vodiČ za investiciona ulaganja 2015
TRANSCRIPT
VODIČ ZA INVESTICIONA ULAGANJA 2015KANTON SARAJEVO - UGODNO MJESTO ZA RAD I ŽIVOT
Bosna i Hercegovina / Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede
VODIČ ZA INVESTICIONA ULAGANJA 2015KANTON SARAJEVO - UGODNO MJESTO ZA RAD I ŽIVOT
Uvodna riječ
Vodič za investiciona ulaganja na području Kantona Sa
rajevo namijenjen je za pružanje aktuelnih informacija
svima koji žele ulagati u Kanton Sarajevo, ali i poduze
tnicima i institucijama koje pružaju potporu potencija
lnim investitorima.
Na narednim stranicama predstavili smo osnovne
činjenice i podatke o Kantonu Sarajevo, zašto i kako inve
stirati u Kantonu Sarajevo, prednosti ulaganja u Kanton
Sarajevo, potencijale za investiranje, poslovne zone, pri
vredne pokazatelje, mogućnosti za razvoj poslovanja i
investiranje,kaoi pregledinstitucija od kojih se mogudo-
biti podaci za investiranje na području Kantona Sarajevo.
Kanton Sarajevo je najrazvijeniji Kanton Federacije
Bosne i Hercegovine (FBiH), značajno područje ko
ncentracije ekonomskih potencijala (obrazovana ra
dna snaga, zaposlenost) i visokoprofitabilnih djelatnosti
(finansijske usluge, saobraćaj i veze, industrija, turizam,
trgovina..). Sarajevo je administrativno-politički, pri
vredni, finansijski, obrazovno-naučno-istraživački,
kulturni, zdravstveni centar, olimpijski grad i sjedište
najvažnijih međunarodnih institucija i organizacija koje
djeluju u Bosni i Hercegovini (BiH). Međunarodna po -
rota koju su činili predstavnici Evropskog parlamenta,
Vijeća Evrope i Evropske komisije, izabrali su Kanton Sa
rajevo za Evropski region 2006. godine.
Sarajevo, kozmopolitska metropola u srcu Evrope, po
znato je po bogatoj kulturnoj baštini i izuzetnoj ljepoti.
To je dinamično biznis čvorište između Istoka i Zapada,
grad otvoren za sve dobronamjerne ljude, grad života
i prosperiteta koji je oduvijek osvajao ljude ne samo
kao turističko odredište, nego i kao prestižno mjesto
za život. To je grad Međunarodnog film festivala, mani
festacija kao što su Sarajevska zima, Baščaršijske noći,
Sarajevski dani poezije, Jazz festival, međunarodni
sportski događaji...
Pozivamo investitore iz cijelog svijeta da dođu u Bo
snu i Hercegovinu, na njeno najveće tržište otvoreno za
ulaganja u svim poslovnim i industrijskim sekotorima
- Kanton Sarajevo. Dobro došli u Kanton koji osigurava
ekonomsku, kulturnu i socijalnu atraktivnost, razvoj i
kvalitet života svih građana.
Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo u punom ka
pacitetu stavlja se na raspolaganje domaćim i stranim
investitorima, i onima koji to žele postati, kako bismo
zajednički radili na aktivnom poticanju lokalne ekono
mije u cilju održivog ekonomskog razvoja zajednice i
šire.
Dr Muharem Šabić, Ministar
Uvijek je pravo vrijeme za započeti biznis u Kantonu Sarajevo
SadržajI ADMINISTRATIVNO-TERITORIJALNO UREĐENJE BOSNE I HERCEGOVINE 12
II KANTON SARAJEVO 14
01. Organizacija vlasti u Kantonu Sarajevo 26
02. Resursi i poslovni sektori u Kantonu Sarajevo 27
03. Mjesta koja treba posjetiti u Kantonu Sarajevo 32
PRAVNI OKVIR ZA INVESTIRANJE 39
01. Zašto, ko, kako i na koji način može ulagati? 39
02. Kako osnovati privredno društvo (preduzeće) u Kantonu Sarajevo i kako ulagati a da se ne osniva preduzeće 44
03. Partnerstvo javnog i privatnog sektora u Kantonu Sarajevo 46
IV POSTUPAK DODJELE ZEMLJIŠTA I DOZVOLA ZA GRAĐENJE
01. Uređenje zemljišta i odobravanje građenja
47
47
02. Pravo vlasništva i pravo korištenja na građevinskom zemljištu 52
03. Dodjela gradskog građevinskog zemljišta 53
04. Dodjela gradskog građevinskog zemljišta, izdavanje urbanističke saglasnosti, odobrenje za građenje, upotrebne
dozvole i upis prava vlasništva 54
05. Prava stranaca u pogledu raspolaganja građevinskim zemljištem 54
V FISKALNI OKVIR POSLOVNOG SEKTORA
01. Carine
02. Porezi
55
55
VI POGODNOSTI KOD INVESTIRANJA
VII CIJENE KOMUNALNIH USLUGA ZA PRAVNE SUBJEKTE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
VIII SPORAZUMI NA SNAZI U BIH
01. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
IX SANSE ZA INVESTIRANJE - INDUSTRIJSKE ZONE, SLOBODNE ZONE
X KONTAKT PODACI RELEVANTNIH INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA
57
59
61
66
66
02. Sporazum o slobodnoj trgovini 66
03. Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 66
04. EFTA 67
05. Sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja 67
68
102
BOLJI
ŽIVOTPROSPERITETNA
BUDUĆNOST
Za bolji život sutra, odlučuje se danas.
Najrazvijeniji kanton u FBiH
Bogatstvo nezagađenih prirodnih resursa
Kanton Sarajevo - Evropski region 2006
Sarajevo kao 43. najugodniji grad za život u svijetu (Lonely Planet 2006. godina)
2009. Lonely Planet Travel Guide svrstava Sarajevo među top 10 gradova na svijetu koje svakako treba posjetiti
"Eurotrip"je u aprilu 2011. svrstao Sarajevo, Veneciju, Amsterdam, Granadu i Berlin među pet najunikatnijih gradova Evrope.
Prema "Eurotripu", Sarajevo je dinamičan i realističan grad u kojem su kultura i religija čvrsto povezani kao izvor snage i
jedinstva
National Geographic je svrstao BiH u deset najboljih destinacija u 2012. - osim svjetskih destinacija za rafting, planinarenje,
skijanje i ostale sportove, BiH je izabrana po najboljim stazama za planinski biciklizam
Međunarodni aerodrom Sarajevo proglašen je najboljim evropskim aerodromom u svojoj kategoriji (do 1 milion putnika)
u 2005.
Sarajevo - Olimpijski grad 1984.
10
Najveći obrazovni centar u BiH (državne, privatne i strane obrazovne institucije)
EPAS (Educational plannig and Assessment System - Sistem za planiranje, obrazovanje i evaluaciju), Webometrics Ran
king pozicionirao je 2011. Ekonomski fakultet u Sarajevu na 390. mjesto od ukupno 1000 svjetskih univerziteta
Visokoobrazovani stručnjaci i kvalificirana radna snaga
Manifestacije - Međunarodni teatarski festival MES Sarajevo (festival malih i eksperimentalnih scena), Sarajevska zima,
Baščaršijske noći, Film festival, Sarajevski dani poezije, Jazz festivala
Nagrade Oskar, Zlatni medvjed itd., dodijeljene za filmske proizvode mladih Sarajlija promovirali su Sarajevo i BiH u sam
vrh industrije u Evropi i svijetu ^
11
Povoljni uslovi za ruralni razvoj
Industrijska tradicija
Razvijeno zanatstvo i uslužni obrti
Sigurno okruženje, blizina tržišta (susjedne zemlje i zemlje EU)
Atraktivna politika koncesija
Zakon o javno-privatnom partnerstvu
Moguća privredna saradnja sa partnerima iz inozemstva na projektima iz oblasti:
proizvodnja hrane i pića, tekstilne industrije, prerade drveta i proizvoda od drveta, automobilske industrije,
metaloprerađivačke industrije, industrije hemijskih i farmaceutskih proizvoda, energetske efikasnosti i obnovljivih
izvora energije, bankarskog i finansijskog sektora, turizma (kulturno historijski turizam, planinski turizam, kongresni
turizam, zdravstveni, vjerski turizam), građevinarstva i projektovanja, prometa i komunikacija; informaciono komuni-
kacijskoh tehnologija...
12
ADMINISTRATIVNO-TERITORIJALNO UREĐENJE BOSNE I HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina je smještena u jugoistočnoj
Evropi, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. To
je stoljećima multikulturalna zemlja sa raznolikim kra
jolicima i višestoljetnom poviješću, područje na kojem
su se različite kulture i ljudi iz cijelog svijeta susreta
li i upoznavali, poslovali i razmjenjivali ideje. Način
življenja u Bosni i Hercegovini duboko je utkan u tradici
ji, bogatom kulturno-historijskom naslijeđu i prirodnim
ljepotama. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva enti
teta: Federacija BiH i Republika Srpska i Distrikta Brčko.
Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset ka
ntona (koji se administrativno dijele na općine) a to su
Unsko-sanski, Posavski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski,
Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Hercegovačko-
neretvanski, Zapadno-hercegovački, Sarajevski i
Livanjski kanton (Kanton 10). Republika Srpska se ad
ministrativno dijeli na regije (Banja Luka, Doboj, Bijelji-
na, Pale i Trebinje), a regije se dalje dijele na općine.
Slika 1. Karta Bosne i Hercegovine sa nacrtanom
međuentitetskom linijom
(http://bs.wikipedia.org)
J FEDERACIJA BIH
] I.Unsko-sanshikanton ] 2. Posavski kantor I 3. Tuzlanski karton I 4. Zeničko-dobojski kanton I &. Bosansko-podrinjski kanton 1 6. Srednjobosanski kanton ] T. Hercegovačko-neretvarskI kanton ] S. Zapadno-hercegovački kanton ‘ L Kanton Sarajevo
■ 10. Livanjski kanton
EU REPUBLIKA SRPSKA
I DISTRIKT BRČKO
Sika 2. Kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine
(http://www.euraxess.ba/bs/?sec=14)
13
Službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski. Engleski
jezik je u širokoj upotrebi. Novčana jedinica u Bosni i
Hercegovini je konvertibilna marka (KM). Oznaka valu
te je BAM. Kurs konvertibilne marke direktno je vezan
za Euro, i prema kursu 1 KM je 0,511293 Eura, odnosno 1
Euro je 1,955830 KM. Kurs konvertibilne marke je fiksan
i nije se mijenjao u odnosu na Euro.
Monetarnu politiku u Bosni i Hercegovini formuliše,
usvaja i kontroliše Centralna banka Bosne i Hercegovine
koja upravlja monetarnom politikom putem Currency
Board aranžmana.
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federaci
je BiH, kao i državni, regionalni i evropski centar. To je
grad ugodnog življenja. Gradovi u Bosni i Hercegovini
poznati su po arhitektonskoj baštini čije znamenito
sti se nalaze na UNESCO-ovoj listi svjetskih vrijednosti,
po muzejima, pozorištima, kinima i galerijama. Veliki je
broj kulturnih događaja uključujući koncerte, predsta
ve, opere, izložbe te međunarodne festivale kao što su
Sarajevo film festival, MESS, Jazz Fest, festival Sarajevska
zima, Baščaršijske noći itd.
Gradsko jezgro je prostor koncentracije administra
tivnih objekata, predstavništava svjetskih kompanija,
ambasada, finansijskih institucija, banaka, konsalting i
projektantskih kuća, trgovina, ugostiteljskih objekata.
Službeni naziv: Bosna i Hercegovina (skraćenica BiH)
Glavni grad: Sarajevo
Geografski položaj:
Jugoistočna Evropa, graniči sa Hrvatskom
(932km), Srbijom (312km) i Crnom Gorom
(215km)
Veći gradovi u BiH: Banja Luka, Bihać, Mostar, Tuzla, Zenica
Površina: 51.209 km2
Stanovništvo: 3.8 miliona
Religije:Muslimani (44%), Pravoslavni kršćani (32%),
Rimokatolici (17%), Ostale (7%)
Konstitutivni
narodi:Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali
Službeni jezici: Bosanski, Srpski i Hrvatski
Teritorijalno-
administrativno
uređenje:
Dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i
Brčko distrikt BiH
Političko uređenje:
BiH je uređena kao parlamentarna demokratija:
dva doma Parlamenta (Predstavnički dom i Dom
naroda), tročlano rotirajuće Predsjedništvo, Vijeće
ministara i Ustavni sud
BDP: 13.9milijardi eura (2014)
BDP po glavi
stanovnika:3.642eura (2014)
Valuta:Konvertibilna marka (BAM-službena skraćenica;
KM-svakodnevna upotreba)
Kurs: 1 EUR = KM 1.95 (fiksni kurs)
Reljef:
BiH, pretežno je planinska zemlja s dinarskim
planinama s najvišom tačkom na planini Maglić
od2.387m. Na sjeveru, rijeka Sava oblikovala
je plodnu dolinu koja je i najveće ravničarsko
prostranstvo ispresijecano niskim planinama.
Južni dio zemlje krškog je reljefa, s izlazom
na Jadransko more na jugozapadu s 23 km
morske obale.
Klima:Planinska, umjereno-kontinentalna i
mediteranska
Geografska širina/
dužina:44 N, 18 E
Vremenska zona: Centralno-evropsko vrijeme CET (GMT + 1 h)
Internet domena: .ba
Međunarodni
pozivni broj:+387
Tabela 1. Ukratko o BiH
www.fipa.gov.ba
14
KANTON SARAJEVO
Kanton Sarajevo je najrazvijeniji kanton u FBiH.
Područje Kantona Sarajevo obuhvata područja općina
Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo,
Stari Grad, Trnovo i Vogošća. U Kantonu Sarajevo općine
Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad
Sarajevo, jedinicu lokalne samouprave.
Na području Sarajeva nalaze se mnogobrojni objek
ti od velikog značaja, prirodne znamenitosti, vrijedni
šumski i nešumski ekositemi, objekti kulturno-histo-
rijskog značaja, geomorfološki i hidrološki spomenici,
sportsko-rekreaciona područja i termalna lječilišta. Pri
rodna obilježja daju Kantonu karakter autentičnosti,
reprezentativnosti, raznolikosti, pejzažno prostorne vri
jednosti koje imaju veliki naučno-vaspitno-obrazovni,
kulturno prosvjetni, socijalno-ekonomski, razvojni,
ekološki značaj i funkciju.
Kulturno, prirodno i historijsko naslijeđe Sarajeva je
jedno od najzanimljivijih na Balkanu. Samo je neko
liko mjesta na svijetu sa džamijama, pravoslavnim i
katoličkim crkvama i sinagogom na udaljenosti od de
set minuta jedna od druge. Geoprometni položaj Ka
ntona Sarajevo zauzima centralnu poziciju u Bosni i He
rcegovini. Povoljan geografski položaj Sarajeva određen
je djelovanjem prirodnih elemenata i društvenih fakto
ra. Prirodni faktor je imao dominantan uticaj da ovaj
prostor bude čvorište puteva, sa naizmjeničnom prom
jenom važnosti pojedinih pravaca u zavisnosti od tre
nutnih društvenih događanja. Sarajevo je na sjeveru
dolinom rijeke Bosne povezano sa Srednjom Evropom,
a dolinom rijeke Neretve sa Jadranskim morem i Medi
teranom na jugu.
Dolinom rijeke Lašve i Vrbasa povezano je sa Zapa
dnom Evropom, a dolinama rijeka Miljacke i Prače sa
Istočnom Evropom. Ovim prirodnim koridorima da
nas prolaze putne komunikacije kako drumske tako i
željezničke. Koridor Vc integriše Bosnu i Hercegovinu,
odnosno Kanton Sarajevo u svjetske saobraćajne toko
ve. Međunarodne autobusne linije također povezuju
Kanton Sarajevo sa mnogim gradovima svijeta.
Sarajevo - Brčko (Riječna luka na rijeci Savi,184 km
BiH)
Sarajevo - Doboj (najveće željezničko čvorište
u BiH)148,5 km
Sarajevo - Banja Luka 187,4 km
Sarajevo - Tuzla 121,77 km
Sarajevo - Mostar 129,9 km
Sarajevo - Zagreb 402,44 km
Sarajevo - Split 297,8 km
Sarajevo - Dubrovnik 235,08 km
Sarajevo - Ploče (Morska luka na Jadranskom198 km
moru, Hrvatska)
Sarajevo - Beograd 295,55 km
Sarajevo - Ljubljana 540,48 km
Sarajevo - Podgorica 229,3 km
Sarajevo - Beč 775,52km
Sarajevo Budimpešta - (Mađarska) 558,2 km
Sarajevo - Istanbul 1159,22 km
Sarajevo - Prag 1055,98 km
Sarajevo - Berlin 1474,6 km
Sarajevo - Kopenhagen (Danska) 1873,47 km
Sarajevo - Rim (Italija) 848,57 km
Sarajevo Centar - Sarajevski aerodrom 12,9 km
Tabela 2. Cestovna udaljenost Sarajeva od relevantnih lokacija u km
15
Slika 3. Kanton Sarajevo - mjesto susreta različitih kultura, religija i tradicija
16
Međunarodni aerodrom Sarajevo je 2005. godine
proglašen najboljim aerodromom u Evropi do jedan
milion putnika. Vazdušni saobraćaj povezuje Kanton
Sarajevo sa cijelim svijetom. Aerodrom je samo 20 mi
nuta udaljen od centra grada.
Grad je dobro povezan autobusima, trolejbusima, tra
mvajima, ali se mogu koristiti i taksi usluge ili je moguće
iznajmiti automobil.
Sarajevo pripada jednom od najviših planinskih regiona
Bosne i Hercegovine i nalazi se na nadmorskoj visini od
511 metara. Potpuno ga okružuju planine koje dosežu i
2000 metara visine: Bjelašnica, Jahorina, Igman, Treska-
vica i Trebević.
Kanton Sarajevo karakterišu dva klimatska tipa. Do 600
m nadmorske visine vlada kontinentalna klima, dok
je iznad te visine zastupljen kontinentalno-planinski i
alpski tip klime. Pojedini dijelovi Kantona su pogodni
za određene aktivnosti, kao što su planinski dijelovi za
zimsku rekreaciju i turizam, gradski dio za stanovanje,
južni dijelovi za proizvodnju hrane. Kroz Sarajevo od
istoka prema zapadu protiče rijeka Miljacka, čije obale
su oplemenjene drvoredom i urbanim zelenilom. Na
Miljacki se nalazi više desetina mostova među kojima su
najpoznatiji: Kozija ćuprija, Šeher-Ćehajina ćuprija, Ca
reva ćuprija, Latinska ćuprija (Principov most), Ćumurija
most, Drvenija most, Čobanija most, Ajfelov most, Most
Suade i Olge (Vrbanja most) Bosmalov most^
U Sarajevu se nalaze muzeji, Narodno pozorište Bosne
i Hercegovine, osnovano 1919. godine, Pozorište mla
dih, kao i druge kulturne institucije: Vijećnica, Bošnjački
institut-privatna biblioteka i umjetnička zbirka sa fo
kusom na bosansku historiju, biblioteke grada Saraje
va, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Baščaršija
- stari trgovački centar iz doba Otomanskog Carstva,
Gazi Husrev-begova džamija, Careva džamija, Ferhadi-
ja džamija, Ali-pašina džamija, Morića Han, Sahat kula,
Stara pravoslavna crkva, Pravoslavna Crkva Rođenja
Presvete Bogorodice, Katolička katedrala Srca Isusovog,
Sinagoga, neolitsko arheološko nalazište u Butmiru,
Rimski most, vodopad Skakavac^
Šetnja kroz stari dio Sarajeva-Baščaršiju je šetnja
kroz prošlost grada. Od otomanskih kvartova sa
poslastičarnicama, ćevabdžinicama, kafanama i zana
tskim radnjicama, do administrativnog i kulturnog ce
ntra iz doba Austro-ugarske, Sarajevo obuhvata sve na
jbolje iz oba perioda. U Sarajevu ljudi imaju vremena za
obitelj i prijatelje, i često se ovdje kaže da se vrijednost
čovjeka ne mjeri materijalnim dobrima već prijateljima.
17
Slika 4. Panorame Sarajeva
18
Osnovni podaci o Kantonu Sarajevo
Gi^ad Šaraj e^■oi-MA-lU^AU
UTNIAT4-™3IG*UD
2014. gfKiina
T..^rrv^Jlt±r.T3 miMJfl
ju [ruLcn
Slika 5. Osnovni podaci o Kantonu Sarajevo
Federalni zavod za programiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014
Osnovni podaciPovršina u km^; 1.276,9
Općir-e: 9
Naseljena mjesta; 244Stanovništvo; 444.851
Prirodni priraštaj; 346
Gustina naseijenosli; 348,4Noto plaća J KM; 1.036
Poroski prihocfi u mi. KM; 105
Poroski prihocS P/C u KM 236izvoz J mil. KM 918
Uvoz u mii. KM 3.392
investicije u mi. KM 1.213
19
ElementiFederacija BiH Kanton Sarajevo Učešće Kantona u FBiH
2013 2014 2013 2014 2013 2014
Površina u km2 26.109 26.110 1.267 1.267 4,9 4,9
Stanovništvo (prisutno) u
hilj. (procj. sred. god.)2.337 2.337 443 445 19,0 19,0
Poreski prihodi u mil. KM 262 283 96 105 36,6 37,1
Industrijska proizvodnja -
indeks107,4 100,1 99,3 99,2 22,4 22,4
Izvoz robe - u mil. KM 5.548 5.779 916 918 16,5 15,9
Uvoz robe - u mil. KM 9.833 10.354 3.546 3.392 36,1 32,8
Pokrivenost uvoza izvozom
u %56,4 55,8 25,8 24,9 45,7 44,6
Trgovinski bilans u mil. KM
(deficit)-4.285 -4.575 -2.630 -2.775 61,4 60,7
Zaposlenost - prosjek 435.113 443.587 122.862 125.184 28,2 28,7
Radno sposobno
stanovništvo (15-64)1.605.813 1.611.718 299.970 301.456 18,7 18,7
Radna snaga - broj 827.055 835.852 195.355 196.599 23,6 23,5
Stepen zaposlenosti u % 27,1 27,5 41,0 41,5 150,6 153,7
Stepen aktivnosti u % 51,5 51,9 65,1 65,2 126,5 125,6
Nezaposlenost - broj sa
stanjem 31.12.391.942 392.265 72.493 71.415 18,5 18,2
Stepen nezaposlenosti u % 47,4 46,9 37,1 36,3 78,3 77,3
Plata - prosječna u KM 835 833 1.029 1.036 123,2 124,4
Penzija - prosječna u KM 347 365 417 440 120,2 120,5
Broj penzionera 388.676 394.900 84.655 85.768 21,8 21,7
Broj poslovnih subjekata 101.320 101.475 26.425 25.721 26,1 25,3
Ostvarenje investicije u
nova stalna sredstva u mil.
KM
3.081 3.315 1.128 1.213 36,6 36,6
Stepen investiranja 18,2 19,3 18,4 19,5 101,2 101,2
Tabela 3. Osnovni indikatori razvoja FBiH i Kantona Sarajevo
Federalni zavod za programiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014
20
■------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
KantonStanovništvo
(prisutno)GDP u hilj. KM
GDP/PC u KM (po
glavi stan.)
GDP/PC u KM (po glavi
stan.) FBiH = 100
Unsko - sanski 287.361 1.269.827 4.419 60,2
Posavski 38.669 223.077 5.769 78,6
Tuzlanski 499.144 2.676.929 5.363 73,0
Zeničko-dobojski 397.813 2.436.695 6.125 83,4
Bosansko-podrinjski 32.390 226.509 6.993 95,2
Srednjobosanski 252.573 1.304.147 5.163 70,3
Hercegovačko - neretvanski 224.029 1.888.180 8.428 114,8
Zapadno - hercegovački 81.527 497.634 6.104 83,1
Kanton Sarajevo 444.851 6.207.821 13.955 190.0
Kanton 10 78.365 428.995 5.474 74,5
Federacija BiH 2.336.722 17.159.815 7.344 100,0
Tabela 4. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima u 2014. godini
Federalni zavod za programiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2014
Općine
Brojpreduzeća
Ukupno Pravna licaU sastavu pravnih
licaFizička lica obrtnici
Centar 6.567 4.372 1.475 2.195
Hadžići 817 377 257 440
Ilidža 3.665 2.303 1.142 1.362
Ilijaš 672 294 190 378
Novi Grad 5.024 2.575 1.363 2.449
Novo Sarajevo 4.729 2.987 1.164 1.742
Stari Grad 3.186 1.468 616 1.718
Trnovo 126 42 32 84
Vogošća 935 529 312 406
Kanton Sarajevo 25.721 14.947 6.551 10.774
Federacija BiH 101.475 51.875 27.840 49.600
Tabela 5. Struktura poslovnih subjekata u Kantonu Sarajevo za 2014. godinu po općinama
FZS, Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014
21
Pravne osobeDijelovi pravnih
osobaObrt
Ukupno 14.947 6.551 10.774
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 88 15 396
B Vađenje ruda i kamena 17 2 2
C Prerađivačka industrija 974 247 1.583
D Proizvodnja i snabdjevanje/opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija52 2 3
E Snabdjevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša49 43 4
F Građevinarstvo 727 55 426
G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala4.021 3.327 2.189
H Prijevoz i skladištenje 389 225 1.529
I Djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja
hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo)392 550 1.757
J Informacije i komunikacije 575 50 211
K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 157 261 39
L Poslovanje nekretninama 337 38 33
M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 1619 97 958
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 462 178 204
O Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osigur. 313 116 -
P Obrazovanje 284 98 43
Q Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 269 110 282
R Umjetnost, zabava i rekreacija 1.034 576 83
S Ostale uslužne djelatnosti 3.160 561 1.030
T Djelatnosti domaćinstva kao poslodavca; djelatnosti
domaćinstva koja proizvode različita dobra i obavljaju
različite usluge za vlastite potrebe
- - 2
U Djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa 28 - -
**KD-Klasifikadja djelatnosti
Tabela 6. Registrirani poslovni subjekti u prema područjima kvalif. djelatnosti BiH 2010, stanje 31.12.2014.
Kanton Sarajevo u brojkama 2015, Federalni zavod za statistiku
22
■------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
KantonVrijednost u hilj.KM Indeks 2014/2013
Pokrivenost
uvoza izvozom
u %
Trgovinski
bilans (deficit)
u hilj. KMIzvoz Uvoz Izvoz Uvoz
Unsko - sanski 224.207 293.580 106,5 105,1 76,4 -69.373
Posavski 90.946 129.593 101,1 103,6 70,2 -38.648
Tuzlanski 1.127.712 1.398.583 109,6 110,3 80,6 -270.871
Zeničko-dobojski 1.667.912 1.613.576 103,9 108,0 103,4 54.336
Bosansko-podrinjski 136.183 100.888 112,5 114,4 135,0 35.295
Srednjobosanski 579.077 815.613 108,8 109,2 71,0 -236.536
Hercegovačko -
neretvanski552.268 996.709 83,2 89,9 55,4 -444.441
Zapadno - hercegovački 398.466 1.148.064 133,7 113,3 34,7 -749.598
Kanton Sarajevo 917.503 3.692.006 100,1 104,1 24,9 -2.774.503
Kanton 10 79.334 148.021 98,3 90,6 53,6 -68.687
Federacija BiH 5.778.901 10.353.991 104,2 105,3 55,8 -4.575.090
Tabela 7. Vanjsko trgovinska razmjena po Kantonima u 2014. godini
Uprava za indirektno oporezivanje BiH, posredovanjem Agencije za statistiku BiH; Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014, Federal
ni zavod za programiranje razvoja
23
Izvoz Uvoz Saldo trgovinskog bilansaPokrivenost uvoza izvozom
%
2013 2014 2013 2014 2013 2014 2013 2014
915.446 917.503 3.541.305 3.692.006 -2.625.859 -2.774.503 25,85 24,85
IZVOZ I UVOZ PO PODRUČJIMA KD - PROIZVODNI PRINCIP
IZVOZ, 000 KM UVOZ, 000 KM
2013 2014 2013 2014
UKUPNO 915.446 917.503 3.541.305 3.692.006
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 8.371 9.403 69.413 89.605
Vađenje ruda i kamena 870 1.137 145.196 125.647
Prerađivačka industrija 521.058 615.910 3.260.995 3.419.463
Proiz. snabdijevanje/opskrba električ. energijom, plinom, 259.542 181.410 30.165 29.146
parom i klimat.
Ostalo 125.605 109.643
Nerazvrstano po kategorijama 35.536 28.145
IZVOZ I UVOZ PO SEKTORIMA SMTK - Rev 3
IZVOZ, 000 KM UVOZ, 000 KM
2013 2014 2013 2014
UKUPNO 915.446 917.503 3.541.305 3.692.006
Hrana i životinje 62.660 74.499 367.999 375.032
Pića i duhan 22.614 16.353 121.902 122.790
Sirove materije, nejestive, osim goriva 151.999 149.657 21.229 30.007
Mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi 260.389 182.049 1.074.941 1.063.088
Masti i ulja život. i biljnog porijekla 43 34 25.290 18.706
Kemijski proizvodi 82.104 102.696 444.531 472.741
Proizvodi razvrstani prema materijalu 83.533 77.057 392.725 426.592
Mašine/strojevi i transportna sredstva 100.580 120.448 732.432 782.193
Razni gotovi proizvodi 144.878 194.710 360.167 400.745
Proizvodi i transkacije d.n. 6.646 - 89 112
IZVOZ I UVOZ PO ZEMLJAMA NAMJENE, PORIJEKLA/PODRIJETLA - TOP 10
IZVOZ, 000 KM UVOZ, 000 KM
2013 2014 2013 2014
UKUPNO 915.446 917.503 UKUPNO 3.541.305 3.692.006
Njemačka 161.332 164.758 Hrvatska 961.943 925.092
Srbija 115.597 116.101 Njemačka 334.613 341.863
Hrvatska 218.163 95.121 Kina 288.127 326.847
Crna Gora 57.394 84.877 Srbija 247.888 309.844
Rusija 44.693 62.478 Italija 267.979 308.634
Slovenija 59.832 50.855 Slovenija 160.335 162.063
Mađarska 3.104 22.704 Turska 123.043 139.178
Italija 22.379 21.326 Rusija 143.812 118.516
Kosovo 19.930 20.216 Mađarska 116.381 98.502
Austrija 14.997 19.346 Austrija 89.548 91.870
Ostale zemlje 198.025 259.721 Ostale 807.636 869.597
zemlje
Tabela 8. Vanjska trgovina, uvoz i izvoz - Kanton SarajevoUprava za indirektno oporezivanje BiH posredstvom Agencije za statistiku BiH | Napomena: Prethodni podaci Kanton Sarajevo u brojkama 2015, Federalni zavod za statistiku
24
_ _m
2014/2013
Federacija BiH Sarajevski
INDUSTRIJA - UKUPNO 100,1 99,2
PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA
Intermedijalni proizvodi 106,5 124,9
Energija 93,3 90,8
Kapitalni proizvodi 98,5 99,3
Trajni proizvodi za široku potrošnju 95,0 84,5
Netrajni proizvodi za široku potrošnju 102,4 99,1
PREMA PODRUČJIMA I OBLASTIMA KD-a
Vađenje ruda i kamena 98,7 39,0
Prerađivačka industrija 103,7 101,7
Proizvodnja i snabdijevanje/opskrba električnom
energijom i plinom89,9 90,8
Tabela 9. Indeks industrijske proizvodnje prema GIG, KD BiH 2010 u 2014
Federalni zavod za programiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014
r___ 5
25
1
Jit \
Slika 6. Nova arhitektura
26
Organizacija vlasti u Kantonu SarajevoZakonodavna vlast
Skupština Kantona
Izvršna vlast
Vlada Kantona
Premijer
SAMOSTALNE KANTONALNE UPRAVNE ORGANIZACIJE
Zavod za planiranje razvoja
Kantona Sarajevo
Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo
Zavod za informatiku i statistiku
Kantona Sarajevo
Direkcija za robne rezerve
Zavod za pružanje
besplatne pravne pomoći
SAMOSTALNE KANTONALNE UPRAVE
Kantonalna uprava civilne zaštite
Profesionalna vatrogasna brigada
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove
27
Resursi i poslovni sektori u Kantonu Sarajevo
Osnovni privredni resursi na području Kantona Sa
rajevo su poljoprivredne površine, šume i šumska
zemljišta, pitke, mineralne, termalne i termomineralne
vode, ležišta krečnjaka, dolomita, gline i rudna bogat
stva. Najatraktivniji privredni sektori su poljoprivredna
i prehrambena industrija, drvoprerađivačka industrija,
metaloprerađivačka industrija, automobilska industri
ja, farmaceutska industrija, građevinarstvo, energetika,
šumarstvo, informaciono-komunikacione tehnologije,
turizam, bankarski i finansijski sektor. Najvažnije bo
gatstvo Kantona Sarajevo su ljudski resursi - talento-
vana i kvalifikovana radna snaga, potencijal za razvoj
i usvajanje novih savremenih naučnih i tehnoloških
dostignuća u različitim oblastima.
Ustanove za obrazovanje, nauku i mlade Broj
Predškolske ustanove 20
Osnovne škole 76
Ustanove za specijalni odgoj i obrazovanje 5
Srednje škole 36
Fakulteti 40
Visoka američka škola za ekonomiju 1
Instituti 5
Tabela 10. Ustanove za obrazovanje, nauku i mlade
Poljoprivredne površine
Kanton Sarajevo ima značajan potencijal za organizo-
vanje najrazličitijih vidova primarne poljoprivredne
i prehrambene proizvodnje. Uvjete za razvoj poljo
privredne proizvodnje stvaraju i uspostavljeni značajni
kapaciteti za preradu poljoprivrednih proizvoda i
proizvodnju hrane i to posebno na bazi mesa, sirovog
mlijeka, žitarica (tjestenine i peciva na bazi brašna od
pšenice, raži, ječma i heljde), prirodnih i obogaćenih
voda, sirupa i koncentrata (sokovi), ljekobilja i šumskih
plodova i dr. Najbolje uslove za uzgoj voća i voćnjaka
imaju općine Vogošća, Hadžići, Ilidža i Ilijaš. To je uje
dno i dobra prilika za pokretanje privatnih biznisa. Ako
se govori o povrću, onda se sa sigurnošću može reći da
sve općine imaju dobre uvjete. Poljoprivredna zemljišta
na području Kantona Sarajevo pružaju mogućnost za
razvoj intenzivne i poluintenzivne poljoprivredne proi
zvodnje zavisno od boniteta zemljišta, kao i za razvoj
stočarstva, posebno na brdsko-planinskom području.
Mliječna industrija u Bosni i Hercegovini je
jedna od najkonkurentnijih i najbolje uređenih grana
agroindustrije, čiji je izvoz dominirao ukupnim izvo
zom prehrambenih proizvoda na tržište Republike
Hrvatske, prije njenog pristupanja Evropskoj uniji, a
potom je uspješno preusmjeren na tržišta CEFTA 2006,
kao i domaće tržište. Ured za hranu i veterinarstvo
Evropske unije (Food and Veterinary Office-FVO) dao je
odobrenje za izvoz mlijeka u Evropsku uniju iz mljekara
koje su ispunile neophodne uslove za izvoz. To su četiri
bosanskohercegovačke mljekare: Mljekara Meggle
d.o.o. Bihać, Mlijekoprodukt d.o.o. Kozarska Dubica, Mi-
lkos d.d. Sarajevo i Mljekara Livno d.o.o. Livno.
28
Slika 7. Poljoprivredna proizvodnja
29
Vodni resursi
Voda predstavlja važan elemenat privrednog i eko
nomskog razvoja. Najvažniji i najvrijedniji resurs Ka
ntona Sarajevo su vode za piće Sarajevskog polja. Na
prostoru Kantona Sarajevo postoji oko 1.383 izvorišta
stalnog ili povremenog karaktera. Pored izvorišta pitkih
voda u Sarajevskom polju, utvrđeno je 25 pojava izvora
pitke vode. Mineralne vode su registrovane kod Blažuja,
Srednjeg i područja Jošanica-Vogošća. Kod Blažuja se
mineralna voda javlja na 4 mjesta u kapacitetu 10-15
l/s. Termalne vode su utvrđene na tri lokaliteta, u Po-
dlipniku kod Srednjeg, Butmiru i Sokolović Koloniji na
Ilidži. Termomineralne vode su utvrđene samo na Ilidži,
a temperature je 26-58C°. Spektar korištenja ovih voda
je veliki u zavisnosti od njene temperature i hemijskog
sastava (medicina, rekreacija, sport, turizam, prehra
mbena industrija, proizvodnja hrane, hemijska indust
rija, komunalna topla voda, toplotna energija za zagri
javanje naselja itd.).
Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta, u
državnom vlasništvu se nalazi 70.746,80 ha (85,24%) a u
privatnom 12.252,08 ha (14,76%). Šume omogućavaju
razvoj šumarstva uz racionalno korištenje, ekonomske
funkcije, razvoj polivalentnih funkcija šuma, razvoja
seoskog eko turizma, prikupljanje ljekobilja i šumskih
plodova, te korištenja biomase za proizvodnju energije,
a posebno za razvoj sporta i rekreacije.
Zakonom o šumama Kantona Sarajevo ("Službene
novine Kantona Sarajevo", br 5/13) predviđene su in
stitucije zadužene za poslove upravljanja i gospoda
renja državnim i privatnim šumama na nivou Kantona.
U sastavu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo je
kantonalna Uprava za šumarstvo koja obavlja poslove
koji se odnose na uspostavljanje i ostvarivanje funkcije
upravljanja, provođenja administrativno-upravnih po
slova, te kreiranja i provođenja jedinstvene šumarske
politike u Kantonu Sarajevo.
Šume i šumska zemljišta
Šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovi
ne zauzimaju preko 50% ukupne površine, što je do
kaz da su šume i šumska zemljišta značajniji privredni
potencijal, te je upravljanje i privređivanje šumama i
šumskim zemljištem od vitalnog interesa.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta na području
Kantona Sarajevo iznosi 82.998,88 ha. S obzirom na
ukupnu površinu Kantona (127.690 ha), pokrivenost
šumama iznosi 65%, što je više od BiH prosjeka.
Gospodarenje državnim šumama i šumskim zemljištem
na području Kantona Sarajevo obavlja Kantonalno
šumsko privredno društvo za gospodarenje državnim
šumama "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo.
Mineralna nalazišta
Kanton Sarajevo je poznat po nekim prirodnim mi
neralnim sirovinama još od predrimskih vremena.
Eksploatišu se ležišta krečnjaka, dolomita i gline. Od
metaličnih mineralnih sirovina izvjestan ekonomski
značaj mogu imati ležišta žive, mangana, ruda olova i
cinka.
30
Zaštićena prirodna područja
Na području Kantona Sarajevo proglašena su zaštićena
prirodna područja: Zaštićeni pejzaž "Bijambare",
Zaštićeni pejzaž "Trebević", Spomenik prirode "Vrelo
Bosne" i Spomenik prirode "Skakavac". Ukupna površina
zaštićenih područja zauzima oko 28% ukupne površine
Kantona.
Turistički potencijali
Kanton Sarajevo obiluje bogatstvom kulturno-histo-
rijskih i prirodnih vrijednosti, bogatim graditeljskim
nasljeđem (na području Kantona Sarajevo je oko 891
objekat graditeljske baštine), historijskim urbanim
cjelinama, šumama i visoravnima, florom, faunom i
vodama, što predstavlja široku turističku ponudu
tokom cijele godine.
Velike su mogućnosti za razvoj cjelogodišnjeg tu
rizma: planinskog, seoskog, lovnog, kulturnog,
religijskog, kongresnog, zdravstvenog, sportskog turi
zma itd. Turizam i prateće privredne grane turizma zau
zimaju značajno mjesto u ekonomskom razvoju Kanto
na Sarajevo. Kanton Sarajevo nudi velike mogućnosti
za skijanje, snowboard i ostale zimske sportove na
olimpijskim planinama Igmanu i Bjelašnici. Tu su i
mogućnosti za šetnju, ribolov, brdski biciklizam, alpsko
penjanje i paragliding. Najpopularniji sportovi u zemlji
su nogomet, košarka, tenis, odbojka, plivanje i stolni te
nis.
31
DOLASCI TURISTA
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
2011 225.644 47.543 178.101 427.208 88.838 338.370Hoteli 216.192 45.583 170.609 407.091 84.922 322.169Moteli 1.260 374 886 2.970 528 2.442
Pansioni i prenoćišta 1.093 280 813 2.341 561 1.780Domaćinstvo/Kućan. 669 18 651 1.512 19 1.493
Ostalo 6.430 1.288 5.142 13.294 2.808 10.486Broj ležaja 6.421
2012 268.673 56.922 211.751 512.434 103.995 408.439Hoteli 257.963 54.570 203.393 492.891 99.384 393.507Moteli 994 342 652 2.541 834 1.707
Pansioni i prenoćišta 1.123 243 880 2.249 379 1.870Domaćinstvo/Kućan. 332 14 318 745 23 722
Ostalo 8.261 1.753 6.508 14.008 3.375 10.633Broj ležaja 5.577
2013 318.473 52.333 266.140 618.707 101.056 517.651Hoteli i sličan smještaj 306.045 50.666 255.379 595.807 98.418 497.389
Odmarališta i sl. objekti za kraći od. 4.589 1.073 3.516 9.023 1.865 7.158Kam. i pros. za kam. 6.692 541 6.151 11.534 672 10.862
Ostali smještaj 1.147 53 1.094 2.343 101 2.242Broj ležaja 6.876
2014 301.319 48.276 253.043 579.553 90.774 468.779Hoteli i sličan smještaj 287.306 46.750 240.556 552.528 87.766 464.762
Odmarališta i sl. objekti za kraći od 7.787 1.198 6.589 16.614 2.507 14.107Kam. i pros. za kam. 5.130 289 4.841 8.341 439 7.902
Ostali smještaj 1.096 39 1.057 2.070 62 2.008Broj ležaja 7.554
NOĆENJA TURISTA
DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PREMA ZEMLJAMA PREBIVALIŠTA
DOLASCI TURISTA NOĆENJA TURISTA
2011 2012 2013 2014 2011 2012 2013 2014
UKUPNO 178.101 211.751 266.140 253.043 338.370 408.439 517.651 468.779Hrvatska 32.755 36.045 43.466 35.301 55.080 60.859 74.077 60.491Slovenija 18.849 19.186 20.786 17.341 28.320 29.849 34.037 27.532Srbija 10.488 12.474 15.182 11.950 20.236 22.695 26.914 22.694Crna Gora 2.638 2.994 3.846 3.962 4.732 6.016 7.345 7.115Austrija 6.904 7.475 8.473 8.364 10.610 11.849 13.976 14.269Belgija 914 1.179 1.437 1.654 2.041 2.600 3.130 3.812Danska 820 930 1.435 1.164 2.275 2.209 4.162 3.163Francuska 4.280 4.682 4.884 4.873 7.215 8.442 8.987 9.427Holandija/Nizozem^ 2.846 2.943 3.562 3.201 6.379 6.414 8.059 7.426Italija 7.109 8.383 9.010 8.459 13.431 17.227 17.050 16.335Mađarska 2.448 2.873 3.518 3.225 4.555 4.699 6.622 5.306Njemačka 8.285 9.298 9.798 10.791 16.489 17.929 19.475 22.235Južna Koreja - - - 15.868 - - - 17.573Velika Britanija 3.680 3.896 5.032 5.188 7.971 8.214 11.101 11.416Japan 2.426 2.808 2.261 2.738 3.524 4.124 3.713 4.376SAD 5.646 6.559 6.737 8.721 14.576 14.649 15.975 21.711Makedonija 2.897 2.321 3.415 2.570 6.460 5.186 6.856 5.518Švedska 2.221 2.321 3.548 4.148 5.120 5.186 8.525 9.611Turska 23.024 29.194 48.827 37.623 44.338 52.533 94.552 67.247Kuvajt - - - 6.505 - - - 25.907Ostale 37.871 56.190 69.923 59.397 85.018 127.759 153.095 85.615
Tabela 11. Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata i prema zemljama prebivališta
Kanton Sarajevo u brojkama 2015, Federalni zavod za statistiku
32
Mjesta koja treba posjetiti u Kantonu Sarajevo
Baščaršija
Baščaršija (riječ "Baščaršija" potiče od riječi "baš", što
znači "glavna" na turskom, tako da Baščaršija znači
"glavna čaršija"), stara sarajevska čaršija nastala je sre
dinom 15. stoljeća. To je privredni, historijski i kulturni
centar grada, izgrađen u orijentalnom stilu, čiji urba
ni kostur čine objekti podignuti sredstvima Isa-bega
Isakovića. Niz prostranih placeva povezan je spletom
uličica. Baščaršija ima suvenirnice, javne fontane i
česme, kao i živopisni bazar, u kome se prodaju tradi
cionalni predmeti od metala, nakit, keramika, začini,
tradicionalna bosanska hrana, orašasto voće... Ulice
Baščaršije još uvijek nose nazive posvećene zanati
ma koji su cvjetali tokom njenog vrhunca. Svaka ulica
Baščaršije je posvećena pojedinom zanatu, gdje se
predmeti izrađuju na autentičan način.
Slika 8. Baščaršija
33
Vrelo Bosne
Vrelo Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne,
smješten jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obro
naka olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice. Boga
tstvo prirode ovog područja, koje privlači veliki broj
posjetitelja, ogleda se u kvalitetnoj pitkoj vodi, rekrea-
cionim površinama i atraktivnim prirodnim zelenilom.
Spomenik prirode Vrelo Bosne nalazi se na području
Općine Ilidža i obuhvata površinu od 603 ha. Pješačka
staza, oivčena stablima platana i divljih kestenova, duga
oko četiri kilometra, vodi do Vrela Bosne i idealna je za
šetnju, trčanje, rolanje i vožnju biciklom. Prepoznatljiv
znak Vrela Bosne su i fijakeri, koji već više od sto godina
prevoze posjetitelje Velikom alejom od Ilidže do Vrela
Bosne.
Slika 9. Vrelo Bosne
34
Gradska vijećnica
Gradska vijećnica Sarajeva predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda građen u
pseudo-maurskom stilu. Objekat Gradske vijećnice zvanično je predat na upotrebu 1896. godine. Vijećnica je bila zgra
da tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Poslije II svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica
je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga,
Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i Univerzitetska biblioteka BiH.
Slika 10. Gradska Vijećnica Sarajevo
35
Zaštićeni pejzaž "Bijambare"
Bijambare su zakonom zaštićeno područje Kantona Sarajevo koje obuhvata gustu crnogoričnu šumu, pašnjake, bro
jne fenomene kao što su vrtače i ponori dvaju potoka, te šest pećina. U jednoj od pećina pronađeni su ostaci pećinskog
čovjeka, alat za obradu kamena, te ostaci nekih životinja.
Slika 11. Zaštićeni pejzaž "Bijambare"
36
Planina Bjelašnica
Bjelašnica je planina smještena jugozapadno od grada Sarajeva, na udaljenosti od samo 25 km, od grada. To je jedan
od vodećih i najviših ski centara u Bosni i Hercegovini.
Ljeti je ova planina prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom. Za potrebe 14.
Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste.
Nadmorska visina Bjelašnice je 2067 metara.
Slika 12. Planina Bijelašnica
37
Planina Igman
Planina Igman nalazi se jugozapadno od Sarajeva, okružujući planinu Bjelašnicu i dio Ilidže. Nadmorska visina Igmana
je 1502 metra, čime se svrstava u red najnižih sarajevskih planina. Igman je popularna destinacija za planinarenje i
skijanje. Još uvijek dosta objekata na Igmanu datira iz vremena sarajevske Olimpijade. Danas je Igman jedna od
vodećih turističkih atrakcija u okolici grada Sarajeva. Igman je područje najniže zabilježene temperature u regionu,
- 43 °C.
Slika 13. Planina Igman
38
Vodopad Skakavac
Vodopad Skakavac (98 metara visine) nalazi se samo 12 km od centra Sarajeva, jedno od najljepših prirodnih atrak
tivnosti i mjesto za odmor u kome su zastupljene smreka i jela i šume bukve te endemske i rijetke vrste, na izraženim
planinskim obroncima. Vodopad Skakavac je najviši vodopad Bosne i Hercegovine, a peti najviši vodopad na Bal
kanu. Područje pruža mogućnosti za razvoj različitih oblika sportsko-rekreativnog turizma kao što su planinarenje,
biciklizam, izletnički turizam i ekoturizam.
Slika 14. Vodopoad Skakavac
39
PRAVNI OKVIR ZA INVESTIRANJE
1. Zašto, ko, kako i na koji način može ulagati?
• Kanton Sarajevo je najrazvijeniji kanton u FBiH,
geografsko, administrativno i privredno središte;
• Raspoloživost očuvanih prirodnih bogatstava i
ljepota (rijeke, pitke vode, termalni i mineralni izvo
ri, poljoprivredno zemljište, šumska prostranstva..);
• Povoljan geografski položaj zemlje koja je
smještena u središtu Evrope;
• Dugogodišnja tradicija industrijske proizvo
dnje i veliki broj raspoloživih industrijskih zona,
atraktivnih lokacija i proizvodnih objekata;
• Povoljno i transparentno zakonodavstvo za strane
investitore, kao i niski porezi;
• Dostupnost kvalitetne i obrazovane radne snage;
• Stabilna valuta;
• Prihvatljive cijene komunalnih usluga;
• Potpisani regionalni i bilateralni trgovinski spora
zumi;
• Strani investitori imaju isti status kao domaći
investitori u pogledu prava i obaveza;
• Potencijali za razvoj IKT industrije;
• Povoljni uvjeti za ruralni razvoj (struktura zemljišta
za voćarstvo, stočarstvo, povrtlarstvo, eko potenci
jali i šumski proizvodi) ;
• Turistički potencijali i tradicija, kulturno-historij-
ski turizam, planinski turizam - Olimpijski grad,
kongresni turizam, religijski turizam, zdravstveni
turizam, mogućnosti razvoja ugostiteljstva i hote-
lijerstva^;
Zdrava hrana;
Gostoprimstvo stanovnika;
Blizina evropskih tržišta;
Prometna povezanost i položaj;
Na putu ka pridruživanju Evropskoj uniji^
Ulagati mogu:
• domaće fizičke i pravne osobe i
• strane fizičke i pravne osobe.
Zakoni koji se primjenjuju za reguliranje ulaganja
stranih fizičkih i pravnih osoba su sljedeći:
• Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni
i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH') broj: 17/98,
13/03, 48/10 i 25/15);
• Zakon o stranim ulaganjima Federacije BiH
("Službene novine Federacije BiH') broj: 61/01 i
50/03);
• Zakon o privrednim društvima FBiH ("Službene
novine FBiH" broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13);
• Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH ("Službeni
glasnik BiH" broj: 7/98 i 35/04)
Kako ulagati?
U Kantonu Sarajevo ulagati se može na sljedeće načine:
• osnivanjem vlastitog preduzeća;
• ulaganjem u postojeće preduzeće;
• osnivanjem zajedničkog preduzeća i povezivanjem
s drugim preduzećem;
• putem javno-privatnog partnerstva i
• putem drugih posebnih oblika ulaganja.
40
Osnivanje vlastitog preduzeća
Osnivanje vlastitog privrednog društva regulirano
je Zakonom o privrednim društvima Federacije BiH
("Službene novine FBiH" broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02,
29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13).
Prema članu 2. navedenog Zakona, društvo može biti
organizovano u jednom od sljedećih oblika:
1. Društvo sa neograničenom solidarnom
odgovornošću - d.n.s.o. je društvo najmanje dva lica
koja su neograničeno solidarno odgovorna za obave
ze društva. Ovakva vrsta privrednog društva osniva
se ugovorom o osnivanju koji obavezno sadrži ime,
prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova
društva, firmu, sjedište i djelatnost društva i prava i oba
veze članova. Izmjene i dopune ugovora vrše se uz sag-
lasnost svih članova, a prijavu za upis osnivanja društva
sa neograničenom solidarnom odgovornošću u registar
društava potpisuju svi članovi društva.
2. Komanditno društvo - k.d. je društvo u kojem je
dan ili više članova odgovara za obaveze društva
neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovi
nom (komplementari), a jedan ili više članova odgovara
za obaveze društva samo do iznosa njihovih uloga upi
sanih u registar društava (komanditori).
Komanditno društvo se osniva ugovorom, koji obavez
no sadrži sljedeće podatke:
• firmu i sjedište društva;
• ime, prezime i adresu prebivališta, odnosno firmu i
sjedište članova;
• određenje koji članovi su komplementari, a koji ko-
manditori;
• vrsta i iznos uloga svakog člana i
• djelatnost komanditnog društva.
Nije utvrđen minimum ili maksimum osnovnog kapita
la (član 96 -106.).
Ulozi članova u društvo sa neograničenom solidarnom
odgovornošću mogu biti u novcu, stvarima, pravima i
izvršenim uslugama. Ulozi članova su jednake vrijed
nosti, a vrijednost uloga u stvarima, pravima i vršenju
usluga utvrđuje se ugovorom o osnivanju društva. Sva
ki član će uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvrđenom
ugovorom, a u slučaju da rok nije ugovoren, najkasnije
dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u registar
društava. Ulozi članova postaju imovina društva. Nije
utvrđen minimum ili maksimum osnovnog kapitala
(član 78-95.).
3. Dioničko društvo d.d. je društvo čiji je osnovni kapi
tal podijeljen na dionice. Dionička društva mogu biti
otvorena i zatvorena. Otvoreno dioničko društvo je
pravno lice (banka, osiguravajuće društvo ili preduzeće)
sa minimalnim osnovnim kapitalom od 4 miliona KM i
najmanje 40 dioničara čije su dionice emitirane putem
javne ponude. Zatvoreno društvo je dioničko društvo
čije se dionice izdaju među ograničenim brojem sudi
onika. Minimum osnovnog kapitala je 50.000 KM (član
107-308.).
41
4. Društvo s ograničenom odgovornošću - d.o.o. je
društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele. Za
obaveze društva s ograničenom odgovornošću član
društva odgovara svojim udjelom. Udjeli osnivača
društva s ograničenom odgovornošću mogu biti
različiti, a svaki osnivač može steći samo jedan udio.
Društvo s ograničenom odgovornošću osniva se
ugovorom u pismenoj formi koji zaključuju osnivači, čiji
potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom. Kada društvo
s ograničenom odgovornošću osniva samo jedan
osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju. Minimum
osnovnog kapitala za d.o.o. iznosi 2.000 KM (član 309.).
Ulaganje u postojeće preduzeće
Načini ulaganja u već postojeće preduzeće regulisani
su:
• Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u
Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj:
17/98, 13/03, 48/10 i 25/15);
• Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH
("Službeni glasnik BiH" broj 7/98 i 35/04);
• Zakonom o privrednim društvima FBiH ("Službene
novine FBiH" broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13);
• Zakonom o stranim ulaganjima Federacije BiH
("Službene novine Federacije BiH", broj: 61/01 i
50/03).
Osnivanje zajedničkog preduzeća i povezivanje sa
drugim preduzećem
Osnivanje zajedničkog preduzeća vrši se prema
postupku propisanom za jedan od oblika
organizovanja preduzeća (d.n.s.o., k.d., d.d., ili d.o.o.), a
povezivanje sa drugim preduzećima može se vršiti kroz
sljedeće oblike poslovne saradnje:
• Dugoročnu proizvodnu kooperaciju pod kojom se
prema članu 18. Zakona o vanjskotrgovinskoj po
litici BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 7/98 i 35/04)
podrazumijeva svaki dugoročni ugovorni odnos u
trajanju od najmanje tri godine između domaćeg
pravnog lica koje obavlja proizvodne aktivnosti u
Bosni i Hercegovini i stranog pravnog lica koji se
tiče razvoja, uvođenja proizvodnje, proizvodnje
i uzajamnog snabdijevanja proizvodima i njiho
vim sastavnim dijelovima. (Zakon o obligacionim
odnosima "Službeni list R BiH" broj: 2/92 i 13/93,
koji se primjenjuje kao federalni zakon na osnovu
člana IX.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
"Službene novine Federacije BiH" broj: 1/94 i 29/03).
• Poslovno-tehničku saradnju (Zakon o politici di
rektnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH", broj: 17/98, 13/03, 48/10
i 25/15); Zakon o vanjskotrgovinskoj politici
("Službeni glasnik BiH" broj: 7/98 i 35/04), Zakon
o vanjskotrgovinskom poslovanju, ("Službene no
vine Federacije BiH" broj: 2/95 i 14/97) i Zakon o
stranim ulaganjima ("Službene novine Federacije
BiH" broj: 61/01 i 50/03).
42
Kroz posebne oblike ulaganja
U Kantonu Sarajevo ulagati se može i preko koncesija i
BOT (build-operate-transfer) ugovora o izgradnji.
Članom 2. Zakona o koncesijama Kantona Sarajevo
("Službene novine KS" broj: 27/11 i 15/13) definiran
je pojam koncesije kao: "davanje prava na korištenje
prirodnog bogatstva, dobara u općoj upotrebi i
obavljanje djelatnosti od općeg interesa, koje nadležni
kantonalni organ (u daljnjem tekstu: koncesor)
dodjeljuje na određeno vrijeme, uz plaćanje koncesio-
ne naknade, domaćem ili stranom pravnom ili fizičkom
licu registrovanom za obavljanje privredne djelatnosti."
Mogući predmeti koncesije predviđeni su članom 6.
istog Zakona:
• izgradnja i/ili korištenje saobraćajnica u nadležnosti
Kantona;
• izgradnja i/ili korištenje objekata u oblasti energe
tike i energetskih medija (hidroenergetski objekti,
termoelektrane, termoenergetski objekti, vjet-
roenergetski objekti, cjevovodi), instalisane snage
do 5 MW;
• izgradnja i/ili korištenje objekata vodoprivrede i
vodosnabdijevanja (hidroakumulacije, objekti
snabdijevanja vodom, korištenje vodotoka i drugih
voda);
• komunalne usluge (vodosnabdijevanje, zagrijavan
je stanova, pogrebne usluge i dr.);
• kantonalni i općinski prevoz lica;
• sve vrste linijskog prevoza putnika na području
Kantona;
• privredno, sportsko i turističko korištenje žičare;
korištenje poljoprivrednog zemljišta;
korištenje ljekovitih, termalnih, mineralnih i termo-
mineralnih voda za zagrijavanje;
hiidromelioracioni sistemi i sistemi za vađenje ma
terijala iz vodotoka i vodnih površina;
istraživanje i/ili korištenje mineralnih sirovina
uključujući sekundarne mineralne sirovine propi
sane posebnim zakonom;
sve vrste energetskih i drugih mineralnih sirovina,
uključujući sve vrste soli i solnih voda utvrđenih po
sebnim zakonom;
odlaganje čvrstog otpada;
reciklaža metalnih i nemetalnih otpadaka i ostata
ka;
gospodarenje lovištima i privredni ribolov;
hoteli i ostali turistički objekti;
pojedine djelatnosti unutar zaštićenih područja
prirode, te za korištenje drugih zaštićenih prirodnih
vrijednosti i speleoloških objekata;
zdravstvene i farmaceutske usluge u skladu sa Za
konom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravst
venom osiguranju;
sportsko rekreativni objekti;
sve druge djelatnosti pogodne za dodjelu konce
sije.
43
Ugovor o koncesiji zaključuje se na određeno vrijeme s
tim da to razdoblje ne može biti kraće od pet niti duže
od trideset godina. Ugovor o koncesiji može se obnoviti
za period koji ne može biti duži od polovine prvobitno
ugovorenog roka pod uslovima potpunog ispunjenja
koncesionog ugovora i na osnovu studije opravdanosti
dodjele koncesije.
Trajanje koncesije će se odrediti na način koji ne
ograničava tržišno nadmetanje više nego što je to
nužno kako bi se osigurala amortizacija ulaganja konce-
sionara i razuman povrat uloženog kapitala, istovreme
no uzimajući u obzir rizik koji je povezan s privrednim
korištenjem koncesije.
Pitanje posebnih oblika ulaganja (koncesija i BOT
ugovori) regulisano je sljedećim zakonima:
Na koji način ulagati?
Strana ulaganja u Bosni i Hercegovini regulisana su
sljedećim propisima:
• Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni
i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH') broj: 17/98,
13/03, 48/10 i 25/15);
• Zakon o vanjskotrgovinskoj politici ("Službeni gla
snik BiH" broj: 7/98 i 35/04);
• Zakon o stranim ulaganjima ("Službene novine Fe
deracije BiH" br. 61/01 i 50/03);
• Odluka o osnivanju i radu predstavništava stranih
lica u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH"
broj 15/03).
Strani ulagač mora dobiti saglasnost od Ministarstva
privrede Kantona Sarajevo za osnivanje vlastite ustano
ve.
Zakon o koncesijama ("Službeni glasnik BiH" br.
32/02 i 56/04),
Zakon o koncesijama ("Službene novine Federacije
BiH" br. 40/02, 61/06),
Zakon o koncesijama Kantona Sarajevo ("Službene
novine Kantona Sarajevo" broj 27/11 i 15/13).
Zakoni koji regulišu proceduru upisa preduzeća u
sudski registar
• Okvirni Zakon o registraciji poslovnih subjekata u
BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 42/04)
• Zakon o registraciji poslovnih subjekata FBiH
("Službene novine FBiH" broj 27/05, 68/05, 43/09 i
63/14)
• Odluka o uvjetima za otvaranje i rad predstavništava
stranih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH" broj 7/95).
44
2. Kako osnovati privredno društvo (preduzeće) u
Kantonu Sarajevo i kako ulagati a da se ne osniva
preduzeće
Kako investirati, a da se ne osniva preduzeće?
Investitor koji raspolaže kapitalom zaključuje komerci
jalni ugovor sa domaćim partnerom u cilju realizacije
određenog projekta u kojem je domaći partner nosilac
aktivnosti. (Zakon o obligacionim odnosima "Službeni
list RBiH" broj 2/92 i 13/93, koji se primjenjuje kao fe
deralni zakon na osnovu člana IX.5. Ustava Federacije
Bosne i Hercegovine "Službene novine Federacije BiH"
broj 1/94 i 23/03).
Postupak registracije preduzeća u Kantonu Saraje
vo
Prvi korak je priprema i i sastavljanje akta o osni
vanju privrednog društva. Ovaj postupak reguli
ran je članovima 79. 97. 109. 110. i 311. Zakona o
privrednim društvima "Službene novine Federacije
BiH" broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07,
84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13). Ukoliko je osnivač
privrednog društva jedna osoba društvo se osniva
odlukom, ako se radi o više osnivača onda se zaključuje
ugovor o osnivanju privrednog društva. Osnivački akt
mora biti ovjeren od strane notara.
Drugi korak podrazumijeva da se u poslovnoj banci po
vlastitom izboru izvrši uplata osnivačkog uloga.
Minimalna visina osnivačkog uloga utvrđena je Zako
nom o privrednim društvima Federacije BiH ("Službene
novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02,
29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 75/13):
- društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću
(d.n.s.o.) - nije utvrđen cenzus;
- komanditno društvo (k.d.) - nije utvrđen cenzus (mini
mum 2.000 KM);
- dioničko društvo (d.d.) - 50.000 KM;
- društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) - 2.000
KM (pojedinačni ulog ne može biti manji od 100 KM).
Treći korak je upis u sudski registar (registracija društva).
Obavlja se kod Općinskog suda u Sarajevu.
U četvrtom koraku na osnovu rješenja o upisu u sudski
registar kod ovlaštene pečatoreznice izrađuje se pečat
preduzeća.
U petom koraku, prilikom apliciranja za dodjelu ide
ntifikacijskog (statističkog) broja i poreskog broja u
kantonalnom uredu Porezne uprave Federacije BiH,
prema Pravilniku o dodjeljivanju identifikacionih bro
jeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teri
toriji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH"
br. 39/02, 11/04, 2/10, 83/10) porezni obveznik podnosi
prijavu za poreznu registraciju uz koju prilaže doku
mente propisane Pravilnikom.
45
Član 8a. Pravilnika regulira poreznu registraciju i
dodjelu identifikacionih brojeva za pravna lica za čiju je
registraciju nadležan registracioni sud i taj proces se vrši
na sljedeći način:
• Dodjela identifikacionog broja za pravna lica, čiji
je registracioni organ sud, vrši se prije porezne
registracije na osnovu prijave za upis osnivanja
subjekta upisa i upisa dijela subjekta, koju nadležni
sud dostavlja u elektronskoj formi kantonalnom
poreznom uredu prema sjedištu subjekta upisa.
• Ovlašteni uposlenik Porezne uprave na osnovu
podataka iz prijave iz stava 1. tačka 1. ovog člana,
provjerava da li su ispunjeni svi uslovi za dodjelu
identifikacionog broja shodno odredbama Za
kona o poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o
registraciji poslovnih subjekata i Zakona o privred
nim društvima.
• Ako se utvrdi da nema spornih činjenica za
poreznu registraciju nadležni porezni ured, dodje
ljuje 13-cifreni identifikacioni broj i obavještava sud
u elektronskoj formi o dodjeljenom identifikacio-
nom broju radi evidentiranja u rješenju o upisu u
sudski registar.
• Porezni obveznik - pravno lice dužno je nared
ni dan, a najkasnije u roku od pet (5) radnih dana
od dobijanja rješenja o upisu u sudski registar,
nadležnom poreznom uredu dostaviti sljedeće do
kumente:
a) dva primjerka popunjenog obrasca za poreznu regi
straciju (obrazac prijave je sastavni dio ovog pravilnika);
b) kopiju rješenja o upisu u sudski registar.
• Na osnovu dokumentacije iz tačke 4. ovog člana,
ovlašteni uposlenik Porezne uprave, registruje po
reznog obveznika i izdaje mu uvjerenje o poreznoj
registraciji koje sadrži i identifikacioni broj pore
znog obveznika.
Šesti korak podrazumijeva da se po dobijanju rješenja
0 upisu u sudski registar otvara žiro račun u jednoj od
poslovnih banaka po izboru osnivača.
Aktivnosti u sedmom koraku propisane su članom 7. Za
kona o privrednim društvima Federacije BiH ("Službene
novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02,
29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 75/13):
"Društvo može kao svoju djelatnost obavljati sve po
slove, osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati
kao privredna djelatnost. Zakonom može biti utvrđeno
da se određene djelatnosti mogu obavaljati samo na
osnovu prethodnog odobrenja ili drugog odgovarajućeg
akta nadležnog organa. Društvo može početi s
obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar društava
1 kada organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavi
obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunja
vanju uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatno
sti. Ispunjenost uvjeta tehničke opremljenosti nadzire
nadležni organ u postupku inspekcijskog nadzora. Uko
liko Društvo obavlja djelatnost suprotno odredbama
člana 7. Zakona o privrednim društvima nadležni organ,
u postupku inspekcijskog nadzora, donijet će rješenje
kojim se Društvu zabranjuje obavljanje te djelatnosti do
otklanjanja nedostataka."
46
Osmi korak podrazumijeva prijavljivanje uposlenika na
zdravstveno i penziono osiguranje koje je regulisano
Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole
i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH"
br. 42/09, 109/12). U skladu sa članom 14. ovog Zako
na, obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi
prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog za
poslenika u roku od sedam dana od dana otpočinjanja
rada osiguranika. Obveznik uplate doprinosa Poreznoj
upravi podnosi prijavu iz čl. 12. i 13. ovog Zakona u
roku od sedam dana od dana nastanka promjene. Po
trebno je pri tome predati sljedeće dokumente: sudsko
rješenje o upisu u registar preduzeća, certifikat o ID bro
ju i statističkom broju i obrazac JS 3100.
Devetim korakom, subjekti upisa koji registruju
vanjskotrgovinsko poslovanje, trebaju u Carinskoj upra
vi dobiti carinski broj.
Desetim korakom usvaja se i objavljuje pravilnik o
pitanjima plaće, radne organizacije, discipline i drugih
pravila vezanih za uposlenike. Ova procedura se odnosi
na one poslodavce koji zapošljavaju više od 15 radnika.
Tijelo kompanije koje je autorizirano da izdaje interna
pravila izglasat će ovaj pravilnik.
Specifičnosti kada je osnivač ili jedan od osnivača strana osoba
U slučaju kada je osnivač ili jedan od osnivača strana
osoba potrebno je:
• Dobiti saglasnost na osnivački akt (ugovor ili
odluka o osnivanju preduzeća) kod Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Sara
jevo, ul. Musala 2. Taksa na saglasnost iznosi 55,00
KM;
• Izvršiti upis u Jedinstveni registar preduzeća kod
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odno
sa.
3. Partnerstvo javnog i privatnog sektora u Kantonu
Sarajevo
"Javno privatno partnerstvo (JPP) se odnosi na oblike
saradnje između javnog i privatnog sektora s ciljem
da se osigura finansiranje, gradnja, obnova, upravlja
nje i održavanje neke infrastrukture ili pružanje uslu
ga." ("Green Paper on PPP" i "Guidelines for Successful
Public-Private Partnership" iz 2003. godine). Sljedeći su
ugovorni oblici javno privatnog partnerstva:
• Koncesijski model za obavljanje javnih poslova
- kod ovog modela uspostavlja se direktna veza
između privatnog partnera i konačnog korisni
ka usluga. Privatni partner (koncesionar) uslugu
oba-vlja umjesto javne institucije, ali pod njenom
kontrolom i pri tome ostvaruje prihode koji
se ostvaruju od plaćanja krajnjih korisnika ili
(i) subvencija vlada. Koncesija se može dati
za objekte koji su već izgrađeni sa ciljem efi
kasnijeg upravljanja javnim objektima ili do
brima ili za objekte koji tek treba da se grade.
47
POSTUPAK DODJELE ZEMLJIŠTA I DOZVOLA ZA GRAĐENJE
• Privatno finansijska inicijativa (PFI-Private Finance
Iniciative), kojom privatni partner projektira,
finansira, gradi, upravlja i održava objektom za jedi
nicu javnog sektora. Kod PFI-a, privatnom partneru
naknada se plaća od strane javnog partnera. Kod
ovakvog modela JPP-a izgrađeni objekti ostaju u
javnom vlasništvu.
• Izdavanje u zakup - model kod kojeg privatni
partner ne investira u projekat, već njime upra
vlja u određenom vremenskom okviru i pri tome
naplaćuje svoje usluge od korisnika.
• Projekti građenja, korištenja i transfera vlasništva
na vladu (BOT: build-operate-transfer) i projekti
građenja, preuzimanja vlasništva i korištenja (BOO:
build-own-operate). BOT projekti odnose se na one
projekte kod kojih privatni investitor gradi, koristi
i transferira objekat. Vlasništvo nad projektom u
ugovornom roku ima privatni partner, a nakon iste
ka ugovornog roka vlasništvo se prenosi na državu.
BOO projekti podrazumijevaju da se na kraju roka
dodjele neke koncesije ne vrši prenos vlasništva
izgrađenog projekta s partnera na državu, već
investitor zadržava vlasništvo.
Pravni okvir za javno-privatno partnerstvo
U Kantonu Sarajevo se za reguliranje JPP-a primjenjuju
sljedeći zakoni:
• Zakon o javnim nabavkama ("Službeni glasnik BiH"
broj: 39/14);
• Zakon o stranim ulaganjima u Federaciji BiH
("Službene novine Federacije BiH" broj: 61/01 i
50/03);
• Zakon o koncesijama u Federaciji BiH ("Službene
novine FBiH" broj: 40/02, 61/06).
1. Uređenje zemljišta i odobravanje građenja
Prema članu 57. Zakona o prostornom uređenju
("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 7/05),
izgradnja građevina vrši se po pravilu, na uređenom
građevinskom zemljištu. Na užem urbanom području,
izgradnja građevina vrši se samo na uređenom
građevinskom zemljištu. Izgradnja se može vršiti i na
neuređenom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo
uređenje izvrši u toku izgradnje građevine, a najkasnije
do donošenja upotrebne dozvole.
Uređenje građevinskog zemljišta uslovljeno je
uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti i
odobrenju za građenje i obuhvata pripremanje i opre
manje građevinskog zemljišta:
Prema članu 59. gore navedenog Zakona, pripremanje
građevinskog zemljišta uključuje:
• rješavanje imovinsko-pravnih odnosa;
• parcelaciju zemljišta;
• uklanjanje postojećih građevina, premještanje
nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa pla
nom prostornog uređenja;
• sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže,
regulaciju vodotoka i sl.);
• izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite
graditeljskog i prirodnog naslijeđa koji bi mogli biti
ugroženi aktivnostima pripreme zemljišta.
48
Opremanje građevinskog zemljišta podrazumijeva:
• građenje saobraćajnica (kolovozi, pločnici, pješački
prelazi, trgovi, parkirališta, garaže);
• izgradnju pristupa građevinama javnog karaktera
kojima se obezbjeđuje nesmetano kretanje invali-
dnih lica;
• podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne
saobraćajne signalizacije-semafori;
• uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih te
rena, parkova, igrališta, pješačkih staza, nasada
travnjaka, terena za dječija igrališta, objekata javne
higijene;
• izgradnju uređaja za odvod i prečišćavanje
površinskih i otpadnih voda;
• izgradnja građevina za potrebe snabdijevanja vo
dom, distribuciju električne, plinske i druge energi
je, telekomunikacijske objekte i uređaje;
• uređenje deponija i građenje građevina za preradu
i uništavanje otpadaka;
• regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih
površina.
Vlasnik, odnosno investitor snosi troškove pripremanja i
opremanja građevinskog zemljišta.
Odobrenje za izgradnju građevina i druge zahva
te u prostoru može se dobiti za izvršenje radova na
građevinskom zemljištu i površinama utvrđenim pla
nom prostornog uređenja, a po Zakonu o prostornom
uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj:
7/05), posebnim zakonima i propisima donesenim na
osnovu tih zakona i u skladu sa Zakonom o upravnom
postupku.
Odredbe ovih zakona se pored izgradnje primjenjuju i
na rekonstrukciju, dogradnju, nadziđivanje, promjenu
namjene i konzervaciju. Odobravanje građenja i odo
bravanje izvođenja drugih zahvata u prostoru podra
zumijeva provođenje postupka izdavanja urbanističke
saglasnosti, odobrenja za građenje i upotrebne dozvo
le.
Postupak izdavanja urbanističke saglasnosti
Urbanistička saglasnost je upravni akt i donosi se kada
se utvrdi da je građenje u skladu sa planom prostornog
uređenja, drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, Za
konom o prostornom uređenju, posebnim zakonima i
propisima donesenim na osnovu tih zakona.
Za dobijanje urbanističke saglasnosti na određenom
zemljištu potrebno je predati zahtjev koji se u zavisno
sti od nivoa nadležnosti predaje općinskom načelniku,
gradonačelniku ili Ministarstvu.
Zahtjev se podnosi općinskom načelniku u slučaju:
• izgradnje građevina i vršenja drugih zahvata na
području općine;
• izgradnje saobraćajne, komunalne i energetske
infrastrukture na području općine ili za dio infra
strukture koji se odnosi na područje općine.
Zahtjev se podnosi gradonačelniku kada se radi o:
• izgradnji građevina na području dvije ili više općina
u sastavu Grada;
• izgradnji građevina i vršenju radova od interesa za
Grad.
49
Radovi od interesa za Grad utvrđuju se posebnim
propisom gradonačelnika uz prethodno pribavljeno
mišljenje Vlade Kantona Sarajevo.
Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi
se Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite
okoliša za:
• izgradnju građevina od interesa za Kanton;
• izgradnju građevina na područjima dvije ili više
općina koje nisu u sastavu Grada ili na području
općine i Grada;
• građenju građevina čija je korisna površina preko
5000 m^ i za koje je postupak odobravanja građenja
provelo Ministarstvo. Vlada Kantona utvrdit će
građevine i radove od interesa za Kanton.
Uz zahtjev za postupak građenja Zakon o prostornom
uređenju nalaže prilaganje sljedeće dokumentacije:
• kopija katastarskog plana i zemljišni knjižni izva
dak;
• idejni projekat ili idejno rješenje ili programska ski
ca, u zavisnosti od složenosti građenja;
• rješenje, odluka, ugovor ili saglasnost propisane
posebnim zakonom;
• obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za
utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta.
Za građevine za koje je to posebnim zakonom previđeno
potrebno je uz zahtjev za izdavanje urbanističke
saglasnosti priložiti i okolinsku dozvolu. U zavisnosti
od složenosti građenja nadležni organ za donošenje
urbanističke saglasnosti može zahtijevati i druge prilo
ge.
Odobrenje za građenje
Članom 98. Zakona o prostornom uređenju Kanto
na Sarajevo odobrenje za građenje se definira kao
upravni akt koji se donosi u obliku rješenja kada se utvrdi
da je građenje u skladu sa planom prostornog uređenja,
drugim uvjetima utvrđenim Zakonom o prostornom
uređenju, posebnim zakonima i propisima donesenim
na osnovu tih zakona i urbanističkom saglasnošću.
Zahtjev za donošenje odobrenja za građenje podnosi
se nadležnom organu u skladu sa odredbama člana 84.
Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo.
Zahtjev za donošenje odobrenja za građenje podnosi
se:
• općinskom načelniku za građevine koje se grade na
području općine;
• gradonačelniku za građevine koje se grade na
području dvije općine u sastavu Grada ili građevina
od interesa za Grad;
50
• Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i
zaštite okoliša Kantona Sarajevo za građevine koje
su od interesa za Kanton, građevine koje se grade
na području dvije ili više općina koje nisu u sasta
vu Grada, građevine čija je korisna površina veća
od 5.000 m^ ili koja može štetno utjecati na okoliš
Kantona.
Prema članu 99. Zakona o prostornom uređenju Kan
tona Sarajevo, uz zahtjev za donošenje odobrenja za
građenje prilaže se:
• pravosnažna urbanistička saglasnost;
• izvod iz katastra za pripadajuću građevinsku par
celu;
• dokaz o pravu građenja;
• glavni ili izvedbeni projekat u dva primjerka;
• saglasnosti pribavljene na projektnu dokumenta
ciju;
• prevedeni glavni (izvedbeni) projekat sa potvrdom
o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 115.
ovog Zakona;
• saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja
urbanističke saglasnosti za predmetnu građevinu;
• drugi prilozi određeni posebim zakonom.
Dokazom o pravu građenja u smislu Zakona o prosto
rnom uređenju Kantona Sarajevo, smatra se:
• vlasništvo koje se potvrđuje izvodom iz zemljišne
knjige;
• pravosnažna sudska presuda ili pravosnažno
rješenje nadležnog organa na osnovu kojeg je
investitor stekao pravo vlasništva ili građenja;
• pravosnažna odluka o dodjeli zemljišta inve
stitoru na korišćenje radi građenja građevine iz
urbanističke saglasnosti;
• ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom
zemljišta, i/ili nekretnine čiji je cilj zajedničko
građenje;
• ugovor o koncesiji kojim se stiče pravo građenja;
• ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo
vlasništva ili građenja.
Ako investitor priloži izvedbeni projekat nije neopho
dna izrada glavnog projekta.
Ako investitor izloži glavni projekat, neophodno je izra
diti izvedbeni projekat do podnošenja zahtjeva za izda
vanje upotrebne dozvole.
51
Odobrenje za građenje donosi organ koji je donio
rješenje o urbanističkoj saglasnosti. Odobrenje za
građenje donosi se u roku od 30 dana od dana prijema
zahtjeva. U postupku donošenja odobrenja za građenje
nadležni organ provjerava da li je glavni ili izvedbeni
projekat izrađen prema urbanističkoj saglasnosti, ovom
zakonu, tehničkim propisima, normativima i standa
rdima koji važe za građenje odnosne vrste građevine.
Nadležni organ dužan je podnosioca zahtjeva pisme
no obavijestiti ako ne ispunjava propisane uvjete za
izdavanje odobrenja za građenje odnosno obavijestiti
ga o potrebi dopune zahtjeva sa traženim dokumenti
ma. Podnosilac zahtjeva dužan je upotpuniti zahtjev u
ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od
dana prijema pismene obavijesti.
Odobrenje za građenje prestaje važiti ako građenje ili
radovi nisu započeti u roku od godinu dana od dana
pravosnažnosti odobrenja za građenje. Rok odobre
nja za građenje može se produžiti za još jednu godinu
ako se nisu promijenili uvjeti u skladu sa kojim je izdato
odobrenje za građenje.
Članom 106. Zakona o prostornom uređenju Kantona
Sarajevo regulirana je situacija promjene vlasništva na
građevini u toku građenja. Nadležni organ će u tom
slučaju, na zahtjev novog investitora izvršiti izmjenu
odobrenja za građenje. Novi investitor je dužan uz
zahtjev za izmjenu odobrenja građenja priložiti:
• važeće odobrenje za građenje;
• dokaz prava građenja na određenoj nekretnini,
odnosno da je na osnovu pravno valjanog doku
menta ili nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva na
građevini.
Upotrebna dozvola
Izgrađena građevina smije se početi koristiti i stavi
ti u pogon, te se može izdati rješenje za obavljanje
djelatnosti po posebnom propisu tek nakon što nadležni
organ donese rješenje - dozvolu za njenu upotre
bu. Upotrebna dozvola donosi se nakon izvršenog
tehničkog pregleda odobrenih i izvedenih radova (član
131. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo).
Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor po
dnosi nadlženom organu koji je donio odobrenje za
građenje građevine.
Zahtjev mora sadržavati:
• kopiju odobrenja za građenje;
• kopiju katastarskog plana sa ucrtanim položajem
građevine;
• pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i
uvjetima za održavanje građevine;
• pisani izvještaj nadzora nad građenjem.
Tehnički pregled građevine vrši organ koji je donio
odobrenje za građenje koji je dužan u roku od 15 dana
od dana prijema potpunog zahtjeva imenovati Komisi
ju koja će obaviti tehnički pregled građevine.
Tehničkim pregledom utvrđuje se da je građevina
izgrađena u skladu sa odobrenjem za građenje i ovjere
nom tehničkom dokumentacijom, tehničkim propisima
i normativima, kao i propisima za odnosnu građevinu
po posebnim propisima.
52
O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda,
organ koji je donio odobrenje za građenje dužan je
obavijestiti investitora, predsjednika i članove Komisije.
2. Pravo vlasništva
građevinskom zemljištu
pravo korištenja na
Pravo vlasništva
Zakon o vlasničko-pravnim odnosima ("Službene novi
ne Federacije Bih" broj: 06/98) definira pojam vlasništva
kao pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se njome
raspolaže, sukladno sa njenom prirodom i namje
nom. Svako je dužan da se uzdržava od povrede prava
vlasništva druge osobe. Svako fizičko ili pravno lice ima
pravo na mirno uživanje svog vlasništva, samostalno i u
zajednici s drugima, stavljanje u promet predmeta svog
vlasništva, zasnivanja prava stvarne i osobne služnosti,
pravo građenja, pravo stvarnog tereta i pravo zaloge.
Nikome se ne može oduzeti vlasništvo osim u javnom
interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim
principima međunarodnog prava.
Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne
stvari.
Mineralne sirovine, vode, divljač, ribe i drugi slobodni
dijelovi prirode smatraju se stvarima, kada se nad njima
stekne posjed. Zakonom o vlasničko-pravnim odnosi
ma i propisima donesenim na osnovu Zakona određuje
se ko i pod kojim uvjetima zaposjedanjem (na osnovu
koncesija, dozvola i sl.) stiče pravo vlasništva na ovim
stvarima.
Pod nepokretnom stvari (nekretnine), smatraju se:
zemljište, građevinski objekti namijenjeni trajnoj upo
trebi, koji se ne mogu premještati bez oštećenja njiho
ve suštine i posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne
prostorije), te pripaci ovih stvari dok, po zakonu ili po
volji vlasnika, služe iskorištavanju glavne stvari (nekre
tnine po namjeni).
Posebnim zakonom se određuju stvari u općoj upotrebi
i način njihovog korištenja.
Pravo korištenja zemljišta radi građenja
Prema članu 17. Zakona o građevinskom zemljištu
Federacije Bih ("Službene novine Federacije Bih" broj:
67/05), pravo korištenja zemljišta radi građenja ovlašćuje
njegovog nosioca da na gradskom građevinskom
zemljištu izgradi građevinu prema uslovima određenim
u odobrenju za građenje u skladu sa Zakonom o pros
tornom uređenju.
Pravo korištenja zemljišta radi građenja je pravo
korisnika gradskog građevinskog zemljišta da ga
koristi bez ometanja, sve dok ne izgradi građevinu, izvrši
tehnički prijem građevine i ne upiše pravo vlasništva na
građevini u zemljišne knjige.
Kada se na gradskom građevinskom zemljištu, na ko
jem je stečeno pravo korištenja zemljišta radi građenja,
izgradi građevina u skladu sa važećim zakonima,
prestaje pravo korištenja zemljišta radi građenja i stiče
se pravo vlasništva.
53
3. Dodjela gradskog građevinskog zemljišta
Općinsko vijeće dodjeljuje neizgrađeno građevinsko
zemljište radi izgradnje građevina uz pravičnu naknadu.
Članom 44. Zakona o građevinskom zemljištu Federa
cije Bih ("Službene novine Federacije Bih", broj: 67/05),
predviđeno je da se gradsko građevinsko zemljište
dodjeljuje na korištenje radi građenja na osnovu javnog
konkursa koji se objavljuje u sredstvima javnog informi-
sanja, pod uslovima, na način i u postupku propisanim
ovim Zakonom i na osnovu njega donesenim propisi
ma.
Neposrednom pogodbom se gradsko građevinsko
zemljište dodjeljuje na korištenje za igradnju:
• vojnih objekata i objekata za službene potre
be državnih organa (nije moguća dodjela u cilju
stambene izgradnje);
• objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzu
larnih predstavništava;
• objekata komunalne infrastrukture.
Fizičkim osobama se ne može dodjeljivati gradsko
građevinsko zemljište neposrednom pogodbom. Izu
zetno, fizičkom licu se može dodijeliti neposrednom
pogodbom druga parcela u postupku naknade za
eksproprisano i izuzeto zemljište u skladu sa Zakonom
o građevinskom zemljištu FBih.
Članom 46. Zakona o građevinskom zemljištu FBih
propisuje se da se uslovi i način dodjele gradskog
građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja te
postupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na
konkursu, odnosno neposrednoj pogodbi, uređuju
odlukom općinskog vijeća u skladu sa programom
stambene i ostale izgradnje u općini. Istom odlukom se
propisuju bliža mjerila za određivanje naknade za do
dijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje i
za određivanje naknade za stvarne troškove uređenja
građevinskog zemljišta. Odlukom općinskog vijeća
određuju se i pojedini poslovi koje vrši ovlašteno
pravno lice (provođenje konkursa, zaključivanje ugovo
ra i slično).
Ukoliko se gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje
na korištenje radi građenja na osnovu konkursa, mje
rila za određivanje prvenstva moraju biti u skladu sa
utvrđenom politikom stambene i druge izgradnje u
općini i obezbjeđivati racionalno korištenje gradskog
građevinskog zemljišta, kao i ostvarivanje drugih općih
interesa u izgradnji i uređenju prostora.
Ukoliko više investitora zadovoljava uvjete utvrđene
programom općine vezanim za gradsko građevinsko
zemljište, investitori će se nadmetati na konkursu.
54
4. Dodjela gradskog građevinskog zemljišta,
izdavanje urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje, upotrebne dozvole i upisa prava
vlasništva
• Općinski načelnik i gradonačelnik su dužni da sva
ke godine oglase lokacije za građenje u skladu sa
planom prostornog uređenja - sprovesti instituciju
konkursa;
• Investitor koji dobije gradsko građevinsko
zemljište na konkursu podnosi zahtjev za izdavanje
urbanističke saglasnosti;
• Urbanistička saglasnost se izdaje u roku od 30
dana, a najkasnije u roku od 60 dana;
• Urbanistička saglasnost važi godinu dana, a u
izuzetnim slučajevima njena važnost se može
produžiti na još jednu godinu;
• Kada investitor ispuni uvjete utvrđene u
urbanističkoj saglasnosti podnosi zahtjev za izda
vanje odobrenja za građenje;
• Odobrenje za građenje se izdaje u roku od 30 dana,
najkasnije u roku od 60 dana;
• Odobrenje za građenje važi dvije godine u kom pe
riodu se mora otpočeti sa gradnjom građevine;
• Važnost odobrenja za građenje se može produžiti
najviše za godinu dana;
• Kada je građevina izgrađena vrši se tehnički preg
led i na osnovu tehničkog pregleda izdaje se upot
rebna dozvola za građevinu;
• Nakon izdate upotrebne dozvole može se izvršiti
upis prava vlasništva na građevini i na zemljištu u
zemljišnim knjigama;
• U toku građenja zemljište se vodi kao državna svo
jina sve do momenta završetka građenja i izdavanja
upotrebne dozvole.
5. Prava stranih investitora u pogledu raspolaganja
građevinskim zemljištem
Članovima 87.-93. (Poglavlje VIII) Zakona o vlasničko-
pravnim odnosima FBih ("Službene Federacije Bih"
broj: 6/98) reguliše se sljedeće:
• Strano fizičko i pravno lice može biti nosilac pra
va vlasništva na pokretnoj stvari, kao i domaće
fizičko i pravno lice, ako federalnim zakonom nije
drukčije određeno. Na teritoriji Federacije strana
fizička lica mogu biti nosioci prava vlasništva na
zemljištu i zgradi koje su stekli nasljeđivanjem, kao
i državljani Bosne i Hercegovine i Federacije, ako
međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
• Strano fizičko i pravno lice koje obavlja djelatnost u
Federaciji može biti nosilac prava vlasništva na pos
lovnim zgradama, poslovnim prostorijama, stano
vima i stambenim zgradama, te na građevinskom
zemljištu na kome su navedeni objekti izgrađeni
ili će biti izgrađeni. Izuzetno od odredbe stava 1.
ovog člana, federalnim zakonom može se pred
vidjeti da strano fizičko i pravno lice ne može imati
pravo vlasništva na nekretninama koje se nalaze na
određenom području Federacije. O sticanju prava
stranih fizičkih i pravnih lica na nekretninama iz
stava 1. ovog člana, evidenciju vodi Federalno mi
nistarstvo pravde, na osnovu podataka koje mu po
službenoj dužnosti dostavljaju organi nadležni za
upis prava na nekretninama.
55
FISKALNI OKVIR POSLOVNOG SEKTORA
Strano fizičko lice koje je stalno nastanjeno u Fe
deraciji može biti nosilac prava vlasništva na stanu i
stambenoj zgradi, kao i na građevinskom zemljištu
na kome su navedeni objekti izgrađeni ili će biti
izgrađeni.
Strano fizičko i pravno lice može pravo vlasništva
pravnim poslom prenositi na domaće fizičko i
pravno lice, kao i na strano fizičko i pravno lice koje
mogu biti nosioci prava vlasništva, sukladno ovom
zakonu.
Izuzetno, strana pravna i fizička lica mogu biti
ograničena u sticanju prava vlasništva na nekre
tninama na teritoriji Federacije, uvjetom reciproci
teta. U slučajevima iz stava 1. ovog člana pismenu
suglasnost daje Federalno ministarstvo pravde,
koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Minis
tarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Stranim državama za potrebe njihovih
diplomatskih i konzularnih predstavništava, nji
hovim organizacijama i specijalizovanim age
ncijama, kao i organizacijama i specijalizovanim
agencijama Organizacije Ujedinjenih nacija i
Evropske unije, mogu se, uz prethodno pribavljenu
pismenu suglasnost Federalnog ministarstva pra
vde, a koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje
Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine,
davati u dugoročni zakup zgrade na kojima postoji
pravo vlasništva. Dugoročni zakup iz stava 1. ovog
člana može se zaključiti najkraće na period od pet
godina, a najduže na period do pedeset godina.
Odredbe Zakona o vlasničko-pravnim odnosima
FBih primjenjuju se na strana fizička i pravna lica,
ako drugim federalnim zakonom nije drukčije
određeno.
1. Carine
Uprava za indirektno oporezivanje Bih odgovorna je za
prikupljanje svih carina, a carinske tarife su usklađene sa
Kombiniranom nomenklaturom Evropske unije.
Carinske stope će se postepeno smanjivati, ovisno o
vrsti proizvoda, do 90%, 75% ili 50% od prethodne
stope, dok će carinske stope za neke proizvode biti u
potpunosti ukinute.
Bitno je napomenuti da smanjenje uvozne carinske
stope vrijedi samo za robu porijeklom iz Evropske unije.
Za robu koja se uvozi iz Evropske unije, a ima porijeklo
iz zemalja koje nisu članice Unije ne vrijedi smanjenje
uvozne carinske stope.
I dalje je predviđena zaštita za poljoprivredne proizvode
za koje se carinske stope uglavnom plaćaju kao i ranije.
Slobodne zone
Prema Zakonu o slobodnim zonama Federacije Bih
("Službene novine Federacije Bih" broj: 2/95, 37/04 i
43/04) slobodna zona se definira kao dio teritorije, od
nosno područja Federacije Bosne i hercegovine, koji je
posebno ograđen i označen i na kojem se obavljaju dje
latnosti pod uvjetima propisanim tim Zakonom.
56
Slobodna se zona osniva na području mjesta koje ima
pomorsku ili riječnu luku ili aerodrom koji su otvoreni
za međunarodni javni saobraćaj ili robno-transportni
centar registriran u skladu sa zakonskim uvjetima.
Slobodna se zona može osnovati i uz magistralni put,
odnosno magistralnu željezničku prugu. Može se
sastojati od više odvojenih dijelova od kojih svaki mora
ispunjavati zakonom propisane uvjete.
Korisnici slobodne zone mogu biti domaća i strana pra
vna i fizička lica. Korisnik slobodne zone obavlja dozvo
ljenu djelatnost u zoni na osnovu ugovora sa zonom.
Na uvoz u slobodnu zonu ne plaćaju se carina i
druge uvozne dažbine kao ni posebne dažbine pri
uvozu poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proi
zvoda namijenjenih proizvodnji, korišćenju i potrošnji u
slobodnoj zoni. Na izvoz iz slobodne zone u druge ze
mlje ne plaćaju se carina, izvozne dažbine i takse.
Carinsko skladištenje
Carinsko skladištenje regulisano je članovima 95-110.
Zakona o carinskoj politici Bih ("Službeni glasnik Bih"
broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10, 76/11).
Carinsko skladište može biti javno (na raspolaganju
svakoj osobi za skladištenje robe) ili vlastito (samo za
skladištenje robe od strane držatelja istog);
Za dobivanje odobrenja za vođenje carinskog skladišta
potrebno je sačiniti pismeni zahtjev sa podacima o
ekonomskoj opravdanosti, nužnim uvjetima za držanje
skladišta i drugo;
Odobrenje mogu dobiti samo osobe registrirane u
Bosni i hercegovini;
Kada se uskladištena roba stavlja u slobodan promet
obračunavaju se carinske pristojbe na vrijednost robe u
trenutku stavljanja iste u postupak skladištenja;
Ukoliko se nakon skladištenja vrši izvoz robe, ista ne
podliježe obračunu carinskih i drugih taksi.
Unutarnja obrada
Članovima 111-119. Zakona o carinskoj politici Bih
("Službeni glasnik Bih" broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10,
76/11) i Uputom o carinskom postupku unutarnje
obrade ("Službeni glasnik Bih", broj 90/06) regulirana je
unutarnja obrada.
U okviru unutarnje obrade može se uvoziti:
• roba koja se upotrebljava u proizvodnji i posta
je u potpunosti ili djelomično sastavni dio
kompenzirajućeg proizvoda i
• određena roba koja je potrebna da bi omogućila ili
olakšala proizvodnju iako ne postaje sastavni dio
kompenzirajućeg proizvoda, s izuzetkom: goriva i
drugih izvora energije osim onih koji su potrebni
za testiranje kompenzirajućih proizvoda ili za otkri
vanje nedostataka kod uvozne robe kojoj je potre
ban popravak;
57
sredstva za podmazivanje, osim onih koja su potrebna za
testiranje, podešavanje ili povlačenje kompenzirajućih
proizvoda; opreme i alata.
Odobrenje za unutarnju obradu izdaje se samo osoba
ma registriranim u Bosni i hercegovini, a za navedeni
postupak mogu se obavljati sljedeće proizvodne radnje:
• prerada robe, uključujući njeno podizanje, sklapa
nje ili montiranje na drugu robu;
• obrada robe
• popravak robe, uključujući i njeno obnavljanje i
osposobljavanje.
Zahtjev za odobrenjem treba sadržavati izvod iz
sudskog registra ili rješenje o registraciji djelatnosti,
ugovor kod lohn poslova, normativ proizvodnje, sagla-
snost nadležne privredne komore i bankovnu garanciju.
2. Porezi
Porez na dodatu vrijednost
Porez na dodatu vrijednost je sveobuhvatan porez na
potrošnju, a procjenjuje se na temelju dodate vrije
dnosti na robu i usluge.
Prema članu 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost
Bih ("Službeni glasnik Bih" broj 09/05, 35/05 i 100/08)
PDV se plaća na:
1) promet dobara i usluga koje poreski obveznik u okvi
ru obavljanja svojih djelatnosti izvrši na teritoriji Bosne i
hercegovine uz naknadu;
2) uvoz dobara u Bosnu i hercegovinu.
Stopa poreza na dodatu vrijednost iznosi 17%, a pro
pisana je Zakonom o porezu na dodatu vrijednost Bih.
Nadležna institucija za prikupljanje poreza na dodatu
vrijednost i koordiniranje cjelokupne fiskalne politike je
Uprava za indirektno oporezivanje.
Zakoni kojima je regulirana ova problematika su
sljedeći:
• Zakon o porezu na dodatu vrijednost Bih ("Službeni
glasnik Bih" broj: 09/05, 35/05 i 100/08)
• Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bih
("Službeni glasnik Bih", broj: 44/03, 52/04, 34/07,
49/09, 32/13)
Porez na dobit
Porez na dobit na području Federacije Bih utvrđuje se
i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dobit
("Službene novine Federacije Bih" broj: 97/07, 14/08,
39/09).
Računovodstvena dobit koja je utvrđena u skladu sa
Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBih ("Službene
novine Federacije Bih", broj 83/09) i usklađena u skladu
sa odredbama Zakona o porezu na dobit oporezuje se
stopom od 10%.
Određeni troškovi su djelomično porezno priznati,
uključujući:
• 30% troškova reprezentacije;
• donacije u iznosu do 3% ukupnog prihoda i
• sponzorstva u iznosu do 2% ukupnog prihoda.
58
Nekoliko bitnih napomena: Neoporezive naknade između ostalog uključuju:
Rok za podnošenje porezne prijave poreza na dobit
je 31. mart tekuće godine za prethodnu godinu.
Dividende ne ulaze u poreznu osnovicu.
Odredbe koje se odnose na transferne cijene
zahtijevaju od privrednih društava da transakcije
s povezanim društvima prikažu u svom poreznom
bilansu.
Dobit prenesena iz inostranstva ne oporezu
je se ako prethodno podliježe oporezivanju u
inozemstvu.
Porezni gubici mogu se prenositi u narednih pet
godina.
Porezni gubici koji su nastali u jednoj poreznoj go
dini ne mogu se koristiti u ranijim poreznim perio
dima.
Porezno konsolidiranje / grupno oporezivanje je
predviđeno Zakonom o porezu na dobit.
Porez na dohodak
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom uključuju: divi
dende i raspodjelu dobiti; penzije; stipendije i isplate
određenih osiguranja.
otpremnine prilikom odlaska u mirovinu u visini
šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene
u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto
plaća u FBih (ukoliko je to povoljnije za zaposleni
ka);
naknada troškova prijevoza na posao i s posla u vi
sini korištenja cijene karte javnog prevoza;
naknada za topli obrok tokom rada u visini do 2%
od prosječne neto plaće u FBih (trenutno oko 16
KM po danu);
dnevnice za službena putovanja u Bih do 25 KM;
nevnice za službena putovanja u inostranstvu do
propisanih iznosa (ovisno o zemlji);
ostale naknade do propisanih iznosa.
Porez po odbitku
Porez po odbitku primjenjuje se na određena plaćanja
nerezidentnim pravnim osobama (dividende, kamate i
prava intelektualne svojine, usluge istraživanja tržišta,
usluge poreznog i poslovnog savjetovanja i usluge re
vizije, kao i generalno sve ostale usluge koje pružaju
nerezidenti na teritoriji Federacije Bih.
Porez po odbitku može se smanjiti/eliminirati u skladu
sa primjenjivim sporazumima o izbjegavanju dvostru
kog oporezivanja.
59
Naime, ratificirani ugovori (sporazumi, konvencije) o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala
Bosna i hercegovina imaju prioritet u odnosu na odre
dbe Zakona o porezu na dobit.
Standardna stopa poreza po odbitku je 10%, dok se na
isplate dividendi primjenjuje stopa poreza po odbitku
od 5%.
Stranci i porezi u Bosni i Hercegovini
Svi stranci s prebivalištem u Federaciji Bosne i
hercegovine plaćaju porez na prihode ostvarene u ka
lendarskoj godini na području Bosne i hercegovine.
Carinski zakon Bosne i hercegovine, član 162. tačka 2.
reguliše da "Oprema stavljena u slobodni promet, a koja
je zasnovana na inostranom ulaganju, oslobađa se od
plaćanja carine u skladu sa zakonom o politici direktnih
stranih ulaganja u Bih."
Parlament Federacije Bosne i hercegovine je u cilju
poticaja direktnih stranih investicija dozvolio domaćim
preduzećima u koja su strana lica uložila vlastiti kapital,
kao i preduzećima koja su 100% u vlasništvu stranih
lica, umanjenje poreza na dobit za procentualni iznos
srazmjeran ulogu stranog lica. Ovaj poticaj se primjen
juje u trajanju od pet godina.
Isto tako, svi stranci koji nemaju prebivalište u Bosni
i hercegovini, ali koji ostvaruju prihode u Federaciji
Bosne i hercegovine i Republici Srpskoj smatraju se po
reznim obveznicima.
Porezni obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje
porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od
ukupno ostvarenog prihoda, oslobađa se plaćanja po
reza na dobit za tu godinu.
POGODNOSTI KOD INVESTIRANJAStrani ulagači, prema članu 3. Zakona o politici direkt
nih stranih ulaganja u Bosni i hercegovini, drugih zako
na i sporazuma Bosne i hercegovine i prema zakonima
entiteta, imaju ista prava i obaveze kao i rezidenti Bosne
i hercegovine.
Prema članu 8. Zakona o direktnim stranim ulaganji
ma u Bosni i hercegovini Bosna i hercegovina i entite
ti neće vršiti diskriminaciju stranih ulagača u bilo kom
obliku, uključujući ali ne i ograničavajući se na njihovo
državljanstvo, sjedište odnosno boravište, religiju ili
državu porijekla investicija.
Ako obveznik, u periodu od pet godina ne dostigne
propisani cenzus za investiranje, gubi pravo na pore
zno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje
prema odredbama ovog Zakona uvećan za zateznu
kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene ja
vne prihode.
Porezni obveznik koji zapošljava više od 50% invali-
dnih lica i lica sa posebnim potrebama duže od godinu
dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu
u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih i lica sa
posebnim potrebama.
60
Strani investitori oslobođeni su plaćanja carinskih da
vanja na uvoz opreme koja se smatra investicijskim
kapitalom (oprema ne smije biti starija od 10 godina i
mora biti u skladu sa tehničkim standardima).
Status investicijskog kapitala ne odnosi se na opremu
kao što su automobili, aparati za kockanje i igre na sreću
Umanjene porezne obaveze primjenjuje se za:
• Oslobađanje plaćanja poreza na dobit za obve
znike koji ostvare preko 30% izvoza od ukupno
ostvarenog prihoda i po tom osnovu imaju pravo
povrata PDV-a. Obveznik se oslobađa plaćanja po
reza na dobit za period od pet godina počevši od
prve godine investiranja, ako u periodu od pet go
dina izvrši investiranje od najmanje 20 mil. KM.
• Poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan
izvan teritorije Federacije, a u Bosni i hercegovini
oslobađa se plaćanja poreza na dobit za dobit koju
ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije.
• Uslovi i način povrata poreza na dodanu vrijednost
- instrukcijom o povratu PDV-a propisani su uvje
ti i načini povrata diplomatskim i konzularnim
predstavništvima, međunarodnim organizacija
ma i članovima tih misija, te povrat PDV-a teme
ljem snabdijevanja robama i uslugama, u okviru
međunarodnih projekata pružanja pomoći i u koji
ma je Bosna i hercegvina obavezna međunarodnim
ugovorom osigurati da takvi projekti ne budu
opterećeni PDV-om.
Prema odredbama člana 29. stav 1. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost, vrši se povrat PDV-a plaćenog za
snabdijevanje robama i uslugama za:
• službene potrebe diplomatskih i konzularnih
predstavništava;
• službene potrebe međunarodnih organizacija, ako
je to predviđeno međunarodnim ugovorom;
• lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i
konzularnih predstavništava, uključujući i članove
njihovih obitelji, izuzev lokalno uposlenog osoblja;
• snabdijevanje robama i uslugama u okviru
međunarodnih projekata pružanja pomoći.
Slobodne zone i korisnici zona oslobođeni su plaćanja
poreza na dobit u stopostotnom iznosu tokom pet go
dina poslovanja. Međutim, potrebno je istaći da pored
navedenih pogodnosti još uvijek postoje određene pre
poruke za brži razvoj poduzetništva. U cilju unapređenja
poslovnog okruženja za domaća i strana ulaganja pre-
duzimaju se mjere, reforme, čiji je cilj između ostalog i
smanjenje birokratskih prepreka i nepotrebnih propi
sa kako bi se lakše i brže otvarala nova radna mjesta i
privukli investitori.
61
CIJENE KOMUNALNIH USLUGA ZA PRAVNE SUBJEKTE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
Područje Kantona Sarajevo je pokriveno mrežom
električne energije, plinskom mrežom, vodom i
drugim potrebnim energentima. O redovnoj opskrbi
građana brinu se nadležne institucije i kantonalna javna
poduzeća koja su na usluzi građanima i privrednicima
Kantona Sarajevo.
Voda za piće je kvalitetna i koristi se iz slavina. Cijene
vode, električne energije, plina i goriva su dosta niže
od prosječnih cijena u Evropi. Kanton je pokriven i
javnim gradskim prevozom (autobuska, trolejbuska i
tramvajska mreža, minibus linije za padinske dijelove
grada i prihvatljiva cijena taksi usluga).
62
Naziv usluge Iznos bez PDV
Uvjeti priključenja na elektrodistributivnu mrežu i povećanje odobrene priključne snage
Izdavanje prethodne elektroenergetske saglasnosti 30 KM
Izdavanje stručnog mišljenja o trasi/lokaciji objekta koji se ne priključuje na distributivnu mrežu po jednoj karti razmjere 1:2500
50 KM/karti razmjere 1:2500
Izdavanje elektroenergetske saglasnosti na 0,4 kV 50 KM
Izdavanje elektroenergetske saglasnosti na SN 80 KM
Izdavanje elektroenergetske saglasnosti radi promjene naziva kupca, na istoj lokaciji i sa istom odobrenom prikljlučnom snagom kupca (samo za kupoprodajni ugovor)
20 KM
Izrada elaborata optimalnog tehničkog rješenja izrade priključka kupca na SN mrežu
600 KM
Izrada elaborata optimalnog tehničkog rješenja izrade priključka proizvođača naSN mrežu
1.000 KM
Izdavanje potvrde bez izlaska na teren 10 KM
Isključenje ili uključenje na zahtjev kupca ili snabdjevača
Na obračunskom mjernom mjestu, na mjestu priključenja - ormarić ili TS 17 KM
Na mjestu priključenja - stub u mreži, krovni nosač 50 KM
Isključenje zbog neplaćanja računa i uključenje nakon uplate u redovno radno vrijeme
Na obračunskom mjernom mjestu, na mjestu priključenja - ormarić ili TS 34 KM
Na mjestu priključenja - stub u mreži, krovni nosač 100 KM
Isključenje zbog neplaćanja računa i uključenje nakon uplate izvan redovnog radnog vremena
Na obračunskom mjernom mjestu, na mjestu priključenja - ormarić ili TS 50 KM
Na mjestu priključenja - stub u mreži, krovni nosač 150 KM
Pregled ispravnosti priključka i obračunskog mjernog mjesta na zahtjev kupca
Pregled ispravnosti priključka 17 KM
Pregled ispravnosti priključka i obračunskog mjernog mjesta 22 KM
Različite usluge na priključku i obračunskom mjernom mjestu na zahtjev kupca
Uključenje limitatora ili zaštitne sklopke nakon djelovanja 14 KM
Zamjena uloška glavnog osigurača 17 KM
Vanredan pregled mjernog mjesta i očitanje brojila kod privremene odjave kupca 20 KM
Mjerenja na zahtjev kupca
Jednodnevno mjerenje i izrada izvještaja o dijagramu opterećenja 126 KM
Sedmodnevno mjerenje i izrada izvještaja o dijagramu opterećenja 142 KM
Interventno mjerenje efektivne vrijednosti napona na mjestu priključenja 64 KM
Sedmodnevno mjerenje i izrada izvještaja o kvalitetu napona na mjestu priključenja
112 KM
63
Neovlaštena potrošnja električne energije
Ustanovljenje neovlaštene potrošnje i isključenje kupca zbog neovlaštenog korištenja električne energije (kupac na 0,4 kV)
80 KM
Ustanovljenje neovlaštene potrošnje i isključenje kupca zbog neovlaštenog korištenja električne energije (kupac na srednjem naponu)
200 KM
Ustanovljenje samovoljnog uključenja brojila 50 KM
Upravljanje sklopnim napravama u postrojenju korisnika mreže prema zahtjevu korisnika
Prema unaprijed utvrđenom terminu 24 KM
Interventno 40 KM
Dežurstvo radi upravljanja mrežom po zahtjevu korisnika
Prema unaprijed utvrđenom terminu 19 KM/h
Interventno 28 KM/h
Provjera ispravnosti obračunskog mjernog mjesta, a brojila sa vještačenjem Zavoda za mjeriteljstvo - na zahtjev kupca
Izmjena brojila i vještačenje - direktno mjerenje 120 KM
Izmjena brojila i vještačenje - poluindirektno i indirektno mjerenje 156 KM
Provjera ispravnosti obračunskog mjernog mjesta, a brojila prijenosnim ispitnim uređajem - na zahtjev kupca
Provjera ispravnosti brojila ispitnim uređajem - direktna mjerenja 35 KM
Provjera ispravnosti brojila ispitnim uređajem - poluindirektna i indirektna mjerenja
58 KM
Provjera ispravnosti brojila prijenosnim ispitnim uređajem - višednevna, poluindirektna i indirektna mjerenja
116 KM
Davanje mjernih podataka o krivuljama opterećenja
Davanje mjernih podataka o krivuljama opterećenja za obračunsko mjerno mjesto kupcima sa daljinskim očitanjem mjernih uređaja
10 KM
Tabela 12. Cjenovnik usluga u JP Elektroprivreda BiH
http://www.elektroprivreda.ba/stranica/cjenovnik-usluga.
Naknade za priključenje krajnjih kupaca/proizvođača na distributivnu mrežu ili za povećanje priključne snage
postojećih krajnjih kupaca/proizvođača
Naknada koju plaća krajnji kupac/proizvođač je jednokratna i iznosi 50 % od cijene koja se dobije na osnovu utvrđene
naknade za priključenje na niskonaponsku/srednjonaponsku mrežu, a preostalih 50% se obezbjeđuje iz tarife za
korištenje distributivne mreže. Nadzorni odbor JP EPBiH je Odlukom propisao metodologiju za utvrđivanje nadokna
de za priključenje objekta na distributivnu mrežu.
64
Cijena usluga centralnog grijanja (http://www.toplane-sa.co.ba/docs/cienovnik.pdf)
Za stambeni prostor 1,188 KM/m2, mjesečno kroz 12 mjeseci;
Za poslovni prostor 4,013 KM/m2, mjesečno kroz 7 mjeseci;
Za poslovni prostor sa ugrađenim mjeračem:
a) Cijena za jedinicu priključne snage 5,312 KM/ kWh mjesečno kroz 12 mjeseci
b) Cijena za jedinicu isporučene toplotne energije 0,0857 KM/kWh
Vrsta prostora Cijena bez PDV-a Plaćanje
Stambeni prostor
Fiksni dio (KM/m2 mjesečno) 0,4752 12 mjeseci
Varijabilni dio (KM/kWh) 0,0725 pri potrošnji
Poslovni prostor
Fiksni dio (KM/m2 mjesečno) 0,9364 12 mjeseci
Varijabilni dio (KM/kWh) 0,0857 pri potrošnji
Tabela 13. Cijene centralnog grijanja u objektima kolektivnog stanovanja, koji imaju ugrađen centralni mjerač i individualne mjerače toplotne
energije (navedene cijene nisu ekonomske)
Cijena prirodnog gasa
Veleprodajna cijena prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području Federacije BiH, počevši od
1.11.2011. godine iznosi 820,00 KM/1000 Sm^, odnosno 0,8 KM/1000 Sm^, Sm^ (t=15°C, p=1,01325 bar, važeći uslovi
za BiH, donja toplotna vrijednost prirodnog gasa (Hd=34.075,60 kj7 Sm^). U cijenu nije uračunat porez na dodanu
vrijednost.
65
R.B. Kategorija potrošača Prosječna cijena distribucije gasa Nove cijene distribucije Index
1 Domaćinstva 0,08 0,06 75,0
2 Toplane 0,07 0,07 100,0
3 Mala privreda 0,22 0,24 109,1
4 Veliki potrošači 0,20 0,23 115,0
Prosječno 0,105 0,105 100,0
Tabela 14. Prosječna cijena distribucije gasa je u iznosu od 1,105 KM/ Sm^ i diferencira se prema kategorijama potrošača (u cijenu nije uračunat
porez na promet)
Cijena vode
Varijabilni dio - KM/m^ vode
Usluga snabdijevanja pitkom vodom 1,17
Usluga odvodnje otpadnih voda 0,50
PDV 0,28
Ukupno 1,95
PVN za korištenje voda 0,01
PVN za zaštitu voda 0,04
Ukupno 0,05
Fiksni dio-KM/mjesečno
Fiksni dio 4,00
PDV 0,68
Ukupno 4,68
Tabela 15. Cijena vode za kategoriju "Institucije/privredni/poslovni objekti”
Varijabilni dio - KM/m^ vode
Potrošeni m^ vode mjesečno
Usluga snabdijevanja pitkom vodom 0,70 0,84 1,17
Usluga odvodnje otpadnih voda 0,30 0,36 0,50
PDV 0,17 0,20 0,28
Ukupno 1,17 1,40 1,95
PVN za korištenje prostora 0,01
PVN za zaštitu voda 0,04
Ukupno 0,05
Fiksni dio - KM/mjesečno
Fiksni dio 2,0
PDV 0,34
UKUNO 2,34
Tabela 16. Cijena vode za "domaćinstva” | KJKP "'Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo
66
SPORAZUMI NA SNAZI U BIH
Bosna i Hercegovina je potpisnica mnogobrojnih spo
razuma o slobodnoj trgovini. Sporazumi na snazi u BiH
su:
1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja
okvir za odnose Evropske unije i Bosne i Hercegovine.
Potpisan je 1. juna 2008. godine, a stupio na snagu 1.
juna 2015. godine, čime je evropska perspektiva za našu
zemlju dobila novi pravac. Sporazum efikasno uspo
stavlja područje slobodne trgovine između EU i Bosne
i Hercegovine i njime se utvrđuju zajednički politički i
ekonomski ciljevi.
U kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, sporazum služi
kao osnova za provođenje procesa pristupanja i daće
okvir koji omogućava BiH ozbiljne iskorake i rad na
potrebnim reformama u skladu sa standardima EU
(prventstveno poboljšanje u ekonomskoj i socijalnoj
oblasti)
2. Sporazum o slobodnoj trgovini
Sporazum su, 19. decembra 2006., potpisale Albanija,
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Moldavija, Makedonija, Srbija i Republika Kosovo, te Bugarska i
Rumunija koje su se nakon pristupanja EU (1. janu
ara 2007.) povukle iz CEFTA-e sa ciljem usklađivanja
razvoja ekonomskih odnosa, osiguranja istovjetnog
trgovinskog tretmana te uklanjanja trgovinskih prepre
ka među zemljama potpisnicama.
Ovaj sporazum popularno se naziva CEFTA 2006, a za
sniva se na iskustvu zemalja regije jugoistočne Evrope
u liberalizaciji trgovine, kroz provođenje bilateralnih
ugovora o slobodnoj trgovini i njihovoj pripremi za
članstvo u Evropskoj uniji, kao i pozitivnim iskustvi
ma "stare" CEFTA-e. Sporazum CEFTA 2006 uključuje
uspješnu regionalnu saradnju - posebno trgovinsku,
pojednostavljenje ugovornih odnosa, uvođenje dija
gonalne kumulacije, uklanjanje tehničkih barijera u
trgovini, poboljšanje mehanizama za rješavanje sporo
va. Ovim sporazumom uvode se nove oblasti saradnje,
koji nisu bili obuhvaćeni dotadašnjim bilateralnim spo
razumima niti "starom" CEFTA-om. Riječ je o uslugama,
investicijama, javnim nabavkama i zaštiti intelektua
lnog vlasništva. Sporazum o izmjeni i pristupanju
CEFTA-i/CEFTA 2006 u Bosni i Hercegovini stupio je na
snagu 22. novembra 2007.
3. Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog opore
zivanja
Međunarodno dvostruko oporezivanje se općenito
definiše kao oporezivanje poreskog obveznika od
strane dvije države, primjenom istih ili sličnih pore
za, na osnovu istog predmeta oporezivanja, u istom
vremenskom periodu. Upravo radi otklanjanja dvo
strukog oporezivanja istovrsnim porezom istog pre
dmeta oporezivanja dohotka odnosno dobiti i imovine,
države zaključuju bilateralne ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja. Takvi ugovori primjenjuju
se na načelu reciprociteta. Ako Bosna i Hercegovina
sa određenom državom primjenjuje ugovor o izbjega
vanju dvostrukog oporezivanja, odredbe tog ugovora
imaju prednost u primjeni u odnosu na domaće zako
nodavstvo.
67
Cilj zaključivanja međudržavnih ugovora, što se nažalost
često zaboravlja, nije samo da se spriječi dvostruko opo
rezivanje istog dohotka od strane dvije države već i da
se osigura da porez na dohodak bude plaćen u jednoj
od država ugovornica saglasno odredbama ugovora.
4. EFTA
Evropsko udruženje slobodne trgovine (EFTA)
predstavlja asocijaciju koja ujedinjuje tržišta Švajcarske,
Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine,
uspostavljenu sa ciljem da obezbjedi okvir za liberaliza
ciju trgovine robom među njenim članicama.
Pored međusobne liberalizacije trgovine tri zemlje
EFTA-e, Island, Lihtenštajn i Norveška, od 1994. godine
imaju Sporazum o Evropskom ekonomskom prostoru
(EEA) sa EU koji predviđa uključivanje zakonodavstva
EU koji pokriva četiri slobode - slobodu kretanja roba,
usluga, radne snage i kapitala.
5. Sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti ulagan
ja
Sljedeći sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti
ulaganja, koje BiH ima potpisane sa drugim državama,
su u primjeni:
Pregovori o zaključivanju Sporazuma o slobodnoj
trgovini između Bosne i Hercegovine i Evropskog
udruženja slobodne trgovine (EFTA) započeti su na
osnovu Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine,
krajem marta 2011. godine. Nakon više od dvije godine
oni su uspješno okončani početkom maja 2013. godine.
U ime Bosne i Hercegovine Sporazum je potpisao
ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a
sa EFTA strane ministri zemalja članica asocijacije,
Švajcarske Konfederacije, Kraljevine Norveške, Islanda i
Kneževine Lihtenštajn.
Albanija, Austrija, Belgija i Luksemburg, Bjelorusija,
Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Hrva
tska, Holandija, Indija, Iran, Italija, Jordan, Kanada, Ka
tar, Kina, Kuvajt, Litva, Mađarska, Makedonija, Malezija,
Moldavija, Njemačka, OPEC - FOND, Pakistan, Portugal,
Rumunija, SAD - OPIC, San Marino, Slovačka, Slovenija,
Srbija, Španija, Švicarska, Švedska, Turska, Ujedinjeno
Kraljevstvo, Ukrajina.
Potpisivanje ovog sporazuma predstavlja potvrdu
težnje dvije strane da se, kroz dogovorenu liberalizaciju
tržišta roba i usluga, kreiraju uslovi za dalji razvoj, kao
i za unapređenje trgovinske i ekonomske saradnje na
obostranu korist.
68
ŠANSE ZA INVESTIRANJE - INDUSTRIJSKE ZONE, SLOBODNE ZONE
Pojmovno i sadržajno određenje zone
Gradovi i općine na čijem se području nalaze
poslovne zone svojim aktima određuju privredne djela
tnosti koje se mogu odvijati u preduzetničkoj-poslovnoj
zoni. Poslovne djelatnosti koje se u njima realizuju
mogu biti vrlo različite, te na toj osnovi razlikujemo:
industrijske, zanatske, preduzetničko-zanatske, uslužne,
poljoprivredne, turističke, informatičke, tehnološke
zone, centre za razvoj i transfer tehnologije,
preduzetničke inkubatore i sl. Navedene zone, po
veličini i namjeni mogu se razvrstati u tri grupe:
• specijalizovane zone, u koje spadaju tehnološki
centri, parkovi, inkubatori, centri za transfer tehno
logije i zone specijalizovane za određene djelatno
sti,
• industrijske zone, gdje ubrajamo, prije svega, veća
područja sa velikom koncentracijom industrije, u
kojima prevladavaju velika preduzeća i
• preduzetničko-zanatske zone, u koje ubrajamo
područja sa velikom koncentracijom, prvenstveno
malih preduzeća i preduzetnika.
• Industrijske zone u osnovi osiguravaju konku
rentnost za biznise u dva aspekta:
Prvi se odnosi na mogućnost korištenja efekata inte
griranja srodnih i povezanih biznisa u okviru zone što
rezultira stvaranjem konkurentskih prednosti u okviru
zone putem:
• pristupa jeftinijim inputima u sirovinama, kompo
nentama, ambalaži i servisima,
• specijalizacije i efikasnosti, te primjene novih
tehnologija u partnerstvu kompanija u zoni i
• partnerstva sa povezanim industrijama u
slučajevima kada one mogu servisirati više kompa
nija.
Drugi aspekt odnosi se na efikasnost koju nudi lokacija
zone za svoje članice putem:
• smanjenja investicionih izdataka za proizvodne i
poslovne objekte,
• smanjenja operativnih troškova transporta,
održavanja i sigurnosti objekata, te servisa koji se
organizuju u zoni i
• putem zajedničkog korištenja određenih objekata
(laboratorije, kopirnice, energetski izvori i slično).
Ciljevi i zadaci preduzetničke infrastrukture i
preduzetničke - poslovne zone:
• povećavanje zapošljavanja,
• privlačenje novih, modernih, high-tech,
biotehnoloških, čistih i profitabilnih tehnologija i
• pružanje poslovnih, tehničkih, obrazovnih i drugih
usluga malim privatnim preduzećima.
Poslovna zona mora u završnoj fazi biti opremljena:
• prometnom infrastrukturom (pristupne ceste i
ceste u zoni),
• komunalnom infrastrukturom (vodovodne instala
cije, tehnološka voda i industrijska kanalizacija,
instalacije oborinske odvodnje i kanalizacione
mreže u zoni),
• energetskom infrastrukturom (trafostanice, javna
rasvjeta, električni i plinski priključci),
• telefonskom i internetskom mrežom.
69
Kriteriji za uključivanje preduzetnika u preduzetničku-
poslovnu zonu:
U preduzetničku zonu mogu se uključiti preduzetnici
koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:
• povećavaju broj zaposlenih,
• iz područja "high techa", elektronike, informatike i
biotehnologije,
• koji svoje proizvode izvoze,
• čiji proizvodi zamjenjuju uvozne proizvode,
• koji obavljaju djelatnost koja je nužna za funkcioni-
sanje preduzetničke zone,
• koji rade na razvojnim projektima od interesa za
Kanton Sarajevo i
• koji se uklapaju u klaster koji treba da se organizuje
u zoni.
Prioritet uključivanja u preduzetničku-poslovnu zonu
moraju imati preduzetnici čiji su preduzetnički projekti:
• u funkciji povećavanja zaposlenosti,
• izvozno orijentirani, visokoprofitabilni, imaju
modernu (visoku) tehnologiju i privlače kapital,
• najbolje mogu iskoristiti lokacijske, geoprometne,
energetske i druge pogodnosti,
• omogućuju poboljšavanje kvaliteta življenja i nisu
u suprotnosti sa zaštitom okoliša.
Privredni subjekti koji ne mogu nikako ući u sastav
preduzetničke zone su:
• privredni subjekti sa "prljavim" tehnologijama,
• djelatnosti koje remete poslovanje ostalih u
preduzetničkoj zoni i
• djelatnosti koje nisu od privrednog značaja za Kan
ton Sarajevo.
70
71
Industrijske zone na području Kantona Sarajevo
Industrijske zone su područja koja su prostorno -
pla-nskim dokumentima određena za obavljanje
privrednih djelatnosti, s izgrađenim saobraćajnicama
i komunalnom infrastrukturom. Gradovi i općine, na
čijem se području nalaze industrijske zone, svojim akti
ma određuju privredne djelatnosti koje se mogu odvija
ti u zoni.
Ciljevi i zadaci industrijske - poslovne zone
Industrijska - poslovna zona ne služi samo za
iznajmljivanje poslovnih prostora i određenih poslo
vnih usluga preduzetnicima. Djelatnosti koje se oba
vljaju u zoni moraju rješavati i privredne probleme tog
kraja. Industrijska zona treba biti "operativni alat" za
realizaciju ciljeva iz strategija razvoja privrede grada,
kantona ili države.
Osnovni podaci o općinama na čijem području
postoje industrijske zone
Industrijske zone, koje danas egzistiraju u Kantonu
Sarajevo, nalaze se na području općina: Ilidža, Hadžići,
Ilijaš i Vogošća. Općine zauzimaju ukupnu površinu od
787,54 km2 ili 61,68% površine Kantona Sarajevo. Uku
pan broj stanovnika na ovom području je 127.700 ili
28,97% ukupnog broja stanovnika Kantona Sarajevo.
Privredni resursi općina na čijem području postoje
industrijske zone
Osnovni resursi općina su: rudna bogatstva, šume,
termalne vode i turistički potencijali.
Privredni sektori općina na čijem području postoje
industrijske zone
Drvoprerađivački, metaloprerađivački, prehrambena i
farmaceutska industrija i poljoprivreda.
Glavni izvozni proizvodi su iz drvoprerađivačke
industrije (namještaj), proizvodi od metala i dio proi
zvoda prehrambene industrije.
Naziv općineNaziv industrijske
zonePrivredni subjekti
u zoni
"Mostarsko raskršće"
Akova-impex, MI Ovako, Coca Cola, Kemos, Akmilk i
drugi.
Općina Hadžići
"Garovci - Donji Hadžići"
Drvopromet, Rajz, Snagić i drugi.
"Boce - Binježevo"Milkos, Wurth,
Klimavent i drugi.
"Mrđanović polje" Donji Hadžići
Argeta, Agricom, Saplast i drugi.
"Tehničko remontni zavod - TRZ" Hadžići
Sabix, TRZ, Bosnet i drugi.
"Željezara Ilijaš" Frimeco, Schiedel, Fazum gradnja,
Forneti olimpija i drugi.
Općina Ilijaš"LUKA" Ilijaš
Općina Vogošća
"UNIS"VogošćaPretis, Volkswagen
i drugi.
"Nova industrijska zona" Vogošća
Bellisima, Procedo Praktik i drugi.
Općina Ilidža "FAMOS" Hrasnica
Bemust, Bohen, Alternativa, Strojal, Medixon, Famos gradnja i drugi.
Tabela 18. Pregled industrijskih zona u Kantonu Sarajevo
Izvor: Federalni zavod za statistiku
72
73
Općina Ilidža
Površina: 143,30 km2
Broj stanovnika: 60.417
Administrativni položaj: Kanton Sarajevo, Federacija BiH.
Geografski položaj: jugozapadni dio Kantona Sarajevo.
Privredni sektori: Drvoprerađivačka i prehrambena industrija, privredna društva iz oblasti poljoprivrede, trgovine na
veliko i malo i turizam.
Prirodni resursi: Turistički potencijali i termalne vode.
Značajniji privredni subjekti na području Općine Ilidža: Gorenje, Dalas, Braća Metović, Brugman, EGV, Brajlović,
OBI-vrtni centar, Grizelj, Hladnjača Klas, Mercator, Kerametal, Sara centar, Melain centar i drugi.
Turističkim agencijama su na raspolaganju poznati hoteli: Hollywood, Delminium, Terme Ilidža, Rimski most, Grin,
Imzit, Bosna, Aqua, Radon plaza, Casa Grande, Auto-kamp i ostali.
74
Na području Općine Ilidža se nalazi industrijska zona "FAMOS" Hrasnica.
Tip zone: Zelena / Smeđa
Lokacija
Industrijska zona "Famos" Hrasnica nalazi se na području bivšeg kompleksa "FAMOS — HOLDING" d.d. u naselju
Hrasnica, Općina Ilidža. Ukupna površina industrijske zone je 280.000 m^, a proširenje zone je moguće još za 30
hektara. Površina koju pokrivaju objekti u industrijskoj zoni je 120.000 m^.
Saobraćajnice pokrivaju 12.800 m^ površine u industrijskoj zoni. Parking prostor u industrijskoj zoni pokriva površinu
od 7.890 m".
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom (vodovodna i kanalizaciona mreža, energetska infrastru
ktura i telekomunikaciona mreža). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije.
Vlasništvo
U periodu od 2000. do 2002. godine izvršena je djelimična privatizacija ukupne površine Industrijske zone "Famos",
čime je u posjed uvedeno 59 novih vlasnika. U sljedećoj fazi privatizacije je kompletan kompleks preduzeća "Famos"
Hrasnica dobio status privatnog vlasništva.
U sanaciju i izgradnju novih objekata vlasnici su do sada investirali više od 19.000.000 KM, a radovi na većini objekata
još su u toku. Po osnovu obaveza iz kupoprodajnih ugovora uposleno je oko 400 radnika. Prema procjeni nadležnih
organa Općine Ilidža, trenutno na lokaciji ove industrijske zone zaposleno je više od 700 radnika.
Na lokalitetu industrijske zone se nalaze privredni subjekti:
Bohen (štamparska djelatnost), Alternativa (kovanje, presovanje i izrada metalnih konstrukcija), Strojal
(proizvodnja metalnih konstrukcija), Medixon (proizvodnja crijepa i betonske galanterije), Famos gradnja
(proizvodnja rezane građe), Bemust (štamparija) i drugi.
75
FAMOS HOLDING d.d. Sarajevo skica infrastrukture
- Ograda > Granice parcela
Granice komunikacija Objekti Kablovi lOkV Vodovod Kanalizacija Trafostanica Izohipse
Postojeće komunikacije Komunikacije u planu
rgvi Broj parcele 0 Broj objekta
Interne komunikacije
76
77
Općina Hadžići
Površina: 273,26 km^
Broj stanovnika: 22.705
Administrativni položaj: Kanton Sarajevo, Federacija BiH.
Geografski položaj: jugozapadni dio Kantona Sarajevo, udaljenost od centra Sarajeva je 16 km.
Privredni sektori
Drvoprerađivačka i prehrambena industrija, privredna društva iz oblasti poljoprivrede, trgovine na veliko i malo i
turizam. Glavni izvozni proizvodi su iz drvoprerađivačke i metalske industrije, namještaj i proizvodi od metala, te dio
prehrambene industrije.
Prirodni resursi
Šumska bogatstva i turistički potencijali (planine).
Značajniji privredni subjekti na području Općine Hadžići: Coca Cola, Akova-impex, MI Ovako, Kemos, Milkos,
Klimavent, Wurth, Argeta, Agricom, Sabix, Drvopromet, Bingo i drugi.
Na području Općine Hadžići se nalazi pet industrijskih zona:
1. Industrijska zona "Mostarsko raskršće"
2. Industrijska zona "Garovci — Donji Hadžići"
3. Industrijska zona "Boce — Binježevo"
4. Industrijska zona "Mrđanović polje" Donji Hadžići
5. Industrijska zona "TRZ" Hadžići.
78
Industrijska zona "Garovci - Donji Hadžići"
Tip zone: Zelena / Smeđa
Lokacija
Garovci — Donji Hadžići.
Industrijska zona se nalazi na desnoj strani magistralnog puta M17 Sarajevo ■
Hadžići.
Mostar, na području Garovci — Donji
Dokumentaciona osnova
Ova industrijska zona je nastala ranih 1980-tih godina na osnovu planova prostornog uređenja (razvojni planovi) koji
su odredili namjenu površina i izradu daljih aktivnosti:
• Urbanistički plan Grada Sarajevo za područje Hadžići ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 5/90).
• Regulacioni plan "Donji Hadžići" II i III Garovci ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 39/05).
• Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06).
Vlasništvo
Privatno zemljište.
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom (vodovodna i kanalizaciona mreža, energetska infrastru
ktura i telekomunikaciona mreža). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije.
Na lokalitetu zone, sa lijeve strane magistralnog puta M17, se nalaze privredni subjekti:
Drvopromet (tržni centar), Medline (poliklinika), Hifa Group — Eurometali, Harex, Rajz (proizvodnja boja) i drugi.
Na lokalitetu zone, sa desne strane magistralnog puta M17, nalaze se privredni subjekti:
Snagić (proizvodnja PVC stolarije i Al-profila), Telefon gradnja i Bingo (tržni centar).
79
80
Industrijska zona "Mrđanović polje" Donji Hadžići
Tip zone: Zelena / Smeđa
Lokacija
Mrđanović polje, Općina Hadžići. Industrijska zona "Mrđanović polje" Donji Hadžići nalazi se na lijevoj strani magi
stralnog puta Sarajevo — Mostar. Glavna saobraćajnica prati cijeli kompleks zone i uvezuje zonu sa naseljem Donji
Hadžići.
Dokumentaciona osnova
Industrijska zona je nastala na osnovu planova prostornog uređenja koji su odredili namjenu površina i izradu daljih
aktivnosti:
• Regulacioni plan "Mrđanović polje" Hadžići ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 21/07).
• Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 26/06).
Površina
Industrijska zona obuhvata ukupnu površinu od 180.300 m2.
Vlasništvo
Privatno zemljište.
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom (vodovodna i kanalizaciona mreža, energetska infrastru
ktura i telekomunikaciona mreža). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije.
Na lokalitetu industrijske zone "Mrđanović polje" se nalaze privredni subjekti: Argeta (osnovna djelatnost je
mesna industrija), Saplast (Tvornica za proizvodnju PVC stolarije), Cet-Bah (proizvodni pogon), Begex (Tvornica za
proizvodnju namještaja), Agricom, Adolado i drugi.
81
II
82
Industrijska zona "TRZ - Hadžići"
Tip zone: Zelena / Smeđa
Lokacija
Općina Hadžići.
Industrijska zona se nalazi na lokalitetu namjenske vojne industrije, Tehničko remontnog zavoda Hadžići (TRZ).
Dokumentaciona osnova
Prostornim planom Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 26/06) namije
njena površina je zadržana u postojećim granicama.
Površina
Lokacija industrijske zone obuhvata površinu od ukupno 186.276 m2.
Vlasništvo
Zemljište je u vlasništvu privrednog subjekta Tehničko remontni zavod Hadžići.
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom. Vodovodna i kanalizaciona mreža, kao i energetska infra
struktura zahtijevaju dodatna ulaganja. Na lokalitetu zone postoji izgrađena željeznička pruga (industrijski kolosijek).
Na lokalitetu industrijske zone se nalaze privredni subjekti:
Bosnet (osnovna djelatnost subjekta je proizvodnja hrane za ribe), Sabix (proizvodnja namještaja) i TRZ (namjenska
proizvodnja).
83
84
Industrijska zona - "Mostarsko - raskršće"
Tip zone: Zelena / Smeđa
Lokacija
Mostarsko raskršće, Općina Hadžići.
Industrijska zona "Mostarsko raskršće" se nalazi na ulazu u Općinu Hadžići, sa desne i lijeve strane magistralnog puta
M -17 Sarajevo - Mostar.
Dokumentaciona osnova
Industrijska zona je u manjem obliku nastala ranih 1970-tih godina na osnovu planova prostornog uređenja (razvojni
planovi) koji su odredili namjenu površina i izradu daljih aktivnosti:
• Urbanistički plan Grada Sarajeva za područje Hadžići ("Službene novine grada Sarajeva" broj: 5/90).
• Regulacioni plan Binježevo ("Službene novine grada Sarajevo", broj 13/89).
• Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 26/06).
Vlasništvo
Privatno zemljište.
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom (vodovodna i kanalizaciona mreža, energetska infrastru
ktura i telekomunikaciona mreža). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije.
Na lokalitetu zone se nalaze privredni subjekti:
Coca Cola HBC B-H - na površini zemljišta od 44.928 m2 nalazi se objekat / objekti površine 20.022 m2. Na dijelu
zemljišta je u toku završna faza izgradnje skladišno-proizvodne hale površine cca 4.500 m2 i radionice za održavanje
vozila. Akova - impex zauzima zemljište od 18.069 m2, na kojem se nalazi objekat / objekti površine 1.836 m2, a u
toku je završna faza izgradnje proizvodnog pogona površine cca 5.000 m2.
Na lokalitetu ove zone svoju djelatnost obavljaju i privredni subjekti:
Akmilk, MI Ovako, Energopetrol - benzinska stanica, Kemos i drugi.
85
86
Industrijska zona "Boce - Binježevo"
Tip zone: Zelena / Smeđa
Lokacija
Binježevo, Općina Hadžići.
Industrijska zona se nalazi u blizini željezničke pruge Sarajevo—Ploče, na Mostarskom raskrću. Saobraćajni pristup
zoni je sa Mostarskog raskršća.
Dokumentaciona osnova
Industrijska zona je nastala ranih 1980-tih godina na osnovu planova prostornog uređenja (razvojni planovi) koji su
odredili namjenu površina i izradu daljih aktivnosti:
• Urbanistički plan Grada Sarajevo za urbano područje Hadžići ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 5/90).
• Regulacioni plan "Donji Hadžići" II i III Garovci ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 39/05).
• Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06).
Vlasništvo
Privatno zemljište.
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom (vodovodna i kanalizaciona mreža, energetska infrastru
ktura i telekomunikaciona mreža). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije.
Na lokalitetu zone se nalaze privredni subjekti:
Klimavent - na ukupnoj površini zemljišta od 6.283 m^ nalaze se objekti površine 4.441 m^, Milkos - na površini
zemljišta od 16.717 m^ nalazi se objekat/objekti površine 6.191 m^.
Energoinvest - dalekovodizgradnja - na ukupnoj površini zemljišta od 35.000 m^ nalaze se objekti površine 1.987 m^.
Tvornica elektroopreme - na površini zemljišta od 19.774 m^ nalazi se objekat/objekti površine 4.029 m^.
Unioninvest - ukupna površina zemljišta je 7.911 m2.
Wurth - na površini zemljišta od 14.823 m^ nalazi se objekat/objekti površine 2.109 m^.
Na lokaciji zone postoje još četiri neizgrađene parcele.
r87
88
89
Općina Vogošća
Površina: 72 km^
Broj stanovnika: 25.450
Administrativni položaj: Kanton Sarajevo, Federacija BiH.
Geografski položaj: udaljenost od Sarajeva je 6 km.
Privredni sektori
Namjenska proizvodnja, metaloprerađivačke djelatnosti, proizvodnja proizvoda široke potrošnje, trgovina na veliko
i malo i farmaceutska proizvodnja.
Prirodni resursi
Značajniji prirodni resursi Općine Vogošća smješteni su u dolini rijeke Bosne.
Značajniji privredni subjekti na području Općine Vogošća:
U toku procesa male privatizacije, prodajom dijelova i imovine prijeratnih preduzeća fabričkog kompleksa UNIS,
u krug stare industrijske zone u Vogošći uvedeno je u posjed 30 novih privrednih subjekata. Pretis, Volkswagen,
Bags-Energotehnika, Bellisima, Mims, Sam-shop i drugi značajniji privredni subjekti koji posluju u Općini Vogošća.
Na području Općine Vogošća nalaze se dvije industrijske zone:
1. Stara industrijska zona u krugu prijeratnog fabričkog kompeksa "UNIS" i
2. Nova industrijska zona Vogošća.
90
"Nova industrijska zona" Vogošća
Tip zone: Zelena
Lokacija
Industrijska zona se nalazi u Općini Vogošća.
Dokumentaciona osnova
U skladu sa usvojenim izmjenama regulacionog plana industrijskog kompleksa UNIS ("Službene novine Kantona Sa
rajevo', broj 28/01) izvršena je parcelizacija zemljišta i formirana industrijska zona.
Površina zone
Ukupna površina zone iznosi 13,5 hektara.
Vlasništvo
Zemljište u novoj industrijskoj zoni je u državnoj svojini. Nakon izvršene parcelizacije zemljišta, 29 lokacija u ovoj zoni
dodijeljeno je krajnjim korisnicima. Zemljište je i dalje u državnom vlasništvu sa pravom korištenja radi građenja. Sve
dobivene lokacije su upisane u korist investitora. Jedna lokacija je u potpunosti izgrađena i prešla je u vlasništvo gra
ditelja. Lokacije su dodijeljene sa namjenom da se na njima obavlja proizvodna i uslužna djelatnost.
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom (vodovodna i kanalizaciona mreža, energetska infrastru
ktura i telekomunikaciona mreža). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije.
Na lokalitetu zone se nalaze privredni subjekti:
Bellissima d.o.o., Praktik do.o., Procedo d.o.o., Smal komerc d.o.o., Nco d.o.o. i drugi.
91
92
Industrijska zona "UNIS" Vogošća
Tip zone: Smeđa / Zelena
Lokacija
Industrijska zona "UNIS" nalazi se u Općini Vogošća, u krugu kompleksa preduzeća "UNIS" Vogošća.
Dokumentaciona osnova
Za industrijsku zonu "UNIS" Vogošća urađen je Regulacioni plan industrijskog kompleksa "UNIS" (Akt broj 01-023
15/91 od 30.04.1991. godine, usvojen na sjednici Skupštine Općine Vogošća).
Površina zone
Ukupna površina zone iznosi 35 hektara.
Vlasništvo
Zemljište je uglavnom vlasništvo "Unis Pretis" d.o.o. i UNIS Pretis d.d., kao i ostalih subjekata koji su u postupku priva
tizacije postali vlasnici lokacija. Na ovom lokalitetu postoji mogućnost kupovine određenih lokacija.
Infrastruktura
Cjelokupan kompleks je obezbijeđen infrastrukturnim sadržajem (električna energija, vodovodna i kanalizaciona
mreža, gas, PTT priključci itd.). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije.
Na lokalitetu zone se nalaze privredni subjekti:
U staroj industrijskoj zoni "UNIS" zastupljene su automobilska industrija, industrija valjčanih ležaja, namjenska indu
strija, prerada metala, proizvodnja termoenergetskih i procesnih postrojenja, servisiranje i montaža vozila iz progra
ma VW, farmaceutska industrija i druge. U ovoj industrijskoj zoni lideri su Volkswagen i Unis Pretis.
r__593
94
95
Općina Ilijaš
Površina: 323 km2
Broj stanovnika: 19.102
Administrativni položaj: Kanton Sarajevo, Federacija BiH.
Geografski položaj: sjeverni dio Kantona Sarajevo.
• udaljenost od centra Sarajeva je 20 km
• udaljenost od Zenice je 58 km, a udaljenost od Tuzle iznosi 109 km.
Privredni sektori
Drvoprerađivačka, metaloprerađivačka, prehrambena industrija i privredna društva iz oblasti poljoprivrede.
Glavni izvozni proizvod su iz drvoprerađivačke industrije, namještaj i proizvodi od metala te dio prehrambene indu
strije.
Prirodni resursi
Rudna bogatstva (mangan, krečnjak, kamen škriljac) i turistički potencijal (zaštićeni pejzaž "Bijambare" i spomenik
prirode "Skakavac").
Značajniji privredni subjekti na području Općine Ilijaš:
Miprogradnja, Xylon corporation, Kalea, BH Bau, Schiedel, Fazum gradnja, Forneti olimpija, Frimeco i drugi.
Na području Općine Ilijaš se nalaze dvije industrijske zone:
• Industrijska zona "Željezara" Ilijaš i
• Industrijska zona "Luka" Ilijaš.
96
Industrijska zona "Luka" Ilijaš
Tip zone: Zelena
Lokacija
Industrijska zona se nalazi na području Lučkog polja, u Općini Ilijaš.
Dokumentaciona osnova
Industrijska zona "Luka" je osnovana na osnovu Odluke Općinskog vijeća Ilijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo"
broj: 36/12).
Površina
Industrijska zona zauzima površinu od 16,56 hektara u naselju Luke, Općina Ilijaš.
Namjena industrijske zone
Prema odluci Općinskog vijeća Ilijaš, zona je osnovana sa namjenom da se u njoj odvija proizvodnja iz oblasti
drvoprerađivačke, metaloprerađivačke i prehrambene industrije.
Vlasništvo
Zemljište u industrijskoj zoni je privatno vlasništvo.
Infrastruktura
Industrijska zona zahtijeva investicije u dijelu infrastrukture, posebno u dijelu vodovodne i kanalizacione mreže.
U zoni je potrebno izvršiti dodatna ulaganja u poboljšanje i razvoj energetske infrastrukture. Na bližem lokalitetu
postoji izgrađen željeznički kolosijek. Industrijska zona "Luke"sastoji se od dvije cjeline: "Privredna 1', ukupne površine
od 2,45 hektara i "Privredna 2', ukupne površine od 14,11 hektara.
Dozvoljene namjene u obe cjeline zone su: privredne djelatnosti i djelatnosti male privrede.
Zabranjene namjene u zoni su: stambene namjene i ugostiteljstvo (hoteli).
Elaboratom i regulacionim planom predviđeno je formiranje 50 lokacija površine 800 do 5.700 m2. Svi novi objekti
obavezni su izraditi idejno rješenje lokacije sa predviđenih 20-30 % površine pod zelenilom i jednim parking mjestom
na 30-50 m2 korisne površine objekta.
Na lokalitetu industrijske zone "LUKA" Ilijaš nalaze se privredni subjekti: Wood team Ilijaš, proizvodnja
drvene ambalaže,valovitog papira i kartona. Edas Inc Ilijaš, prerada drveta. Ama Adriatic Ilijaš, proizvodnja metalnih
konstrukcija i dijelova.
97
98
Industrijska zona "Željezara" Ilijaš
Tip zone: Smeđa
Lokacija
Urbano područje Ilijaša
Zona je locirana uz regionalni put, 1600 m od izlaza na auto-put i od željezničke stanice Podlugovi
Nalazi se uz poslovnu zonu "LUKA".
Dokumentaciona osnova
Regulacioni plan "Željezara" Ilijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 12/01).
Namjena industrijske zone je proizvodno - poslovna zona, a dio zone je predviđen kao industrijsko - poslovna zona.
Površina
Industrijska zona "Željezara" je ukupne površine 45,3 hektara.
Vlasništvo
Privatno zemljište.
Infrastruktura
Industrijska zona je opremljena potrebnom infrastrukturom (vodovodna i kanalizaciona mreža, energetska
infrastruktura i telekomunikaciona mreža). Infrastrukturom upravljaju komunalne organizacije. Na lokalitetu zone
postoji izgrađen industrijski kolosijek.
Na lokalitetu industrijske zone "Željezara" Ilijaš nalaze se privredni subjekti:
Željezara Ilijaš, C.I.B.O.S., Schiedel, Fornetti Olimpija, Udobnost, Ezam i drugi.
99
” ^ '■ ..
,rv>3^-^: \k-lhm'‘'h. -:-:,l'^f' 1
100
Reference
Vodič za investiciona ulaganja na području Kanto
na Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona
Sarajevo, Sarajevo, 2008.
Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003-2023., Zavod
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Sarajevo
2006., (Službene novine Kantona Sarajevo", broj
26/06).
Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godi
ne, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo,
Sarajevo, 2000.
Makroekonomski pokazatelji po kantonima, Fede
ralni zavod za programiranje razvoja, 2014.
Industrijske zone, Ministarstvo privrede Kantona
Sarajevo, Sarajevo, 2013.
Kanton Sarajevo u brojkama, Federalni zavod za
statistiku, 2015.
Statistički bilten Kantona Sarajevo za maj 2015,
Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo,
Sarajevo, 2015.
Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano
područje Sarajevo, za period od 1986. do 2015.
godine, ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj
5/99).
Green Paper on public-private partnerships
and Community law on public contracts and
concessions [COM (2004) 327 final], dostupno
na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/
TXT/?uri=URISERV:l22012.
Guidelines for Successful Public-Private
Partnership, European Commission, Bruxelles,
2003., dostupno na: http://ec.europa.eu/regional_
policy/sources/docgener/guides/ppp_en.pdf.
Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni
i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj: 17/98,
13/03, 48/10 i 25/15).
Zakon o stranim ulaganjima Federacije BiH
("Službene novine Federacije BiH", broj: 61/01 i
50/03).
Zakon o privrednim društvima FBiH ("Službene
novine FBiH" broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13).
Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH ("Službeni
glasnik BiH" broj: 7/98 i 35/04).
Zakon o obligacionim odnosima ("Službeni list R
BiH" broj: 2/92 i 13/9).
Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju,
("Službene novine Federacije BiH" broj: 2/95 i
14/97).
Zakon o koncesijama ("Službeni glasnik BiH" br.
32/02 i 56/04).
Zakon o koncesijama FBiH ("Službene novine Fe
deracije BiH" br. 40/02, 61/06).
Zakon o koncesijama Kantona Sarajevo ("Službene
novine Kantona Sarajevo" broj 27/11 i 15/13).
Odluka o osnivanju i radu predstavništava stranih
lica u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH"
broj 15/03).
Okvirni Zakon o registraciji poslovnih subjekata u
BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 42/04).
Zakon o registraciji poslovnih subjekata FBiH
("Službene novine FBiH" broj 27/05, 68/05, 43/09 i
63/14).
Odluka o uvjetima za otvaranje i rad predstavništava
stranih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH" broj 7/95).
101
Pravilnik o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i
poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritori
ji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH"
br. 39/02, 11/04, 2/10, 83/10).
Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontro
le i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije
BiH" br. 42/09, 109/12).
Zakon o javnim nabavkama ("Službeni glasnik BiH"
broj: 39/14).
Zakon o stranim ulaganjima u Federaciji BiH
("Službene novine Federacije BiH" broj: 61/01 i
50/03).
Zakon o prostornom uređenju ("Službene novine
Kantona Sarajevo" broj: 7/05).
Zakon o vlasničko-pravnim odnosima ("Službene
novine Federacije BiH" broj: 06/98).
Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH
("Službene novine Federacije BiH" broj: 67/05).
Zakon o slobodnim zonama Federacije BiH
("Službene novine Federacije BiH" broj: 2/95, 37/04
i 43/04).
Zakon o carinskoj politici BiH ("Službeni glasnik
BiH" broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10, 76/11).
Zakon o porezu na dodatu vrijednost BiH ("Službeni
glasnik BiH" broj 09/05, 35/05 i 100/08).
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH
("Službeni glasnik BiH", broj: 44/03, 52/04, 34/07,
49/09, 32/13).
Zakon o porezu na dobit ("Službene novine Feder
acije BiH" broj: 97/07, 14/08, 39/09).
Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH ("Službene
novine Federacije BiH", broj 83/09).
KJKP Toplane Sarajevo (http://www.toplane-sa.
co.ba/docs/cjenovnik.pdf).
Centralna banka Bosne i Hercegovine (http://www.
cbbh.ba).
Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo (http://
www.juszzks.com.ba).
FIPA (http://fipa.gov.ba).
JP Elektroprivreda BiH, http://www.elektroprivre-
da.ba/stranica/cjenovnik-usluga
KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo
102
KONTAKT PODACI RELEVANTNIH INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA
Vlada Kantona Sarajevo
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-000
F +387(0)33 562-211
E mail [email protected]
Web http://vlada.ks.gov.ba
Ministarstvo privrede
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-122
F +387(0)33 562-226
E mail [email protected]
Web http://mp.ks.gov.ba
Ministarstvo finansija
Maršala Tita 62
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 565-005
F +387(0)33 565-052
E mail [email protected]
Web http://mf.ks.gov.ba
Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-086
F +387(0)33 562-177
E mail [email protected]
Web http://mki.ks.gov.ba
Ministarstvo saobraćaja
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-058
F +387(0)33 562-059
E mail [email protected]
Web http://ms.ks.gov.ba
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-128
F +387(0)33 562-218
E mail [email protected]
Web http://mon.ks.gov.ba
103
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i
okoliša izbjeglice
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-029
F +387(0)33 562-031
E mail [email protected]
Web http://mpz.ks.gov.ba
La Benevolencije 16
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 286-700
F +387(0)33 226-445
E mail [email protected]
Web http://mup.ks.gov.ba
Ministarstvo kulture i sporta
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-062
F +387(0)33 562-221
E mail [email protected]
Web http://mks.ks.gov.ba
Ministarstvo unutrašnjih poslova
La Benevolencije 16
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 286-700
F +387(0)33 226-445
E mail [email protected]
Web http://mup.ks.gov.ba
Ministarstvo zdravstva
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-104
F +387(0)33 562-243
E mail [email protected]
Web http://mz.ks.gov.ba
Ministarstvo pravde i uprave
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-083
F +387(0)33 562-084
E mail [email protected]
Web http://mpu.ks.gov.ba
104
Ministarstvo za boračka pitanja
Reisa Džemaludina Čauševića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-012
F +387(0)33 562-251
E mail [email protected]
Web http://mbp.ks.gov.ba
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo
Branilaca Sarajeva 26
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 258-265
F +387(0)33 209-543
E mail [email protected]
Web http://zpr.ks.gov.ba
Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo
Kaptol 3
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 254-900
F +387(0)33 226-523
E mail [email protected]
Web http://zik.ks.gov.ba/
Privredna komora Kantona Sarajevo
La Benevolencije 8
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 250-100
F +387(0)33 250-137
E mail [email protected]
Web http://www.pksa.com.ba
Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA)
Kolodvorska 6
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 652-935
F +387(0)33 663-923
E mail [email protected]
Web http://www.serda.ba
Općina Stari Grad
Zelenih beretki br. 4
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 282-300
F +387(0)33 205-777
E mail [email protected]
Web http://www.starigrad.ba
105
Općina Centar
Mis Irbina 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 562-300
F +387(0)33 562-400
E mail [email protected]
Web http://www.centar.ba
Općina Novo Sarajevo
Zmaja od Bosne br. 55
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 492-100
F +387(0)33 644-559
E mail [email protected]
Web http://www.novosarajevo.ba
Općina Novi Grad
Bulevar Meše Selimovića 97
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 291-100
F +387(0)33 291-278
E mail [email protected]
Web http://www.novigradsarajevo.ba
Općina Ilidža
Butmirska cesta 12
71210 Ilidža
T +387(0)33 775-600
F +387(0)33 775-777
E mail [email protected]
Web http://www.opcinailidza.ba
Općina Vogošća
Jošanička 80
71320 Vogošća
T +387(0)33 586-400
F +387(0)33 586-444
E mail [email protected]
Web http://www.vogosca.ba/
Općina Hadžići
Hadželi 114
71240 Hadžići
T +387(0)33 475-900
F +387(0)33 475-952
E mail [email protected]
Web http://hadzici.ba/
106
Općina Ilijaš Općina Trnovo
126. Ilijaške brigade
71 380 Ilijaš
T +387(0)33 580-620
F +387(0)33 400-505
E mail [email protected]
Web http://www.ilijas.ba
Trnovo b.b.
71 223 Delijaš
T +387(0)33 586-700
F +387(0)33 586-705
E mail [email protected]
Web http://www.trnovo.ba/
107
LISTA BANAKA U KANTONU SARAJEVO
“BOR banka" d.d. Sarajevo
Obala Kulina bana 18
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 278-520
F +387(0)33 278-550
E mail [email protected]
Web http://www.borbanka.ba
“Bosna Bank International" d.d. Sarajevo
Trg djece Sarajeva 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 275-177
F +387(0)33 275-178
E mail [email protected]
Web http://bbi.ba/
“Hypo Alpe Adria Bank" d.d. Mostar, Filijala Sarajevo
Trg solidarnosti 12
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 755-777
F +387(0)33 755-725
E mail [email protected]
Web http://www.hypo-alpe-adria.ba/
“Intesa Sanpaolo Banka Bosna i Hercegovina" d.d. Sarajevo
Obala Kulina bana 9a
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 497-555
F +387(0)33 497-589
E mail [email protected]
Web http://www.intesasanpaolobanka.ba
"MOJA BANKA" d.d. Sarajevo
Trg međunarodnog prijateljstva 25
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 720-300
F +387(0)35 302-806
E mail [email protected]
Web http://www.moja-banka.ba
'NLB Banka" d.d. Tuzla, Filijala Sarajevo
Džidžikovac 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 586-870
F +387(0)33 586-880
E mail [email protected]
Web http://www.nlb.ba
108
"Privredna banka Sarajevo" d.d. Sarajevo
Alipašina 6
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 277-700
F +387(0)33 226-619
E mail [email protected]
Web http://www.pbs.ba
"ProCredit Bank Bosna i Hercegovina" d.d. Sarajevo
Franca Lehara bb
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 250-950
F +387(0)33 250-971
E mail [email protected]
Web http://www.procreditbank.ba
"Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina" d.d. Sarajevo
Zmaja od Bosne bb
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 755-010
F +387(0)33 213-851
E mail [email protected]
Web http://www.raiffeisenbank.ba
"Razvojna banka Federacije BiH"
Igmanska 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 724-930
F +387(0)33 668-952
E mail [email protected]
Web http://www.raiffeisenbank.ba
"Sberbank BH" d.d. Sarajevo
Fra Anđela Zvizdovića 1
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 954-700
F +387(0)33 295-603
E mail [email protected]
Web http://www.sberbank.ba
"Sparkasse Bank" d.d. Bosna i Hercegovina
Zmaja od Bosne 7
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 280-300
F +387(0)33 280-230
E mail [email protected]
Web www.sparkasse.ba
109
"UniCredit Bank" d.d. Mostar, Filijala Sarajevo
Maršala Tita 48
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 253-375
F +387(0)33 253-379
E mail [email protected]
Web https://www.unicreditbank.ba
"Union banka" d.d. Sarajevo
Dubrovačka 6
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 561-000
F +387(0)33 219-201
E mail [email protected]
Web http://www.unionbank.ba
"Vakufska banka" d.d. Sarajevo
Maršala Tita 13
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 280-100
F +387(0)33 663-399
E mail [email protected]
Web http://www.vakuba.ba
"Turkish Ziraat Bank Bosnia" d.d. Sarajevo
Dženetića Čikma 2
71 000 Sarajevo
T +387(0)33 252-230
F +387(0)33 252-245
E mail [email protected]
Web http://www.ziraatbosnia.com
110
111
Tu smo da Vam pomognemo da realizujete Vaše poslovne projekte
+ 387 33 562 120
+‘387 33 562 226