vlasništvo posebnog dijela nekretnine, s posebnim osvrtom na

1

Jakob Nakic, dipl. iur.* Andelko Vukšic, geometar**

Objavljeno u Nekretnine u pravnom prometu Inženjerski biro 2005 VLASNIŠTVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE, S POSEBNIM OSVRTOM NA

ETAŽNI PLAN 1 I PROSTORNO ETAŽIRANJE

Provodenje postupka etažiranja u Republici Hrvatskoj uvelike je otežano zbog

nedostatka precizne regulative, što posljedicno dovodi i do razlicitih postupanja u praksi kako

stranaka, tako i zemljišnoknjižnih sudova i upravnih tijela.

Neujednacenost postupanja ogleda se u razlicito izradenim etažnim planovima

(elaboratima), u neznanju o tome koje dokumente (priloge) treba dostaviti upravnom tijelu

radi izdavanja potvrde da neki posebni dio nekretnine predstavlja samostalnu uporabnu

cjelinu, itd.

U svemu tome posebno je pitanje kako uspostaviti jedinstvo nekretnine kada dio

zgrade na nekoj od razina (etaža) tlocrtno prelazi na susjednu katastarsku cesticu. Rješenje

tog problema autori vide u tzv. prostornom etažiranju.

Stoga, autori ovim clankom nastoje pridonijeti poboljšanju i ujednacavanju prakse

provodenja postupka etažiranja, a svoje navode i stavove potkrepljuju brojnim konkretnim

primjerima.

1. Uvod

Napuštanjem socijalistickoga pravnog kruga i prihvacanjem nacela kontinentalno-

europskoga pravnog kruga, a pogotovo pocetkom primjene Zakona o vlasništvu i drugim

stvarnim pravima,2 došlo je do bitne promjene u promišljanju i reguliranju tzv. etažnog

vlasništva u odnosu na njegovu pravnu regulaciju za vrijeme socijalistickog razdoblja.3 Da

*Jakob Nakic, Ministarstvo pravosuda, Uprava za gradansko pravo, Sektor za zemljišnoknjižno pravo. **Andelko Vukšic, direktor Geosfera d.o.o., Rijeka. 1 Rabimo ovaj termin jer ga smatramo ispravnijim od termina etažni elaborat ili nacrt posebnih dijelova nekretnine. 2 Vidjeti Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01 (u nastavku teksta: ZV). Zakon je stupio na snagu 1. 1.1997.godine. 3 Pobliže vidjeti rad u ovom zborniku: D.KONTREC, “Vlasništvo posebnog dijela nekretnine steceno prije i poslije 1. sijecnja 1997. godine i upis tih prava u zemljišne knjige”.

2

mnogi prakticari još nisu u svojim glavama raskinuli sveze sa socijalistickim nacinom

promišljanja tzv. etažnog vlasništva, najbolje znaju oni koji imaju dnevno kontakte sa

sudovima-gruntovnicama i nadležnim upravnim tijelima. Loše je što sudovi i upravna tijela na

malom prostoru (npr. u dva susjedna grada) u identicnim slucajevima postupaju na posve

drugaciji nacin unatoc postojanju jedinstvene (premda šture) pravne norme.

Iz iskustva autora uoceno je da su, medu inim, jedan od najvecih problema etažni

planovi, i to prvenstveno u odnosu na ono što bi oni morali sadržavati kao i na ono što oni

uopce ne bi trebali sadržavati, a u praksi sadrže, te bitno opterecuju plan, ali i arhive upravnih

tijela i sudova, nepotrebnim stvarima.

Upravo je izneseno ponukalo autore da pokušaju detektirati najvece probleme

vezane uz tzv. etažiranje, ujedno i da pokušaju dati odredena rješenja koja bi pomogla

prakticarima u svakodnevnom radu.

2. Što je etažno vlasništvo i etažiranje

Pod naslovom «Odluka o uspostavi etažnog vlasništva» u clanku 43. ZV-a

propisano je:

«(1) Sastoji li se nekretnina od zemljišta sa zgradom, suvlasnik ciji je suvlasnicki

dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlašten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod

daljnjim pretpostavkama iz glave 4. trecega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim

suvlasnickim dijelom povezati vlasništvo odredenoga posebnoga dijela te nekretnine (etažno

vlasništvo).

(2) Uspostavom vlasništva odredenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u

suvlasništvo, ali se izvršavanje ovlasti i dužnosti suvlasnika s cijim se suvlasnickim dijelom

povezalo etažno vlasništvo usredotocuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine,

ogranicavajuci ujedno izvršavanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu

posebnom dijelu, prema odredbama sadržanim u glavi 4. trecega dijela ovoga Zakona.

(3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno

etažno vlasništvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako medusobno tako i prema

trecima, ureduju u prvom redu posebne odredbe glave 4. trecega dijela ovoga Zakona i na

njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opca pravila o suvlasništvu sadržana u

ovoj glavi Zakona, ako nije što drugo odredeno.

3

(4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odluciti da ce svoja suvlasnicka prava

ograniciti tako da ce s odredenim suvlasnickim dijelom povezati vlasništvo odredenoga

posebnoga dijela (etažno vlasništvo) suvlasnicke nekretnine, pa makar taj suvlasnicki dio i

nije toliko velik koliko se inace traži za odgovarajuci suvlasnicki dio po odredbama clanka

74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasno ocitovanje volje svih suvlasnika da ce uspostaviti vlasništvo

odredenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasnickoga dijela, smatra se do

uspostave vlasništva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i

izvršavanju suvlasnickih ovlasti.

(6) Što vrijedi za zemljište sa zgradom, vrijedi na odgovarajuci nacin i za pravo

gradenja kad je izgradena zgrada.»

Prema odredbi clanka 53. ZV-a:

«Ako suvlasnici suglasno odluce da ce umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnicka

prava ograniciti tako što ce s odredenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga

dijela suvlasnicke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka

o nacinu razvrgnuca, pa se na odgovarajuci nacin i na nju primjenjuju pravila o

razvrgnucu.»

Etažiranje je pravno-upravno-tehnicki postupak kojim se uspostavlja vlasništvo

posebnog dijela nekretnine - etažno vlasništvo.

Pojam etažno vlasništvo potjece od francuske rijeci ?tage što znaci kat.

ZV rabi naziv „vlasništvo posebnog dijela nekretnine“, a sam naziv „etažno

vlasništvo“ navodi u zagradama. Pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine ima tri

osnovne sastavnice:

- zemljište,

- zajednicke dijelove zgrade,

- posebne dijelove zgrade.

Ovdje svakako valja istaknuti da se vlasnicka prava na posebnom dijelu

nekretnine šire od zemljišta preko zgrade na posebne dijelove zgrade.4

Uspostava vlasništva posebnog dije la nekretnine može se uspostaviti:

4 Upravo obrnuto bilo je prema Zakonu o vlasništvu na dijelovima zgrada (Sl. l. SFRJ 43/65, 57/65 i Nar. nov., br. 52/71) u kojem je osnova vlasništva bio stan ili poslovna prostorija, kao zasebni dio zgrade, s kojim su se pojedina prava širila na zajednicke dijelove zgrade i zemljište. Prema odredbama Stvarnopravnog zakonika Republike Slovenije (Uradni list Republike Slovenije, br.87/ 02), kod etažnog vlasništva polazi se od posebnog dijela (stana, poslovne prostorije i sl.) a na koje se (po)vezuje suvlasništvo zajednickih dijelova nekretnine. U Republici Hrvatskoj odredbama ZV-a odredeno je da se s (po)vezivanjem krece od velicine suvlasnickog dijela, a koji je ujedno osnova za odredivanje etažnog vlasništva.

4

- na osnovi odgovarajuceg suvlasnickog dijela (cl. 68. st. 1. ZV-a),

- na osnovi suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine (cl. 68. st. 3. ZV-a),

- na osnovi ocitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom, odnosno nositelja

prava gradenja sa zgradom (cl. 75. st. 1. ZV-a).5

Samo po sebi namece se pitanje: što je to nekretnina?

Nekretnina je cestica zemljišne površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem

trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukcije odredeno.6

Prema nacelu jedinstva nekretnine, zgrade, stanovi, poslovne prostorije i dr., sve

raslinje, kao i sve ono što je sa zemljištem trajno spojeno predstavljaju sastavne dijelove

zemljišta (nekretnine).

Dio nekretnine je i sve ono što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgradeno

s namjenom da tamo trajno ostane, kao i sve ono što je u nekretninu ugradeno, na njoj

dogradeno i/ili na njoj nadogradeno ili na bilo koji drugi nacin s njom trajno spojeno, sve dok

se od nje ne odvoji te se tako zgrada smatra dijelom zemljišta i ne predstavlja posebnu

nekretninu odvojenu od zemljišta. Stanovi, poslovne prostorije ili druge samostalne prostorije

zgrade ne smatraju se zasebnom nekretninom vec dijelom zemljišta na kojem je izgradena

zgrada i zajedno sa zemljištem cine nekretninu. Takoder, podzemna garaža ili neki drugi

objekt izgraden ispod površine zemlje ne smatra se posebnom nekretninom vec dijelom

zemljišta ispod cije je površine izgraden. I ono što je ugradeno u neku zgradu (npr. komunalna

infrastruktura, instalacije, strojevi, uredaji i sl.) tretira se dijelom cijele nekretnine dok se od

nje ne odvoji. Sve što je nadogradeno na nekoj zgradi (npr. kat zgrade, terase, balkoni i sl.) ne

smatra se posebnom nekretninom vec dijelom nekretnine na kojoj je nadogradeno. Isto pravilo

5 Detaljnije vidjeti u: GAVELLA-JOSIPOVIC-GLIHA-BELAJ-STIPKOVIC, “Stvarno pravo”, Informator, Zagreb, 1998., Glava XIII., V. BELAJ, “Novine u uredenju etažnog vlasništva u Republici Hrvatskoj”, Informator, br. 4428-4429, T. JOSIPOVIC, “Uloga zemljišnih knjiga u pravnom prometu posebnim dijelovima nekretnone” u knjizi “Uloga zemljišnjih knjiga u pravnom prometu nekretnina”, Narodne novine, Zagreb, 2004., “Pretvorba prava na nekretninama u društvenom vlasništvu u pravo vlasništva i uspostava pravnog jedinstva nekretnine” u knjizi “Nekretnine u pravnom prometu”, Inženjerski biro, Zagreb, 1998., “Upis vlasništa posebnog dijela nekretnine u zemljišne knjige” u knjizi “Nekretnine u pravnom prometu”, Inženjerski biro, Zagreb, 2004., P. SIMONETTI, “Uspostava pravnog jedinstva nekretnine”, Informator, br. 4647 od 19.8.1998., V. BELAJ, “Uspostava posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima”, Zbornik Pravnog fakulteta Zagreb, 1/97, B. RUŽICKA, “Zemljišnoknjižna stvarnost-jedinstvo nekretnine”, Pravo i porezi 6/98, Zagreb, “Zemljišna knjiga i posebni dio zemljišta (nekretnine)”, D. SARVAN, “Etažno vlasništvo-dvojbe u postupanju uspostave etažnog vlasništva”, Informator, Zagreb, br. 5335, od 23.4.2005. 6 Cl. 2. st. 1. t. 3. ZV-a. Gotovo identicnu definiciju sadrži i Zakon o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01 i 100/04 – u nastavku teksta: ZZK), samo što on umjesto izricaja nekretnina rabi izricaj zemljište (cl. 2. st. 2. ZZK-a).

5

vrijedi i za sve ono što je dogradeno nekoj zgradi jer zgrade i druge gradevine pravno nisu

dijelovi zemljišta samo kada je to izricito odredeno zakonom. 7

Ovdje valja ukazati da sva prava koja postoje na zemljištu, postoje na svemu što

je sa zemljištem razmjerno trajno povezano, pa se tako založno pravo na zemljištu neminovno

odnosi i na zgradu izgradenu na tom zemljištu, jer je vlasnik zemljišta vlasnik i zgrade

izgradene na tom zemljištu.

Predmet pravnog prometa može biti samo zemljište ili neki njegov idealni dio

zajedno sa svim onim što je s njim razmjerno trajno povezano, a u skladu s nacelom

superficies solo cedit, te se sa zemljištem i onim što je s njim trajno povezano može

raspolagati, prodavati, zalagati, osnivati druge terete samo kao s cjelinom. Stoga, slijedom

izloženog, zgrade, posebni dijelovi zgrada (stanovi, poslovni prostori i sl.), nadogradnje,

dogradnje i sl. ne mogu odvojeno od zemljišta biti u pravnom prometu te oni odvojeno od

zemljišta ne mogu biti samostalni predmet pravnog odnosa. Tako se ne može prodati samo

zemljište, bez zgrade izgradene na tom zemljištu, a niti obrnuto.

Napominjemo da vlasništvo posebnog dijela nekretnine može postojati samo na

onim dijelovima nekretnine koji se smatraju posebnim dijelom nekretnine, odnosno koji

predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, kao npr. stanovi, poslovne prostorije, radionice,

ordinacije, kancelarije, ateljei, skladišta ako cine zatvorenu cjelinu, samostalne garaže, jasno

omedena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila i sl. 8

Vlasništvo posebnog dijela može se protezati na sporedni dio ako se radi o dijelu

nekretnine koji može služiti iskljucivoj uporabi samo u korist odredenoga suvlasnickog dijela,

tj. da je taj sporedni dio jasno razgranicen od ostalih dijelova nekretnine i dostupan s mede

nekretnine ili iz njezinih zajednickih dijelova, odnosno iz stana ili samostalne prostorije ciji je

sporedni dio.9 U tom se slucaju na te sporedne dijelove primjenjuju pravila koja vrijede za

pripatke stvari.10 Tako se, primjerice, pri prijenosu vlasništva posebnog dijela nekretnine na

stjecatelja zajedno s tim prenosi i sporedni dio nekretnine na koji se proteže vlasništvo

posebnog dijela.

7 Cl. 9. st. 4. ZV-a propisuje: “(4) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge gradevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlašcuje da na tom tudem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svome vlasništvu; isto na odgovarajuci nacin vrijedi i za zgrade i druge gradevine koje od zemljišta ili od opcega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlašcuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svome vlasništvu.” 8 Vidjeti cl. 67. st. 1. i 2. ZV-a. 9 Vidjeti cl.67. st. 4. ZV-a. 10 Vidjeti cl. 65. st. 5 ZV-a.

6

Vlasništvo posebnog dijela ne može postojati samo na zajednickim dijelovima

nekretnine, dakle onim dijelovima koji služe svim suvlasnicima radi izvršavanja njihovih

ovlasti na pojedinim posebnim dijelovima nekretnine (npr. hodnici, stubišta, liftovi, prostorije

za odlaganje smeca, vešeraji, toplinska stanica, krov, fasada i sl.)11, te na onim dijelovima cija

se namjena protivi iskljucivoj uporabi samo u korist odredenoga posebnog dijela.12 Stoga su ti

zajednicki dijelovi u suvlasništvu svih vlasnika posebnih dijelova nekretnine, a u sumnji je li

dio nekretnine sporedni ili zajednicki, vrijedi pravilo da je dio zajednicki, te da mu se namjena

protivi iskljucivoj uporabi u korist odredenoga posebnog dijela.13

3. Etažni plan (elaborat) – je li potreban

Iz vlastite prakse autori imaju saznanja da sudovi cesto dvoje oko potrebe

prilaganja etažnog elaborata uz prijedlog radi uspostave vlasništva posebnog dijela

nekretnine.

Prema važecim propisima Republike Hrvatske, za uspostavu etažnog

vlasništva etažni elaborat nije potreban.

Tako je u pravnoj teoriji receno 14:

«ZV u pravilima koja ureduju uspostavu vlasništva posebnog dijela zgrade ne

propisuje izricito da je potreban takav elaborat. Prema ZV dovoljno je da se suvlasnici u

tabularnoj ispravi suglase o uspostavi vlasništva posebnog dijela nekretnine. Pritom je samo

važno da u toj ispravi na nedvojben nacin budu naznaceni (razlomkom) idealni dijelovi

pojedinog suvlasnika te da budu jasno identificirani i opisani posebni dijelovi nekretnine, te

sporedni dijelovi na koje se proteže vlasništvo posebnog dijela. Posebna pravila o tome kako

ce ti posebni dijelovi biti opisani (identificirani) ne postoje, pa se glede toga primjenjuju

pravila koja inace vrijede za oznacavanje nekretnine. Moguce je da se oni prikažu i

identificiraju i u posebnom elaboratu, planu, ali to ne bi bio uvjet za provedbu uknjižbe

odnosno predbilježbe vlasništva posebnog dijela nekretnine ako je u ostalim ispravama

dovoljno naznacen i individualiziran posebni dio nekretnine.»

11 Vidjeti Uredbu o održavanju zgrada (Nar. nov., br. 64/97). 12 Vidjeti cl. 67. st. 6. ZV-a. 13 Vidjeti cl. 67. st. 5. ZV-a. 14 T. JOSIPOVIC, “Vlasništvo posebnog dijela nekretnine (uspostava i raspolaganje)” u knjizi: “Nekretnine u pravnom prometu”, Inženjerski biro, Zagreb, 2001.

7

Jedino bez cega uknjižba nije moguca jest potvrda nadležnog upravnog tijela

da je neki posebni dio samostalna uporabna cjelina. Upravna tijela, u praksi, traže svu

potrebnu i nepotrebnu dokumentaciju od stranaka.15 No, upravno tijelo potvrdu izdaje na

temelju:

- gradevnog projekta (plana), na osnovi kojega je i izdana gradevinska dozvola,16

- ocevida na nekretnini.

Vecina prakticara smatra da se, pozivom na odredbu clanka 73. stavka 3. ZV-a, i

nadležnoj upravnoj vlasti prilikom traženja potvrde da odredeni stan, poslovna prostorija i sl.

predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu treba i mora dostaviti etažni elaborat. Naime, ZV niti

jednom odredbom ne uvjetuje uspostavu etažnog vlasništva postojanjem etažnog elaborata.17

S obzirom na to da ni ZV, a ni drugi propisi ne sadrže odredbe koje bi

pojašnjavale provedbu te odredbe, to iz njih niti ne proizlazi potreba dostavljanja etažnog

elaborata.

Ne treba miješati plan posebnih dijelova zgrade iz Zakona o gradnji18 s grafickim

nacrtom etažiranja, koji autori nazivaju etažni plan (nacrt).

Smatramo da je upravnoj vlasti dovoljno predociti:

- meduvlasnicki ugovor,

- etažni nacrt posebnih dijelova nekretnine.

Medutim, zbog nepostojanja jasnih pravila postupanja više je nego sigurno da ce

upravna tijela i dalje od stranaka tražiti etažni elaborat, cemu se autori ne protive, ali smatraju

da se potreba njegova prilaganja treba propisati nekim aktom (zakonom, uredbom,

pravilnikom).

Upravo poradi recenoga u radu cemo dati videnje kako bi taj nacrt (elaborat)

trebao izgledati.

4. Još nešto o korisnoj vrijednosti

Može se postaviti pitanje imaju li svi stanovi neke nekretnine velike terase, isti

broj parkirnih mjesta, kucne vrtove ili drvarnice. Dakako da nemaju. Samom tom cinjenicom

15 O tome pobliže vidjeti J. BIENENFELD, “Potvrda plana posebnih dijelova nekretnine (elaborata etažiranja)” u Zborniku I. strucnog savjetovanja o etažiranju, Hrvatsko društvo sudskih vještaka, Zagreb, 2005. 16 I taj bi uvid upravno tijelo trebalo izvršiti samo po službenoj dužnosti bez opterecivanja stranke dostavom nepotrebnih akata. 17 Vidjeti mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uredenja, Klasa: 360-01/00-02/0232, Ur.broj: 531-03/1-2/01-2, od 27. veljace 2001.) u Prilogu II. 18 Nar. nov., br. 175/03 i 100/04.

8

vrlo je dvojben izracun suvlasnickog dijela nekretnine, držeci se pravila o izracunu korisnih

vrijednosti (cl. 74 ZV-a) kada iste odreduje sud u izvanparnicnom postupku. U korisne

površine koje su temelj za izracun korisnih vrijednosti stana ili druge samostalne prostorije ne

uracunavaju se dijelovi nekretnine obuhvaceni odredbama clanka 67 stavka 3. do 5. ZV-a

(otvoreni balkoni , terase, kucni vrtovi, parkirna mjesta).

Konacnu korisnu vrijednost odreduje sud, najcešce (uglavnom), prema mišljenju

ovlaštenog sudskog vještaka, a koji u konacni izracun ukljucuje uzance i shvacanje u prometu

nekretnina, tržišne vrijednosti (koje su po našem sudu relativne jer nisu konstanta) i iskustvo.

Dva vještaka, dva nalaza i, na kraju, tri mišljenja.

Zamijeceno je da mnogi izvodaci etažnih elaborata izjednacavaju korisnu

vrijednost stana s njegovom korisnom površinom, ne poštujuci pritom Zakonom propisano

pravilo da se korisna vrijednost izracunava iz korisne površine i odgovarajucih dodataka (npr.

stan s vecom drvarnicom i prostranom terasom vrijedi više od stana bez takvih pripadaka) ili

odbitaka (npr. stan u potkrovlju koji je iste tlocrtne površina kao stan na katu, nema isti

životno koristan prostor) za razlike koje povecavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim

stanovima.

Obracun neto korisnih površina definiran je još JUS-om 1966. godine19, a sada se

vodi kao norma HRN U.C2. 100/1966, koji konstantama (koeficijentima) najmanje krivo

prikazuje velicinu posebnog dijela, ukljucujuci pripatke pojedinog suvlasnika u odnosu na

cijelu nekretninu. Svaki prostor, ma koliko sporedan bio, ima odredeni znacaj u konacnom

izracunu, koji odreduje velicinu suvlasništva, a napose upisan je u vlasnickom listu.

Zašto to spominjemo?

Clankom 43.b Zakona o prostornom uredenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00,

32/02 i 100/04) zaustavljeno je besmisleno parceliranje nekretnine unutar gradevinskog

podrucja bez lokacijske dozvole, a ona se u pravilu ne izdaje za rješavanje imovinskopravnih

odnosa na nekretnini jer parcelacija nije zahvat u prostoru. Nije vecina placala skupe

parcelacijske elaborate iz zabave ili zbog, primjerice, danas zabranjenog širenja gradevinske

cestice na zeleni pojas, vec su na taj nacin uredivani vlasnicki odnosi. Ne može iskljucivo

korisna vrijednost stana odredivati i narušavati višegodišnje odnose na nekretnini. Treba

shvatiti da se ne etažira zgrada vec nekretnina.

19 Vidjeti Nar. nov., br. 52/84.

9

Može li mali stan imati veliki kucni vrt (ma kako ga nazvali, vrt je zemljište

unutar nekretnine) ili veliki stan imati samo pristup zgradi, ovisi o volji suvlasnika ili

suda, ali ta cinjenica nepobitno utjece na velicinu suvlasnickog dijela.

5. Zakonska regulativa

5.1. Odredbe ZV-a

Clanak 43.

(1) Sastoji li se nekretnina od zemljišta sa zgradom, suvlasnik ciji je suvlasnicki

dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlašten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod

daljnjim pretpostavkama iz glave 4. trecega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim

suvlasnickim dijelom povezati vlasništvo odredenoga posebnoga dijela te nekretnine (etažno

vlasništvo).

(2) Uspostavom vlasništva odredenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u

suvlasništvo, ali se izvršavanje ovlasti i dužnosti suvlasnika s cijim se suvlasnickim dijelom

povezalo etažno vlasništvo usredotocuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine,

ogranicavajuci ujedno izvršavanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu

posebnom dijelu, prema odredbama sadržanim u glavi 4. trecega dijela ovoga Zakona.

(3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno

etažno vlasništvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako medusobno tako i prema

trecima, ureduju u prvom redu posebne odredbe glave 4. trecega dijela ovoga Zakona i na

njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opca pravila o suvlasništvu sadržana u

ovoj glavi Zakona, ako nije što drugo odredeno.

(4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odluciti da ce svoja suvlasnicka prava

ograniciti tako da ce s odredenim suvlasnickim dijelom povezati vlasništvo odredenoga

posebnoga dijela (etažno vlasništvo) suvlasnicke nekretnine, pa makar taj suvlasnicki dio i

nije toliko velik koliko se inace traži za odgovarajuci suvlasnicki dio po odredbama clanka

74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasno ocitovanje volje svih suvlasnika da ce uspostaviti vlasništvo

odredenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasnickoga dijela, smatra se do

uspostave vlasništva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i

izvršavanju suvlasnickih ovlasti.

10

(6) Što vrijedi za zemljište sa zgradom, vrijedi na odgovarajuci nacin i za pravo

gradenja kad je izgradena zgrada.

Clanak 53.

Ako suvlasnici suglasno odluce da ce umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnicka

prava ograniciti tako što ce s odredenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga

dijela suvlasnicke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka

o nacinu razvrgnuca, pa se na odgovarajuci nacin i na nju primjenjuju pravila o razvrgnucu.

Clanak 66.

(1) Vlasništvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo)

proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajucim suvlasnickim dijelom (idealnim

dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.

(2) Vlasništvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašcuje suvlasnika na

cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljeno, da upravljajuci tim posebnim dijelom nekretnine

umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasnicke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo

njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukcije odredeno, cini s tim dijelom i koristima od njega

što ga je volja te svakoga drugoga iz toga iskljuci.

(3) Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno na odgovarajucem

suvlasnickom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava gradenja

sa zgradom.

(4) Kad je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine na nekom

njezinom suvlasnickom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine ureduju posebna pravila iz

ove glave Zakona, a podredno opca pravila o suvlasništvu.

Clanak 72.

(1) Vlasništvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u

zemljišnu knjigu kao pravo povezano s odredenim suvlasnickim dijelom te nekretnine.

(2) Vlasništvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasnickom

listu na suvlasnickom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga

dijela, uz navodenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na

posjedovni se list stavlja natpis: Etažno vlasništvo.

Clanak 370.

11

(1) Vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), a isto tako i pravo

raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu, steceno na temelju

prijašnjih propisa, od stupanja na snagu ovoga Zakona vlasništvo je posebnih dijelova

nekretnine, kako je uredeno odredbama ovoga Zakona, pa se prosuduje po njima, ako ovim

prijelaznim odredbama nije što posebno odredeno.

(2) Vlasnik posebnoga dijela zgrade iz stavka 1. ovoga clanka nakon stupanja na

snagu ovoga Zakona ostaje vlasnikom svoga posebnoga dijela nekretnine, a nositelj prava

raspolaganja na posebnom dijelu zgrade postaje vlasnikom toga posebnoga dijela, s time da

se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s odredenim suvlasnickim

dijelom cijele nekretnine po odredbama stavka 3. i 4. ovoga clanka.

(3) Vlasniku posebnoga dijela zgrade iz stavka 2. ovoga clanka pripada

stupanjem na snagu ovoga Zakona odgovarajuci suvlasnicki dio cijele nekretnine, umjesto

njegova dosadašnjega sudjelovanja u zajednickom nedjeljivom vlasništvu zajednickih dijelova

porodicne zgrade sa suvlasništvom zemljišta, odnosno umjesto njegova dotadašnjega

sudjelovanja u trajnom pravu korištenja zajednickih dijelova višestambene zgrade s pravom

trajnoga korištenja zemljišta.

(4) Velicina odgovarajucega suvlasnickoga dijela iz stavka 3. ovoga clanka

utvrdit ce se odgovarajucom primjenom pravila ovoga Zakona o velicini odgovarajucega

suvlasnickoga dijela nekretnine koji ovlašcuje suvlasnika da ima u svome vlasništvu posebni

dio zgrade; do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika

nekretnine, pa makar i ne bio vlasnikom posebnoga dijela zgrade, može zahtijevati da se

utvrdi velicina suvlasnickih dijelova koje ce sud medu njih pravedno podijeliti.

(5) Osobe koje su po prijašnjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje

vlasništva stana odnosno drugoga posebnoga dijela nekretnine, ovlaštene su na tom temelju

steci taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajucim suvlasnickim

dijelom cijele nekretnine, cija ce se velicina utvrditi prema odredbama stavka 4. ovoga

clanka.

(6) Vlasništvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine, povezanoga s odredenim

suvlasnickim dijelom te nekretnine, upisuje se u zemljišnoj knjizi uz odgovarajucu primjenu

odredaba predvidenih ovim Zakonom za uspostavu vlasništva na posebnom dijelu; do tada

vec provedeni upisi vlasništva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja

na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu smatraju se upisima prava vlasništva

posebnoga dijela nekretnine povezanoga sa suvlasnickim dijelom te nekretnine koji je

odreden po stavku 4. ovoga clanka.

12

5.2. Odredbe ZZK-a

Clanak 24.

(1) Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlastovnici na

suvlasnickom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo toga posebnoga

dijela, uz navodenje na koji se odredeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi. Na

zemljišnoknjižnom ce se ulošku staviti naznaka - Etažno vlasništvo.

(2) Za suvlasnicki dio koji je povezan s vlasništvom posebnoga dijela nekretnine

otvorit ce se poduložak po odredbama ovoga Zakona.

Clanak 32. stavak 2.

(2) Vlasništvo odredenoga posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) upisuje

se u vlasnickom listu na suvlasnickom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano

vlasništvo posebnoga dijela, uz naznaku posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na

koje se proteže.

6. Postavljanje problema

Analizom teorije i prakse etažiranja možemo ustvrditi da su najveci problemi u

tom postupku:

- nepostojanje pravila postupanja za postupak etažiranja pa kao posljedica toga

neujednaceno postupanje upravnih tijela i zemljišnoknjižnih sudova u tim

postupcima,

- dokumentacija koja se (ne) mora dostaviti upravnom tijelu radi izdavanja

potvrde da stan, garaža, poslovni prostor i sl. predstavljaju samostalnu

uporabnu cjelinu,20

- izrada plana (elaborata) etažiranja,

- (ne)prikazivanje zajednickih dijelova nekretnine,

- kako uspostaviti jedinstvo nekretnine kada dio zgrade na nekoj od razina

(etaža) tlocrtno pada na susjednu katastarsku cesticu.

20 Pobliže vidjeti u J. BIENENFELD, o.c. str. 43 do 58.

13

To ne znaci da smo iscrpili listu otvorenih pitanja, ali u ovom radu ogranicit cemo

se na nabrojene.

7. Kako se rade etažni planovi u praksi

Veci dio izvodaca prinuden je izradivati etažne elaborate po nepisanom ali

neumoljivom pravilu pojedinog ureda državne uprave nadležnog za pregled i potvrdivanje

elaborata, ali i pod pritiskom stranaka. To u stvarnosti znaci: dobar elaborat ovjeren npr. u

uredu državne uprave u Rijeci, bio bi odbijen, možda cak i ismijan i s cudenjem komentiran u

nekom drugom uredu državne uprave. Nema pravila koja bi obvezivala izvodace na tocno

odreden izgled elaborata, numeraciju posebnih dijelova i pripadaka, potrebne dokumentacije i

sl.

Poradi takva stanja (ne)izvjesnosti da li ce elaborat biti (ne)prihvacen, primijeceno

je da su elaborati natrpani raznim cinjenicama i detaljima, što u konacnici opterecuje i

zemljišnu knjigu koja zaprima i pohranjuje enormne kolicine bespotrebnog papira na kojem

se nalaze npr. slike objekata, karakteris ticni presjeci zgrada, slikane ili crtane fasade zgrade

itd., kao da se korektan i koristan elaborat ne može naciniti a da ne teži barem pet kilograma.

Osnovna nam je misao bila da pokušamo pokazati kako, prema našoj prosudbi, ne

bi trebali izgledati elaborati i da takve loše primjere pokažemo, ali ocito je problem mnogo

dublji, pa i ne bi bilo korektno prozivati pojedine izradivace elaborata kada nema jasnih

gabarita unutar kojih bi se oni morali (ili ne) izradivati. Iz razgovora s izvodacima doznajemo

da izraduju elaborate etažiranja na nacin koji im jamci dobivanje potvrde, a ne zato što ga

smatraju ispravnim. Zanimljivo je da jedan ured državne uprave uredno vraca elaborat na

ispravak ako su stanovi oznaceni brojem (stan br. 1- u prizemlju), jer je po njihovu sudu

ispravno napisati stan A- u prizemlju. Razlog? Na podrucju njihove nadležnosti nema velikih

i visokih zgrada?!

Uz dokumente koji su stvarno potrebni za uspostavu vlasništva posebnih dijelova

ucestalo se zaht ijeva i ponešto nepotrebnog, pa je tim cudnije da je za podrucje u kojem

katastar ima jednu evidenciju, a zemljišna knjiga drugu, dovoljna samo kopija katastarskog

plana i identifikacija, a ne traži se i kopija gruntovnog plana. Bez problema možemo

etažirati kucu enormnih dimenzija ucrtanu u katastar nekom od reambulacija, a na

gruntovnom planu imamo kucerak.

14

8. Što sa zajednickim dijelovima

I konacno zajednicki dijelovi kao bolna tocka citava postupka etažiranja.

Nije potrebno posebno isticati zajednicke dijelove tlocrtno vidljive na etažnom

planu (planu posebnih dijelova nekretnine), ne treba im posebno izracunavati površinu i,

naglašavamo, ne treba nipošto raditi izracun suvlasnickih odnosa na zajednickim dijelovima

zgrade, jer on jednostavno ne postoji.

Jedinstvo nekretnine narušavati razlicitim suvlasnickim omjerima na posebnim i

zajednickim dijelovima nekretnine u najmanju je ruku cudno i svakako protivno zakonu.

Medutim, takve elaborate vecina zemljišnoknjižnih sudova bez pogovora provodi.

Suvlasnicki odnos (omjer) na nekretnini, uspostavljen na temelju izracuna

korisnih vrijednosti, proteže se i na sve zajednicke dijelove nekretnine, a zajednicki dijelovi

nisu samo oni vidljivi na etažnom planu vec svi navedeni u Uredbi o održavanju zgrada (cl.

3.) te u praksi nismo primijetili da je uz površine zajednickih hodnika, itko u elaboratima

navodio površinu fasade, broj crjepova, površinu krovne limarije ili nosivih zidova. Mišljenja

smo da zajednicke dijelove nekretnine treba izostaviti u elaboratu, jer mu i samo ime kaže

da je to plan posebnih dijelova, a ne i zajednickih.

Djelomicnim navodenjem zajednickih dijelova, opterecujemo etažni elaborat i

stvaramo zabunu jer je lista zajednickih dijelova na nekretnini podugacka.

Da pojednostavimo - sve što nije posebni dio nekretnine, njegov pripadak (ili smo

na neki nacin, nekom posebnom dijelu, ogranicili ili uvecali ovlasti/prava na nekom dijelu

nekretnine, uz nalog suda ili po volji suvlasnika) jest zajednicki dio. Sve navedeno vidljivo je

ili iz sudske odluke ili iz meduvlasnickog ugovora, pri cemu se zajednicki dijelovi i nacin

upravljanja najcešce navode, ali nisu predmet upisa u zemljišnu knjigu.

9. Etažni plan (elaborat) - ogledni primjer

9.1. Dokumentacija

Sastavni dio etažnog elaborata jesu:

- kopija katastarskog plana

- vlasnicki list

- suglasnost suvlasnika nekretnine s izradenim elaboratom

15

- zahtjev suvlasnika nekretnine za pregled i ovjeru elaborata,

a ako je rijec o razlicitom upisu u katastar i zemljišnu knjigu, potrebno je priložiti i:

- identifikaciju katastarskih cestica,

- kopiju gruntovnog plana.

Mišljenja smo da ce oznacavanje prostorija slovima abecede biti veliki problem kod zgrada

(nebodera) s mnogo stanova, pa smo skloniji predložiti oznacavanje brojevima.

9.2. Prikaz posebnih dijelova nekretnine

PREGLED POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE

LOKACIJA OBJEKTA: LOPAR 18, RIJEKA PRIZEMLJE

STAN BR.1 – u prizemlju PRIZEMLJE Stan br. 1 u prizemlju sastoji se od sljedecih prostorija: A 1- HODNIK 1 ............................... 1,95 m2 A 2- DNEVNI BORAVAK ............................... 17,55 m2 A 3- KUHINJA ............................... 12,90 m2 A 4- HODNIK 2 ............................... 4,80 m2 A 5- KUPAONICA I WC ............................... 4,55 m2 A 6- SOBA 1 ............................... 10,50 m2 A 7- SOBA 2 ............................... 14,55 m2 ----------------- NETO POVRŠINA STANA BR. 1 : S= 66,80 m2 Pripadci stana br.1 u prizemlju : A 8- VANJSKO SPREMIŠTE ............................... 4,25 m2

----------------- NETO POVRŠINA PRIPATKA STANU BR. 1

- VANJSKOG SPREMIŠTA :

S= 4,25 m2

A 9- LJETNA KUHINJA ............................... 12,70 m2 A10- WC ............................... 1,95 m2

----------------- NETO POVRŠINA PRIPATKA STANU BR. 1

- GOSPODARSKA ZGRADA(LJETNA KUHINJA) :

S= 14,65 m2

UKUPNO NETO POVRŠINA STANA BR.1 I PRIPADAKA STANU :

S= 85,70 m2


LOKACIJA OBJEKTA: LOPAR 18, RIJEKA PRVI KAT

STAN BR. 2 - na prvom katu PRVI KAT Stan br. 2 na prvom katu sastoji se od sljedecih prostorija: B 1- HODNIK ............................... 12,60 m2 B 2- SOBA 1 ............................... 14,10 m2 B 3- KUPAONICA I WC ............................... 4,70 m2 B 4- DNEVNI BORAVAK ............................... 19,30 m2 B 5- KUHINJA ............................... 5,40 m2 B 6- SOBA 2 ............................... 11,90 m2

----------------- NETO POVRŠINA STANA BR. 2: S= 68,00 m2

16


LOKACIJA OBJEKTA: LOPAR 18, RIJEKA POTKROVLJE

STAN BR. 3 - u potkrovlju POTKROVLJE Stan br. 3 u potkrovlju sastoji se od sljedecih prostorija: C 1- KUHINJA I DNEVNI BORAVAK ..(1- 2 m visine x 0,75 koef.)... 34,40 m2 C 2- SOBA 1 ..(1- 2 m visine x 0,75 koef.)... 10,75 m2 C 3- KUPAONICA I WC ............................... 7,60 m2 C 4- SOBA 2 ..(1- 2 m visine x 0,75 koef.)... 11,30 m2 C 5- BALKON ...(8,60 m2 x 0,50 koef.)... 4,30 m2

----------------- NETO POVRŠINA STANA BR. 3 : S= 68,35 m2

9.3. Tlocrt stanova

17

9.4. Tabelarni prikaz posebnih dijelova nekretnine

TABELARNI PRIKAZ POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE

posebni dijelovi nekretnine

neto

stambene površine

orijentacija stana

prostornost

katnost

idealni dio

Koeficijent

STAN BR. 1

85,70 m2

sjever - jug dvosobni prizemlje 38/100 1

STAN BR. 2

68,00 m2

sjever - jug dvosobni prvi kat 31/100 1

STAN BR. 3

68,35 m2

sjever - jug dvosobni potkrovlje 31/100

0,50 0,75

UKUPNO CITAVA NEKRETNINA

222,05 m2

100/100

18

9.5. Potvrda nadležnog upravnog tijela

R E P U B L I K A H R V A T S K A URED DRŽAVNE UPRAVE U

PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI SLUŽBA ZA PROSTORNO UREÐENJE,

ZAŠTITU OKOLIŠA, GRADITELJSTVO I IMOVINSKOPRAVNE POSLOVE

KLASA : 361-03/05-01/01111 URBROJ: 2170-77-02-00-05-04 /MI/ Rijeka, 1. travnja 2005.

Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uredenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, povodom zahtjeva PEROŠ PERA iz Rijeke, Lopar 18 i PEROŠ MARTE iz Rijeke, Lopar 18, u predmetu potvrdivanja samostalnih uporabnih cjelina te izdavanja potvrde, na temelju clanka 73. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98 i 137/99 - Odluka USRH), clanka 172. stavka 1. Zakona o opcem upravnom postupku (NN broj 53/91 i 103/96 - Odluka USRH), clanka 51. Zakona o sustavu državne uprave (NN broj 75/93, 48/ 99, 95/00 i 59/01) i clanka 96. stavka 1. tocke 3. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (NN broj 21/02), izdaje sljedecu

P O T V R D U

Potvrduje se da: - STAN broj l u prizemlju ukupne površine 66,80 m221, pripadajuceg vanjskog spremišta površine 4,25 m2 te

pripadajuce gospodarske zgrade (ljetne kuhinje) površine 14,65 m2

- STAN broj 2 na prvom katu ukupne površine 68,00 m2 i

- STAN broj 3 u potkrovlju ukupne površine 68,35 m2,

u zgradi u Rijeci, Lopar 18, izgradenoj na k.c.br. 271 k.o. DRENOVA, što odgovara z.c.br. 1717/2 upisanoj u z.k.ul. 1208 k.o DRENOVA, odredeni i opisani u ELABORATU ETAŽNOG VLASNIŠTVA izradenom u travnju 2005. godine po ovlaštenom inženjeru geodezije LJUŠTINA MIRKU, dipl. ing. geod., RADIJAN d.o.o. – Rijeka, br. 527, ko ji je sastavni dio ove potv rde, predstavljaju samostalne uporabne cjeline.

Potvrda se izdaje nakon izvršenog uvida u ELABORAT ETAŽNOG VLASNIŠTVA te ocevida na licu mjesta dana 21. ožujka 2005. Potvrda se izdaje u svrhu uspostave vlasništva posebnih dijelova predmetne gradevine te se u druge svrhe ne može upotrijebiti.

Upravna pristojba u državnim biljezima u iznosu od 50,00 kn po Tbr. 1. i 4. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (NN broj 8/96, 131/97, 68/98 i 145/99) nalijepljena je na podnesku stranke i poništena.

PO OVLASTI PREDSTOJNICE pomocnica predstojnice

Ljiljana Buljan, dipl. ing. grad. DOSTAVITI: 1. PEROŠ PERO, Rijeka, Lopar 18

21 Upravno tijelo obavilo je ocevid, ali nije samo provelo mjerenje, pa smo mišljenja da onda ne bi trebalo navoditi ni kvadraturu, jer u slucaju greške ta cinjenica može u buducnosti strankama stvoriti probleme.

19

2. PEROŠ MARTA, Rijeka, Lopar 18 3. Odsjek, ovdje 4. Pismohrana, ovdje

Nakon ishodovane potvrde nadležnog ureda državne uprave suvlasnici na

nekretnini svojevoljno utvrduju da ce stanu broj jedan u prizemlju biti pripojeno dvorište na

južnoj strani k.c. 271, a isto su naznacili na mjernickom nacrtu koji je sastavni dio

meduvlasnickog ugovora, uz promjenu suvlasnickog omjera prikazanog u tablici koja je

takoder prilog istog ugovora.

9.6. Tabelarni prikaz posebnih dijelova zgrade

TABELARNI PRIKAZ POSEBNIH DIJELOVA ZGRADE - STANOVI S PRIPADAJUCIM

DIJELOM OKUCNICE

STANJE PRIJE DIOBE OKUCNICE

STANOVI S PRIPADAJUCIM DIJELOM OKUCNICE

posebni dijelovi nekretnine - stanovi

neto

površine

idealni dio

posebni dijelovi zgrade - stanovi s pripadajucim dijelom dvorišta

neto

površine stanova

i dvorišta

površina stana i reducirana površina okucnice ( x 0,25) potrebna za izracun suvlasnickog dijela nekretnine

konacni suvlasnicki dio nekretnine

STAN BR. 1 85,70 m2 85,70 m2

STAN BR. 1 U PRIZEMLJU

85,70 m2

38/100 PRIPADAJUCE DVORIŠTE 106,00 m2 26,50 m2

45/100

STAN BR. 2 68,00 m2 68,00 m2

STAN BR. 2 NA PRVOM KATU

68,00 m2

31/100

PRIPADAJUCE DVORIŠTE - -

27/100

STAN BR. 3 68,35 m2 68,35 m2

STAN BR. 3 U POTKROVLJU

68,35 m2

31/100

PRIPADAJUCE DVORIŠTE - -

28/100

UKUPNO CITAVA NEKRETNINA

222,05 m2

100/100 UKUPNO CITAVA

NEKRETNINA

328 ,05 m2

248,55 m2

100/100

9.7. Primjer meduvlasnickog ugovora

Meduvlasnicki ugovor mogao bi izgledati ovako:

20

Na temelju clanka 375. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01) i Uredbe o održavanju zgrada (Nar. nov., br. 64/97) suvlasnici nekretnine na kojoj je izgradena stambena zgrada u Rijeci, Lopar 18, PEROŠ Pero i PEROŠ Mirta iz Rijeke, Lopar 18, dana ______________ sklopili su MMEEÐÐUUVVLLAASSNNIICCKKII UUGGOOVVOORR CCllaannaakk 11.. Ovim Ugovorom suvlasnici nekretnine k.c. 271, kuca, gospodarska zgrada i dvorište površine 268 m2, upisane u k.o. Drenova, zemljišnoknjižni uložak 1208 k.o. Drenova, ureduju uzajamne odnose u svezi s upravljanjem i korištenjem te nekretnine i izvršavanjem prava i obveza koji u svezi s tim nastaju. Clanak 2. Suvlasnici suglasno utvrduju suvlasnicke dijelove: 1. PEROŠ Pero suvlasnik je:

- 452/1000 dijela nekretnine iz clanka 1. ovoga Ugovora, s kojim suvlasnickim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine sastojece od stana broj 1 u prizemlju, a koji se sastoji od dva hodnika, dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice i WC-a, dvije sobe, površine 66,80 m2, vanjskog spremišta površine 4,25 m2, gospodarske zgrade (ljetne kuhinje i WC-a) površine 14,65 m2, te pripadajuceg dvorišta površine 106 m2, ciji je položaj odreden na mjernickom nacrtu (Prilog I ovog Ugovora);

2. PEROŠ Mirta suvlasnica je: - 274/1000 dijela nekretnine iz clanka 1. ovoga Ugovora, s kojim suvlasnickim

dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine sastojece od stana broj 2 na prvom katu, a koji se sastoji od hodnika, dvije sobe, kupaonice i WC-a, dnevnog boravka i kuhinje, površine 68,00 m2;

3. PEROŠ Pero suvlasnik je ¼ (jedne cetvrtine), a PEROŠ Mirta suvlasnica je ¾ (tri cetvrtine): - 274/1000 dijela nekretnine iz clanka 1. ovoga Ugovora, s kojim suvlasnickim

dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine sastojece od stana broj 3 u potkrovlju, a koji se sastoji od kuhinje i dnevnog boravka, dvije sobe, kupaonice i WC-a i balkona, površine 68,35 m2;

Clanak 3. Suvlasnici su suglasni da se pod zajednickim dijelovima podrazumijevaju:

- konstruktivni i vanjski dijelovi zgrade (temelji, nosivi konstruktivni zidovi, medukatne konstrukcije, krovna konstrukcija s pokrovom, krovna i druga

21

vanjska limarija, dimnjaci, fasada, vanjska stolarija i bravarija, vanjske i unutrašnje stepenice,

- zemljište pod zgradom i zajednicki pristup zgradi, a koji je prikazan na mjernickom nacrtu (Prilog I ovog Ugovora);

- instalacija zgrade (instalacija odvodnje oborinskih voda, vodovodna i kanalizacijska vertikala, elektricna i telefonska instalacija).

Clanak 4. U okviru redovnog upravljanja suvlasnici donose sljedece odluke:

- o programu održavanja zajednickih dijelova i uredaja zgrade, - o planu prihoda i rashoda zgrade, - o odredivanju osobe ovlaštene za predstavljanje i zastupanje vlasnika, - o osiguranju zgrade, - o davanju u zakup ili najam zajednickih prostorija, - o uzimanju zajmova, - o stvaranju zajednicke pricuve.

Odluke iz prethodnog stavka smatraju se donesenima kada se za njih izjasne suvlasnici ciji suvlasnicki dijelovi prelaze 50% ukupne vrijednosti suvlasnickih dijelova nekretnine, i koje tada obvezuju sve suvlasnike. Za odlucivanje o pitanjima koja prelaze okvir redovnog upravljanja, kao što su: otudivanje, promjena namjene, izdavanje u zakup više od godine dana, radovi na zajednickim dijelovima i uredajima koji povecavaju vrijednost objekta, potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Clanak 5. Suvlasnici ce u troškovima održavanja zajednickih dijelova i uredaja sudjelovati prema suvlasnickim ud jelima. Suvlasnik je dužan za svoj stan i sve druge pripatke svoga vlasništva brinuti se i tako ih održavati i koristiti da drugim suvlasnicima ne nastane kakva šteta. Svaki suvlasnik odgovoran je za štetu koju na zajednickim dijelovima nekretnine prouzroci sam odnosno osobe koje koriste njegov suvlasnicki dio i s njim povezan posebni dio nekretnine odreden clankom 2. Ugovora. Suvlasnik nekretnine i s njom povezanog posebnog dijela nekretnine dužan je dopustiti pristup svom dijelu nekretnine radi održavanja zajednickih dijelova nekretnine, a štetu koja u vezi s tim nastane dužni su primjereno snositi suvlasnici solidarno. Suvlasnici su dužni snositi troškove radova cije izvršenje naloži nadležno tijelo, razmjerno njihovim suvlasnickim udjelima. Clanak 6.22 Odredbe ovoga Ugovora imaju ucinak i prema suvlasnicima koji su pravo suvlasništva stekli nakon sklapanja ovoga Ugovora. 22 Pojedini zemljišnoknjižni sudovi smatraju da bi i meduvlasnicki ugovor trebao sadržavati klauzulu intabulandi. Mi smatramo da je to pogrešno.

22

Clanak 7. Eventualni sporovi iz ovoga Ugovora rješavat ce se sporazumno, a ako do sporazuma ne dode, onda pred stvarno nadležnim sudom u Rijeci. Clanak 8. Ovaj Ugovor stupa na snagu kada ga potpišu svi suvlasnici. Ugovor je sastavljen u 6 (šest) istovjetnih primjeraka, od kojih po dva primjerka zadržavaju suvlasnici, jedan javni bilježnik, a jedan zemljišnoknjižni sud. Suvlasnici: _____________________ _________________ PEROŠ PERO PEROŠ MIRTA

23

9.8. Mjernicki nacrt (prilog meduvlasnickog ugovora)

24

10. Prostorno etažiranje

Što je prostorno etažiranje, velika je nepoznanica, barem kad je rijec o

pravnicima.

Moramo priznati da je i literatura o prostornoj parcelaciji i prostornom etažiranju

veoma oskudna.23

Prostorna parcela jest parcela koja opisuje sadržaj nekretnine na nekoj

razini (nivou).24

Osnovno pravilo prostornog etažiranja jest da je svaki kat (etaža), pa i onaj

podzemni, parcela.

Vezivanje vlasništva na tlocrtnu projekciju nekretnine, suvlasništvo i služnost,

nametnulo se kao moguce rješenje. Složeni prostorni odnosi ponekad se mogu u vlasnickom

smislu pojednostaviti uvodenjem više projekcijskih ravnina. Zagovaramo prostornu

geometrijsku interpretaciju granica nekretnina, umjesto današnje tlocrtne.

Težnja je k samovlasnišvu (vlasništvo 1/1).25

Autori26 smatraju da bi upis u zemljišne knjige, a po izvršenom prostornom

etažiranju, u odnosu na zajednicke dijelove nekretnine, trebao izgledati ovako:

Katastarska opcina: Osijek A Zemljišnoknjižni uložak: 4500 Poduložak br.1

POSJEDOVNICA

Površina Redni broj

Broj zemljišta (kat. cestica)

Oznaka zemljišta ha a m2

Primjedbe

156/2

Zgrada, Gunduliceva 2

999

23 Vidjeti F. AMBROŠ - S. VUKADINOVIC, Etažno vlasništvo - izazov geodetskoj struci, Geodetski list, 4/1994., str.391. do 398., S. VUKADINOVIC - F. AMBROŠ, Prostorna parcelacija - etažna parcelacija, Zbornik I. strucnog savjetovanja o etažiranju - problemi u praksi, Hrvatsko društvo sudskih vještaka, Zagreb, 2005., F. AMBROŠ, Prostorna parcelacija, Zbornik Treceg kongresa katastra, Zagreb, 2005. 24 Vidjeti S. VUKADINOVIC – F .AMBROŠ, o.c. str.201. 25 Vidjeti u: F. AMBROŠ, Prostorna parcelacija, Zbornik Treceg kongresa katastra, Zagreb, 2005. str.201. 26 S. VUKADINOVIC - F. AMBROŠ, o.c. str. 204. i 205.

25

A Drugi dio - upisi

Redni broj

Ekcbr. UPISI Površina Primjedbe

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

156/2E1/5 156/2E2/5 156/2E3/5 156/2E4/5 156/2E5/5 156/2E6/5 156/2E7/5 156/2E8

Zajednicki prostor u podrumu Zajednicki prostor u prizemlju Zajednicki prostor na 1. katu Zajednicki prostor na 2. katu Zajednicki prostor na 3. katu Zajednicki prostor na 4. katu Zajednicki prostor na 5. katu Zajednicki prostor u potkrovlju

48 m² 56 m² 56 m² 56 m² 56 m² 56 m² 56 m² 156 m²

B VLASTOVNICA

Redni broj UPISI Primjedbe

Zajednicko vlasništvo vlasnika stanova

C TERETOVNICA

Redni broj

UPISI Primjedbe

Kredit...

U odnosu na vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, smatra se da bi upis u zemljišne knjige trebao izgledati ovako:

Katastarska opcina: Osijek A Zemljišnoknjižni uložak: 4500 Poduložak br. 12

POSJEDOVNICA


Broj zemljišta (kat. cestica) Oznaka zemljišta

ha a m2

Primjedbe

156/2

Zgrada, Gunduliceva 2

999

26

A Drugi dio - upisi

Redni broj

Ekcbr. UPISI Površina Primjedbe

1. 2.

156/2E3/3 156/2E1/4

Stan, Gunduliceva 28/1 spremište

60 m² 10 m²

B VLASTOVNICA

Redni broj UPISI Primjedbe

AI- postotak suvlasništva AII: Slavko Vukadinovic, Gunduliceva 28/1, Osijek

C TERETOVNICA

Redni broj

UPISI Primjedbe

1. Kredit...

Ovdje moramo upozoriti da je pogrešno zajednicke dijelove zgrade tretirati kao zajednicko vlasništvo. Naime, zajednicko vlasništvo (skupno vlasništvo) takvo je sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari da im ta stvar pripada svima zajedno, jer sve imaju udjela u tom pravu vlasništva, ali velicina udjela niti jedne od njih nije odredena, bez obzira na to što je odrediva.27 Suvlasništvo je takvo sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari, racunski odreden razmjerom prema cijelom pravu vlasništva.28 11. Prakticni problem

27 N. GAVELLA et al., Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 1998., str. 524. 28 N. GAVELLA et al., o.c., str. 494.

27

Jedan od cešcih problema, pogotovo u primorskim mjestima, koji su autori uocili

u praksi jest taj da dio nekretnine, obicno stan ili poslovni prostor, jednom svojom

prostorijom prelaze na susjednu katastarsku cesticu. Da bi bio jasniji problem, dajemo

graficki prikaz (slika 1).

Slika 1.

Legenda : ### posebni dio nekretnine (stan) na drugom katu koji se nalazi u zgradi

sagradenoj na nekretnini k.c. 251, a jedan je dio stana iznad nekretnine k.c. 252.

U praksi se takva etažiranja ne rade, pa ostaje neriješen problem etažiranja.

Gotovo je istovjetna situacija s mostovima i tunelima (slike 2 i 3)

Slika 2.

28

Slika 3.

U nastavku navodimo primjer (koji je zasad ostao samo na razini ideje i

prijedloga)29 kako u prijavnom listu za katastar i gruntovnicu izgleda prostorno etažiranje.

11.1. Primjer prijavnog lista za gruntovnicu

29 Pribavljeno od Državne geodetske uprave-Podrucnog ureda za katastar u Osijeku.

29

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA Broj UP/I -932-07/04-02/ PODRUCNI URED ZA KATASTAR OSIJEK Katastarska opcina OSIJEK............................ Provedeno u popisu promjena red.br._______ Prijavni list je sastavljen _____________ Opcinski sud Osijek

PRIJAVNI LIST ZA GRUNTOVNICU

30

Dosadašnje stanje

Površina

Bro

j po

sjed

ovno

g

lista

Ime posjednika, ocevo ime i prezime, mjesto stanovanja i kucni

broj

Broj parcele

Naziv katastarske

cestice

Vrsta obrade (kultura i

klase)

ha a m²

Broj z. k. ul.

Oznaka promjene

1 2 3 4 5 6 7 8 Zavod za urbanizam, Osijek 1832 Zadarska

ulica gradilište 3 50 1756 upis objekta

1832E zgrada 22 37 upis etaža

Zavod za urbanizam, Osijek 1832E1 Zadarska ulica

podrum 2 74 upis posebnih dijelova

31

Novo stanje

Površina Broj posj. lista


broj

Broj parcele

Naziv katastarske

cestice


klase)

ha a m²

Broj z.k. ul.

Broj LD

9 10 11 12 13 14 15 16 17 dosadašnji 1832 Zadarska zgrada 3 50 1756

dosadašnji 1832E1 Zadarska podrum 2 74

-"- 1832E2 -"- prizemlje 3 09

-"- 1832E3 -"- l. kat 3 34

-"- 1832E4 -"- 2. kat 3 34

-"- 1832E5 -"- 3. kat 3 34

-"- 1832E6 -"- 4. kat 3 34

dosadašnji 1832E7 Zadarska 5. kat 3 18

22 37

dosadašnji 1832E1/1 podrum zajednicki prostori

1 88

-"- 1832E1/2 -"- spremište br. 2

2

-"- 1832E1/3 -"- spremište br. 3

3

-"- 1832E1/4 -"- spremište br. 4

3

-"- 1832E1/5 -"- spremište br. 5

2

-"- 1832E1/6 -"- spremište br. 6

4

-"- 1832E1/7 -"- spremište br. 7

3

32

-"- 1832E1/8 -"- spremište br. 8

3

-"- I832E1/9 -"- spremište br. 9

3

-"- 1832E1/10

-"- spremiš te br. 10

4

-"- 1832E1/11

-"- spremište br. 11

3

-"- 1832E1/12

-"- spremište br. 12

3

dosadašnji 1832E1/13

podrum spremište br. 13

4

Dosadašnje stanje

Površina

Bro

j po

sjed

ovno

g lis

ta


broj

Broj parcele

Naziv katastarske

cestice


klase)

ha a m2

Broj z.k.ul.

Oznaka promjene

1 2 3 4 5 6 7 8 Zavod za urbanizam, Osijek 1832E1 Zadarska

ulica podrum 2 74

33


prizemlje 3 09

Novo stanje



broj

Broj parcele

Naziv katastarske

cestice


klase)

ha a m2

Broj z. k. ul.

Broj LD

9 10 11 12 13 14 15 16 17 dosadašnji 1832E1/14 podrum spremište br.

14 3

-"- 1832E1/15 -"- spremište br. 15

2

-"- 1832E1/16 -"- spremište br. 16

4

-"- 1832E1/17 -"- spremište br. 17

4

-"- 1832E1/18 -"- spremište br. 18

3

-"- 1832E1/19 -"- spremište br. 19

3

-"- 1832E1/20 -"- spremište br. 20

2

-"- 1832E1/21 -"- spremište br. 21

3

-"- 1832E1/22 -"- spremište br. 22

3

-"- 1832E1/23 -"- spremište br. 23

3

-"- 1832E1/24 -"- spremište br. 24

2

-"- 1832EI/25 -"- spremište br. 25

2

34

-"- I832E1/26 -"- spremište br. 26

2

-"- 1832E1/27 spremište br. 27

2

-"- 1832E1/28 -"- spremište br. 28

4

-"- 1832E1/29 -"- spremište br. 29

2

-"- 1832E1/30 -"- spremište br. 30

3

dosadašnji 1832E1/31 podrum spremište br. 31

2

2 74

dosadašnji 1832E2/1 prizemlje zajednicke prostorije

33

-"- 1832E2/2 -"- stan br. 2 39

-"- 1832E2/3 -"- stan br. 3 59

-"- 1832E2/4 -"- stan br. 4 59

dosadašnji I832E2/5 prizemlje stan br. l 39

Dosadašnje stanje

Površina

Bro

j po

sjed

ovno

g lis

ta

Ime posjednika, ocevo ime i prezime, mjesto stanovanja i kucni broj

Broj parcele

Naziv katastarske cestice

Vrsta obrade (kultura i klase)

ha a m2

Broj z. k.ul.

Oznaka promjene


ulica prizemlje 3 09


l. kat 3 34

35


2. kat 3 34


3. kat 3 34

Novo stanje



Broj parcele



ha a m2

Broj z.k. ul.

Broj LD

9 10 11 12 13 14 15 16 17 dosadašnji 1832E2/6 prizemlje prolaz 40

dosadašnji 1832E2/7 prizemlje prolaz 40

3 09

dosadašnji 1832E3/1 l. kat zajednicki prostori

33

-"- 1832E3/2 -"- stan br. 5 1 02

-"- 1832E3/3 -"- stan br. 6 47

-"- 1832E3/4 -"- stan br. 7 47

dosadašnji 1832E3/5 l. kat stan br. 8 1 05

36

3 34

dosadašnji 1832E4/1 2. kat zajednicki prostori

32

-"- 1832E4/2 -"- stan br. 9 32

-"- 1832E4/3 -"- stan br. 10 70

-"- 1832E4/4 -"- stan br. 11 48

-"- 1832E4/5 -"- stan br. 12 47

-"- 1832E4/6 -"- stan br. 13 73

dosadašnji 1832E4/7 2. kat stan br. 14 32

3 34


32

-"- 1832E5/2 -"- stan br. 15 32

-"- 1832E5/3 -"- stan br. 16 60

-"- 1832E5/4 -"- stan br. 17 57


Dosadašnje stanje

Površina

Bro

j po

sjed

ovno

g lis

ta


broj

Broj parcele



ha a

Broj z.k.ul.

Oznaka promjene


ulica 3. kat 3 34


4. kat 3 34

37


5. kat 3 18

Novo stanje



Broj parcele


Vrste obrade (kultura i klase)

ha a m²

Broj z.k. ul.

Broj LD

9 10 11 12 13 14 15 16 17 dosadašnji 1832E5/6 3. kat stan br. 19 64


3 34


32

-"- 1832E6/2 -"- stan br. 21 32

-"- 1832E6/3 -"- stan br. 22 60

38

-"- 1832E6/4 -"- stan br. 23 58

-"- 1832E6/5 stan br. 24 47

-"- 1832E6/6 -"- stan br. 25 73


3 34


32

-"- 1832E7/2 -"- stan br. 27 28

-"- 1832E7/3 -"- stan br. 28 60

-"- 1832E7/4 -"- stan br. 29 54

-"- 1832E7/5 -"- stan br. 30 53

-"- 1832E7/6 -"- stan br. 31 63


3 18

11.2. Primjer zapisnika o ocevidu i uspostavi promjena na katastarskoj cestici s prijedlogom za njihovo provodenje u zemljišnu knjigu Broj: UP/I- 932-07 / 04 - 02 /

ZAPISNIK

sastavljen dana_________________ o uvidaju (ocevidu) na licu mjesta u katastarskoj opcini

OSIJEK_____________________________ povodom zahtjeva__________________ u

pravnoj stvari

upis____________________________________________________________

Zapoceto u _____________sati

39

NAZOCNI

Izradio : Stranke:

__________________ __________________

__________________ __________________

___________________

Pristupa se uvidaju odnosno geodetskoj izmjeri temeljem zahtjeva stranke i ustanovljuje se

ovaj

NALAZ

Službena osoba upoznaje vlasnika katastarskih cestica s izvršenim promjenama na prethodnoj

strani.

Dioba katastarske cestice izvršena je iskljucivo u svrhu imovinskopravnog sredivanja

_________________________.

Nakon upoznavanja s nastalom promjenom, stranka u znak prihvacanja promjene na

katastarskoj cestici potpisuje prijavni list_________________________________________.

PRIJEDLOG

Predlaže se promjena kako je utvrdeno u nalazu i opisano u prijavnom listu, a s kojom su

stranke suglasne.

Zapisnik je procitan i na njega nisu stavljene primjedbe.

Dovršeno u / sati.

Službena osoba Stranke

____________________ ____________________

11.3. Primjer situacijskog plana

40

11.4. Primjer kopije katastarskog plana

47

11.5. Kako je proveden zemljišnoknjižni upis

48

Narecena nekretnina u zemljišnim knjigama Opcinskog suda u Osijeku upisana je na sljedeci nacin30:

REPUBLIKA HRVATSKA

OPCINSKI SUD U OSIJEKU Stanje na dan: 19.1.2006.

Katastarska opcina: OSIJEK Broj uloška: 8288

Broj zadnjeg dnevnika: POCETNO STANJE ETAŽNO VLASNIŠTVO S ODREÐENIM OMJERIMA

Aktivne plombe: Z-3864/2005

ZK uložak u prijepisu (NIJE VERIFICIRAN!)

A

Posjedovnica PRVI ODJELJAK

Površina u Redni

broj

Broj zemljišta

(kat.cestice) Oznaka zemljišta

m2 jutra chv Primjedbe

1. 1832 STAMBENA GRAÐEVINA I

DVORIŠTE, ZADARSKA ULICA BROJ 7

829

B

Vlastovnica

Redni broj Upisi Primjedbe 1. ETAŽA 243/10000

1.

STAN BR. 1 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,01 m2, kupaonice sa 3,98 m2, kuhinje sa 10,49 m2, sobe sa 20,12 m2, ukupne površine u prizemlju sa 38,60 m2, spremišta u podrumu sa 2,32 m2, sveukupne površine 40,92 m2. U diobnom planu oznacen žutom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagradene na kcbr. 1832, upisane u zk.ul. 8288 k.o. iste, Zadarska ulica broj 7, PU 1257

PU 1257

1. CIGANOVIC IVANKA, ALILOVCI 46 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

30 Preuzeto sa www.e-izvadak.pravosudje.hr

49

2. ETAŽA 374/10000

1.

STAN BR. 2 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,40 m2, kupaonice sa 4,57 m2, sobe 1 sa 22,46 m2, sobe 2 sa 9,26 m2, sobe 3 sa 4,22 m2, kuhinje sa 13,20 m2, izbe sa 2,19 m2, ukupne površine u prizemlju 59,30 m2, spremište u podrumu sa 3,04 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, opisane u zkul. 8288 k.o. iste u Zadarskoj ulici br. 7, PU 1258

PU 1258

1. ALMADI BRANKA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI 3. ETAŽA 375/10000

1.

STAN BR. 3 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 7,94 m2, kuhinje sa 14,07 m2, izbe sa 1,44 m2, sobe 1 sa 22,55 m2, sobe 2 sa 9,01 m2, kupaonice sa 4,50 m2, ukupne površine u prizemlju 59,51 m2, spremišta u podrumu sa 3,04 m2, sveukupne pov. 62,55 m2. U diobnom planu obojano plavom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagradene na kcbr. 1832, upisana u zkul. 8288 k.o. iste u Zadarskoj ulici broj 7., PU 1259

PU 1259

1. DIMTER DARIO OSIJEK, ORAHOVICKA 68 1/2 2. DIMTER SANJA OSIJEK,ORAHOVACKA 68 1/2 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

4. ETAŽA 243/10000

1.

STAN BR. 4 koji se sastoji iz Pretprostora sa 3,97 m2, kupaonice sa 3,97 m2, kuhinje sa 10,39 m2, sobe sa 20,30 m2, ukupne površine u prizemlju sa 38,63 m2, spremišta u podrumu sa 2,32 m2,sveukupne površine 40,95 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1260

PU 1260

1. MATAKOVIC IVICA, CEŠLJAKOVCI 104 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

5. ETAŽA 597/10000

1.

STAN BR. 5 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,51 m2, sobe 1 sa 16,36 m2, sobe 2 sa 12,00 m2, sobe 3 sa 14,08 m2, kupaonice 1 sa 4,88 m2, sobe 4 sa 21,21 m2, kuhinje sa 10,02 m2, izbe sa 1,24 m2, kupaonice 2 sa 3,36 m2, balkona 1 sa 3,90 m2, balkona 2 sa 3,77 m2, ukupne površine na prvom katu 102,33 m2, spremišta u podrumu sa 3,63 m2, sveukupno površine 105,96 m2. U diobnom planu oznacen žutom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1261

PU 1261

1. CINCAR ZDENKA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 2. CINCAR ANTUN, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2

1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

50

6. ETAŽA 272/10000

1.

STAN BR. 6 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,41 m2, kuhinje sa 4,06 m2, izbe sa 1,16 m2, kupaonice sa 4,52 m2, sobe 1 sa 19,90 m2, sobe 2 sa 9,11 m2, balkona sa 3,97 m2, ukupne površine na 1. katu sa 47,13 m2, sveukupne površine 47,13 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1262

PU 1262

1. ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D,. OSIJEK 1/1


7. ETAŽA 272/10000

1.

STAN BR. 7 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,48 m2, kuhinje sa 3,99 m2, izbe sa 1,13 m2, kupaonice sa 4,30 m2, sobe 1 sa 20,08 m2, sobe 2 sa 9,12 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne površine 47,12 m2, sveukupne površine 47,12 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1263

PU 1263

1. ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D., OSIJEK 1/1

1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI 8. ETAŽA 613/10000

1.

STAN BR. 8 koji se sastoji iz : Pretprostora sa 12,00 m2, sobe 1 sa 16,02 m2, sobe 2 sa 12,07 m2, sobe 3 sa 15,98 m2, kupaonice 1 sa 5,08 m2, sobe 4 sa 21,61 m2, kuhinje sa 10,02 m2, izbe sa 1,24 m2, kupaonice 2 sa 3,28 m2, balkona 1 sa 3,90 m2, balkona 2 sa 3,83 m2, ukupne površine na 1. katu sa 105,03 m2, spremišta u podrumu sa 3,08 m2, sveukupne površine 108,11 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1264

PU 1264

1. FRANZ SNJEŽANA, OSIJEK, GORNJODRAVSKA OBALA BR. 88 1/1


1.

STAN BR. 9 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,92 m2, sobe + kuhinje sa 20,39 m2, kupaonice sa 3,87 m2, balkona sa 3,90 m2, ukupne površine na 2. katu sa 32,08 m2, spremišta u podrumu sa 2,61 m2, sveukupne površine 34,69 m2. U diobnom planu oznacen žutom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1265

PU 1265

1. KEZUNOVIC VESNA, ZAGREB, PRISAVLJE BR. 8 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

51

10. ETAŽA 418/10000

1.

STAN BR. 10 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,49 m2, sobe 1 sa 13,95 m2, kupaonice sa 4,58 m2, sobe 2 sa 21,50 m2, sobe 3 sa 9,93 m2, kuhinje sa 4,84 m2, balkona sa 3,80 m2, ukupne površine na 2 katu sa 70,09 m2, spremišta u podrumu sa 3,46 m2, sveukupne površine 73,55 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1266

PU 1266

1. BARAC IVAN, CEPIN, KALNICKA 18 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

11. ETAŽA 277/10000

1.

STAN BR. 11 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,48 m2, kuhinje sa 4,32 m2, izbe sa 1,13 m2, kupaonice sa 4,69 m2, sobe 1 sa 20,12 m2, sobe 2 sa 9,13 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne površine na 2. katu sa 47,89 m2, spremište u podrumu sa 2,87 m2, sveukupne površine 50,76 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1267

PU 1267

1. NUKIC ALMA, OSIJEK, DRINSKA 11 1/1


1.

STAN BR. 12 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,52 m2, kuhinje sa 3,92 m2, izbe sa 1,16 m2, kupaonice sa 4,37 m2, sobe 1 sa 20,04 m2, sobe 2 sa 8,59 m2, balkona sa 4,00 m2, ukupne površine na 2. katu sa 46,60 m2, sveukupno površine 46,60 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1268

PU 1268

1. POPOVCIC MANDALENA, OSIJEK, MORAVSKA 11 1/1


1.

STAN BR. 13 koji se sastoji iz. Pretprostora sa 11,99 m2, sobe 1 sa 16,09 m2, kupaonice sa 5,07 m2, sobe 2 sa 21,96 m2, kuhinje sa 3,67 m2, izbe sa 1,01 m2, sobe 3 sa 9,93 m2, balkona sa 3,80 m2, ukupne površine na 2. katu sa 73,52 m2, spremište u podrumu sa 3,46 m2, sveukupne površine 76,98 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1269

PU 1269

1. LJUBICIC MIRKO, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 2. FILIPOVIC LJUBICIC KATA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2


52

14. ETAŽA 175/10000

1.

STAN BR. 14 koji se sastoji iz Pretprostora sa 3,84 m2, kupaonice sa 3,99 m2, sobe sa 14, 56 m2, kuhinje sa 5,39 m2, balkona sa 3,87 m2, ukupne površine na 2. katu sa 31,65 m2, spremišta u podrumu sa 2,32 m2, sveukupne površine 33,97 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1270

PU 1270

1. VUKŠIC MELITA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI 15. ETAŽA 175/10000

1.

STAN BR. 15 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,93 m2, kupaonice sa 3,89 m2, kuhinje sa 5,26 m2, sobe sa 14,65 m2, balkona sa 3,92 m2, ukupne površine na 3. katu sa 31,65 m2, spremišta u podrumu sa 2,32 m2, sveukupne površine 33,97 m2. U diobnom planu oznacen žutom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1271

PU 1271

1. LASTAVIC TOMISLAV, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI 16. ETAŽA 356/10000

1.

STAN BR. 16 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,48 m2, kupaonice sa 4,70 m2, sobe 1 sa 13,99 m2, sobe 2 sa 21,47 m2, kuhinje sa 3,82 m2, izbe sa 0,97 m2, balkona sa 3,85 m2, ukupne površine na 3. katu sa 60,28 m2, spremišta u podrumu sa 3,55 m2, sveukupne površine 63,83 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1272

PU 1272

1. PODOBNIK D.O.O., VALPOVO 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

17. ETAŽA 336/10000

1.

STAN BR. 17 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,42 m2, kupaonice sa 4,47 m2, izbe sa 4,09 m2, sobe 1 sa 22,70 m2, sobe 2 sa 9,12 m2, kuhinje sa 9,58 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne površine na 3. katu sa 57,40 m2, spremišta u podrumu sa 3,78 m2, sveukupne površine 61,18 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1273

PU 1273

1. VILUPEK MARIJA-ZLATA, VIŠNJEVAC, E. KVATERNIKA 12 1/1


18. ETAŽA 333/10000

53

1.

STAN BR. 18 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,42 m2, kupaonice sa 4,40 m2, izbe sa 4,11 m2, sobe 1 sa 22,32 m2, sobe 2 sa 9,00 m2, kuhinje sa 9,60 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne površine na 3. katu sa 56,87 m2, spremište u podrumu sa 3,34 m2, sveukupne površine 60, 21 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1274

PU 1274

1. DELIC DARINKA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI 19. ETAŽA 377/10000

1.

STAN BR. 19 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 12,15 m2, kupaonice sa 4,77 m2, sobe 1 sa 16,15 m2, sobe 2 sa 21, 84 m2, kuhinje sa 4,88 m2, balkona sa 3,86 m2, ukupne površine na 3. katu sa 63,65 m2, spremište u podrumu sa 3,32 m2, sveukupne površine 66,97 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1275

PU 1275

1. BARABAŠ HRVOJE, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

20. ETAŽA 179/10000

1.

STAN BR. 21 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,14 m2, kupaonice sa 4,16 m2, kuhinje sa 5,21 m2, sobe sa 14,93 m2, balkona sa 3,91 m2, ukupne površine na 4. katu sa 32,35 m2, spremišta u podrumu sa 2,39 m2, sveukupne površine 34,74 m2. U diobnom planu oznacen žutom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1277

PU 1277

1. BLAŽEVIC DARKO, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

21. ETAŽA 356/10000

1.

STAN BR. 22 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,48 m2, kupaonice sa 4,79 m2, sobe 1 sa 14,06 m2, sobe 2 sa 21,36 m2, kuhinje sa 3,81 m2, izbe sa 1,00 m2, balkona sa 3,77 m2, ukupne površine na 4. katu sa 60,27 m2, spremišta u podrumu sa 3,02 m2, sveukupne površine 63,29 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1278

PU 1278

1. MARGIC PETAR, SISAK, K.TOMISLAVA 11 1/1


1. STAN BR. 23 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,38 m2, izbe sa 4,03 m2, kupaonice sa 4,50 m2, sobe 1 sa 22,70 m2, sobe 2 PU 1279

54

sa 9,16 m2, kuhinje sa 9,72 m2, balkona sa 3,99 m2, ukupne površine na 4. katu sa 57,48 m2, spremišta u podrumu sa 3,08 m2, sveukupne površine 60,56 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1279

1. URŠAN TANJA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2

2. URŠAN SAŠA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI

23. ETAŽA 274/10000

1.

STAN BR. 24 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 2,71 m2, kuhinje sa 5,32 m2, sobe 1 sa 22,01 m2, sobe 2 sa 9,02 m2, kupaonice sa 4,33 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne površine na 4. katu sa 47,41 m2, spremišta u podrumu sa 2,11 m2, sveukupne površine 49,52 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1282

PU 1282

1. BUTKOVIC ZVONIMIR, OSIJEK, H.REPUBLIKE 29 1/1


1.

STAN BR. 25 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,93 m2, sobe 1 sa 16,06 m2, sobe 2 sa 21,70 m2, sobe 3 sa 9,96 m2, kuhinje sa 4,87 m2, kupaonice sa 4,84 m2, balkona sa 3,88 m2, ukupne površine na 4. katu sa 73,25 m2, spremišta u podrumu sa 3,11 m2, sveukupne površine 76,36 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1283

PU 1283

1. ATALIC DUBRAVKA, OSIJEK, NASELJE V. NAZORA 18 1/1


25. ETAŽA 174/10000

1.

STAN BR. 26 koji se sastoji iz pretprostora sa 3,99 m2, kupaonice sa 4,30 m2, kuhinje sa 4,86 m2, sobe sa 14,46 m2, balkona sa 3,89 m2, ukupno površine na 4. katu sa 31, 50 m2, spremišta u podrumu sa 2, 36 m2, sveukupne površine 33,86 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1284

PU 1284



2.1. Pod br. Z-3864/05 zabilježeno je odbijajuce rješenje za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u A.

55

26. ETAŽA 175/10000

1.

STAN BR. 27 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 2,97 m2, kupaonice sa 4,87 m2, kuhinje sa 3,65 m2, sobe sa 16,22 m2, ukupne površine u potkrovlju sa 27,71 m2, spremišta u podrumu sa 2,61 m2, sveukupne površine 30,32 m2. U diobnom planu oznacen žutom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1285

PU 1285

1. HENDRIH ŠTEFICA, MARKOVAC NAŠICKI, OSJECKA 6 1/1


27. ETAŽA 353/10000

1.

STAN BR. 28 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,54 m2, sobe 1 sa 13,97 m2, kupaonice sa 4,56 m2, sobe 2 sa 21,33 m2, kuhinje sa 3,65 m2, izbe sa 0,97 m2, balkona sa 3,77 m2, ukupne površine u potkrovlju sa 59,79 m2, spremišta u podrumu sa 3,04 m2, sveukupne površine 62,83 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1286

PU 1286

1. ŠLAGETER VLADIMIR, OSIJEK, TRG. A. STARCEVICA 12 1/1


28. ETAŽA 337/10000

1.

STAN BR. 29 koji se sastoji iz pretprostora sa 3,38 m2, kupaonice sa 4,59 m2, izbe sa 4,18 m2, sobe 1 sa 22,51 m2, sobe 2 sa 9,20 m2, kuhinje sa 9,65 m2, ukupne površine u potkrovlju sa 53, 51 m2, spremišta u podrumu sa 2,36 m2, sveukupne površine 55,87 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1287

PU 1287



1.

STAN BR. 30 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,43 m2, kuhinje sa 4,00 m2, izbe sa 1,09 m2, sobe 1 sa 20,27 m2, sobe 2 sa 9,72 m2, sobe 3 sa 8,95 m2, kupaonice sa 4,35 m2, ukupne površine u potkrovlju sa 52,81 m2, spremišta u podrumu sa 3,07 m2, sveukupne površine 55,88 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1288

PU 1288

1. BOŠNJAK JOSIP, OSIJEK, SJENJAK 28 1/2

56

2. ÐERFI-BOŠNJAK VERA, OSIJEK ,SJENJAK 28/V 1/2


1.

STAN BR. 31 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 12,10 m2, sobe 1 sa 16,15 m2, kupaonice sa 4,97 m2, sobe 2 sa 21,58 m2, kuhinje sa 3,73 m2, izbe sa 1,00 m2, balkona sa 3,90 m2, ukupne površine u potkrovlju sa 63,43 m2, spremišta u podrumu sa 3,11 m2, sveukupne površine 66, 54 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1289

PU 1289

1. SLAVONSKA BANKA D.D., OSIJEK, PRETHODNI VLASNIK 1/1

2. ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D., OSIJEK, POTONJI VLASNIK 1/1


2.1. ZABILJEŽBA DA JE PRIJENOS VLASNIŠTVA OBAVLJEN RADI OSIGURANJA POTRAŽIVANJA U IZNOSU OD 60.215,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti

31. ETAŽA 173/10000

1.

STAN BR. 32 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 2,91 m2, kupaonice sa 4,76 m2, kuhinje sa 3,74 m2, sobe sa 16,04 m2, ukupne površine u potkrovlju sa 27,45 m2, spremište u podrumu sa 2,65 m2, sveukupne površine 30,10 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1290

PU 1290


1.1. IZ ZK ULOŠKA PRENESENI VLASNICI 2.1. Zabilježuje se odbijanje prijedloga pod Z-5661/05

32. ETAŽA 174/10000

1.

STAN BR. 20 koji se sastoji iz pretprostora sa 3,90 m2, kupaonice, sa 3,85 m2, kuhinje sa 5,39 m2, sobe sa 14,46 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne povr. 31, 62 m2, spremišta u podrumu sa 2,32 m2, sveukupne pov. sa 33,94 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, a nalazi se na 3. katu zgrade, sagrad. na kcbr. 1832, upisana u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ulici br. 7, PU 1276

PU 1276

1. ŠERBIC RADIVOJ, NEGOSLAVCI, M.TITA12 1/2 2. ŠERBIC SINIŠA, NEGOSLAVCI, M.TITA 12 1/2


C

57

Teretovnica

Redni broj Upisi Iznos tereta Primjedbe

1.

Uknjiženo je pravo služnosti puta (i to pravo kolnika po kojem je ovlašten voziti se motornim vozilom i biciklom), pravo staze po kojoj je ovlašten hodati i sebi puštati druge ljude u korist kcbr. 1835/1 i 1835/2 upisanih u zk. ul. br. 553 k.o. Osijek, a na teret nekretnina u A.

2.

Na udio pod rednim brojem 3. UKNJIŽENO JE PRAVO ZALOGA NA STAN BR. 3 (KAO GLAVNI ULOŽAK), NA A ZA GLAVNICU OD 50.000,00 EUR, ROKOM OTPLATE OD 5 GODINA, PROMJENJIVOM GODIŠNJOM KAMATOM OD 7,49% I SVIM OSTALIM UVJETIMA, TROŠKOVIMA I NAKNADAMA KAKO JE TO REGULIRANO UGOVOROM O KREDITU ZA KORIST:

ZAGREBACKA BANKA D.D. ZAGREB, PAROMLINSKA 2

3. Na udio pod rednim brojem 18. Uknjiženo je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 8.800,00 EUR za korist:

ZAGREBACKA BANKA D.D. ZAGREB

4. Na udio pod rednim brojem 21. Uknjiženo je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 35.000,00 EUR za korist

RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 11.6. Kako bi kod prostornog etažiranja izgledao zemljišnoknjižni upis Da je prihvacen nacin prostornog etažiranja, upis iste nekretnine u

zemljišnoj knjizi izgledao bi ovako:

Katastarska opcina: Osijek A Zemljišnoknjižni uložak:_______ Poduložak br.___

POSJEDOVNICA


Broj zemljišta (kat. cestica)

Oznaka zemljišta

ha a m2

Primjedbe

1832

Zgrada, Zadarska 7 829

58

A Drugi dio - upisi

Redni broj

kcbr./E UPISI Površina m²

Primjedbe

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.

1832E2/1 1832E1/1 1832E2/2 1832E1/2 1832E2/3 1832E1/3 1832E2/4 1832E1/4 1832E3/1 1832E1/5 1832E3/2 1832E3/3 1832E3/4 1832E1/6 1832E4/1 1832E1/7 1832E4/2 1832E1/8 1832E4/3 1832E1/9 1832E4/4 1832E4/5 1832E1/10 1832E4/6 1832E1/11 1832E5/1 1832E1/12 1832E5/2 1832E1/13 1832E5/3 1832E1/14 1832E5/4 1832E1/15 1832E5/6 1832E1/16 1832E6/1 1832E1/17 1832E6/2 1832E1/18 1832E6/3 1832E1/19 1832E6/4 1832E1/20 1832E6/5 1832E1/21

Stan 1 Spremište Stan 2 Spremište Stan 3 Spremište Stan 4 Spremište Stan 5 Spremište Stan 6 Stan 7 Stan 8 Spremište Stan 9 Spremište Stan 10 Spremište Stan 11 Spremište Stan 12 Stan 13 Spremište Stan 14 Spremište Stan 15 Spremište Stan 16 Spremište Stan 17 Spremište Stan 18 Spremište Stan 19 Spremište Stan 20 Spremište Stan 21 Spremište Stan 22 Spremište Stan 23 Spremište Stan 24 Spremište

38,60 2,32 59,30 3,04 59,51 3,04 38,63 2,32 102,33 3,63 47,13 47,12 105,03 3,08 32,08 2,61 70,09 3,46 47,89 2,87 40,60 73,52 3,46 31,65 2,32 31,65 2,32 60,28 3,55 57,40 3,78 56,87 3,34 63,65 3,32 31,62 2,32 60,27 3,02 57,48 3,08 47,41 2,11 73,25 3,11

59

25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32

1832E6/6 1832E1/22 1832E7/1 1832E1/23 1832E7/2 1832E1/24 1832E7/3 1832E1/25 1832E7/4 1832E1/26 1832E7/5 1832E1/27 1832E7/6 1832E1/28 1832E7/7 1832E1/29

Stan 25 Spremište Stan 26 Spremište Stan 27 Spremište Stan 28 Spremište Stan 29 Spremište Stan 30 Spremište Stan 31 Spremište Stan 32 Spremište

31,50 2,36 27,71 2,61 59,79 3,04 53,51 2,36 52,81 3,07 63,43 3,11 27,45 2,65 31,62 2,32

B VLASTOVNICA

Redni broj

UPISI Primjedbe

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 243/10000 Vlasnik posebnog dijela u A1 je: CIGANOVIC Ivanka, Alilovci 46 JMBG__________31 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 374/10000 Vlasnik posebnog dijela u A2 je: ALMADI Branko, Osijek, Zadarska 7 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 375/10000 Vlasnik posebnog dijela u A3 je: DIMTER Dario, Osijek, Oroslovacka 68 1/2 DIMTER Sanja, Osijek, Oroslovacka 68...............................1/2 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 243/10000 Vlasnik posebnog dijela u A4 je: MATAKOVIC Ivica, Cešljakovci 10 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 597/10000 Vlasnik posebnog dijela u A5 je: CINCAR Zdenka, Osijek, Zadarska 7 1/2 CINCAR Antun, Osijek, Zadarska 7.....................................1/2

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 272/10000 Vlasnik posebnog dijela u A6 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU

d.d., Osijek 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 272/10000 Vlasnik posebnog dijela u A7 je:

31 Mišljenja smo da je iznimno korisno unositi JMBG iz više razloga, medutim, sve dok postoji propis da je taj broj tajan, može se upisivati samo kada stranka na to pristane.

60

8. 9. 10. 11. 12 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., Osijek 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 613/10000 Vlasnik posebnog dijela u A8 je:

FRANZ Snježana, Osijek, Gornjodravska obala 88 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 178/10000 Vlasnik posebnog dijela u A9 je:

KEZUNOVIC Vesna, Zagreb, Prisavlje 8 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi je 418/10000 Vlasnik posebnog dijela u A10 je:

BARAC Ivan, Cepin, Kalnicka 18 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 277/10000 Vlasnik posebnog dijela u A11 je:

NUKIC Alma, Osijek, Drinska 11 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 269/10000 Vlasnik posebnog dijela u A12 je:

POPOVCIC Mandalina, Osijek, Moravska 11 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 440/10000 Vlasnik posebnog dijela u A13 je:

LJUBICIC Mirko, Osijek, Zadarska 7 1/2 FILIPOVIC-LJUBICIC Kata, Osijek, Zadarska 7 1/2


VUKŠIC Melita, Osijek, Zadarska 7 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 175/10000 Vlasnik posebnog dijela u A15 je:

LASTAVIC Tomislav, Osijek, Zadarska 7 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 356/10000 Vlasnik posebnog dijela u A16 je: PODOBNIK d.o.o. Valpovo Suvlasništvo na nekretnini iznosi 336/10000 Vlasnik posebnog dijela u A17 je:

VILUPEK Marija-Zlata, Višnjevac, Kvaternika 12 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 333/10000 Vlasnik posebnog dijela u A18 je:

DELIC Darinka, Osijek, Zadarska 7 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 377/10000 Vlasnik posebnog dijela u A19 je:

BARABAŠ Hrvoje, Osijek, Zadarska 7 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 179/10000 Vlasnik posebnog dijela u A20 je:

BLAŽEVIC Darko, Osijek, Zadarska 7 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 356/10000 Vlasnik posebnog dijela u A21 je: MARGIC Patar, Sisak, Kralja Tomislava 11 1/1


URŠAN Tanja, Osijek, Zadarska 7 1/2 URŠAN Saša, Osijek, Zadarska 7 1/2

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 274/10000

61

24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.

Vlasnik posebnog dijela u A23 je: BUTKOVIC Zvonimir, Osijek, Hrvatske Republike 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 437/10000 Vlasnik posebnog dijela u A24 je: ATALIC Dubravka, Osijek, Naselje V. Nazora 18 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 174/10000 Vlasnik posebnog dijela u A25 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., Osijek 1/1


HENDRIH Štefica, Markovac Našicki, Osjecka 6 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 353/10000 Vlasnik posebnog dijela u A27 je: ŠLAGETER Vladimir, Osijek, Trg S. Starcevica 12 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 337/10000 Vlasnik posebnog dijela u A28 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., OSIJEK 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 333/10000 Vlasnik posebnog dijela u A29 je: BOŠNJAK Josip, Osijek, Sjenjak 28 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 375/10000 Vlasnik posebnog dijela u A30 je: 1. SLAVONSKA BANKA d.d. Osijek - prethodni vlasnik 1/1

2. ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., Osijek - potonji vlasnik 1/1 Suvlasništvo na nekretnini iznosi 173/10000 Vlasnik posebnog dijela u A31 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., OSIJEK 1/1

Suvlasništvo na nekretnini iznosi 174/10000 Vlasnik posebnog dijela u A32 je: ŠERBIC Radivoj, Osijek, M. Tita 12 1/2 ŠERBIC Siniša, Osijek, M. Tita 12 1/2

C TERETOVNICA

Redni broj

UPISI Primjedbe

1. Uknjiženo je pravo služnosti puta (i to pravo kolnika po kojem je ovlašten voziti se motornim vozilom i biciklom), pravo staze po kojoj je ovlašten hodati i k sebi puštati druge ljude u korist kcbr. 1835/1 i 1835/2 upisanih u zk. ul. br. 553 k.o. Osijek, a na teret nekretnina u A.

2. Na udio pod rednim brojem 3. UKNJIŽENO JE PRAVO ZALOGA NA STAN BR. 3 (KAO

62

GLAVNI ULOŽAK) , NA A ZA GLAVNICU OD 50.000,00 EUR, ROKOM OTPLATE OD 5 GODINA, PROMJENJIVOM GODIŠNJOM KAMATOM OD 7,49% I SVIM OSTALIM UVJETIMA, TROŠKOVIMA I NAKNADAMA KAKO JE TO REGULIRANO UGOVOROM O KREDITU ZA KORIST:

ZAGREBACKA BANKA D.D. ZAGREB, PAROMLINSKA 2

3. Na udio pod rednim brojem 18. Uknjiženo je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 8.800,00 EUR za korist:

ZAGREBACKA BANKA D.D., ZAGREB

4. Na udio pod rednim brojem 21. Uknjiženo je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 35.000,00 EUR za korist

RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D.

Valja upozoriti da pojam etaža više ne bi bio vezan uz kat zgrade, što nije bio slucaj niti do sada, vec uz razinu na koju se odnosi; tako bi npr. posebni dio 1. bio podrum i suteren, posebni dio 2. prizemlje, posebni dio 3. prvi kat itd. Ako bi postojala podzemna garaža, ona bi bila posebni dio 1. Ujedno predlažemo da se kod upisa u list B više ne koristi izraz «etaža», vec «posebni dio nekretnine». 12. Kako riješiti problem?

Prema našem mišljenju, izlaz je u prostornom etažiranju (jedna nekretnina=jedan

parcelacijski broj). Gotovo u cijelosti podržavamo ideju prostornog etažiranja nekretnina.

Time bi bio riješen problem prikazan na slici 1 u poglavlju 11. ovoga rada. Medutim, ne

prihvati li katastar tu ideju nece je biti moguce primijeniti niti u zemljišnoknjižnom postupku.

Prihvacamo stajalište da bi se takvom parcelacijom postigao:32

- potpuni tehnološki slijed nastanka i promjena na nekretnini,

- potpuni povijesni (katastarski i zemljišnoknjižni) slijed nekretnine,

- jedinstvena evidencija nekretnina i

- jednoobrazna metodologija oznacavanja nekretnina.

Varijanta prostornog etažiranja - prostorna parcelacija - pogodna je za rješavanje

problema vezanih uz mostove, tunele, cestovne petlje i sl.

13. De lege ferenda

32 S. VUKADINOVIC - F. AMBROŠ, o.c., str. 203.

63

U svakom slucaju bilo bi dobro i korisno zakonsku regulativu pojednostaviti i

maksimalno olakšati upis posebnog dijela nekretnine u katastar nekretnina i zemljišne knjige.

Stoga smatramo da bi trebalo:

v izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

preciznije odrediti što je prilog zahtjevu za izdavanje potvrde da je odredeni

dio nekretnine samostalna uporabna cjelina kod upravnog tijela,

v izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama nedvojbeno propisati

koji se prilozi moraju podnijeti uz prijedlog za uknjižbu etažnog vlasništva,

v izmjenama i dopunama Zemljišnoknjižni poslovnik (Nar. nov., br. 81/97,

109/02, 123/02, 153/02 i 14/05) uskladiti s navedenim izmjenama i dopunama

Zakona o zemljišnim knjigama,

v prilikom izrade novog propisa o katastru ili izmjena i dopuna postojecega u isti

uvrstiti i propisati prostornu i etažnu parcelaciju, te donijeti podzakonski akt

koji bi se mogao zvati Pravilnik o katastru zgrada,

v donijeti podzakonski akt koji bi definirao pravila igre i odredivao

standardiziranu izradu i potvrdivanje etažnog plana,33

v razmisliti i o tome, a sve izneseno 34 na to ukazuje, potrebu da Državna

geodetska uprava svede na ustrojbenu jedinicu Ministarstva zaštite okoliša,

prostornog uredenja i graditeljstva.35

14. I na koncu

Bit cemo i više nego zadovoljni ako smo ovim radom:

- potaknuli strucnu i inu javnost na polemiku i razmišljanje o ovoj temi,

- pomogli prakticarima da na jednostavniji i brži nacin provode tzv. etažiranje u

praksi,

- pridonijeli ujednacavanju sudske prakse zemljišnoknjižnih sudova i

postupanja upravnih tijela u postupku tzv. etažiranja,

- naveli zemljišnoknjižne sudove na prihvacanje stava da je meduvlasnicki

ugovor za njih «zakon» i da on odražava volju suvlasnika,

33 Kao podlogu za razmišljanje u Prilogu I objavljujemo slovenski pristup tom problemu. 34 Ali i argument da ministarstvo katastru vec ionako diktira uvjete rada kod npr. parcelacije, zašticenog obalnog pojasa i sl. 35 Gdje kao podloga za razmišljanje takoder može poslužiti slovenski model.

64

- pripomogli da se ideja etažnog i prostornog parceliranja masovnije prihvati i

podrži te implementira u pozitivne propise iz domene katastra.36

PRILOG I.

NNAAVVOODDIILLOO ZZAA IIZZDDEELLAAVVOO IINN PPOOTTVVRRIITTEEVV EETTAAŽŽNN EEGGAA NNAACCRRTTAA

I. SPLOŠNA DOLOCBA

1. clen

To navodilo ureja izdelavo etažnega nacrta, vsebino in obliko obrazcev za izdelavo etažnega nacrta, postopek potrditve etažnega nacrta, nacin dolocitve identifikacijske številke stavbe (v nadaljevanju: številka stavbe) in identifikacijske številke posameznega dela stavbe (v nadaljevanju: številka dela stavbe) ter nastavitev in vodenje evidence o številkah stavb in številkah posameznih delov stavb (v nadaljevanju: evidenca o stavbah).

II. IZDELAVA ETAŽNEGA NACRTA

2. clen (1) Etažni nacrt se izdela na obrazcih z vsebino in v obliki, doloceni s tem navodilom. (2) Obrazci etažnega nacrta EN 1, EN 2, EN 3-g, EN 3-i in EN 4 so sestavni del tega navodila in so objavljeni skupaj z njim.

III. VSEBINA ETAŽNEGA NACRTA

3. clen V etažnem nacrtu se prikaže posamezen del stavbe z gradbeno locenimi deli stavbe, ki ležijo v isti ali v razlicnih etažah stavbe ter so med seboj fizicno loceni, kot npr: kleti, drvarnice, garaže (v nadaljevanju: deli stavbe).

4. clen (1) Podatki o parceli, na kateri stoji stavba (v nadaljevanju: stavbišce) so: ime katastrske obcine, šifra katastrske obcine, številka parcele, vrsta rabe, površina in številka zemljiškoknjižnega vložka ter kopija zemljiškokatastrskega nacrta. (2) Podatke o stavbišcu pripravi geodetska uprava po uradni dolžnosti in jih vloži v obrazec EN 4 po vložitvi prvega zahtevka za potrditev etažnega nacrta v tej stavbi. (3) Geodetska uprava po uradni dolžnosti vloži nove podatke o stavbišcu, ce se spremeni katerikoli podatek o parceli iz prvega odstavka tega clena.

5. clen

36Te da se u radnu skupinu za izradu takvih propisa neizostavno ukljuce A. Vukadinovic i F. Ambroš.

65

Podatki o naslovu stavbe so: navedba naselja, ulice, hišne številke ter dodatka k hišni številki.

6. clen (1) Lega delov stavbe v celotni stavbi se prikaže graficno na obrazcu EN 2 : s stavbišcem; - z vertikalnim prerezom stavbe; - s tlorisom etaž. (2) Na stavbišcu se oznacijo vhodi v stavbo in vpišejo hišne številke z imenom ulice ali naselja. Ce je vhod v stavbo v etaži, katere oblika ali velikost se razlikujeta od stavbišca, se prikaže tudi ta sprememba s prekinjeno crto. (3) Na vertikalnem prerezu stavbe se vrišejo etaže in se oštevilcijo od spodaj navzgor z zaporednimi številkami od 1 dalje. Oznacijo se vhodi v stavbo. Za etažo, v kateri ležijo deli stavbe, se v vertikalnem prerezu stavbe vpiše tudi svetlo višino. Svetla višina je višina, merjena od tal do stropa. (4) Tloris etaž se izdela za vse etaže, v katerih je ležijo deli stavbe, za katere se izdeluje etažni nacrt. V tlorisu etaž se vrišejo skupni prostori in deli stavbe. Vhodi v dele stavbe se oznacijo s pušcico. (5) Na vertikalnem prerezu stavbe in tlorisu etaž se lega delov stavbe, za katere se izdeluje etažni nacrt, oznaci s sencenjem. Ce iz vertikalnega prereza stavbe in tlorisa etaž ni razvidna lega delov stavbe v stavbi, je treba na posebnem listu dodatno izdelati še tridimenzionalni prikaz lege delov stavbe v stavbi. (6) Na graficnem prikazu stavbišca in tlorisa etaž se vriše smer proti severu.

7. clen (1) Nacrt delov stavbe se izdela na obrazcu EN 3-g, skica delov stavbe pa se izdela na obrazcu EN 3-i, za vsako etažo posebej. (2) V nacrtu delov stavbe se v merilu 1:200 prikaže oblika in velikost delov stavbe s prostori. Prostori se oznacijo z oznakami A1 do An (prostori iz tocke a.) 2. odstavka 8. clena tega navodila), z oznakami B1 do Bn (prostori iz tocke b.) 2. odstavka 8. clena tega navodila) in z oznakami C1 do Cn (prostori iz tocke c.) 2. odstavka 8. clena tega navodila). Mere prostorov so kotirane in izražene v metrih, zaokrožene na dve decimalki. Debeline zidov se ne kotirajo. Zidovi debeline do vkljucno 0,12 m se rišejo z enojno crto, zidovi debeline nad 0,12 m pa z dvojno crto. Zidovi debeline nad 0,12 m se sencijo, razen na mestih vrat in oken. Vhod v posamezen del stavbe se oznaci s pušcico. (3) V etažnem nacrtu, ki ga izdela imetnik pravice na posameznem delu stavbe sam, se namesto nacrta delov stavbe izdela skica delov stavbe v merilu 1:200, ki vsebuje osnovno obliko delov stavbe z obliko prostorov ter mere posameznih prostorov v metrih zaokrožene na dve decimalki. (4) V nacrtu delov stavbe se za vsak prostor navede njegova površina, izracunana iz merskih podatkov, in nacin izracuna površine, v skici delov stavbe pa se za vsak prostor navede površina iz listine, potrebne za vpis lastninske pravice na posameznem delu stavbe, ter podatki o tej listini. (5) V nacrt ali skico delov stavbe se za vsak prostor vpiše njegova namembnost, in sicer : stanovanje, poslovni prostor, pomožni prostor, skupni prostori. (6) Na nacrtu ali skici delov stavbe se vriše smer proti severu.

66

8. clen (1) Kadar izdela etažni nacrt geodet, se površina izracuna iz merskih podatkov. Pri izracunu površine delov stavbe se upošteva neto tlorisna površina delov stavbe. (2) Neto tlorisna površina delov stavbe se izracuna in prikaže posebej: a) za prostore, ki so z vseh strani zaprti do polne višine in v celoti pokriti ; b) za prostore, ki niso zaprti z vseh strani do polne višine, so pa pokriti (kot npr. lože); c) za prostore, ki so obdani z elementi ( kot npr. parapeti, venci, ograje) in niso pokriti ( kot npr. odprti balkoni). (3) Neto tlorisna površina delov stavbe je površina med navpicnimi elementi, ki omejujejo prostor. V neto tlorisno površino delov stavbe so vkljuceni tudi elementi, ki jih je mogoce demontirati, kot npr. predelne stene, cevi in kanali za napeljave, niso pa vkljucene površine konstrukcijskih elementov, okenskih in vratnih odprtin ter niš v elementih, ki omejujejo prostor. (4) Neto tlorisna površina delov stavbe se ne ugotavlja za prazne prostore med zemljišcem in spodnjo stranjo stavbe (kot npr. vzdrževalni rovi), za prostor znotraj prezracevalnih streh ter strehe, po katerih se hodi samo med vzdrževanjem. (5) Neto tlorisna površina delov stavbe se racuna s svetlimi dimenzijami dokoncane stavbe v višini tal, ne upoštevajoc obrobe, pragove itd. Pokrite tlorisne površine, ki niso zaprte do polne višine ali so samo delno zaprte in nimajo elementov, ki omejujejo prostor (tlorisne površine, opredeljene pod tc.b drugega odstavka tega clena), se dolocijo z navpicno projekcijo zunanjega roba krova. Površine, na katerih se višina etaže v enem talnem nivoju (spreminja (kot npr. velike dvorane, avditoriji), se izracunajo posebej. (6) Neto tlorisna površina delov stavbe se racuna po dejanskih dimenzijah. Pri poševnih ploskvah se meri navpicna projekcija na vodoravno ravnino. Površine so izražene v kvadratnih metrih, na dve decimalni mesti. (7) Neto tlorisna površina delov stavbe se izracuna kot vsota neto tlorisnih površin vseh prostorov iz drugega odstavka tega clena, ki sestavljajo del stavbe.

IV. OBLIKA ETAŽNEGA NACRTA

9. clen

(1) Format etažnega nacrta je A4. Priloge etažnega nacrta, ki so vecjega formata, morajo biti zložene na format A4. (2) Izdelovalec etažnega nacrta mora obrazce etažnega nacrta predložiti v ovitku obrazec EN 1, na katerem so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: a) podatkov o vlagatelju zahteve: ime in priimek ter naslov fizicne osebe oziroma firma in sedež pravne osebe b) podatkov o vsebini in nacinu izdelave etažnega nacrta, ki jih izpolni izdelovalec: ime katastrske obcine, parcelna številka stavbišca, naslov stavbe, podatki o številu delov stavbe, ki predstavljajo stanovanja in podatki o številu delov stavbe, ki predstavljajo poslovne prostore, podatki o vsebini etažnega nacrta ter podatki o izdelavi etažnega nacrta z navedbo izdelovalca ter datuma meritev na terenu, v pisarni in datuma pregleda c) podatkov, ki jih izpolni geodetska uprava: šifra katastrske obcine, identifikacijska številka stavbe, identifikacijska številka delov stavbe, številka vloge za potrditev, številka postopka, podatki o potrditvi etažnega nacrta z navedbo datuma in podpisa ter podatki, potrebni za poslovanje geodetske uprave.

67

(3) Na obrazcu EN 2 so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: ime katastrske obcine, šifra katastrske obcine, številka stavbe in številke delov stavbe, ki jih izpolni geodetska uprava, in podatki o izdelovalcu, datumu izdelave in podpis izdelovalca ter razdelki za graficni prikaz vertikalnega prereza stavbe, stavbišca in tlorisa etaže, ki jih izpolni izdelovalec. (4) Na obrazcu EN 3-g so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: ime katastrske obcine, šifra katastrske obcine, številka stavbe in številke delov stavbe, ki jih izpolni geodetska uprava, in podatki o izdelovalcu, datumu izdelave in podpis izdelovalca, podatki o številki etaže, podatki o namembnosti, podatki o površini prostorov iz drugega odstavka 8. clena navodila in o njihovi skupni površini ter razdelek za graficni prikaz nacrta delov stavbe, ki jih izpolni izdelovalec. (5) Na obrazcu EN 3-i so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: ime katastrske obcine; šifra katastrske obcine; številka stavbe in številke delov stavbe, ki jih izpolni geodetska uprava, in podatki o izdelovalcu, datumu izdelave in podpis izdelovalca; podatki o številki etaže, podatki o namembnosti; podatki o skupni površini delov stavbe in o navedbi listine, iz katere je prevzeta, ter razdelek za graficni prikaz skice delov stavbe, ki jih izpolni izdelovalec. (6) Na obrazcu EN 4, ki je ovitek, v katerega geodetska uprava vlaga etažne nacrte delov stavbe - obrazce EN 1 glede na njihovo prispelost, so oblikovani razdelki za vpis podatkov, ki jih izpolni geodetska uprava: ime katastrske obcine, šifra katastrske obcine, številka stavbe, številke delov stavbe in številka vloge za potrditev etažnega nacrta.

10. clen Nadaljni imetnik pravice na posameznem delu stavbe lahko etažni nacrt preriše in ga dopolni v skladu s tem navodilom.

V. POTRDITEV ETAŽNEGA NACRTA IN DOLOCITEV IDENTIFIKACIJSKIH ŠTEVILK

11. clen

(1) Po vložitvi zahtevka za potrditev etažnega nacrta (v nadaljevanju: zahtevek) geodetska uprava preveri, ali je imetnik pravice na posameznem delu stavbe (v nadaljevanju: vlagatelj) zahtevku predložil vsa z zakonom predpisana dokazila in ce je etažni nacrt izdelan v skladu s tem navodilom. (2) Geodetska uprava pozove vlagatelja, da v roku 30 dni dopolni oziroma popravi etažni nacrt: - ce stavbišce ni evidentirano v zemljiškem katastru kot parcela; - ce stavba nima dolocene hišne številke pa bi jo po veljavnih predpisih morala imeti; - ce etažnega nacrta za posamezen del stavbe, ki je sestavljen iz vec gradbeno locenih delov, katerih površina ni razvidna iz listine, potrebne za vpis lastninske pravice na posameznem delu stavbe, ni izdelal geodet; - ce etažni nacrt ni izdelan v skladu s tem navodilom. (3) Geodetska uprava ravna po dolocbah prejšnjega odstavka tudi, ce ugotovi, da zahtevku niso predložena vsa z zakonom predpisana dokazila.

12. clen

68

(1) Geodetska uprava potrdi etažni nacrt na obrazcu EN 1. (2) Številka stavbe se doloci v okviru obmocja katastrske obcine. Številko stavbe sestavljata štirimestna šifra katastrske obcine in petmestna zaporedna številka stavbe v okviru katastrske obcine. (3) Številke delov stavbe se dolocijo tako, da se doloci identifikacijska številka posameznemu delu stavbe in njegovim gradbeno locenim delom. Številke delov stavbe se dolocijo kot poddelilka številke stavbe. Številke delov stavbe sestavljajo štirimestna šifra katastrske obcine, petmestna zaporedna številka stavbe v okviru katastrske obcine ter trimestna zaporedna številka delov stavbe v okviru stavbe. (4) Številke stavb in številke delov stavb niso prenosljive. Številke porušene oziroma odstranjene stavbe ni mogoce uporabiti za nadomešceno oziroma novo stavbo. (5) Številko stavbe in številke delov stavbe vpiše geodetska uprava v oba izvoda predloženih etažnih nacrtov. (6) V potrjen etažni nacrt, ki se hrani pri geodetski upravi, geodetska uprava po uradni dolžnosti vloži potrdilo o dolocitvi indentifikacijske številke stavbe in identifikacijskih številk delov stavbe ter njihovih površin.

VI. NASTAVITEV IN VODENJE EVIDENCE

13. clen Evidenco o stavbah nastavi in vodi Geodetska uprava Republike Slovenije.

14. clen

(1) V evidenci o stavbah se vodijo tudi podatki o številkah in datumih listin, ki so podlaga za vpis podatkov v evidenco o stavbah. (2) Geodetska uprava lahko zaradi preveritve etažnih nacrtov oziroma kakovosti podatkov o stavbah in delih stavb v evidenci o stavbah evidentira tudi druge podatke, ki jih ugotovi pri izvajanju geodetskih del oziroma jih pridobi iz evidenc drugih organov, kot npr: ocenjena površina stavbe, število etaž, višina stavbe, število stanovanj in poslovnih prostorov v stavbi. Ti podatki morajo biti v evidenci o stavbah posebej oznaceni.

15. clen (1) Podatki o stavbah in delih stavb se vodijo po katastrskih obcinah tako, da so na številko stavbe vezani vsi podatki o stavbi, na številke delov stavbe pa vsi podatki o delih stavbe. (2) Potrjeni etažni nacrti se hranijo za posamezno stavbo skupaj. Listine, ki so podlaga za vpis v evidenco, kot npr: zemljiškoknjižni sklepi, listine potrebne za vpis lastninske pravice ipd. , se hranijo posebej. (3) Potrjene etažne nacrte geodetska uprava hrani trajno.

16. clen

(1) Vpis podatkov v evidenco o stavbah se opravi na podlagi podatkov iz potrjenega etažnega nacrta in drugih listin, razen podatka o lastniku posameznega dela stavbe in podatka o površini stavbe.

69

(2) Podatki iz etažnega nacrta se v evidenco o stavbah vpišejo po potrditvi etažnega nacrta. Podatki potrebni za vodenje in spremljanje postopka potrditve etažnega nacrta se lahko vpišejo predhodno. (3) Podatek o lastniku posameznega dela stavbe vpiše geodetska uprava v evidenco o stavbah po prejemu pravnomocnega zemljiškoknjižnega sklepa. (4) Podatek o površini stavbe je vsota površin vseh delov stavbe in površine skupnih delov stavbe in ga geodetska uprava vpiše v evidenco o stavbah, ko so evidentirani vsi deli stavbe in skupni deli te stavbe. (5) Podatki iz drugega odstavka 14. clena tega navodila se evidentirajo v evidenco o stavbah ne glede na dolocili prvega in drugega odstavka tega clena.

17. clen (1) Podatki iz evidence o stavbah se smejo izdajati samo pod pogoji, dolocenimi z zakonom. (2) Dokler geodetska uprava ne prejeme pravnomocnega zemljiškoknjižnega sklepa o vpisu lastninske pravice na posameznem delu stavbe, izdaja podatke o delih stavbe v obliki kopije potrdila iz šestega odstavka 12. clena tega navodila.

VII. KONCNA DOLOCBA 18. clen

To navodilo zacne veljati petnajsti dan po objavi v Uradnem listu Republike Slovenije.37 Številka: 453-00-7/99 Ljubljana, dne 3. januarja 1999 dr. Pavel GANTAR M I N I S T E Rza okolje in prostor

PRILOG II38

Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uredenja, Kl.: 360-01/00-02/0232,

Ur. br.: 531-03/1-2/01-2, od 27. veljace 2001.

U povodu upita tko može izradivati elaborat etažiranja, tj. mogu li ga izradivati strucnjaci gradevinske struke, geodeti i odvjetnici, a koji se ovjerava u smislu odredbe cl. 73. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dajemo sljedece mišljenje: Odredbom cl. 73. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. br. 91/96. i 73/00.), propisano je, da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležna upravna vlast ne potvrdi da je odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljišnoj cestici samostalna uporabna cjelina.

37 Vidjeti Uradni list Republike Slovenije, br.2/00 od 13.1.2000., a na snazi od 28.1.2000. godine. Zainteresirani tamo mogu pronaci i obrasce iz toga naputka. 38 Preneseno iz casopisa Pravo i porezi, 6/2001.

70

Prema tome, recenim clankom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je, da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti, dok nadležna upravna vlast ne potvrdi, da odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljišnoj cestici, cini samostalnu uporabnu cjelinu.

Kod toga se ne odreduje na koji ce to nacin upravna vlast uciniti, odnosno ne propisuje se kakav elaborat to treba biti i od koga treba biti izraden. Prema odredbi cl. 39. st. 2. Zakona o gradnji (Nar. nov. br. 52/99. i 75/99.) propisano je, da glavni projekt ovisno o tehnickoj strukturi gradevine pored ostalih sadrži i arhitektonski projekt, koji prema st. 3. podst. 10. toga clanka Zakona, može sadržavati i plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja). Napominje se, da plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja) koji je sastavni dio arhitektonskog projekta, a time i glavnog projekta može izradivati samo “ovlašteni arhitekt” koji poslove projektiranja obavlja samostalno ili u projektantskom društvu, odnosno drugoj pravnoj osobi (cl. 26. Zakona o gradnji). Nadalje je potrebno istaknuti da se prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo posebnog dijela nekretnine - zgrade (etažno vlasništvo) ne uspostavlja, odnosno ne može se uspostaviti samo na temelju plana posebnih dijelova zgrade (projekta etažiranja) ili drugog nacrta tih posebnih dijelova, vec se etažno vlasništvo uspostavlja na temelju: - pisane suglasnosti svih suvlasnika nekretnine (cl. 73.st. 1.) - odluke suda o utvrdivanju korisnih vrijednosti posebnog dijela - stana, odnosno druge prostorije (cl. 73. st.4.) ili - ocitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom, odnosno nositelja prava gradenja sa zgradom (cl. 75. st. 1.), pri cemu plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja) predstavlja tek graficki dio ili prilog navedene suglasnosti, odluke, odnosno ocitovanja, kada je to potrebno radi jasnog razgranicenja posebnih dijelova, nekretnine na kojima se želi uspostaviti etažno vlasništvo. Medutim, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a niti drugi važeci propisi ne odreduju da plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja) treba biti obvezni dio ili prilog suglasnosti suvlasnika, odluke suda odnosno ocitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom odnosno nositelja prava gradenja. To znaci da se razgranicenje posebnih dijelova nekretnine u navedenoj suglasnosti, odluci, odnosno ocitovanju može prikazati grafickim nacrtom koji formalnopravno nije plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja), u smislu odredbe cl. 39. st. 3. podst. 10. Zakona o gradnji, pa takav nacrt može izraditi osoba koja ne nosi strukovni naziv “ovlašteni arhitekt” i “ovlašteni inženjer” sukladno posebnom propisu. No za izradu takvog nacrta potrebno je strucno znanje iz podrucja arhitektonske ili gradevinske struke, pa vlasnici zgrada u svrhu prikaza posebnih dijelova zgrade na kojima žele uspostaviti etažno vlasništvo, mogu osim “ovlaštenih arhitekata” angažirati “ovlaštene inženjere”, diplomirane inženjere arhitekture ili gradevinarstva, sudske vještake, druge osobe s takvim znanjem. U odnosu na navedeno, a imajuci na umu cinjenicu da su u zemljišnim knjigama upisane gradevine za koje nije izdana gradevna dozvola, kao i cinjenicu da se gradevine mogu upisati u zemljišne knjige i bez gradevne dozvole (cl. 75., st. 3. Zakona o gradnji), suvlasnici odnosno vlasnik nekretnine mogu sami odabrati nacin na koji ce razgraniciti posebne dijelove nekretnine na kojima žele uspostaviti etažno vlasništvo, tj. mogu sami odluciti da li ce sastavni dio ili prilog njihove pisane suglasnosti, odnosno ocitovanja volje biti plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja) prema Zakonu o gradnji ili ce to biti neki drugi nacrt. Razumljivo je, da u slucaju kada je izdana gradevna dozvola prema Zakonu o gradnji, da ce se osobe ovlaštene za etažiranje zgrade odluciti za plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja) koji je sastavni dio glavnog projekta predmetne gradevine, dok ce se u svim

71

drugim slucajevima kao dio ili prilog svoje pisane suglasnosti odnosno ocitovanja volje biti prilog, nacrt odnosno projekt etažiranja koji u formalnopravnom i fakticnom smislu nisu dio glavnog projekta na temelju kojega je izdana gradevna dozvola. Dakle, prema odredbi cl. 73. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može se uspostaviti dok nadležna upravna vlast ne potvrdi da je odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljišnoj cestici samostalna uporabna cjelina. Medutim, bit, odnosno cilj ove odredbe je da se od strane nadležne državne vlasti (županijskog odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove graditeljstva) utvrdi da posebni dio zgrade, odreden kao takav pisanom suglasnošcu svih suvlasnika, odlukom suda ili ocitovanjem volje vlasnika ima karakter stana, poslovne prostorije i tome slicno odnosno da cini samostalnu uporabnu cjelinu što zapravo znaci da se ni pod kojim uvjetima ne radi o zajednickom dijelu zgrade ili eventualno o dijelu koji se ne bi mogao koristiti samostalno odnosno bez zadiranja u tude posebne dijelove. Kod toga se napominje da po prirodi stvari plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja) koji je sastavni dio glavnog projekta na temelju kojega je izdana gradevna dozvola, ne može biti predmet potvrde iz citirane odredbe, jer je isti vec potvrden gradevnom dozvolom koje je izdalo isto tijelo državne uprave. Slijedom svega recenoga županijski, odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva prilikom izdavanja potvrde iz cl. 73. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nije ovlašten uvjetovati nacin razgranicenja, posebnih dijelova nekretnine odredenih sporazumom suvlasnika, ocitovanjem volje vlasnika ili odlukom suda, niti može izdavanje takve potvrde uvjetovati ishodenjem odnosno izmjenom ili dopunom gradevne dozvole, vec je dužan potvrditi je li odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi izgradena na odredenoj zemljišnoknjižnoj cestici cini samostalnu uporabnu cjelinu, a to može utvrditi na nacin kako je to naprijed izloženo. Dakle, ako se radi o projektu etažiranja koji je sastavni dio glavnog projekta u smislu odredbe cl. 39. st. 3. Zakona o gradnji, tada on treba biti izraden sukladno odredbama toga Zakona od “ovlaštenog arhitekta” ili “ovlaštenog inženjera”. Medutim, ako se radi o nekom drugom nacrtu kojim treba u smislu odredbe cl. 73. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima utvrditi da odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljišnoj cestici cini samostalnu uporabnu cjelinu, tada takav nacrt ne mora biti izraden od “ovlaštenog arhitekta” odnosno “ovlaštenog inženjera”.

vlasništvo posebnog dijela nekretnine, s posebnim osvrtom na

Documents