vodič kroz nacionalne ispite za učenike -...

Vodič kroz nacionalne ispite za učenike

Prikaz nacionalnoga ispita iz hrvatskoga jezika za učenike 2. razreda gimnazija

1. Hrvatski jezik Što se ispituje nacionalnim ispitom iz hrvatskoga jezika ? Ispitom iz hrvatskoga jezika ispituju se temeljna znanja i vještine obuhvaćene nastavnim programom za drugi razred gimnazije. Koliko traje nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika ? Ispit iz hrvatskoga jezika traje 100 minuta. Kako izgleda nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika ? Ispit se sastoji od 3 dijela. U prvom dijelu ispita slušaš snimljeni tekst i rješavaš zadatke zatvorenoga tipa vezane uz razumijevanje odslušanoga teksta. Prvi dio donosi 30 % bodova. Odgovore na pitanja pisat ćeš na posebnom listu za odgovore. U drugom dijelu ispita slušaš i zapisuješ zasićeni tekst. Drugi dio ispita donosi 20 % bodova. U trećem dijelu ispita pišeš sastavak ograničene duljine na temelju priloženoga teksta. Treći dio ispita donosi 50 % bodova. Kako izgleda prvi dio nacionalnoga ispita ? Prvi dio ispita (slušanje s razumijevanjem) sastoji se od slušanja snimljenoga teksta i rješavanja zadataka zatvorenoga tipa vezanih uz razumijevanje odslušanoga teksta. Prvi dio sadrži 12 zadataka (zaokruživanje). Tekst se sluša 2 puta. Sve su upute za rješavanje snimljene na nosaču zvuka (nosač zvuka, CD). Što se od mene očekuje u prvom dijelu ispita ? Od tebe se očekuje : - razumijevanje govora, odnosno razumijevanje različitih tekstova primjerenih tvojoj dobi ; - stupanj usredotočenosti na govorni tekst. Kako izgleda drugi dio nacionalnoga ispita ? U drugom dijelu ispita (zasićeni diktat) slušaš i zapisuješ zasićeni tekst. Prvo čitanje teksta cjelovito je i namijenjeno samo slušanju. Drugo je

čitanje usporeno, sa stankama a tvoj je zadatak zapisati slušani tekst. Treće je čitanje ponovno cjelovito i namijenjeno provjeravanju zapisanoga teksta. Sve su upute snimljene na nosaču zvuka. Što se od mene očekuje u drugom dijelu nacionalnoga ispita ? Od tebe se očekuje ovladanost složenom jezičnom djelatnošću : - naizmjenično primanje (slušanje) i proizvodnja (pisanje) ; - temeljna pravopisna pismenost. Kako izgleda treći dio nacionalnoga ispita ? U trećem dijelu ispita pišeš sastavak ograničene duljine (250 – 350 riječi) na temelju ponuđenoga teksta. Time pokazuješ razumijevanje napisanoga teksta (čitanje) i sposobnost oblikovanja sastavka (pisanje). Što se od mene očekuje u trećem dijelu nacionalnoga ispita ? Od tebe se očekuje : - iznijansirano čitanje i analiza ponuđenoga teksta (sadržaj, struktura, izraz i stilska obilježenost) ; - povezivanje stečenih znanja s ponuđenim tekstom ; - sposobnost sintetiziranja i uobličavanja misli i spoznaja u sastavak.

HRVATSKI JEZIK

nacionalni ispit za učenike drugoga razreda gimnazije u školskoj godini

2006./2007.

ispitni katalog za nastavnike

u siječnju 2007.

Urednik publikacije: Filip Miličević, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Članovi stručne radne skupine za pripremu ispita iz hrvatskoga jezika:

Božica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb, voditeljica

Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku Mirela Barbaroša-Šikić, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Majda Bekić-Vejzović, prof., V. gimnazija, Zagreb Marina Čubrić, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb Jugana Dagelić, prof., IV. gimnazija „Marko Marulić“, Split Filip Miličević, asistent

Sadržaj Svrha ovoga teksta Svrha nacionalnih ispita Opći ciljevi nastave hrvatskoga jezika Ishodi na kraju II. razreda gimnazije Ispitna djela na kraju II. razreda gimnazije Nacionalni ispit za II. razred gimnazije (veljača 2007.)

- Svrha nacionalnoga ispita - Opći i specifični ciljevi nacionalnoga ispita - Struktura ispita - Način bodovanja

Vremenik

- Nadnevci ispita - Nadnevci prijava - Nadnevci objave rezultata, žalbi

Tehnički opis ispita

- Prijava ispita - Pribor - Pravila ponašanja na ispitu - Pravila za pristupnike s posebnim potrebama

Ogledni primjer nacionalnoga ispita za II. razred gimnazije šk. god. 2006./07.

Svrha ovoga teksta Ovaj tekst sadrži specifikacije nacionalnoga ispita iz hrvatskoga jezika koji će se održati 21. veljače 2007. godine u 8:00 sati za učenike drugog razreda gimnazija u Republici Hrvatskoj. Svrha je ispitnoga kataloga pomoći nastavnicima da se upoznaju s pojedinostima nacionalnoga ispita za drugi razred gimnazija.

Svrha nacionalnih ispita Svrha je nacionalnih ispita u hrvatskim srednjim školama trojaka: 1. Stjecanje uvida u stanje hrvatskoga školstva – praćenje učinkovitosti obrazovnoga sustava.

Uvođenjem nacionalnih ispita započinje prikupljanje valjanih, pouzdanih i objektivnih podataka o postignućima učenika u našim školama. Rezultati ispita omogućit će uvide u postojeće stanje, upozoriti na moguće probleme i istaknuti izazove pred kojima se nalazi obrazovanje u Hrvatskoj. Ispitima se želi dobiti odgovor na pitanje koliko škole ostvaruju svoju obrazovnu ulogu.

2. Poticanje svih učenika na kvalitetnije učenje. Uvođenje nacionalnih ispita omogućit će školama da se na temelju podataka o uspješnosti svojih učenika uspoređuju s drugima, da proučavaju vlastiti rad i provode samovrjednovanje radi unaprjeđivanje rada s učenicima.

3. Pripremanje učenika, nastavnika, škola i samoga sustava vanjskoga vrjednovanja za državnu maturu. Uvođenjem nacionalnih ispita već od prvoga razreda gimnazije započinju intenzivne pripreme za provedbu državne mature u školskoj godini 2008./2009. Učenici, nastavnici i svi uključeni u provedbu ispita stječu vrijedna iskustva s vanjskim ispitima i pristupom kakvima će se koristiti na državnoj maturi.

Ispiti su sastavljeni prema postojećim nastavnim programima pojedinih predmeta. Provjeravaju znanja i vještine učenika koje se temelje na ključnim dijelovima programa. Ispitivat će se samo sadržaji koji bitno određuju predmet učenja i koji se smatraju posebno važnima za dalje učenje i dublje razumijevanje područja. Ispite pripremaju stručne radne skupine sastavljene od sveučilišnih i srednjoškolskih nastavnika, a provode se u školama pod rukovođenjem Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Uz testove znanja i vještina u sklopu ovih ispita primjenjivat će se i dodatni upitnici o školskim iskustvima učenika radi istraživanja i objašnjavanja čimbenika uspjeha i neuspjeha učenika. Škole su obvezne sudjelovati u nacionalnim ispitima i koristiti se rezultatima ispita za samoraščlambu i samovrjednovanje radi trajnoga unaprjeđivanja kvalitete rada škole, u skladu s odredbama članka 3. Zakona o izmjenama Zakona o srednjem školstvu. Škole u kojima se provode ispiti dužne su zadovoljiti sve uvjete za provedbu ispita i postupati u skladu s točnim uputama i protokolima. Nadležna je osoba za provedbu ispita u školama ispitni koordinator kojega imenuje ministar znanosti, obrazovanja i športa. Ispitni koordinator provodi pripreme u svojoj školi i osigurava pravilno provođenje ispita. Nadležan je za prijavu učenika za ispite, za obavještavanje učenika, nastavnika i roditelja, za komunikaciju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, za ustroj i provođenje ispita, za tumačenje i uporabu rezultata za samoraščlambu, samovrjednovanje i unaprjeđivanje rada škole. Ispitni koordinatori, ostali suradnici i sami učenici dužni su se ponašati u skladu s Pravilnikom o čuvanju ispitne tajnosti u pripremi i provedbi nacionalnih ispita i državne mature. U interesu je učenika savjesno pristupiti ispitu, ponašati se prema propisanim pravilima i nastojati ostvariti što bolji rezultat. Osim stjecanja vrijednoga iskustva s ispitima, učenici će dobiti i povratne obavijesti o vlastitome rezultatu pa će svoj uspjeh moći usporediti s rezultatima učenika svoje škole i s rezultatima ostalih učenika u Hrvatskoj, koji su polagali isti ispit u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima. Očekuje se da će uvođenje nacionalnih ispita i sustava vanjske provjere znanja bitno djelovati na kakvoću učenja u našim školama.

Opći ciljevi nastave hrvatskoga jezika Nacionalnim ispitima iz hrvatskoga jezika ispituju se obrazovni ishodi na kraju svakoga razreda tijekom gimnazijskoga školovanja. Na kraju gimnazijskoga školovanja temeljem nastave iz predmeta hrvatski jezik učenik:

• poznaje i dosljedno primjenjuje standardnojezičnu normu (pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, stilističku i leksičku); može pravilno pisati i govoriti;

• primjenjuje jezične komunikacijske sposobnosti i vještine u govoru i pisanju u različitim situacijama; • pokazuje stvaralačke sposobnosti te može samostalno i argumentirano izražavati misli i osjećaje; • usklađuje usmeno i pismeno izražavanje sa zadanim okvirima; • poznaje i razumije jezikoslovne pojmove koji se odnose na gradivo propisano planom i programom; • poznaje i razumije književnopovijesna razdoblja, njihove stilske osobitosti, djela i predstavnike; prepoznaje i

uspoređuje različite stilističke, tematske i kompozicijske značajke prisutne u književnosti različitih kultura i povijesnih razdoblja;

• poznaje i razumije književnoteorijske pojmove i nazivlje koji se odnose na vrstu, stil i strukturu književnih djela; • analizira i interpretira književna djela prikladnim rječnikom i nazivljem; • razlikuje književna djela i tekstove od ostale literature u kontekstu njihova nastanka; • povezuje i uspoređuje književnost s ostalim umjetnostima i aktualnom stvarnošću; • pokazuje književnokritičke i analitičke sposobnosti u analizi i interpretaciji književnih i neknjiževnih tekstova; • razumije temeljne tvrdnje i ideje odslušanoga teksta; • prepoznaje i uspoređuje vrijednosti pluralizma različitih razdoblja, kultura i mišljenja kako bi se bolje razvijala

osobnost i sposobnost samostalnijega i odgovornijega sudjelovanja u vrijednostima nacionalnoga identiteta.

Ishodi na kraju II. razreda gimnazije Nastavno područje: JEZIK

OBRAZOVNI ISHODI RAZINA

razumjeti značenje pojmova morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na primjerima PAMĆENJE SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE RAZLAGANJE

dijeliti riječi na morfeme (morfemska analiza) RAZLAGANJE

prepoznati, raščlaniti i provoditi glasovne promjene na granicama morfema: sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po mjestu tvorbe, jednačenje glasova po zvučnosti, gubljenje glasova, alternacije ije/je/e/i

PAMĆENJE PRIMJENJIVANJE RAZLAGANJE

prepoznavati sve vrste riječi u govoru i u pismu PAMĆENJE SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE

razumjeti kriterije po kojima se riječi dijele na vrste SHVAĆANJE RAZLAGANJE

razlikovati gramatičke kategorije promjenjivih vrsta riječi (rod, broj, padež, lice, vrijeme, vid, način, stupanj, određenost) te ih funkcionalno primjenjivati

SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE RAZLAGANJE

prepoznati gramatičku sinonimiju i homonimiju i njezinu razrješivost u kontekstu PAMĆENJE PRIMJENJIVANJE RAZLAGANJE PROCJENA

prosuditi stilsku obilježenost inačnih oblika (padeži, glagolski oblici, navezak a, neodređeni pridjevi, oblici zamjenica) PROCJENA

prepoznati na primjerima osnovna morfološka obilježja čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja, razlikovati ih od standarda te razumjeti njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi

SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE RAZLAGANJE PROCJENA

navesti i objasniti osnovna obilježja jezika i pisma hrvatskih pisanih spomenika od XVI. do kraja XVIII. stoljeća (Faust Vrančić, Bartol Kašić, Ivan Belostenec)

PAMĆENJE SHVAĆANJE

poznavati razloge jezične razjedinjenosti u hrvatskoj književnosti od XVI. do XVIII. stoljeća i pokušaje grafijskoga ujednačavanja


Nastavno područje: JEZIČNO IZRAŽAVANJE

OBRAZOVNI ISHODI RAZINA

primijeniti pravopisnu i pravogovornu normu hrvatskoga jezika na sve vrste riječi te prepoznati odstupanje od nje

PRIMJENJIVANJE RAZLGANJE PROCJENA

prepoznavati, razlikovati i primjenjivati sadržaj nastave jezičnoga izražavanja obuhvaćen planom i programom u pismenoj interpretaciji, analizi i sintezi teksta

PAMĆENJE SHVAĆANJE PRIMJENA RAZLAGANJE PROCJENA STVARANJE

izraziti svoje razumijevanje (usmeno ili pismeno) pročitanih ili odslušanih tekstova (lirika, epika i drama) pri čemu poznaju književnopovijesni kontekst i koriste se znanjima iz teorije književnosti

PAMĆENJE SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE STVARANJE

izraziti svoje razumijevanje (usmeno ili pismeno) pročitanih ili odslušanih neknjiževnih tekstova

SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE STVARANJE

izražavati se prikladnim rječnikom, dobro oblikovanim rečenicama smisleno povezanim u cjelinu

PRIMJENJIVANJE STVARANJE

uskladiti usmeno i pismeno izražavanje sa zadanim okvirima (od 250 do 350 riječi) PROCJENA

osmisliti dobro strukturiran tekst ili govor (uvod, razrada, zaključak) te vlastite misli potkrijepiti valjanim argumentima i primjerima

PRIMJENJIVANJE PROCJENA STVARANJE

Nastavno područje: KNJIŽEVNOST

OBRAZOVNI ISHODI RAZINA prepoznati i opisati književnopovijesno razdoblje; vremenske odrednice, predstavnici i poetika (trajanje, prostor, stilske odrednice) od humanizma do romantizma


razlikovati i usporediti poetiku i estetiku književnopovijesnih razdoblja od humanizma do romantizma te navesti primjere

SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE RAZLAGANJE PROCJENA

primijeniti književnoteorijska znanja na tekstovima književnopovijesnih razdoblja od humanizma do romantizma

PRIMJENA RAZLAGANJE PROCJENA

poznavati književnost predrenesanse (objasniti kulturno-povijesno ozračje, nabrojati predstavnike, djela i književne vrste)


razumjeti značenje Petrarkine poezije (I, LXI., XC., CXXXIV; prepoznati Petrarkin sonet i petrarkistički stil)

PAMĆENJE SHVAĆANJE PRIMJENJIVANJE

iščitati i interpretirati djela: D. Alighieri, Pakao (I. – V. pjevanje), G. Boccaccio, Dekameron (Uvod, 2/3, 5/9, 10/5)

PROCJENA

poznavati književnost hrvatskoga humanizma (objasniti kulturno-povijesno ozračje, nabrojati predstavnike i djela te razumjeti obilježja)


razumjeti ulogu hrvatskih latinista u kontekstu europske književnosti

SHVAĆANJE

poznavati europsku renesansnu književnost (objasniti kulturno-povijesno ozračje, nabrojati predstavnike, djela i književne vrste, razumjeti obilježja renesansne poetike, elizabetinskog kazališta te prepoznati na primjeru Shakespeareov sonet)


iščitati i interpretirati djela: W. Shakespeare, Hamlet; Soneti ( XVIII., CXVI. i CXXX.); M. de Cervantes, Don Quijote

PROCJENA

poznavati hrvatsku renesansnu književnost (objasniti kulturno-povijesno ozračje, nabrojati renesansna središta, predstavnike i djela, književne vrste i teme, razumjeti obilježja renesansne poetike)


iščitati i interpretirati djela: M. Marulić, Judita, P. Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, M. Držić, Dundo Maroje, Novela od Stanca, P. Zoranić, Planine – Perivoj od Slave

PROCJENA

poznavati i interpretirati hrvatske petrarkističke pjesnike: H. Lucić, Jur nijedna na svit vila, Šiško Menčetić, Blaženi čas i hip, Prvi pogled, Dž. Držić, Draža je od zlata, Ranjinin zbornik, Leute moj mili

SHVAĆANJE PROCJENA

poznavati tematiku 'rasute bašćine' i turske opasnosti (Juraj Šišgorić, Marko Marulić, Hanibal Lucić)


poznavati europsku baroknu književnost (objasniti kulturno-povijesno ozračje, nabrojati predstavnike i djela, književne vrste, razumjeti obilježja manirizma, barokni stil)


razumjeti barokni odnos prema temi života, smrti i ljubavi (L. de Gongora, G. Marino , P. C. de la Barca (odlomak))

SHVAĆANJE PRIMJENA

poznavati hrvatsku baroknu književnost (objasniti kulturno-povijesno ozračje, nabrojati predstavnike i djela, književne vrste i teme te barokne krugove)


iščitati i interpretirati: I. Gundulić, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman (I. pjevanje) PROCJENA

razumjeti geografsku,tematsku i žanrovsku raznolikost hrvatskoga baroka: I. Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma ljubice, Slatka dušo mom životu, J. Palmotić, Pavlimir (himna Dubrovniku), A. Kanižlić, Sveta Rožalija (odlomak), F. K. Frankopan, Človičstvo zove se prava lipota

PAMĆENJE SHVAĆANJE PROCJENA

poznavati europsku klasicističku književnost i prosvjetiteljstvo (objasniti kulturno--povijesno ozračje, nabrojati predstavnike, djela i književne vrste, razumjeti klasicističku poetiku)


iščitati i interpretirati djela: Voltaire, Candide PROCJENA

poznavati književnost hrvatskoga klasicizma i prosvjetiteljstva (objasniti kulturno--povijesno ozračje, nabrojati književne vrste, predstavnike i djela)


razumjeti tematsku specifičnost hrvatskoga prosvjetiteljstva: A. Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, M. A. Reljković, Satir iliti divji čovik, T. Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak (na odlomcima)

PAMĆENJE SHVAĆANJE PRIMJENA RAZLAGANJE

poznavati europsku književnost romantizma (objasniti kulturno-povijesno ozračje, nabrojati književne vrste i teme, predstavnike i djela, razumjeti poetiku romantizma)


iščitati i interpretirati djela: J. W. Goethe, Patnje mladoga Werthera, E. A. Poe, Gavran, Crni mačak, M. J. Ljermontov, Junak našeg doba PROCJENA

razumjeti lirizaciju književnih vrsta: F. Schiller, Razbojnici, G.G. Byron, Putovanje Childea Harolda, A. S. Puškin, Evgenij Onjegin (na odlomcima)

PAMĆENJE SHVAĆANJE PRIMJENA RAZLAGANJE

Ispitna djela za II. razred gimnazije šk. god. 2006./07. � Dante Alighieri, BOŽANSTVENA KOMEDIJA ( Pakao, I. – V.- pjevanje) � Giovanni Boccaccio, DECAMERON ( Dan prvi – Uvod; Dan drugi, novela treća – Kći engleskoga kralja prerušena u redovnika; Dan peti, novela deveta – Federigo degli Alberghi i sokol) � Miguel de Cervantes, DON QUIJOTE � William Shakespeare, HAMLET � Marko Marulić, JUDITA � Petar Zoranić, PLANINE (Perivoj od Slave i v njem vile) � Petar Hektorović, RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE ( I. /1 – 20,497 – 508; II./595 – 685; III./ 1510 – 1532) � Marin Držić, DUNDO MAROJE, NOVELA OD STANCA � Ivan Gundulić, SUZE SINA RAZMETNOGA, DUBRAVKA, OSMAN (I. pjevanje) � Voltaire, CANDIDE � Johann W. Goethe, PATNJE MLADOG WERTHERA � Edgar Allan Poe, CRNI MAČAK � Mihail J. Ljermontov, JUNAK NAŠEG DOBA

Nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika za II. razred gimnazije (veljača 2007.) Svrha nacionalnoga ispita Ispitati:

- opću pismenost - sposobnost uporabe slušnih podataka - sposobnost odabira ključnih podataka iz teksta - sposobnost razumijevanja teksta - čitanje i interpretiranje teksta - povezivanje i primjenu stečenih znanja - sintetiziranje spoznaja i oblikovanje sastavka.

Opći i specifični ciljevi nacionalnoga ispita Nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika za II. razred gimnazije šk.god. 2006./07. strukturiran je na nov način u odnosu na prošli nacionalni ispit. Načelno, nacionalni ispit ne mora dosljedno slijediti omjere trenutačnoga službenoga plana i programa. Nekoliko je razloga za ovakvu koncepciju ispita. Ove se školske godine nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika za II. razred održava u veljači. To znači da je predviđeno gradivo obrađeno djelomično, pa će se ishodi iz književnosti ispitivati samo do baroka, i to isključivo na zadatku otvorenoga tipa (III. dio ispita). Nacionalnim ispitima ispituju se poglavito trajna znanja, sposobnosti i vještine. To znači da ispiti ne mogu zamijeniti redovita ispitivanja i vrjednovanja gradiva predviđenoga planom i programom koja obavljaju sami nastavnici. Stoga smo odlučili na ovome ispitu provjeriti tri jezične djelatnosti izuzetno važne u stjecanju jezične komunikacijske sposobnosti: slušanje (s razumijevanjem), pisanje (usmjereno i samostalno) te čitanje. U tablici 1. razvidno je čemu su najviše usmjereni pojedini dijelovi ispita. Nastava izražavanja obuhvaća jezično primanje i proizvodnju, što smatramo najvažnijom razinom trajnih postignuća.

U I. dijelu ispita (slušanje s razumijevanjem) poglavito ispitujemo jezično primanje, tj. - razumijevanje govora, odnosno učenikova razumijevanja različitih tekstova primjerenih njegovoj dobi; - stupanj usredotočenosti na govoreni tekst.

U II. dijelu ispita (zasićeni diktat) poglavito ispitujemo ovladanost složenom jezičnom djelatnošću:

- naizmjeničnim primanjem (slušanje) i proizvodnjom (pisanje); - temeljnu pravopisnu pismenost.

U III. dijelu ispita (sastavak) poglavito ispitujemo: - iznijansirano čitanje i analizu ponuđenoga teksta (sadržaj, strukturu, izraz i stilsku obilježenost); - uočavanje i onoga što tekst izričito ne govori;

- povezivanje stečenih znanja s ponuđenim tekstom; - sposobnost sintetiziranja i uobličavanja misli i spoznaja u sastavak.

Prva dva dijela ispita bit će oblikovana na nosaču zvuka (CD-u). Svi će učenici imati istoga čitača, što znači da će svi biti u jednakome položaju. Učenici će rješavati te dijelove ispita slušajući govor. Sve upute i tekstovi bit će snimljeni.

Struktura nacionalnog ispita Nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika za drugi razred gimnazije jednak je za sve učenike gimnazijskoga programa. Ispit traje 100 minuta i sastoji se od tri dijela.

I. dio – slušanje s razumijevanjem (20 minuta), II. dio – pravopisni diktat (20 minuta), III. dio – zadatak otvorenoga tipa – sastavak (60 minuta).

Prvi dio ispita sastoji se od slušanja snimljenoga teksta (nosač zvuka, CD), rješavanja zadataka zatvorenoga tipa vezanih uz razumijevanje odslušanoga teksta. Tekst se sluša dva puta. Sve su upute za rješavanje snimljene na nosaču zvuka. Drugi dio ispita sastoji se od slušanja i zapisivanja zasićenoga teksta. Prvo čitanje teksta cjelovito je i namijenjeno samo slušanju. Drugo je čitanje usporeno, sa stankama, a učenici zapisuju slušani tekst. Treće je čitanje ponovno cjelovito i namijenjeno provjeravanju zapisanoga teksta. Učenici na kraju imaju 7 minuta za čistopis. Sve su upute snimljene na nosaču zvuka. Treći dio ispita sastoji se od pisanja sastavka ograničene duljine (250 do 350 riječi) na temelju ponuđenoga, učeniku nepoznatoga, teksta. Učenik dobiva smjernice za pisanje sastavka.

nastavno područje dijelovi ispita

hrvatski jezik jezično izražavanje književnost ukupno

I.dio - slušanje s razumijevanjem ---- 30 % ---- 30 %

II. dio - pravopisni diktat 20 % ---- ---- 20 %

III. dio - sastavak 12,5 % 22,5 % 15 % 50 %

ukupno

32,5 % 52,5 % 15 % 100 %

Tablica 1. – Struktura ispita Način vrjednovanja ispitnih dijelova Cijeli ispit ima ukupno 40 bodova. I. dio ispita (slušanje s razumijevanjem) ima 12 bodova. II. dio ispita (diktat) ima 8 bodova. III. dio ispita (sastavak) ima 20 bodova.

Način vrjednovanja I. dijela ispita: I. dio ispita ima dvanaest zadataka i svaki zadatak nosi po 1 bod. Način vrjednovanja II. dijela ispita (tablica 2.):

Bodovi 8 7 6 5 4 3 2 1 0

Broj pogrješaka 0 1 2, 3 4, 5 6, 7 8, 9 10 11 12

Način vrjednovanja III. dijela ispita (tablica 3.):

Vrsta opisivača Opisivači Postotak

temeljni podatci o književnome djelu - pisac, književnopovijesno razdoblje

analiza odlomka: tema i postupci kojima je ona u tekstu oblikovana

povezivanje odlomka s djelom u cjelini odlomak u odnosu na cjelinu djela

čitanje i razumijevanje teksta

tvrdnje potkrijepljene citatima ili parafrazom, bar dvije potkrijepljene tvrdnje

50%

sadržajno i grafičko oblikovanje u tri dijela (uvod, razrada i zaključak)

smisleno povezane rečenice (tekst)

pisano izražavanje

originalnost i zanimljivost pristupa

20%

jasno i točno oblikovane rečenice

pravopisna točnost (velika i mala slova, pravopisni i rečenični znakovi, sastavljeno i rastavljeno

pisanje riječi (č, ć, dž, đ, ije/je/e/i), ispravno pisanje stranih imena

uporaba hrvatskoga jezika

gramatička (morfološka i fonološka) točnost

25%

Vrsta opisivača Opisivači Postotak

odabir prikladnoga rječnika**

izgled čitljivo i uredno napisan tekst*** 5%

* Ako je učenik promašio temu i pisao ono što se nije tražilo, dobiva nula (0) bodova i neće mu se vrjednovati ni ostali elementi u sastavku. ** Učenik će dobiti nula (0) bodova ako se nepristojno izražava, ako na sastavku budu bilo kakvi crteži te ako se neposredno obraća ocjenjivaču. *** Napomena za disleksiju i disgrafiju te ostale učenike s problemima u usmenom i pismenom izražavanju. Molimo posebnu napomenu NCVVO-a. Napomena: učenik mora napisati tekst zadanim brojem riječi (od 250 do 350 riječi, +/- 10%), samostalno izbrojiti riječi i upisati njihov broj na predviđeno mjesto. Ako sastavak ima više ili manje riječi od zadanoga broja (od 250 do 350 riječi, +/- 10%), neće se ispravljati.

Vremenik • Nadnevci ispita • Nadnevci prijava • Nadnevci objave rezultata, žalbi

Tehnički opis ispita • Prijave pristupnika • Pravila ponašanja pristupnika na ispitu • Pravila za učenike s posebnim potrebama

Pribor Na nacionalnome ispitu iz hrvatskoga jezika učenici se smiju koristiti samo crnom ili plavom kemijskom olovkom ili naliv-perom.

Ogledni primjer nacionalnoga ispita za II. razred gimnazije šk. god. 2006./07. I. dio ispita – slušanje s razumijevanjem (U prilogu nosač zvuka sa snimljenim tekstom.) Tekst se sluša dva puta. Nakon prvoga slušanja rješavate zadatke u ispitnoj knjižici, a nakon drugoga slušanja, ako je potrebno, ispravljajte svoja rješenja i upisujete ih na obrazac za odgovore. Tekst 1. U srednjovjekovnoj je Hrvatskoj moguće dokumentirati i cio niz viteških igara koje su svojom čvrstom turnirskom strukturom, govorenim dijelovima i obrednim nabojem svojim gledateljima značili zaokružene kazališne spektakle. U taj krug moraju se ubrojiti mnogobrojne alke što su se trčale u 14. i 15. stoljeću u dalmatinskim gradovima.

Alke su se trčale i pješice i na konju, a u Dubrovniku su se najstarije uopće poznate alke trčale redovito na praznik gradskoga zaštitnika, kada bi se na glavnom trgu jašući na konju kopljem gađalo u tri srebrna kolača.

Na jadranskim se otocima, i to posebno na Korčuli i na Pagu, učvrstila tradicija igranja moreške. Te obredne igre, što inače potječu iz sjevernoafričkih i iberijskih krajeva, imaju izvor u

sredozemnim ritmičkim plesovima crnih i bijelih skupina ratnika. Taj je prvotni oružani model o sukobu svjetla i tame prvi put kristijaniziran tako što su crni plesači prikazivani kao Mauri, a poslije je u hrvatskim krajevima tijekom stoljeća ta maurska grupa dobivala tekst i lik bliskih turskih osvajača. U hrvatskim moreškama bila je tekstom fiksirana i figura zarobljene djevojke, Robinje, koja na trgu svojom tužaljkom potiče mladiće na borbu.

Na otoku Korčuli igra se i danas drevna ratnička igra, imenom kumpanja, u kojoj je mnogo manje tekstualnih elemenata, ali u kojoj je sačuvan žestok poganski ritual završnoga ubijanja vola. Sve to ima se prije svega povezati s preostacima borbe s bikovima u arenama što su ih stari Rimljani rasuli Ilirikom, a slavenski ih doseljenici zatekli u novoj domovini. ******* 1. Što su bile viteške igre u srednjemu vijeku? a) crkvena prikazanja b) poganski obredi c) pokladne povorke d) kazališni spektakli

2. Koga su predstavljali bijeli i crni ratnici u igrama? a) Dubrovčane i Mlečane b) Maure i Turke c) svjetlo i tamu d) anđele i demone 3. Na kojim se jadranskim otocima posebno učvrstila tradicija igranja moreške? a) na Korčuli i Hvaru b) na Korčuli i Pagu c) na Pagu i Hvaru d) na Pagu i Rabu 4. Čija je figura tekstom učvršćena u hrvatskim moreškama? a) zarobljene djevojke b) zarobljenoga vojnika c) zarobljenoga viteza d) zarobljene grofice 5. Kako se zove ženski lik u hrvatskim moreškama? a) Zarobljenica b) Robinja c) Kraljevna d) Moreška 6. Iz kojega je poganskoga običaja nastala kumpanja? a) iz plesa Suncu b) iz borbe dobra i zla c) iz borbe bikova u areni d) iz gladijatorskih borbi 7. Kako završava poganski ritual u kumpanji? a) ubijanjem konja

b) ubijanjem vola c) prinošenjem hrane d) prinošenjem vina 8. S kojim starim narodom možemo povezati takav poganski ritual? a) s Grcima b) s Rimljanima c) s Bizantincima d) s Perzijancima 9. Kako su se igrale alke u 14. i 15. st.? a) na biku i pješice b) pješice i na konju c) na magarcu i na konju d) pješice i na magarcu 10. Na koji su se dan u godini obično igrale alke? a) uoči žetvenih svečanosti b) na prvi dan proljeća c) uoči početka nove godine d) na dan gradskoga zaštitnika 11. Što znači rečenica: "... a slavenski su ih doseljenici zatekli u novoj domovini"? a) Hrvati su preuzeli te igre od Slavena sa Karpata. b) Prije dolaska Hrvata te su igre igrane na našim prostorima. c) Slaveni su te igre donijeli sa sobom u seobi. d) Osmislili su ih Slaveni pod utjecajem starosjedilaca. 12. U kojem se gradu danas trči alka? a) Supetar b) Sinj c) Solin d) Senj II. dio ispita - diktat (U prilogu je nosač zvuka sa snimljenim tekstom.) Uhodio sam dubrovačke turističke vodiče. S rukama u džepovima i nezainteresirano krenem s njima i pravim se Englez. Naučio sam da su naši lijepi zvonici gotički ili renesansni, da su crkve renesansne ili barokne, a neke miješane. Hodao sam s njima gore-dolje. Jednom sam se ipak umiješao. Bilo je to na gradskim zidinama, i to upravo u trenutku kada vodič započe govoriti da su dubrovačke zidine građene da čuvaju grad od turske opasnosti. Ja tada skočih pred zapanjenim turistima na zidić povikavši: „Mogu li nešto reći?!“. Održah mali govor popraćen pljeskom. I danas znam da su te zidine najčišći iskaz poezije srednjovjekovlja. Na njima je uklesana najmoćnija i najljepša naša poema – naš libertas. Te su zidine veće od Osmana i od Dubravke. No, od tih zidina više volim znameniti top koji se zvao Gušter. Salio ga je Ivan Rabljanin 1537. godine. Stajao je na Hamletovu Lovrijencu. Početkom 19. stoljeća Austrijanci su ga htjeli preseliti u Beč, ali im je Gušter pao u more. Kažu da su ga neki ronioci pokušavali izvaditi, ali ga nitko više nikada nije na dnu mora vidio. Nestao je u mulju sa svojim prelijepim natpisom na kojemu je zazivan svemogući Jupiter.

III. dio ispita - sastavak Pred tobom je ulomak iz književnoga djela. Pozorno ga pročitaj, a zatim i smjernice za pisanje sastavka ispod teksta. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje te u tvome oblikovanju sastavka. Sastavak treba biti napisan kao prozni tekst i u skladu s normativnom gramatikom i pravopisom. Svoj sastavak oblikuj kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak). Najprije ga piši na priloženom listu papira za koncept, a na kraju ga uredno prepiši na list papira. predviđen za sastavak. Pazi da tvoj sastavak bude uredan, pravopisno i gramatički točan. Sastavak treba imati od 250 do 350 riječi. Izbroji koliko tvoj sastavak ima riječi i upiši broj na predviđeno mjesto. Marin Držić, Dundo Maroje (Pometov monolog) Pomet: Ma se trijeba s brjemenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat. Nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potištene; nije ga bit doktur, er vidim mnoge te brigate fantastike; nije ga bit junak s mačem u ruci; er su ti većekrat ali ubijeni ali su ih pune tamnice, nije ga bit poeta ni kmedije umjet činit, er tizijem svak ore i svaki ga pijer hoće operat, kao bastaha, a umjesto zahvaljenja da mu reku: "Ne valja ništa, iždeni!", i da mu neprijatelji ostanu; nije ga bit mužik, er tizijeh druzi čine pjet kad veću volju plakat imaju. Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa. Svakijem kami! Maro mi prijeti, a ja mu se s baretom u ruci klanjam; Tudešak me, moj idol, dviže s trpze, s delicija! Srcem mučno idem - čijerom volentijero. I tko k meni dođe: "Pomete, opravi mi", - opravljam! "Pođ za mene", - idem; konselj mi pita", - umijem mu ga dat; psuje me, - podnosim; ruga se mnom, - za dobro uzimljen. Ovaki ljudi renjaju! Merita moj profumani trbuh da mu vjerno služim. Sve sam ove galanterije za njega naučio, er me nigda ne izdava na dobru obroku; vazda je bio pripravljen, dispos ponijet. Smjernice za pisanje U uvodnom dijelu sastavka smjesti priloženi ulomak u djelo Marina Držića. Navedi književnu vrstu kojoj djelo pripada. Napiši u kojem je književnome razdoblju autor stvarao i kojemu je književnomu krugu pripadao. Ukratko navedi na čemu se temelji sukob u djelu. (Nemoj pisati sadržaj, samo navedi sukob ili sukobe koje smatraš važnima.) Pozorno pročitaj Pometov monolog i napiši kako Pomet razmišlja o životu. Obrati pozornost na to kako Pomet vidi uspješna čovjeka. Smatra li bogate, obrazovane i vitezove ratnike te pjesnike i komediografe sretnim ljudima? Kako se ponaša Pomet? Zašto je naučio sve te vještine? Kojim je vrlinama obdaren? Na kraju napiši zašto je Pomet "kovač svoje sreće"? Na kraju objasni zašto Pometa smatramo pravim junakom vremena u kojem je živio. Bodovi: 20 Ishod: Poznavati, shvatiti i primijeniti književnoteorijske pojmove i nazive koji se odnose na vrstu i strukturu književnih djela. Analizirati i sintetizirati tematska, kompozicijska i stilistička obilježja književnoumjetničkoga teksta (ulomka). Poznavati i primijeniti standardnojezičnu normu. Primijeniti jezične komunikacijske sposobnosti u interpretaciji ulomka književnoumjetničkoga teksta. Samostalno i argumentirano izražavati misli i osjećaje. Čitanje s razumijevanjem i pisanje.

Diktat Scenarij – 20 minuta 00:00 Spiker: Upravo pristupate drugome dijelu pismenoga ispita – diktatu. Ovaj dio ispita traje 20 minuta. Sastoji se od prvoga slušanja teksta bez zapisivanja, zatim ponovno slušate tekst koji se čita sa stankama kako biste zapisali cjelovit tekst. Zatim ponovno slušate tekst u cjelini i provjeravate svoj zapis. Na kraju imate 7 minuta vremena da uredno prepišete tekst u čistopisu. (čita tekst)

Slušanje s razumijevanjem Scenarij – 20 minuta 00:00 Spiker: Dobar dan! Drage učenice i učenici, dobrodošli na nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika. Upravo pristupate prvome dijelu pismenoga ispita – slušanje s razumijevanjem. Ovaj dio ispita traje 20 minuta. Sastoji se od slušanja teksta, vašega rješavanja zadataka vezanih uz razumijevanje odslušanoga teksta, ponovljenoga slušanja istoga teksta te ispravaka vaših odgovora. Nemojte otvarati ispitnu knjižicu za vrijeme prvoga slušanja. (stanka 10 sek.) 01:00 Spiker: Pozorno poslušajte tekst! Nakon slušanja odgovarat ćete na pitanja. Ona na temelju najvažnijih podataka ispituju kako ste razumjeli tekst. (spiker čita tekst) 04:00 Spiker: Otvorite svoje ispitne knjižice i počnite rješavati zadatke. (učenici rješavaju zadatke) 14:00 Spiker: Ponovno poslušajte tekst. (spiker čita tekst) 17:00 Spiker: Dopunite svoje odgovore. 20:00 (zvučni signal) Spiker: Isteklo je vrijeme za rješavanje ovoga dijela ispita. Okrenite stranicu u ispitnoj knjižici i pripremite se za drugi dio ispita.

vodič kroz nacionalne ispite za učenike -...

Documents