VODIČ ZA KOMPOSTIRANJE

Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organski ili biootpad.

Prikupljeni ostaci nisu smeće, već su visokovrijedna sirovina za proizvodnju komposta!

KOMPOSTIRANJE (KOMPOST) predstavlja najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada! To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan još u antičko doba. Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice…) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao konačni proizvod kompost – humus. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne hranjive tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

KOMPOSTIRANJE JE PRIRODAN NAČIN RECIKLIRANJA

ŠTO KOMPOSTIRATI?

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, voćnjaka i travnjaka.

Kvalitetan kompost možemo dobiti na način da dobro izmiješamo što više različitog i

usitnjenog biljnog materijala.

KOMPOSTIRATI SMIJEMO:

KUHINJSKI OTPAD (sirovi ostaci voća i povrća, kora i listovi voća i povrća, ljuske jaja,

talog kave i čaja, ostaci kruha i peciva, ostaci recikliranog papira)

VRTNI ILI ZELENI OTPAD (otkos trave i živice, lišće, granje, uvenulo cvijeće, otpalo

cvijeće, otpalo voće, zemlja iz lončarica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, iglice

četinara)

OSTALI BIOOTPAD (kosa, dlaka, slama, piljevina, borove iglice, papirnate maramice,

manje količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

KOMPOSTIRATI NE SMIJEMO:

KUHINJSKI OTPAD (kosti, meso, riba, otpaci kuhanih jela, koža, ulja i masti, mliječni

proizvodi)

VRTNI OTPAD (osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha,)

OSTALO (tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz

usisavača za prašinu, pelene, pepeo od kamenog ugljena, obojeno ili lakirano drvo,)

Ostaci hrane se ne preporučuju radi privlačenja glodavaca i drugih životinja, a raspadanjem

uzrokuju neugodne mirise.

Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha, češera

i kosti.

Nikako ne stavljati otpatke koje sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu,

bojano impregnirano drvo, stiropor.

KADA KOMPOSTIRATI?

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama

i ostalih „stanovnika“ kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu

moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće te u jesen napraviti rezervu suhog usitnjnog

drveta, suhog lišća, što će se koristiti za miješanje mekim ostacima voća i povrća iz kuhinje u

zimskim mjesecima. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

GDJE KOMPOSTIRATI?

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Reciklažni kutak najbolje je napraviti u vrtu, a

ako se koriste prikladni spremnici za kompostiranje to možete raditi i na balkonu ili u garaži.

Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih

udara vjetra. Treba izbjegavati mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Kompostna hrpa mora

biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup

kompostištu.

KOMPOSTER

Komposter je proizvod od reciklirane plastike i napravljen bez donje stranice – dna, radi dodira

sa tlom i pristupa mikroorganizama i vlazi.

Njegov oblik i otvori na bočnim stranama omogućavaju maksimalno prozračivanje što je

neophodno za kvalitetno kompostiranje zelenog biootpada. S gornje strane je opskrbljen

većim i manjim poklopcem koji dozvoljava primjenu jednog ili drugog, zavisno o potrebi. Bočna

vrata koja služe za vađenje komposta nalaze se pri dnu kompostera te su izrađena od

aluminijskog profila.

KAKO KOMPOSTIRATI?

Usitniti organski otpad (do 5 cm – dužina palca) kako bi se lakše razgradio

Da bi suvišna tekućina mogla otjecati, u komposter najprije položimo sloj od 20-tak cm

krupnijeg materijala (grančica, pruća), a zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog

biootpada

U približno jednakom omjeru miješamo svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski

otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, pokošena trava). Time osiguravamo

dobar odnos hranjivih sastojaka i optimlnu vlažnost.

U prvo vrijeme odloženi biootpad pospemo vrtnom zemljom ili gotovim kompostom,

što će ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala.

Hrpu povremeno (1-4 puta mjesečno) izmiješamo i rastresemo sadržaj kompostera

kako bi osigurali prozračivanje jer je zrak neophodan za rast i razvoj organizama u

kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa. HRPU NIKAD NE SMIJEMO ZBIJATI.

Provjeravamo vlažnost komposta. Premalo ili previše vlage je štetno. Iz dubine hrpe

uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše

je vode, a ako se u šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje

zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.

KOMPOSTNA HRPA

KADA JE KOMPOST ZREO?

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala i uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12

mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost.

Zreo kompost je ujednačenog izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na

„šumsku zemlju“.

Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu

naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko

vrijeme odležati.

PROBLEMI I RJEŠENJA

KOMPOSTNA HRPA SMRDI

To se događa kad je kompostna hrpa prevlažna, nema kisika ili ima previše dušika.

Preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da

upije vlagu (npr. suho lišće, grančice…)

KOMPOSTNA HRPA SE NE ZAGRIJAVA

Ako male količine zelenog otpada miješamo s mnogo vrtne zemlje ili s mnogo

drvenastog materijala, mikroorganizmi neće imati dovoljno svježe hrane, pa će njihova

aktivnost biti smanjena i hrpa se brzo hladi.

Zagrijavanje kompostne hrpe može se potaknuti rastresanjem i preokretanjem

kompostiranog materijala te dodavanjem svježih otpadaka iz kuhinje ili pokošene

trave.

KOMPOSTNA HRPA JE PRESUHA

Pošpricajte hrpu vodom ali pazite da ne pretjerate. Prevelike količine vode zatvorit će

zračne prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, čime ćete

zaustaviti proces kompostiranja.

KOMPOSTNA HRPA JE PREVLAŽNA

Možda je komposter čvrsto zatvoren ili su otvori na zidovima začepljeni te voda ne

može isparavati, već se kondenzira. Trebalo bi preokrenuti hrpu, dodati suhog,

drvenastog materijala koji će upiti suvišnu vlagu (npr. suho lišće, piljevina).

KOMPOSTNA HRPA PRIVLAČI KUKCE/INSEKTE

Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju, no ukoliko se pojačano skupljaju muhe,

možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati.

Također, preporučljivo je otpatke voća i povrća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.

NIŠTA SE NE DOGAĐA

Malo strpljenja. Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike godinu dana.

Osim toga, za hladnog vremena živi organizmi (bakterije) su manje aktivne.