska i poslovna matematika(Ovisno o interesu studenata postoji mogu}nost pokretanja smjeraMatematika i ra~unarstvo)

Integrirani preddiplomski i diplomski studij

Sveu~ili{ni nastavni~ki studij matematike i informatike

2. Odjel za biologiju


Biologija Biologija i kemija; smjer: nastavni~kiBiologija; smjer: znanstveni

3. Odjel za fiziku


Fizika Fizika i informatika; smjer: nastavni~ki

4. Odjel za kemiju


Kemija Kemija – nastavni~ki smjer



PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI

1. Elektrotehni~ki fakultet

Preddiplomski studij Diplomski studij Stru~ni studij

ElektrotehnikaRa~unarstvo

Elektrotehnika smjerovi: Komunikacije i informatika ElektroenergetikaRa~unarstvo

Elektrotehnika smjerovi: Elektroenergetika AutomatikaInformatika

2. Gra|evinski fakultet


Gra|evinarstvo; smjer: op}i

Gra|evinarstvo; smjerovi: Hidrotehnika,Nosiva konstrukcija,Organizacija tehnologija i menad`ment gra|enja

Gra|evinarstvo; smjer: op}i(redoviti i izvanredni studij)

3. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu


Preddiplomski studij Strojarstvo

Proizvodno strojarstvo; smjerovi:Konstruiranje i razvoj proizvodaLogistika proizvodnjeIn`enjerstvo materijalaStrojarske tehnologije

PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA

1. Medicinski fakultet

Integrirani preddiplomski i diplomski studij Preddiplomski studiji

Medicina SestrinstvoBiomedicinsko laboratorijske tehnologije



PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI

1. Poljoprivredni fakultet


Poljoprivreda; smjerovi: Agroekonomika BilinogojstvoHortikultura Mehanizacija Zootehnika

AgroekonomikaBilinogojstvo; smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Za{tita biljaEkolo{ka poloprivredaMehanizacijaPovr}arstvo i cvje}arstvoVo}arstvo, vinogradarstvo i vinarstvo; smjerovi:Vo}arstvo,Vinogradarstvo i vinarstvoZootehnika; smjerovi: Hranidba doma}ih ìvotinja, Lovstvo i p~elarstvo, Specijalna zootehnika

Agrarno poduzet-ni{tvoBilinogojstvo; smjer: Ratarstvo

Mehanizacija u poljoprivredi

Zootehnika

2. Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet


Prehrambena tehnologija Prehrambeno inènjerstvoZnanost o hrani i nutricionizamProcesno inènjerstvo

PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI

1. Ekonomski fakultet


Poduzetni{tvoEkonomska politika i regionalni razvitak (trenutno u mirovanju)Financijski menand`mentMarketingMenand`mentPoslovna informatikaTrgovina i logistika (trenutno u mirovanju)

Poduzetni{tvoFinancijski menand`mentMarketingPoslovna ekonomija sa smjerovima:

Menand`mentPoslovna informatika

Ra~unovodstvoTrgovina



2. Pravni fakultet

Integrirani preddiplomski i diplomski studij Stru~ni studij

Pravo Upravni studij

3. U~iteljski fakultet

Integrirani preddiplomski i diplomski studij Preddiplomski studij

U~iteljski studij Ranoga i pred{kolskog odgoja i obrazovanja

PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

1. Filozofski fakultet

Preddiplomski studiji Diplomski studiji

Filozofija (dvopredmetni)Pedagogija (dvopredmetni)PsihologijaPovijest (dvopredmetni)Hrvatski jezik i knjièvnost (jednopredmetni i dvopredmetni)Njema~ki jezik i knjièvnost (jednopredmetni i dvopredmetni)Engleski jezik i knjièvnost (dvo-predmetni)InformatologijaMa|arski jezik i knjièvnost(dvopredmetni)

Filozofija (dvopredmetni) smjer: nastavni~kiPedagogija (dvopredmetni)PsihologijaPovijest (dvopredmetni) smjer nastavni~kiHrvatski jezik i knjièvnost (jednopredmetni i dvopredmetni) smjer: nastavni~ki (jednopredmetni i dvopredmetni)Njema~ki jezik i knjièvnost (jednopredmetni i dvopredmetni; smjerovi: nastavni~ki, prevoditelj-ski)Engleski jezik i knjièvnost; smjerovi: nastavni~ki (dvopredmetni), prevoditeljski (jednopredmetni i dvopredmetni)InformatologijaPisana ba{tina u digitalnom okruènju

2. Katoli~ki bogoslovni fakultet u \akovu

Sveu~ili{ni integirirani preddiplomski i dodiplomski studij

Filozofsko-teolo{ki




1. Umjetni~ka akademija

Preddiplomski studiji Diplomski studij

ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST

Glazbena pedagogijaPjevanjeKlavir

Glazbena pedagogijaPjevanje; smjer: solisti~kiKlavir; smjer: solisti~ki

ODSJEK ZA LIKOVNU UMJETNOST

Likovna kultura Likovna kultura

ODSJEK ZA KAZALI[NU UMJETNOST

Gluma i lutkarstvo Kazali{na umjetnost; smjer: Gluma i lutkarstvo


1. Odjel za kulturologiju

Interdisciplinarni studij Kulturologija; smjerovi:

Preddiplomski studiji Diplomski studij

Kulturalni menad`ment Kulturalni menad`mentMedijska kultura Medijska kulturaKnji`ni~arstvo Knji`ni~arstvo

PREGLED BROJA UPISNIH MJESTA


PREGLED BROJA UPISNIH MJESTAPregled broja upisnih mjesta na znanstveno-nastavnim/

umjetni~ko-nastavnim sastavnicama Sveu~ili{ta u Osijeku u akademskoj godini 2011./2012.

Znanstveno-nastavna/ umjetni~ko-nastavna

sastavnica/studij

Broj upisnih mjesta u ak. godini 2011./12.

Redovitistudenti

Izvanrednistudenti

Stranidr`avljani Ukupno

A. SVEU^ILI[NI PREDDIPLOMSKI I INTEGRIRANI STUDIJI

PODRU^JE TEHNI^KIH ZNANOSTI

ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET 200 50 10 260

Preddiplomski studij: Elektrotehnika 115 25 5 145

Ra~unarstvo 85 25 5 115

GRA\EVINSKI FAKULTET 115 0 5 120

Preddiplomski studij Gra|evinarstvo; smjer: op}i 115 0 5 120

STROJARSKI FAKULTET 155 30 5 190

Preddiplomski studij: Proizvodno strojarstvo 155 30 5 190

PODRU^JE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA

MEDICINSKI FAKULTET 120 60 0 180

Sveu~ili{ni integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine 70 0 0 70

Sveu~ilini preddiplomski studij sestrinstva 50 0 0 50

Sveu~ili{ni preddiplomski studij sestrinstva (dislocirani studij u Pregradi)

0 30 0 30



sastavnica/studij


Redovitistudenti

Izvanrednistudenti


Sveu~ili{ni preddiplomski studij Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija

0 30 0 30

PODRU^JE BIOTEHNI^KIH ZNANOSTI

POLJOPRIVREDNI FAKULTET 250 50 20 320

Smjer: Agroekonomika 50 10 4 64

Bilinogojstvo 50 10 4 64

Mehanizacija 50 10 4 64

Zootehnika 50 10 4 64

Hortikultura 50 10 4 64

PREHRAMBENO-TEHNOLO[KI FAKULTET 130 50 5 185

Preddiplomski studij Prehrambena tehnologija 130 50 5 185

PODRU^JE DRU[TVENIH ZNANOSTI

EKONOMSKI FAKULTET 350 120 5 475

Sveu~ili{ni preddiplomski studij 350 120 5 475

PRAVNI FAKULTET 220 100 2 322

Integrirani preddiplom. i diplom. studij Pravo 220 100 2 322

U^ITELJSKI FAKULTET 145 0 0 145

Preddiplom. studij Ranoga i pred{k. odgoja i obraz. OS 35 0 0 35

Integrirani preddipl. i dipl.U~iteljski studij, Osijek 70 0 0 70

Integrirani preddipl. i dipl.U~iteljski studij, Sl. Brod 40 0 0 40



sastavnica/studij


Redovitistudenti

Izvanrednistudenti


PODRU^JE HUMANISTI^KIH ZNANOSTI

FILOZOFSKI FAKULTET 233 0 2 235

Jednopredmetni preddiplomski studiji 95 0 0 95

Hrvatski jezik i knjièvnost 20 0 0 20

Njema~ki jezik i knjièvnost 15 0 0 15

Informatologija 30 0 0 30

Psihologija 30 0 0 30

Dvopredmetni preddiplomski studiji 138 0 2 140

Engleski jezik i knji`.-Njema~ki jezik i knji`. 15 0 0 15

Engleski jezik i knji`.-Hrvatski jezik i knjièvnost 10 0 0 10

Engleski jezik i knji`. - Filozofija 10 0 0 10

Engleski jezik i knji`. - Povijest 10 0 0 10

Engleski jezik i knji`. - Pedagogija 10 0 0 10

Hrvatski jezik i knji`.-Povijest 10 0 0 10

Hrvatski jezik i knji`.-Njema~ki jezik i knji`. 10 0 0 10

Hrvatski jezik i knji`.- Filozofija 15 0 0 15

Hrvatski jezik i knji`.- Pedagogija 10 0 0 10

Njema~ki jezik i knji`.- Povijest 10 0 0 10

Pedagogija-Povijest 10 0 10

Ma|arski jezik i knji`.-Hrvatski jezik i knjièvnost 9 0 1 10

Ma|arski jezik i knji`.-Engleski jezik i knjièvnost 9 0 1 10



sastavnica/studij


Redovitistudenti

Izvanrednistudenti


KATOLI^KI BOGOSLOVNI FAKULTET 50 0 2 52

Sveu~. integrirani Filozofsko-teolo{ki studij 50 0 2 52

UMJETNI^KO PODRU^JE

UMJETNI^KA AKADEMIJA 35 0 7 42

preddiplomski studij Glazbene pedagogije 10 0 2 12

preddiplomski studij Klavira 1 0 1 2

preddiplomski studij Pjevanja 2 0 0 2

preddiplomski studij Glume i lutkarstva 10 0 2 12

preddiplomski studij Likovne kulture 12 0 2 14

PODRU^JE PRIRODNIH ZNANOSTI

ODJEL ZA MATEMATIKU 85 0 1 86

Sveu~ili{ni preddiplomski studij Matematika 55 0 1 56

Sveu~ili{ni nastavni~ki Matematika-informatika 30 0 0 30

ODJEL ZA BIOLOGIJU 45 0 0 45

Preddiplomski studij Biologija 45 0 0 45

ODJEL ZA FIZIKU 40 0 1 41

Preddiplomski studij Fizika 40 0 1 41

ODJEL ZA KEMIJU 40 0 5 45

Preddiplomski studij Kemija 40 0 5 45



sastavnica/studij


Redovitistudenti

Izvanrednistudenti


INTERDISCIPLINARNO PODRU^JE ZNANOSTI

ODJEL ZA KULTUROLOGIJU 60 30 0 90

Interdisciplinarni preddiplomski studij Kulturologija 60 30 0 90

smjerovi: Kulturalni menad`ment 20 10 0 30

Medijska kultura 20 10 0 30

Knji`ni~arstvo 20 10 0 30

Ukupno sveu~ili{ni preddiplomski i integrirani 2273 490 70 2833

B. STRU^NI STUDIJI

PODRU^JE TEHNI^KIH ZNANOSTI

ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET 150 50 0 200

Stru~ni studij Elektrotehnika, Osijek (svi smjerovi) 150 50 0 200

GRA\EVINSKI FAKULTET 55 60 5 120

Stru~ni studij Gra|evinarstvo; smjer: op}i, Osijek 55 60 5 120

PODRU^JE BIOTEHNI^KIH ZNANOSTI

POLJOPRIVREDNI FAKULTET 95 40 16 151

Smjer: Agrarno poduzetni{tvo 30 10 4 44

Bilinogojstvo smjer: Ratarstvo 30 10 4 44

Mehanizacija u poljoprivredi 15 10 4 29

Zootehnika 20 10 4 34



sastavnica/studij


Redovitistudenti

Izvanrednistudenti


PODRU^JE DRU[TVENIH ZNANOSTI

EKONOMSKI FAKULTET 160 340 0 500

Stru~ni studij, Osijek: Ra~unovodstvo 80 50 0 130

Stru~ni studij, Osijek:Trgovina 80 50 0 130

Stru~ni studij, Vara`din: Ra~unovodstvo 0 240 0 240

PRAVNI FAKULTET 120 50 0 170

Stru~ni: Upravni studij, Osijek 120 50 0 170

Ukupno stru~ni studiji 580 540 21 1141

SVEUKUPNO SVEU^ILI[TE 2853 1030 91 3974

Obilježavanje 14. SMOTRE Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku potpomogli su:

• Osječko-baranjska županija

• Virovitičko-podravska županija

• Grad Osijek

• Grad Vinkovci

vodic za studente 11/12

Documents