vjesni besplatan primjerak · ognjen marki. razgovarajui s gradonaelnikom o raznim te-mama, posebno...

1 petak, 2. listopada 2009. Vjjesnikmetkovski

Metkovi�, 2. listopada 2009.

GODINA II.B R O J Vjjesnikmetkovski BESPLATAN

PRIMJERAK

DRUŠTVO, ŽAO MI JE, TO ME ZAISTA BOLI,

VRA�AM SE UCIVILIZACIJU!

KAKO JE LIVIJINA GLAVA KO BEZ GLAVE POBJEGLA U ENGLESKU str. 14

METKOVSKIM SREDNJOŠKOLCIMA str. 3

SUBVENCIJA PRIJEVOZAMETKOVSKA PREZIMENA str. 24

BULIM-MATI�-VIDOVI�

NAŠI STUDENTI str. 16

ME�U 32 NAJBOLJIHDOBRO JE str. 20

UD O B R A N J A M A

ZAŠTITNA CIJENA MANDARINA str. 9

2 , 8 K N P O K I L O G R A M U

Vjjesnikmetkovski2 petak, 2. listopada 2009.

Komentirati doga�anja ko-jima smo svakodnevno za-trpani nije baš lako jer se ponekad teško odlu�iti što je važnije. Stoga sam u ovom jubilarno broju odlu�io okre-nut stvar naglava�ke i ispri�ati

VIC S TROSLOVNOM NEPOZNANICOM

�uvao �oban ovce kraj jed-ne zaba�ene li�ke puta�ine. Uz škripu guma kraj njega se zaustavi jeep Grand Cheroke. Mladi� obu�en u Boss odjelo, u Cerrutti cipelama, s Ray Ban nao�alama, Omega švicarskim satom i BHS (Bussiness High School) kravatom isko�i iz auta i upita �obana: „Ho�eš li mi dati jednu ovcu ako pogodim koliko ih je u stadu?“

�oban pogleda mladi�a pa stado koje pase i re�e: „Slažem se, da!“

Mladi� uze notebook, uklju�i beži�ni modem, preko satelita i GPS -a skenira poljanu, otvori bazu podataka i 60 Excel tabela punih formula. Potom isprinta 150 stranica dugo izvješ�e na high-tec mini printeru. Okrene se �obanu i kaže: „Tu imaš to�-no 1.586 ovaca.“

�oban odgovori: „Kažimo da imaš pravo. Uzmi ovcu.“

Mladi� uzme jednu od životi-nja i stavi je u prtljažnik. Kada se spremao oti�i, �oban ga po-gleda i upita: „Ho�eš li mi vrati-ti to što si mi uzeo ako pogodim iz koje si stranke?“

Mladi� odgovori: „Svakako!“�oban na brzinu re�e: „Ti si

iz XXX-a“„Kako si pogodio?“ upita

mladi�.„Jednostavno“, odgovori �o-

ban. „Prvo: došao si, a nije te nitko zvao. Drugo: izra�unao si mi nešto što ja ve� znam. Tre�e: o mom radu pojma nemaš i zato, molim te, vrati mi moga psa!“

Sukladno svojim politi�kim preferencijama slobodno na mjesto troslovne nepoznanice umetnite svoju nemiljenu poli-ti�ku stranku.

Urednik

VIJESTI

Zapo�nimo s trgom i par-kom.

– I ja sam to mislio jer se oko njega ispredaju razne pri�e. Svi znamo da ga je trebalo uredi-ti, bar za po�etak manji njegov dio. Stoga smo tražili idejno rješenje, a prema mišljenju stru-ke najprihvatljivije je bilo ono našeg Metkovca dipl. arhitekta Zorana Jeramaza. Izvadili smo lokacijsku i gra�evinsku dozvo-lu, raspisali natje�aj za projek-tnu dokumentaciju nakon �ega je raspisan transparentan natje-�aj za odabir izvo�a�a. Nakon što su otvorene ponude posao je dobilo metkovsko GP Obšiva�. Vrijednost radova s PDV-om je 1.970.000, 00 kuna, dakle ispod dva milijuna kuna. Mislim da �e svi, ili barem velika ve�ina gra-�ana, biti zadovoljni kada trg u potpunosti bude završen.

Istovremeno s natje�ajem za trg išao je i natje�aj za Gradski park u kojem vrijednost radova iznosi oko 1.600.000, 00 kuna s PDV-om, a posao je dobilo tako-�er poduze�e Obšiva�. Radove na oba gradilišta prošli je tjedan obišao arhitekta Jeramaz koji je izrazio zadovoljstvo kvalitetom izvedenih radova. Sljede�e što planiramo, a za što je Jeramaz dobio zadatak, je izrada idejnog rješenja za ve�i dio trga izme�u hotela i parka. Grad Metkovi� ne�e uzeti ni lipe kredita da se ovi radovi završe.

U �apljini je osnovana tvrt-ka u vlasništvu metkovskog Komunalnog poduze�a.

– Tvrtka u �apljini je otvorena da bismo mi mogli legalno radi-ti. Time smo ispunili sve uvjete i zakonske propise Federacije BiH s obzirom da je izvorište iz kojega se Metkovi� napaja vo-dom u drugoj državi. Morali smo osnovati komunalno poduze�e u �apljini i ono se zove Metkovi�-Doljni d.o.o. Stopostotni vlasnik

i osniva� je Komunalno poduze-�e Metkovi�. Registrirano je za crpljenje i distribuiranje vode po Doljanima i transportiranje vode do naše vodospreme u Metko-vi�u. Druga djelatnost tvrtke bit �e ure�enje komunalne infra-strukture u Doljanima što je bio uvjet da riješimo kanalizaciju u Doljanima i zaštitimo izvorište. To poduze�e �e raspisati natje-�aj za projektnu dokumentaciju sukladno propisima Federacije BiH, a radove �e � nancirati Ko-munalno poduze�e Metkovi� i Hrvatske vode.

Visoka škola?– Visoku školu smo osnovali

sukladno zakonima RH. Papiri su išli u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i �eka se njihova odluka. Nismo planirali raditi ove nego sljede�e godine.

Parkiranje?– Po�eli smo obilježavati par-

kirna mjesta. Grad vrlo ozbiljno ide u taj projekt kojim �emo do-biti 1000 parkirnih mjesta �ime �e se stvari dovesti u red. Grad i poduze�e koje �e to voditi ostva-rit �e ozbiljne prihode ako se po-sao bude radio kvalitetno.

Grad je nedavno dopustio odlaganje otpada na grad-skom odlagalištu otpada Du-bravica susjednim gradovima i op�inama?

– Nakon završene prve faze odlaganja otpada bilo je ozbilj-nih � nancijskih dugova dviju op�ina i Grada Opuzena koji nisu uplatili za sanaciju odla-gališta ono što su trebali. Zbog toga je Grad Metkovi� od 1. srpnja izdao nalog Metkovi�u d.o.o. o i zabranio tim op�inama i Opuzenu dovoz otpada. Po�et-kom rujna to smo im dopustili nakon što su dugovanja ve�inom izmirena.

Ho�e li ove godine grad sti-pendirati studente?

– Raspisat �emo natje�aj za

stipendije iako se dosta mu�imo. Mislim da �emo i ove godine imati standardnih pet kategorija.

Što je s kuhinjom u Udruzi Otac Ante Gabri�?

– Osim što Udruga skrbi o dvjestotinjak starijih i nemo�-nih, tamo je zaposleno i 14 ljudi. Grad im subvencionira dopri-nose i poreze na pla�e. Da bi kuhinja funkcionirala, treba osi-gurati materijalna sredstva i to moraju u�initi Vlada, tj. resorno ministarstvo i jednim dijelom županija i Grad. Onoga trenutka kada se stvore uvjeti, kuhinja �e po�eti raditi punim kapacitetom. Ovom prilikom se zahvaljujem premijerki Jadranki Kosor koja nam je puno pomogla kao tadaš-nja resorna ministrica.

�uli smo da je Grad dobio sredstva od Ministarstva bra-nitelj, obitelji i me�ugenera-cijske solidarnosti za projekt Metkovi� - grad bez barijera.

– Udruga UOSI Prijatelj sva-ke godine kandidira nekoliko projekata, a jedan od njih je i projekt Metkovi� - grad bez ba-rijera. Sredstva koja su odobre-na iznose 35 tisu�a kuna i bit �e iskorištena za uklanjanje � zi�kih barijera na gradskim ulicama i ustanovama kako bi invalidnim osobama bilo omogu�eno ne-smetano kretanje.

Jesu li u planu novi radovi?– Raspisan natje�aj za ure�e-

nje Hercegova�ke do nadvožnja-ka. Posao je dobilo poduze�e GP Obšiva�, a rije� je tako�er o ko-lektoru i širenju kanalizacijske mreže. Osigurana su sredstva za projektiranje Doljana i druge faze Pruda. U petak imamo sasa-tanak u Metkovi�u s Hrvatskim vodama, a tema je obrana od po-plava desne strane Metkovi�a. Mislim da su sazrili uvjeti da krenu radovi. Planiramo raditi i dva kružna toka u Star�evi�evoj. Trenutno �ekamo lokacijsku.

Op�ina Zažablje i vodo-vod?

– Op�ina Zažablje dobit �e svoje mjerilo na izlasku iz vo-dospreme u Bijelom Viru i oni �e sami distribuirati i napla�ivati vodu s tim da �e osnovati vlasti-to komunalno poduze�e.

Ljeto je za nama. Prošli su godišnji odmori (�ak i politi�arima). Sto-ga smo zamolili gradona�elnika Stipu Gabri�a da za naše �itatelje prokomentira stanje u gradu, projekte koji se izvode i one koji su u pripremi.

JAMBO: UNATO� RECESIJI

PROJEKTI IDU DALJE


VIJESTI

U sklopu socijalnog progra-ma Grad Metkovi� je 2001.

donio Odluku o subvencionira-nju u�enika srednjih škola koji imaju prebivalište na podru�ju grada i prigradskih naselja, a poha�aju škole u Opuzenu i Plo-�ama. Do ove školske godine subvencijom su bili obuhva�eni u�enici 3. i 4. razreda srednje škole budu�i da je država su� -nancirala prve i druge razrede. Kako je država ove godine uki-nula subvenciju za srednjoškol-ce, donesena je odluka da Grad, iako nema obvezu ni nadležnost nad srednjim školama, su� nan-cira prijevoz svih metkovskih srednjoškolaca, bez obzira na zanimanje koje su upisali. Tako se dogodilo da je subvenciju za-tražilo više od 150 u�enika (za razliku od protekle školske go-

METKOVSKIM SREDNJOŠKOLCIMA

SUBVENCIJA PRIJEVOZA

Predstavnici klape Sv. Nikola posjetili su gradona�elni-

ka Gabri�a u njegovom uredu kako bi mu uru�ili prigodne da-rove koje su donijeli sa svoga gostovanja u Poljskoj.

Metkovci su krajem srpnja tjedan dana boravili u poljskom mjestu Mszana Dolna, a pu-tovanje im je organizirao don Ivan Vrdoljak, trenutno župnik u Zadvarju koji je prije toga na službi bio u Rogotinu.

Mszana Dolna dio je regije Gmila na jugu Poljske koja ima oko 35 tisu�a stanovnika, sli�-no kao dolina Neretve. Tijekom tjedan dana klapa Sv. Nikola tamo je održala niz koncerata, a primio ih je i na�elnik (mayor)

KLAPA ‘SVETI NIKOLA’

PRIJAM KOD GRADONA�ELNIKA

Posljednjih dana obavljaju se radovi na sanaci-ji okoliša igrališta u Vidu na kojem je najve�a

opasnost za sve koji se njime koriste bila vrlo loša ži�ana ograda. Novo �eli�no pocin�ano pletivo, ko-jim �e se zamijeniti mate i dotrajalo vareno pletivo, osigurao je Mjesni odbor Vida u suradnji s Ustano-vom športski objekti Grada Metkovi�a. Konstruk-cija ograde je obrušena i boji se, a ulazna vrata su podignuta kako bi i ve�a vozila za servis mogla u�i. Tijekom radova u potpunosti �e biti obnovljeni i golovi.

dine u kojoj je to pravo koristilo 56 u�enika).

Spomenutom odlukom svi srednjoškolci iz prigradskih na-selja te oni s Klade i Jerkovca koji su od autobusnog kolod-vora udaljeni više od 3,5 kilo-metra i koji idu u metkovske srednje škole imaju besplatan prijevoz. Prijevoz su� nanciraju �azmatrans 30 posto, a Grad preostalih 70 posto.

Srednjoškolcima koji poha-�aju srednje škole u Opuzenu i Plo�ama iznos mjese�ne karte pokriven je 55 posto od �ega je 25 posto popusta kod �azma-transa i 30 posto gradske sub-vencije.

Za sada županija nije pokaza-la nikakvu inicijativu ili iznijela prijedlog za pomo� roditeljima u subvencioniranju prijevoza.

regije Gmila Tadeusz Patalita koji im je tom prigodom uru�io darove za metkovskog grado-na�elnika.

O putovanju u Poljsku gra-dona�elnika Gabri�a izvijestili su drugi tenor Zoran Bebi� – Beba,

tajnik Dušan Šiljeg i bas Ognjen Marki�. Razgovaraju�i s gradona�elnikom o raznim te-mama, posebno su se osvrnuli na dva problema koja mu�e kla-pu. Rije� je o nabavi odora te prostoru u kojem bi djelovali i održavali probe. Gradona�elnik im je obe�ao pomo� pri kupnji odora, a probe �e mo�i obavlja-ti u prostorijama (klubani) NK Metkovi�a.

VID

Ure�enje igrališta


VIJESTI

Predstavnici Udruge osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’ sudjelova-li su na jednodnevnom okupljanju u Radmanovim Mlinicama

kod Omiša koje je pod nazivom Narodnim obi�ajima preko pre-preka održano u organizaciji Udruge Agape

U sklopu susreta organizirana je mala škola izrade soparnika, fritula i kruha ispod peke, a zainteresirani su mogli nau�iti i sami pripremiti tradicionalno jelo soparnik.

Udruga osoba s invaliditetom Agape iz Omiša na ideju prezen-tacije starih obi�aja došla je nakon što su shvatili da ve�ina ljudi ne zna što je soparnik i kako se priprema te da je to jelo tradicio-nalno u dalmatinskom kraju.

Osim pripreme soparnika tijekom okupljanja moglo se vi-djeti i kako se bati�ima radi �ipka, a program su upotpu-nili muška klapa Omiš i KUD Dalmacija iz Dugog rata.Osim Metkovaca i doma�ina iz Omiša susretu su se odazvali i �la-novi udruga iz Splita, Imotskog, Hvara, Makarske, Trogira, Trilja i Sinja.

Ve� peti put za redom Udru-ga osoba s tjelesnim inva-

liditetom Prijatelj sprema se obilježiti Spomendan na Vu-kovar i Škabrnju. Ove godine akcija je proširena i na Šiben-sko-kninsku i Zadarsku župa-niju �ime su obuhva�ene sve �etiri dalmatinske županije, a broj gradova koji �e sudjelovati u akciji pove�an je na 20.

– S projektom Spomendana za Vukovar i ove godine smo se natjecali u Ministarstvu branite-lja, obitelji i me�ugeneracijske solidarnosti koje nam je u svr-hu nabave materijala odobrilo 85 tisu�a kuna. Kako su ti nov-ci nedostatni za sve troškove, nadamo se i pomo�i gradova. Nastojali bismo uklju�iti i žu-panije pa i grad Zagreb. Novac koji ostane nakon podmirenja svih troškova te novac zara�en prodajom svije�a tijekom traja-nja akcije išao bi u humanitarne svrhe za Vukovar. Protekle dvi-je godine taj iznos bio je oko 30 tisu�a kuna, a ovaj put bi mo-gao biti znatno viši jer je više gradova, a prvi put uklju�io se i sam Grad Vukovar. Prošle go-dine sredstva smo donirali Za-jednici katoli�ke mladeži u Vu-kovaru �ija je aktivnost zamrla tijekom rata, a za obnavljanje rada bili su im potrebni glazbe-

ni instrumenti. U organizaciju je uklju�ena i Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalma-cije dok je inicijativu u Šiben-sko-kninskoj županiji preuzela udruga iz Knina na �iju sugesti-ju �emo uklju�iti i Škabrnju. To konkretno zna�i da bi sljede�e godine dio prikupljenog novca proslijedili za Vukovar, a dio za Škabrnju.

U organizaciji Prijatelja i uz

pomo� Mreže te uz � nanciranje spomenutoga Ministarstva mi �emo napraviti 30 tisu�a svi-je�a ili, ako bude potrebno, 50 tisu�a što zavisi i od � nancija – rekao nam je predsjednik UOSI Prijatelj Antiša Puljevi�.

Uz to treba re�i da je Udruga Prijatelj kroz projekt Osnovne

djelatnosti zaposlila troje svo-jih �lanova koji rade u radionici za izradu svije�a. Projekt im je Ministarstvo zdravstva i soci-jalne skrbi odobrilo na period od dvije godine. Tim su dvama projektima povezali dva mini-starstva. Projektom Osnovne djelatnosti osigurali su pla�e za ta tri djelatnika, a sredstva za trošak Spomendana na Vu-kovar dobili su iz Ministarstva branitelja, obitelji i me�ugene-racijske solidarnosti.

– Dobili smo i pozitivan od-govor od Ministarstvu zdrav-

stva i socijalne skrbi koje nam je odobrilo 50 tisu�a kuna za Malu školu keramike. Tim pro-jektom aktivirali bismo pe� za keramiku koju ve� imamo. Malu školu keramike planira-mo organizirati u suradnji s Udrugom Prospero iz Gra�aca i Udrugom Mi iz Splita. Na-

kon toga planiramo u sklopu Osnovne djelatnosti zaposliti jednog našeg �lana koji bi izra-�ivao suvenire od keramike. O�ekujemo i pozitivan odgovor od Nizozemaca koji � nanciraju razne projekte ukupne vrijedno-sti 700 tisu�a kuna. Mi smo no-minirali stroj za izradu svije�a �ijom nabavom bismo prakti�ki postali mala tvornica. Naravno, tu je i projekt Osobni asistent koji guramo ve� tre�u godinu i trenutno imamo šest korisni-ka i šest asistenata. Posljednjih godinu dana o vlastitom trošku organiziramo prijevoz Ivane Nikolac na � zikalnu terapiju u metkovski Dom zdravlja, a za ostale naše korisnike prijevoz radimo po potrebi – kaže Anti-ša Puljevi�.

Prijatelj u suradnji s Gradom Metkovi�em radi i na realizaciji projekta Metkovi� grad bez ba-rijera s kojim su se natjecali u Ministarstvu obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidarnosti.

– Uskoro o�ekujemo odgo-vore s još nekih natje�aja, a u me�uvremenu nas o�ekuje od-lazak na berbu grož�a u Trogir za što smo poziv dobili tijekom nedavnog boravka u Radmano-vim Mlinicama kod Omiša. Na-kon toga bismo ovdje organizi-rali berbu mandarina pa bi nam u goste došli �lanovi iz desetak dalmatinskih udruga osoba s in-validitetom – rekao nam je na kraju Puljevi�.

OUSI PRIJATELJ

NOVI PROJEKTI

PRIJATELJI U OMIŠU


VIJESTI

ARHITEKTURA I GRADITELJSTVO GOLUŽA d.o.o.

gra�enje • nadzor • projektiranjeMetkovi�, Don Radovana Jerkovi�a 23tel.: 690 200; e-mail: [email protected]

Metkovski ured Dubrova�-kog centra za poduzetniš-

tvo sredinom listopada organi-zirat �e besplatan seminar pod nazivom Osnove poduzetništva koji �e svakako dobro do�i svim budu�im poduzetnicima. Seminar je dio poduzetni�ke izobrazbe koja uz razli�ite se-minare obuhva�a i niz zanimlji-vih radionica, a sve je to samo jedan mali dio usluga koje DCP pruža svojim korisnicima.

- Iako je Dubrova�ki centar za poduzetništvo ured u Metko-vi�u otvorio prije godinu dana, �injenica je da su rijetki oni koji su upoznati s njegovim radom i svrhom postojanja. Moram re�i kako je DCP nepro� tna pravna

U Ulici kneza Branimira pri kraju su radovi na ure�enju nogo-stupa što je posljednja faza ure�enja te prometnice nakon iz-

gradnje kanalizacijskog kolektora. Branimirova je prepoznatljiv izgled dobila ure�enjem ivi�njaka i asfaltiranjem koje je obavlje-no tijekom lipnja, a nogostupi su to�ka na i. Poslove obavljaju djelatnici gra�evinske tvrtke Dobranje-ing. Završetkom poslova najzadovoljniji �e biti školarci koji tom ulicom svakodnevno pje-ša�e u školu i obrnuto.

institucija, a svrha mu je unapre�enje i razvoj obrtništva te malog i srednjeg poduzetništva. Naš slogan je suradnjom do uspjeha, a cilj nam je poboljša-ti informiranost na ovom podru�ju te tako indirektno utje-cati na poboljšanje poslovanja, smanje-nje nezaposlenosti, a samim time dopri-nijeti razvoju ovog dijela Dubrova�ko-neretvanske župa-nije – rekla nam je Milena �eli�, koor-dinatorica poslova

koja tu dužnost obavlja od po-�etka kolovoza.

DPC svojim korisnicima nudi niz speci� �nih usluga od kojih su neke: pružanje informacija koje su važne poduzetnicima, obavljanje konzultantskih uslu-ga i savjetovanje poduzetnika, izobrazba poduzetnika i onih koji to namjeravaju postati pu-tem seminara i radionica. Osim toga pruža informacije o bes-povratnim sredstvima te sve informacije o aktualnim kredit-nim linijama za poduzetnike te stru�no savjetovanje i pomo� pri skupljanju dokumentacije i popunjavanju zahtjeva.

- Svaki postoje�i ili potenci-jalni poduzetnik prije ulaska u

poslovne vode (a i kasnije) ima potrebu prikupiti velik broj in-formacija vezanih uz njegovo poslovanje. Centar prikuplja i sprema takve informacije da bi one bile dostupne poduzetniku kojem to uvelike olakšava po-sao budu�i da su mu sve po-trebne informacije na jednom mjestu. Centar usko sura�uje s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva na promi-

canju i unapre�enju poduzet-ništva – rekla nam je Milena �eli�.

I na kraju, svi koji imate ide-ju o poslu koji želite pokrenuti, svakako do�ite u DCP (smje-šten u Ulici kralja Zvonimira 22) jer �ete na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije. Informacije možete dobiti i po-zivom na tel. 680 309 ili mob. 099 31 464 26.

SEMINAR

OSNOVE PODUZETNIŠTVA

USKORO GOTOVI RADOVIU ULICI KNEZA BRANIMIRA


VIJESTI

Na 2. Adriatic Boat Showu, koji se od 17. do 21. rujna održavao u šibenskoj marini Mandalina, nauti�arima je predstavljena

metkovska luka, tj. njezin putni�ki dio na lijevoj obali. Prezen-taciju u organizaciji Turisti�ke zajednice grada Metkovi�a izveo je Ivica Puljan, �lan Turisti�kog vije�a TZ-a. Izgleda da mnogi nauti�ari, iako znaju za Metkovi� i Neretvu, nisu bili upoznati s mogu�noš�u plova Neretvom sve do Metkovi�a. Na žalost, danas je mnogima od njih veliko ograni�enje najve�a visina Rogotinsko-ga mosta od 14,5 metara, no oni s manjim jarbolima ili motornim jahtama mogu sigurno doploviti do metkovske luke gdje ih �eka osiguran vez s potrebnim priklju�cima za struju i vodu.

Radi se o pokušaju Turisti�ke zajednice da u Metkovi�u a� r-mira nauti�ki turizam jer iako Metkovi� ne spada u kvantitativnu A kategoriju turisti�kih mjesta, tu kategoriju ima kad su u pita-nju razli�iti sadržaji koje grad može pružiti nauti�arima. Pri tome se misli na razli�ite trgovine, usluge, banke, rent-a-car, hotelski smještaj, gastronomsku ponudu itd. Naravno, tu su i aduti kao što je Arheološki muzej Narona, Ornitološka zbirka te mogu�nost or-ganiziranja izleta rukavcima i jezerima neretvanske doline.

Na prezentaciji nauti�arima je sugerirano: „Kad vam dosadi oko sebe gledati sve plavo – uplovite u zeleno.“

Poslije prezentacije Puljan je na šibenskome radiju Ritam imao petminutni nastup u kojem je u najkra�im crtama ponovio sve ono što je rekao nauti�arima.

NA ADRIATIC BOAT SHOWU

PREDSTAVLJENA LUKA METKOVI�

Bilo je na sajmu plovila i za nas obi�ne smrtnike. Ova mini ljepotica može se dobiti za samo šest tisu�a eura. Tko je pravi zaljubljenik u

more sugurno �e na�i kakav krediti� za nju.

Ako više volite vodu u kadi od (one gore) kade na vodi morat �ete za ovakvu luksuznu izvedbu gornjoj cijeni dodati još tri i pol tisu�e eura.


VIJESTI

Aktivisti Gimnazije Metkovi� sa svojom su profesoricom bio-logije Marijom Volarevi� te gimnazijskom UNESCO i ENO

koordinatoricom prof. Gordanom Nikoli� ponovno sudjelovali u globalnoj akciji sadnje stabala u sklopu projekta Environment online koji okuplja tisu�e škola iz 125 zemalja svijeta. Radi se o zajedni�koj kampanji koja se odvija pod krilaticom Posadimo 100 milijuna stabala do 2017.

ENO je globalna virtualna škola i mreža za održivi razvoj i ekološku osviještenost �ija je svrha podsjetiti mlade na vrijednost o�uvanja prirode i razvijati svijest o zaštiti okoliša. Škole ili poje-dinci koji su zainteresirani za me�unarodnu suradnju, mir i o�uva-nje prirode unaprijed se prijavljuju za sudjelovanje u akciji putem interneta te provode akciju sadnje dvaput godišnje: 21. rujna i 22. svibnja. Sve škole sudionice koje pošalju izvješ�e o sudjelovanju dobivaju priznanja. Gimnazija Metkovi� se uklju�ila u ovaj pro-jekt prije dvije godine te je za svoje akcije ve� dobila nekoliko priznanja.

Sudionici akcije objavljuju foto i video zapis doga�aja na inter-netskoj stranici ENO projekta uz informacije o broju i vrsti posa-�enih stabala, lokaciji te broju sudionika.

U�enici Gimnazije ovom su prigodom u školskom vrtu posadili stablo žižule te svojim plakatima poslali svijetu poruke mira i želje za o�uvanjem zelenog planeta.

100 MILIJUNA STABALA

ZA ZELENI PLANET

Udruga la�ara Neretve i ove godine je sudjelovala na Sajmu gospodarstva u Gudovcu kod Bjelovara održanom od 11.

do13. rujna. Kao i prošle godine brojne posjetitelje privukla je neretvanska ponuda, gostoljubivi Neretvani, ali i neretvanske de-licije �iji se miris širio oko štanda. Uz predstavnike Udruge la�a-ra Neretve na sajmu su gostovali i Crkveni pjeva�i iz Rogotina koji su pjesmom upotpunili atmosferu. Kao i lani Neretvanima je gostoprimstvo pružila la�arska udruga Vatrogasci Bjelovara �iji su se �lanovi potrudili da Neretvanima bude što ugodnije. Tije-kom boravka u Bjelovaru odigrana je i prijateljska nogometna utakmica izme�u la�ara Bjelovara i la�ara Neretve, a susret je završio pobjedom Neretvana rezultatom 1:2.

Gradska organizacija HSS-a u Metkovi�u je imala 1800 �lano-va koji su bili podijeljeni u dva velika i dva manja ogranka.

Kako je teško bilo raditi s tako velikim ograncima, na preporu-ku Središnjice podijeljeni su u šest novih pa ih sada ima ukupno osam. Iz HSS-a kažu da su tako u rad uklju�ili sve one ljude koji su na bilo koji na�in mogli doprinijeti radu stranke. Unutarstra-na�ki izbori na gradskoj i op�inskoj razini održat �e se tijekom listopada.

NOVI USTROJ GRADSKOG HSS-a.PREDSTAVILI NERETVU

LA�ARI U BJELOVARU

U Metkovskom vjesniku br. 19 objavili smo vijest kako je Ilija Manenica u svo-jim Desnama povodom umirovljenja ugo-stio radne kolege iz Grada. Naravno radi se o Iliji Mateljku iz Maslina u Desnama kojemu se ispri�avamo zbog pogrješke.


VIJESTI

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i marikulturu Dubro-va�ko-neretvanske županije, u suradnji s Udrugom DEŠA iz

Dubrovnika, organizirao je 17. rujna u Restoranu Villa Neretva sastanak na temu LEADER – �eška iskustva kojem su nazo�ili predstavnici neretvanskih gradova i op�ina. O iskustvima vezani-ma uz primjenu europskog programa LEADER u �eškoj nazo�ne su upoznali Roman Haken, predsjednik Centra za organiziranje zajednica iz Moravske (�eška) i ujedno predstavnik Odjela za po-ljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš Europske komisije. Uz njega je bila i Katerin Nesrstova, predstavnica Udruge Pro-bio i LEADER-a �eška iskustva.

LEADER predstavlja inovativni pristup unutar politike ruralnog razvoja EU i prisutan je me�u sredstvima koja �e se nakon ulaska u EU Hrvatskoj nuditi za razvoj ruralnih zajednica pa je jako važno da naša zemlja bude spremna sudjelovati u tome i iskoristiti takve mogu�nosti. Može se re�i da je LEADER metoda mobiliziranja i provo�enja ruralnog razvoja u lokalnim ruralnim zajednicama koja poti�e stvaranje lokalnog društveno-gospodarskog partner-stva (LAG – lokalna akcijska grupa). Na sastanku se moglo �uti kako je u Me�imurju zapo�elo stvaranje LAG-a u kojem sudjeluju i �eški partneri. Gosti iz �eške na kraju su poru�ili kako �e zainte-resiranim tijelima iz Hrvatske pomo�i prona�i partnere za budu�u suradnju, odnosno Lokalne akcijske grupe u �eškoj.

sitotisaksitotisak

tampon tisaktampon tisak

reklamereklame

oglašavanjeoglašavanje

VJESNIK

Industrijska bb, METKOVIÆe-mail: [email protected]

Tel.fax. 020 686 661, Mob: 098/244-784

šibenski šibenski LISTLISTžupanijski tjednik

Nastavljeni su radovi na zgradi bivšeg Poduha, me�u Metkovci-ma poznatije kao Vaga. Od gradona�elnika smo doznali da do nove godine ima ugovorenih još oko milijun kuna vrijednih radova te je izrekao nadu da �e u sljede�em prora�unu tom važnom projektu biti dodijeljena zna�ajnija sredstva i da �e se posao nastavi raditi i dalje.

– Sve te�e svojim tempom i mislim da �e biti završeno kroz tri-�etiri godine kako je i planirano. Da nije recesije možda bi radovi bili završeni ve� sljede�e godine, ali je bitno da se radi i da radovi nisu stali – rekao nam je gradona�elnik Gabri�.

RADOVI U ‘VAGI’

Korak naprijed ka knjižnici i Prirodoslovnome muzeju

�EŠKA ISKUSTVA


VIJESTI

Don Stanko Vrnoga 14. ruj-na blagoslovio je kapelicu

sv. Ante u Prudu. Kapelica se nalazi u neposrednoj blizini go-stionice Vrilo, a sagradio ju je 80-godišnji Ivan Maruši� Pela koji je izgradnjom kapelice ispunio zavjet dan po�etkom 90-tih godina prošloga stolje�a kada mu je sin Jurica išao u Do-movinski rat. Gradnja kapelice za sv. Antu trajala je godinu dana, a tijekom tog razdoblja Pela je svakodnevno obra�ivao kamen i malo po malo napre-dovao u poslu. Novac koji se skupi u kapelici Ivan �e dati za gladne, nemo�ne i bolesne. Po završetku blagoslova organizi-rana je ve�era za uži krug pri-jatelja.

Zavjetna kapelica svetom Anti

Prekju�er je metkovski gra-dona�elnik Gabri� izvije-

stio novinare da je na njegovo inzistiranje 25. rujna održan sa-stanak u Ministarstvu poljopri-vrede koji je organizirao pred-sjednik HSS-a i potpredsjednik Sabora Josip Friš�i� i na kojem je uz njih dvojicu bio i resorni ministar Petar �obankovi�. Za Neretvane je najvažnija vijest da je na sastanku dogovoreno da zaštitna cijena za mandari-nu bude 2,80 kuna. Ta cijena je mogla biti i tri kune, ali je prihva�en prijedlog ministra �obankovi�a da svi oni kojima je urod nastradao od nedavnog grada dobiju 50 lipa poticaja po kilogramu, a da zaštitna cijena bude 2,80 kuna. Dogovoreno je, na pisani prijedlog gradona-�elnika Opuzena Mihaljevi�a, da druga klasa, odnosno ošte-�ena mandarina dobije 50 lipa poticaja i da zaštitna cijena te druge klase ne može biti ispod dvije kune. Zaštitna cijena ja-buke lani je bila 2,80 kuna, a ove godine je 2,50 kuna.

DOGOVORENA ZAŠTITNA CIJENA MANDARINA OD 2,8 KN


Kako bi dostojno obilje-žili 18. obljetnicu osni-

vanja i formiranja voda mi-nobaca�a 120 mm, jedinice koja je prerasla u topni�ki divizion 116. brigade, dio pripadnika te jedinice održao je inicijativni odbor za osni-vanje udruge koja bi skrbila o bivšim pripadnicima.

Prema rije�ima okupljenih prvi vod MB 120 mm osno-van je 16. rujna 1991. u kru-gu Policijske postaje u Met-kovi�u, a formiran je s dva minobaca�a i desetak mino-baca�kih mina zaplijenjenih u akciji Male Bare koja je izvedena dva dana ranije. Prvi �lanovi u formiranju vo-dova MB 120 mm su: ratni zapovjednik Slobodan Vladimir pok. Ivana, njegov zamjenik nišandžija Petar Grgi� te nišandžija Božo Marevi�, Jure Dragobratovi� (Stric), Damir Jerkovi� (Sin�a), Da-mir Jakša (Dama), Miroslav Kozina (Mirza), Miroslav Bariši�, Stojan Golemac, Ante Marevi�, Davor Planini�, Ante Volarevi�, Dragan Kraljevi� te Dominikovi� i Kuran �ijih se imena suborci nisu uspjeli sjetiti.

Govore�i o prvim danima svog djelovanja, de�ki su se prisjetili kako su tog 16. rujna 1991. krenuli s oružjem i opremom na položaj

Predstavnici Udruge veterana ZNG IV. bri-gade - Podružnica Dubrova�ko-neretvan-

ske županije 14. rujna prisjetili su se 18. obljet-nice akcije Zelena tabla - Male Bare u kojoj su sudjelovali u osvajanju vojarne JNA i skladišta oružja i streljiva u Plo�ama.

Uz pripadnike MUP-a i pri�uvnih sastava ZNG-a glavni udar iznijeli su pripadnici 4. bri-gade, 49 pripadnika ZNG-a iz Metkovi�a i 12 iz Splita. U akciji su ranjeni Ilija Volarevi�, Ivi-ca Maruši� i Pero �oti� dok je Ante Vrdoljak iz Splita poginuo. Osim što je osvojena vojarna JNA, tijekom akcije Hrvatska vojska domogla se velikih koli�ina oružja i streljiva iz skladi-šta u Malim Barama. Spomenuto naoružanje pripadalo je Teritorijalnoj obrani Metkovi�a, Plo�a, Makarske i Vrgorca koje je JNA ranije oduzela iz njihovih skladišta i povukla pod svoj nadzor. Skladišta iz kojih se izvla�ilo naoruža-nje tijekom akcije bombardirali su zrakoplovi agresorske vojske prilikom �ega je dio sredstava uništen. Akcija Zelena tabla - Male Bare puno je zna�ila u naoružavanju postrojbi HV-a koje do tada i nisu imale zna�ajnijeg naoružanja (tim više što je uskoro uslijedila agresija na Dubrovnik i jug Hrvatske).

VIJESTIkraj crkve sv. Ante. Osim oskudnog naoružanja vod je na raspo-laganju imao i dva vozila: Golf 2, vlasništvo Jure Dragobratovi�a i Renault 4, vlasništvo Petra Grgi�a. Kraj kapelice sv. Ante mino-

baca�i su sastavljeni i stavljeni u borbeni položaj radi o�uvanja toga dijela granice RH s BiH, a svrha je bila onemogu�iti srpskom agresoru da u�e u Hr-vatsku preko BiH. Od tog trenutka krenula je i obuka ljudstva na minobaca�ima MB 120 mm koja je trajala 18 dana i završila pr-vom akcijom koja je zajedno sa Sinjanima izvedena 23. listopa-da 1991. na borbenom položaju Podimo�a kraj Slanoga. Ta prva akcija izvedena je s

velikim uspjehom i bez žrtava.Inicijativni odbor održan je na Jerkovcu u obiteljskoj ku�i Petra

Grgi�a, jednog od pripadnika postrojbe.– Ovi ljudi su se osje�ali zapostavljeni jer postoje�e braniteljske

udruge nisu dovoljno skrbile o njima. Naša �e udruga nakon for-miranja nastojati pomo�i svakom �ovjeku i pravno i materijalno. Tako�er je bitno istaknuti kako poštujemo sva�iju politi�ku pri-padnost, ali politika ne�e imati utjecaja na naš rad – rekao nam je Frano Vištica u ime inicijativnoga odbora.

Tijekom obilježavanja 18. obljetnice IV. brigade veterani su kod spomenika svetog Nikole i spomen križa na gradskom groblju u Plo�ama upalili svije�e za poginule branitelje te u Malim Bara-ma položili vijenac na mjestu pogibije suborca Ante Vrdoljaka.

NOVA UDRUGA

METKOVSKI TOPNICI

VETERANI

ZNG U PLO�AMA


Na prigodnoj sve�anosti održanoj 16. rujna u Ulici kneza Bra-nimira ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata uru�e-

ni su klju�evi dvadeset jednog stana koje im je dodijelilo Ministar-stvo obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidarnosti, a klju�eve uru�io ministar Tomislav Ivi�. Uz ministra Ivi�a na na sve�anoj dodjeli klju�eva bili saborski zastupnik i metkovski gradona�elnik Stipo Gabri� Jambo i dubrova�ko-neretvanski župan Nikola Do-broslavi�. Stanove i njihove budu�e stanare blagoslovio je sužu-pnik župe sv. Nikole don Ljubo Pavi�.

Nakon sve�ane dodjele klju�eva i rješenja za useljenje ministar i ostali uzvanici su zajedno s obiteljima ratnih stradalnika obišli nove stanove.

Jambo: Zahvaljujem predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor �ijim se zalaganjem tijekom proteklih pet godina Metkovi� našao me�u gradovima koji su najviše napravili za stradalnike Domo-vinskog rata. Dodijeljeno je gotovo 150 stanova za koje je Grad Metkovi� ve�im dijelom osigurao zemljište i infrastrukturu, a za zadnjih 48 stanova izdvojio je milijun kuna za struju i ostala ko-munalna davanja. Tako�er se zahvaljujem što je prošle godine naša Udruga Otac Ante Gabri� uklju�ena u program Ministarstva branitelja, obitelji i me�ugeneracijske solidarnosti zahvaljuju�i kojem su mnogi stari i nemo�ni dobili pomo�, a zaposleno je i 14 ljudi iz Metkovi�a.

Nadam da �e svi oni koji su stvarali hrvatsku državu, a još uvi-jek nisu riješili stambeno pitanje, svoje pravo ostvariti uz pomo� Ministarstva branitelja, obitelji i me�ugeneracijske solidarnosti te uz pomo� jedinica lokalne samouprave i Dubrova�ko-nere-tvanske županije.

Ministar Tomislav Ivi�: Veliko je zadovoljstvo danas uru�iti klju�eve dvadeset jednoga stana �ija vrijednost je 11 milijuna kuna. Vlada RH u proteklih pet godina riješila je stambeno pita-nje 5528 hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, a za tu je namje-nu iz državnog prora�una izdvojeno milijardu i šesto milijuna kuna. Dakle, i u ovim teškim vremenima, kada i Hrvatsku kao i cijeli svijet potresaju ekonomska kriza i recesija, država skrbi i vodi ra�una o onima koji su najzaslužniji za stvaranje i obranu Hrvatske jer bez njihove hrabrosti i odlu�nosti danas ne bi bilo ni suverene, samostalne, demokratske, neovisne, a sutra i europ-ske Hrvatske. Želim svima onima koji �e danas dobiti klju�eve puno zdravlja sre�e i puno djece.

INVALIDIMA IZ DOMOVINSKOG RATA

URU�ENI KLJU�EVI 21 STANA

LIGNJUN (NOVI ZELAND) 10,00 kn/kg LIGNJA (Patagonika) 11-14 cm 19,90 kn/kg LIGNJA (Patagonika) 14-17 cm 34,80 kn/kg HOBOTNICA (500/800) 41,90 kn/kg HOBOTNICA (2000/3000) 42,90 kn/kg SIPA (500/1000) 38,40 kn/kg OSLI� FILET (A. Pollock) 25,10 kn/kg OSLI� FILET (Hubbsi) 33,55 kn/kg ŠKARPINA BEZ GLAVE 30,00 kn/kg SKUŠA IQF 11,20 kn/kg MORSKI PAS ODREZAK 22,20 kn/kg LOSOS ODREZAK 38,60 kn/kg REP KOZICE (o�iš�ena 100/200) 33,10 kn/kg PATARA�A (+ 22cm) 30,00 kn/kg ŠKAMP (13-16 kom/kg) 88,50 kn/kg

Radno vrijeme:ponedjeljak-petak 6-12 i 17-20

subota 6-12

RIBARNICA NA MALOJT R Ž N I C I

681- 462

VIJESTI

OVLAŠTENI KONCESIONAR ZA RENAULT I DACIU• prodaja novih i rabljenih vozila marke Renault i Dacia• servisiranje i održavanje vozila• prodaja rezervnih dijelova• priprema vozila za tehni�ki pregled

ZA SVE MARKE AUTOMOBILA NUDIMO• prodaju i ugradnju autoguma• autolimarske i autolakirerske radove• autopraonicu• punjenje i održavanje automobilskih klima-ure�aja

Posjetite nas s punim povjerenjem u našem novom objektu u Poduzetni�koj zoni Opuzen.

tel/fax: 020 685 713, 676 479

AUTOKU�A JERKOVI�

NA SVE DIJELOVE I RADOVE ODGODA PLA�ANJADO 12 MJESECI UZ KARTICE VISA I MAESTRO


VIJESTI

Trojica �lanova Domagojevih strijelaca nedavno su se sastali s kontraadmiralom Antom Urli�em u voj-

noj bazi Lora u Splitu. Sastanku su nazo�ili predsjednik Strijelaca Ivan Maruši�, potpredsjednik Krešimir Bo-ras i �lan Suda �asti Ante Sutona, a uz kontraadmirala Urli�a nazo�an je bio i pukovnik Vlatko Bandala.

Kako se unutar vojne baze treba pridržavati strogo ure�enih protokola, mlade Vidonjce na glavnom ula-zu do�ekao je jedan od poru�nika koji im je dao jasne upute kako se trebaju ponašati unutar baze. Jedno od pravila je i da se unutar baze ne smije koristiti fotoapa-rat pa de�ki nisu bili u mogu�nosti slikom ovjekovje�iti posjetu Lori.

Vidonjci su u opuštenoj atmosferi doma�ine upo-znali s radom Udruge u protekle tri godine, planovima za daljnji rad, ali i s problemima s kojima se u radu susre�u.

– Tijekom razgovora posebno smo naglasili kako nam je želja da kao povijesna postrojba postanemo dio Hrvatske ratne mornarice, tj. da usko sura�ujemo sa njom jer smatramo da su Neretvani sa svojom � otom bili prete�a današnje Hrvatske ratne mornarice. Izu-zetno sam zadovoljan jer smo se tijekom sastanka do-taknuli mnogih tema i dogovarali suradnju u mnogim podru�jima – rekao nam je Ivan Maruši�, predsjednik Domagojevih strijelaca.

DOMAGOJEVI STRIJELCI POSJETILI LORU

Ju�er su na svoje napokon došli brdski lovci jer je otvorena nova sezona lova. Prema odluci LD Mu� on iz Metkovi�a lovci su do-

bili priliku iza�i u lovište unato� �injenici što je prvi dan lova pao u �etvrtak, ali u budu�e na snazi ostaje pravilo da se u lov odlazi samo vikendom i državnim praznikom.

Iako je lov tijekom ljeta bio zabranjen to lovce nije sprije�ilo da obavljaju razli�ite poslove u lovištu. Izvedeno je nekoliko akcija me�u kojima su najvažnije bile pove�anje broja divlja�i u lovištu te briga o divlja�i tijekom ljetnih mjeseci. U kolovozu su izvedene dvije akcije puštanja divlja�i. Pušteno je pet pari ze�eva od kojih dio na Novim Selima, a dio na Dragoviji i Ogra�u. Pušteno je i 100 divljih pataka. Tijekom kolovoza lovci su na predjelu Drago-vija – Ogra� vodom punili pojilišta koja su izgradili ili obnovili tijekom svibnja. U tom poslu pomogli su im djelatnici JVP Met-kovi� koji su na teren dopremili vodu.

ZAPO�EO BRDSKI LOV

L J E T N A T R G O V I N ATijekom gotovo cijelih ljetnih praznika, prolaze�i Ulicom kralja

Zvonimira nailazili smo na ljetni štand ovih malih trgovkinja. Nu-dilo se je raznih artikala, od rabljenih igra�aka do mirisa za koje kažu da ih same spravljaju.

Kako im nikad nismo ništa kupili malo nas je zapekla savjest pa smo im odlu�ili u Metkovskom vjesniku objaviti besplatnu rekla-mu. Možda im dobro do�e sljede�ih ljetnih praznika jer su male prodava�ice betonski pult nedavno morale zamijeniti školskom klupom.


OBLJETNICE

Prije pedeset godina, to�nije 20. rujna 1959., u Makar-

skoj su krš�anski brak sklopili Ivo Jadreško i Tereza Srzi�. Bilo je to vrijeme kad su sva-tovi brodom putovali iz Makar-ske u Plo�e pa otud vlakom do Metkovi�a. Bra�ni par Jadreško cijeli život živi na Jerkovcu u Metkovi�u. Na svijet su doni-jeli petoro djece koja su im po-darila trinaestoro unu�adi i jed-no praunu�e što im je najbolja nagrada za patnje i trud koji su podnijeli za svoju obitelj.

Da bi se zlatni pir što bolje

obilježio, 18. rujna je na igrali-štu Zabajer odigrana nogometna utakmica u kojoj su jednu mom-�ad �inili did Šikac sa sinom i zetovima, a drugu unu�ad. Sta-riji su zbog pomanjkanja igra�a bili prinu�eni u pomo� pozvati susjeda Milu koji je svoj za-datak dostojno obavio. Bilo je i sportskih povreda, ali to nije pomutilo raspoloženje me�u okupljenima. Uz igralište je, na obali Neretve, bila privezana barka s pentom pa kad bi lopta završila u Neretvi, problem bi za �as bio riješen. Kona�an re-

zultat i nije bitan iako su mla�i bili za nijansu bolji.

Na sam dan obljetnice u cr-kvi sv. Nikole biskupa Ivo i Te-reza su u krugu obitelji obnovili bra�ne zavjete. Misno slavlje vodio je njihov unuk fra Do-magoj Volarevi�. Nakon mise supružnici Jadreško proslavu su nastavili sve�anim ru�kom na kojem su unuci svadbenom tortom iznenadili baku Teru.

Supružnicima Jadreško želi-mo da za deset godina ponovno osvanu u našem listu povodom dijamantnoga pira.

NAZIVI OBLJETNICA BRAKA

1. papirnata2. pamu�na3. kožna4. vo�na5. drvena6. željezna7. vunena8. bron�ana9. glinena

10. limena11. �eli�na12. svilena13. �ipkana14. bjelokosna15. kristalna20. porculanska25. srebrna30. biserna35. koraljna40. rubinska45. sa� rna50. zlatna60. platinasta70. ili 75. dijamantna

(postoje razli�ita tuma�enja)80. hrastova

Naišli smo i na šaljiv podatak da bi se 80. obljetnica braka trebala zvati Pampers.

JADREŠKOVI PROSLAVILI 50. OBLJETNICU


Senzacionalno otkri�e skupine carskih kipova u Vidu svojedobno je za�injeno i otkri�em dr. Emilija Marina da bezimenom torzu, što je stolje�e nepoznat i nevrjed-novan stajao na dnu stubišta opuzenske Gradske vije�-nice, odgovara glava iz Ashmolean muzeja. Snagom

svoga znanstvenog autoriteta, ali i zahvaljuju�i dobrim odnosima splitskog i oxfordskog muzeja dr. Marin

je uspio Britance nagovoriti da Livijinu glavu ustupe Hrvatskoj kako bi zajedno s tijelom bila postavljena u Arheološkom muzeju Narona za �iju su gradnju pripreme tada ve� bile po�ele. Britanci su to u�inili, najprije na jednu godinu, a kasnije su posudbu produžili na još šest go-dina uz prešutni dogovor da ta posudba, iako

ne de iure, bar de facto bude trajna. U tome pozitivnom ozra�ju Livijin je

kompletiran kipa, zajedno s Vespazi-janovim i ostalima, proputovao Euro-pu na izložbama od Splita, Oxforda, Barcelone i Vatikana pa do Zagreba. Na kraju su svi kipovi završili u no-vootvorenom muzeju u Vidu, osim Livijina koji je razdvojen. Glava je bila pohranjena (do kona�na rješenja) u Arheološkom muzeju Split, a tijelo u drvenom kašunu u Opuzenu.

Otada traju natezanja izme�u Mi-nistarstva kulture i gradskih vlasti u Opuzenu (a ne izme�u Opuzena i Metkovi�a kako se to �esto može �uti). Opuzenci su uporno željeli na-�initi za Liviju mini muzej kako bi ona bila izložena na njihovu trgu. Iz Ministarstva za to nisu željeli ni �uti, ali nisu ni imali snage riješiti problem koji je u kona�nici doveo do gubitka glave. Tako je Arheološki muzej u Vidu

(koji je vlasništvo Republike Hrvatske) i cjelokupna hrvatska kultura ostala bez

vrijedna eksponata. Glava se vratila u Bri-taniju i bit �e izložena u novoobnovljenom

Ashmolean muzeju, a bezglavo tijelo ostaje u Opuzenu postaju�i ponovno ono što je i prije bilo. Tko je tu uop�e što dobio?

Livijin i Vespazijanov kip jedina su dva iz prona�ene skupine za koje postoje i glave. O kakvim vrijednostima se radi (kada su kom-

pletni) govori i �injenica da je naronitanski Vespazijan trenutno na posudbi u Rimu povodom dvije tisu�ite obljetnice careva ro�enja.

Povuci-potegni izme�u Ministarstva kulture RH i Grada Opuzena oko spajanja glave i torza na Livijinu kipu iz Narone presjekli su Britanci povukavši poznatu kamenu glavu iz splitskog Arheološ-

kog muzeja natrag u Ashmolean muzej u Oxfordu.

Arheolog dr. Emilio Marin 2003.:

Prema Evansovu dnevniku zna se da su mu seljaci u Vidu pokazali dvije mramorne glave koje su iskopali. Jasno da je on kao arheolog znao da se radi o rimskim glavama. O njihovu razgovoru više nema svjedoka. Postoji dnevnik, njegov zapis, kojemu možemo vjerovati ili ne vjerovati. Navodno su mu se-ljaci ponudili te dvije glave u zamjenu za šešir pa je tako Livi-ja otputovala u Englesku. Te glave on je držao u svojoj ku�i. Druga glava je mramorna i nije naravne veli�ine kao glava carice Livije. Predstavlja jedno rimsko božanstvo. Nakon Ar-thurove smrti njegova žena dala je obje glave muzeju �iji je on bio ravnatelj tako da su negdje od 1960. bile izložene u velikoj dvorani Ashmolean muzeja u Oxfordu. Kada smo mi po�eli s iskapanjima ovdje i otkrili kipove, nije bilo nekih �vrstih do-kaza kojima bismo mogli povezati oxfordsku glavu iako nas je mu�ilo pitanje ne pripada li možda ta glava kojoj skulpturi iz Narone. Razgovarao sam s mnogim ljudima i svi su odreda bili skepti�ni. Onda smo dobili kopiju glave iz Oxforda, otišli u Opuzen i vidjeli da ona savršeno odgovara torzu. Dva bri-tanska eksperta su došla i to, tako�er, potvrdila. Da je taj na-laz autenti�an, svjedo�e minuciozni detalji, primjerice nabor na odje�i torza u milimetar se poklapa s dijelom nabora koji je ostao na vratu, a i još neki detalji svjedo�e da je to neprije-porno glava Livijina tijela. Eto, tako je došlo do spoja. To je, koliko ja znam, rijetkost, odnosno prvi put se dogodilo da je jedan svjetski muzej vratio eksponat.

Dr. Emilio Marin, hrvatski veleposlanik pri svetoj Stolici za Metkovski vjesnik 29. rujna 2009.:

Ne znam što bih mogao više re�i. Kao što znate, pokušao sam u nekoliko prigoda potaknuti da se Oxford/Opuzen Livija ponovno spoji. Posljednji put to je bilo u intervjuu Metkov-skom vjesniku od 5. lipnja o. g. Mogu ponoviti sve ono što je tamo objavljeno na 25. str. i to kao primjer glasa koji vapi u pustinji. Ovo što sad �itamo u Slobodnoj Dalmaciji i Vjesniku ostavlja me bez rije�i. Možda bih jedino mogao �estitati onima koji su Liviju oslobodili zato�eništva u splitskom Arheološkom muzeju te �e je ponovno izložiti u obnovljenom Ashmolean muzeju u Oxfordu pa izražavam želju da Livija tamo bude ve-leposlanica Narone i hrvatske arheologijje.

Livia Drusilla Augusta, pozna-tija kao žena cara Augusta, bila je, vjerojatno, najutjecaj-nija žena rimske epohe. Prva je žena u rimskoj povijesti koja je u 45-godišnjoj Augu-

stovoj vladavini sudjelovala u kreiranju povijesti iz sjene

i prva je rimska žena koju je dei� cirao njezin unuk Klaudije.

Bila je majka cara Tiberija, baka careva Kaligule i Klaudija te Ne-

ronova prabaka.

Lt

su

i pdei�

Bilacarev

ronov

KAKO JE L IVIJ INA GLAVA K ’O BEZ GLAVE POBJEGLA U ENGLESKU

SKANDAL


MATURALAC

U vrijeme kada su novinske stupce punile vijesti o ma-

turantima koji se iz Španjolske vra�aju sa ‘svinjskom’ gripom, put Španjolske i Portugala na ekskurziju je krenulo devedese-tak metkovskih gimnazijalaca. Roditelji su im bili na sto muka, no tek nekolicina ih je odustalo. Zasluga pripada i agenciji Ban-tours koja je u zadnji �as uspje-la zaobi�i razvikano španjolsko ljetovalište Loret del Mar otkud se vra�ala ve�ina maturanata sa sumnjivim simptomima. Naši su se vratili zdravi, jedino im je trebalo nekoliko dana da se naspavaju.

U razgovoru s ne-kolicinom od njih vidjelo se da su oduševljeni te da �e se još koji put vratiti na Pirenejski poluotok.

O d u -ševile su ih ljepote L i s a b o -

na, njegovih uli�ica koje su izvanredan spoj maorsko-me-diteranske kulture, sirotinjska �etvrt Alfama gdje su penju�i se ulicom na tvr�avu Sv. Jurja slušali zvuke fada. Posjetili su i grobove znamenitih pomora-

ca koji baš s povijesnoga Beléma krenuše osva-jati svijet.

Prvi dan odsjeli su Estorilu u hotelu s �etiri zvjezdice. Bilo je malo muke dok su sobe otvo-rili pomo�u kartica, ali su uz bogat izbor me-diteranske kuhinje sve brzo zaboravili (kažu da se neki nisu uspije-vali odlijepiti od laza-nja.)

Obilaze�i sva zna-�ajnija mjesta, neka-ko ih se najviše doj-mio Cabo da Roca pa su neki od njih uzeli i potvrdu da su boravili na toj najzapadnijoj to�ki europskoga kon-tinenta koju oplakuje Atlantik.

Rastanak s Portugalom bio je bolan kao i sa svim iznenad-nim ljubavima. Tre�ega dana uz zvuke soledad (bol koju uži-vam i sre�a koju patim) zaputili su se k Madridu.

Kraljevski grad! Hotel u sa-mom središtu grada, tako da su pješice mogli do Corrala de la Moreria i uživati u gracioznom temperamentu lijepih Španjol-ka i njihovu � amenku. Ujutro službeni program, muzeji…

Nešto se i nau�ilo. Do�e li na državnoj maturi Picassova Gu-ernica – ma: šta znam li? Slikao se pred njom!

Še�er na kraju donijela je bajkolika Gaudijeva Barcelona. Momcima bijaše najve�i užitak stadion Nou Camp na kojem su opsjeli tamošnju suvenirnicu.

Slijedilo je spavanje na Costa Bravi, u Blanesu, gdje im bijaše, kažu, najljepše. Gdje god došli naj�eš�e se moglo �uti: zakon! Zapravo, svi su jednoglasni da se ništa ne može mjeriti s lje-potom hrvatske obale, ali ima tamo nekih drugih stvari za koje �e nama trebati još puno, puno godina.

S Pirenejskoga poluotoka oti-snuli su se deseterokatnim kru-zerom Grimaldi. Naravno da nisu propustili kupanje i sun�a-nje na desetom katu i no�ni po-sjet diskoteci pa kad je trebalo na ru�ak jedva su se izvukli iz kabina. Dojmljiv je, kažu, bio prolaz izme�u Korzike i Sar-dinije te dolazak u rimsku luku odakle su uzduž Italije, preko Slovenije, zapo�eli povratak u domovinu.

Iako su sa sobom nosili ma-ske, nitko ih nije stavljao na lice, osim u školi prvoga dana nastave jer se o�ekivalo da su donijeli to nešto. No, donijeli su samo lijepe uspomene, po-koji suvenir i zadovoljstvo što su bili na mjestima o kojima su do sada samo �uli, u�ili ili nešto pro�itali.

Barcelonin stadion Camp Nou, s kapacitetom od 98.772 mjesta najve�i u Europi, malo je koga ostavio ravnodušnim. Natpis Més que un club (Više od kluba) svjedo�i tome da je Barca katalonska institucija za sebe.

Adiós España, adeus Portugal


TOP TEMA

Sanja je studentica pete godi-ne na Geološkom fakultetu

u Zagrebu, smjer geologija mi-neralnih sirovina i geo� zi�ka istraživanja.

– Završila sam jezi�ni smjer Gimnazije u Metkovi�u, a zašto sam upisala baš to, a ne mate-mati�ki, iako mi je matematika uvijek dobro išla, ne znam. Na koncu sam završila na fakultetu na kojem se prve dvije godine, ali i tijekom cijeloga faksa, pro-vla�i matematika. Ali znate, na faksu se sve u�i iz po�etka pa nije problem sve to savladati.

Zašto baš Geološki fakul-tet?

– Moglo bi se re�i da me geologija oduvijek zanimala.

Interes se javio ve� u petom ra-zredu kada se na satu geogra� je po�elo pri�ati o sastavu Zemlje, o stijenama i tome sli�no. Moj interes za to podru�je nije za-vršio ni kasnije pa sam �esto tražila stru�nu literaturu kako bih doznala više. Ve� tijekom srednje škole odlu�ila sam da �u studirati geologiju i kada je došlo vrijeme da se upišem na fakultet, odnijela sam do-kumente samo na Geološki fakultet u Zagrebu. Nisam ni pokušavala upisati nešto drugo. Nisam se pokajala jer se sve ono s �ime sam se tijekom predava-nja i vježbi susreta-la poklopilo s onim što sam ja zamišlja-la da geologija jest. Na prijemnom nas je bilo manje nego je bilo predvi�eno upisnih mjesta pa

je održan i drugi rok. U stvari, prijemni je najlakši. Uz dobro predznanje bitno je da iza�eš pa se zna dogoditi da moj fakul-tet upišu ljudi koji nisu uspjeli drugdje kako bi ostvarili stu-dentska prava, ali ve�ina njih ve� na po�etku odustane. Oni koji ostanu, zavole ga. Ja sam prvi naraštaj koja studira po

SANJA SIMAT I MATE ŠUNJI�

ME�U 32 NAJBOLJIH U HRVATSKOJU Kristalnoj dvorani zagreba�-kog hotela Westin 10. srpnja održana je sve�ana dodjela Top stipendije koju je prije šest go-dina uspješno pokrenuo tjednik Nacional. Ove godine stipen-diju je dobilo 32 studenata, od 685 koliko ih se prijavilo. Sve-�ana dodjela bila je svojevrsno � nalno izvla�enje na kojem je 100 � nalista uzbu�eno �ekalo da se njihovo ime na�e me�u 32 dobitnika. Stipendijski fond od 1.200.000 kuna osigurale su tvrtke partneri Ina, Podravka, Ingra, Diners Club Adriatic, Vipnet i Hrvatska radiotelevizi-ja, a dodatnih 80.000 kuna za dvoje studenata sa Zadarskog sveu�ilišta osigurale su regio-nalne tvrtke partneri Tanker-komerc, SAS strojogradnja, Turisthotel i HSTEC. Svaki dobitnik sljede�ih deset mjese-ci akademske godine primat �e najve�u stipendiju u Hrvatskoj od 4000 kuna.

Nama je zanimljivo da su iz-me�u 32 dobitnika Top stipen-dije i dva Top studenta koja su na fakultet u Zagreb krenuli iz Gimazije Metkovi�, �ak iz istog razreda. To su Sanja Simat iz Bijelog Vira i Mate Šunji� iz Metkovi�a.

Bologni i u njemu je tre�u godi-nu na geologiji završilo 11 stu-denata i svi su nastavili studij. Prosjek ispita mi je oko 4,9. Ne znam to�no. Što se ti�e odnosa s profesorima, on je odli�an jer nas studenata na fakultetu ima malo i profesori nas doslovno sve znaju u glavu.

Kako si saznala za natje�aj za Top stipendiju i što je tre-balo priložiti?

– Natje�aj se dobro oglaša-vao putem medija, ali obavijest bude i na fakultetu na oglasnoj plo�i. Potrebno je priložiti ispis ocjena cijelog studija, biogra� -ju i još neke potvrde, ali svu pa-pirologiju možete prikupiti bez problema jer natje�aj traje dva mjeseca.

Kada si saznala da si dobila stipendiju?

– Pismeno sam bila obavije-štena da sam pozvana na progla-šenje pobjednika što je zapravo nekakvo � nale u koje ulazi sto ljudi. Od toga je nas trideset dvoje dobilo stipendiju.

Zajedni�ka fotogra� ja s dodjele stipendija u zagreba�kom hotelu Westin. Mate stoji u zadnjem redu prvi s lijeva, a Sanja u prvome redu ispred ministra Fucksa.


TOP TEMAJesi li do sada imala neku

stipendiju?– Da, državnu koju sam dobi-

la na drugoj godini studija. Aktivnosti van fakulteta?– Pa ništa posebno. Mislim

da živim studentski život kao i ve�ina drugih studenata. U�i se po potrebi i kada je vrijeme is-pita, volim oti�i u kino, družiti se s prijateljima i to je to. Ži-vim na Šari koju sam željela jer je najnovija i najljepša. Osim toga blizu mi je fakultet pa za dvadesetak minuta pješa�enja stignem tamo. Tramvajem su to tri stanice.

Kako su roditelji reagirali kada si rekla da �eš studirati geologiju?

– Recimo, za�u�eno. Zani-malo ih je što je to i u po�etku su mislili da je to moj hir i da �u odustati od ideje. Sada su zadovoljni jer studiram ono što volim, a zadovoljni su i mojim rezultatima.

Planovi nakon studija?– Najviše bih voljela osta-

ti raditi na fakultetu i baviti se znanstvenim radom. Možda Geološki institut ili nešto dru-go. U svakom slu�aju voljela bih ostati u Zagrebu.

Za Matu Šunji�a �e mnogi re�i da se ve� od njegovih

najranijih godina vidjelo kako s knjigom ne�e imati proble-ma. U školi mu je sve polazilo za rukom, a najve�u je sklonost pokazivao prema matematici pa je bilo posve normalno da na-kon osnovne škole upiše mate-mati�ki smjer u Gimnaziji Met-kovi�. Na koncu, matematiku je odabrao i za životni poziv kada se 2005. upisao na Prirodoslov-no-matemati�ki fakultet Sveu-�ilišta u Zagrebu. Trenutno je na petoj godini studija inženjer-ske matematike – smjer Finan-cijska i poslovna matematika. Paralelno s ‘naukom’ Mate se zaljubio i u najpopularniji met-kovski sport – rukomet. Bilo mu je osam godina kada je stao me�u vratnice.

Zašto vratar? – Moj brat Jure je tako�er

rukometaš. Kada smo kao dje-ca vježbali u dvorištu, on je šutirao, a netko je morao bra-niti. Taj netko bio sam ja – sa smiješkom objašnjava Mate i nastavlja:

– Rado se sje�am svih svojih trenera po�evši od Zdravka Vu-�i�evi�a i Tomislava Veraje pa do Ivice Obrvana i prof. Ivana Šprlje. Ve� sa 16 godina po�eo sam trenirati s prvom ekipom

RK Metkovi�a.Kako je bilo uskla�ivati

školu i druge obveze?– Razrednica u Gimnaziji

mi je bila Marija Volarevi�. I danas sam joj zahvalan što je imala razumijevanja za moje izostanke zbog natjecanja i ru-kometa. Svakako su mi najdraži predmeti bili matematika i � zi-ka iz kojih sam išao na natjeca-nja. Najzapaženije rezultate na državnoj razini ostvario sam iz matematike i zahvaljuju�i tome kasnije sam se izravno upisao na fakultet. Iako sam imao izvrsne ocjene iz svih predmeta, bilo je, naravno, i stvari koje sam manje volio. Recimo lektiru. Ne zato što nisam volio �itati, ve� je toga bilo toliko puno da zbog treninga i drugih obaveza u školi nisam imao baš previše vremena, a možda je razlog i to što u njoj nije bilo matematike (osmijeh). Kad se osvrnem na

gimnazijske dane op�enito, mi-slim da mladi u Metkovi�u ima-ju izvrsnu Gimnaziju koja pru-ža odli�no predznanje potrebno za studiranje na bilom kojem fakultetu.

�etiri godine gimnazije pro-letjele su za �as i Mate se našao u Zagrebu.

Kako si dospio u Medve-š�ak?

– Baš te godine kada sam do-šao na studij, RK Medveš�ak je sastavljao jaku ekipu �ije su se

želje poklapale s moji-ma pa sam se ja, tada kao mladi reprezenta-tivac, odlu�io karijeru nastaviti u tom klubu. Danas sam ve� petu godinu �lan tog kluba. Bilo je teških, ali i lije-pih trenutaka u tom raz-doblju, ali ja sam imao isklju�ivu želju dobro trenirati i napredovati. Izuzetna mi je �ast što sam vrlo mlad postao i kapetan Medveš�aka. A svakako najve�e po-stignu�e i priznanje u mojoj dosadašnjoj kari-jeri je poziv u reprezen-taciju. Po tom pitanju

jedina mi je želja i dalje dobro trenirati i braniti pa se nadam novim nastupima za Hrvatsku – kaže Mate i dodaje da nije tip kojega osobito impresioniraju stariji, ali nekako su na njega najve�i dojam ostavili vratari Matoševi� i Losert.

Ipak, u Zagrebu si ponajprije radi studija. Kakva je ta tvoja mate-matika?

– Studij inženjerskog smjera � nancijske i po-slovne matematike ospo-sobljava studente za rad u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, osiguravaju-�im društvima, bankama, burzama, fondovima, Vla-dinim uredima i agencija-ma. Nakon petogodišnjeg studija pruža se mogu�-nost daljnjeg školovanja na doktorskim studijima ili rad u nekoj od gore nave-

denih institucija. Moja je želja po završetku školovanja posve-titi se u potpunosti rukometu, a onda po završetku karijere radi-ti nešto u struci.

Koliko je Metkovaca na PMF-u?

– Danas na matemati�kom odjelu PMF-a ima desetak Metkovaca i raduje da gotovo svake godine netko iz Metko-vi�a upisuje taj studij. Ina�e, u Zagrebu ima dosta studenata iz našeg grada. Mislim da je Za-greb lijep grad velikih mogu�-nosti koji može ispuniti želje i potrebe svih koji u njemu stru-diraju i žive.

Kako se opuštaš pred ispite i utakmice?

– Pa za utakmicu se najbolje opuštam kad sam na fakultetu jer se onda manje optere�u-jem samom utakmicom. A kad imam ispite, onda je najbolje oti�i na trening ili utakmicu i malo odmoriti od knjige. Tako da se to dvoje zapravo dobro nadopunjuje.

Mogli bismo pri�ati o još puno stvari, ali prostor ne dopušta. Što bi još rekao na kraju?

– Na kraju bih samo rekao da sam se za stipendiju prijavio isklju�ivo zbog priznanja koje ona sobom nosi. Drago mi je da sam je dobio kako bih poru�io svima da se može studirati i ba-viti vrhunskim sportom jer mla-di �esto odustaju od škole zbog sporta i obratno.


U nekoliko navrata suradnik nam je bio zagreba�ki Metkovac Mario Talaji� koji nam je ustu-pao preslike starih razglednica Metkovi�a. No nisu sve razgled-nice bile njegove. Neke su pri-padale njegovu prijatelju Zlatku Huzeku s kojim Mario �esto za-jedno obilazi razli�ita sajmišta rezervirana za stare stvari. Od Marija smo doznali da je g. Hu-zek zaljubljenik u Metkovi� i da ima veliku zbirku razglednica i raznih drugih predmeta vezanih uz Metkovi� i Neretvu. A otkud interes i ljubav za Metkovi�? Pa prenijela mu ju je njegova žena i naša bivša sugra�anka Anka koja se do udaje prezivala Dra-govi�. Oni koji su sedamdesetih

godina kupovali u tadašnjoj Ra-zvitkovoj knjižari na trgu sigur-no �e je se sjetiti.

Zlatko Huzek �esto ljeti do�e u Metkovi� (što tako�er nismo znali) pa smo koncem ovoga ljeta iskoristili prigodu da upo-znamo toga zanimljiva �ovjeka. Dovoljan je bio kratak dogovor telefonom.

Zlatka smo zatekli pred ku-�om u Ulici kneza Trpimira s ve� pripremljenim dijelom materijal koje nam je kanio pokazati. Bilo je tu zaista svega: od starih ra-zglednica, razli�itih predmeta ili njihovih fotogra� ja, novca… To je samo mali dio onoga što je Zlatko prikupio tijekom više desetlje�a svoje kolekcionarske pasije. Kaže da doma ima više tisu�a razglednica od koji je ne-koliko stotina s motivima Met-kovi�a. Posjeduje i zbirku starih pisama i dopisnica s poštanskim žigovima grada Metkovi�a. Na-ro�ito su zanimljivi tekstovi u pismima ili na razglednicama i dopisnicama iz onoga vremena jer se iz njih dosta može saznati o prilikama u našem kraju pri-je više od sto godina. Tako na jednom mjestu za nas Neretvane

ZLATKO HUZEK

METKOVSKI ZET I KOLEKCIONARKako u našim napisima nastojimo pokriti najraznovrsnije teme

nerijetko posegnemo i za onim povijesnim, bez obzira radi li se o kakvom doga�aju, starom predmetu ili fotogra� ji. Posljednje dvo-je predmet je zanimanja kolekcionara koji svaki slobodan trenutak (po�esto i više od toga) koriste kako bi na raznim mjestima prona-lazili ono što ih zanima i upotpunili svoje zbirke.

piše da smo „jeguljaši“. Mnogi �e se sjetiti nekadašnje

mode kada je svaka � rma, sport-ski klub ili udruga imala svoju zna�ku. Mnogi od nas smo ih i skupljali. Zlatko ih u svojoj kolekciji ima preko deset tisu-�a. Naravno, dosta ih pripada Metkovi�u. Zbirka staroga novca opet je posebna pri�a i opet Metkovi�, od Narone do litera što ga je kovao trgo-vac Šari�. Kako je zlatar �ak je izradio replike nakita kakav su nekad nosile Met-kovke.

– Kada je u pitanju metkovski dio mojih zbirki tu mi je pomagalo nekoliko lju-di. Stoga bih posebno zahvalio prof. Ivanu Juri�u, povjesni�aru i kroni�aru metkovske povije-sti, zatim prijatelju Mariju Ta-laji�u, koji mi je tako�er puno pomogao. Ne smijem zaboraviti ni prijatelja Hrvoja Krsti�evi�a bez kojeg bih u ovo elektronsko doba bio „mrtav“. On mi jako pomaže kad po internetu treba tražiti razne informacije, a bez toga danas kolekcionar ne može jer �esto je važno biti prvi.

U posljednje vrijeme Zlatkov trud otkrio nam je neke nepozna-te stvari o povijesti metkovskog hotelijerstva. O nekima smo ve�

donijeli tekstove u Metkovskom vjesniku.

Pitanje „Kako ste po�eli?“ bilo je teško izbje�i.

– Po�eo sam još kao mali dje-�ak, a za sve su krivi nov�i�i i gumbi (puce). Radi se o dje�jim

igrama (zapravo jednoj vrsti kocke). U nadmetanju tko

�e nov�i� baciti bliže nacrtanoj crti pobjed-

nik nosi sve. Sli�no je bilo i s gumbima s tim da sam ja bio u prednosti jer mi je otac bio kroja�.

Jednom sam zbog toga dobio silne ba-

tine. Prijatelj iz djetinj-stva i ja kockali smo za gumbe. Nakon što ih je on sve izgubio nije moga podnijeti poraz pa je otr�ao doma i otkinuo sve gum-be s mamine haljine. Naravno i njih je prokockao. Kad se vratio doma dobio je batine od mame, a ja od svoje tako�er.

Na kraju razgovora koji bi mogao biti tema cijeloga ovoga broja (dogovorili smo se za dalj-nju suradnju) g. Huzek nam je izrazio jednu svoju želju. Veseli se što se preure�uje stara zgrada Vage i što �e tamo prostor dobiti muzej. Želja mu je da se u nje-mu, jednoga dana na�e prostor za metkovski dio njegovih veli-kih zbirki.

Pehar kojega je dobio pobjednik na teniskom turniru u Metkovi�u 1935.

Detalj plitice za vo�e iz Hotela Austrija u Metkovi�u

HOBI


DOLINOM NERETVE

FEŠTA U DOLJANIMA

Gospin ro�endan, u narodu poznatiji kao Mala Gos-

pa, blagdan je koji se slavi u mnogim mjestima. Me�u njima su i naši Doljani, selo sraslo s Metkovi�em, iz kojeg ve�i dio grada dobiva pitku vodu, ali i dolaze mnogi koji ovdje rade ili idu u školu. Do Požareva�-kog mira 1718. Doljani su bili u sastavu Mleta�ke Republike da bi hirom tadašnjih velesila to�no rubom doljanskoga polja bila povu�ena granica �ije se posljedice osje�aju do današ-njih dana.

Davno prije prolaska tzv. bosanske transverzale, koju mi zovemo magistrala, ve�ini metkovske školske djece prvi kontakt s Doljanima bio bi jed-nodnevni izlet u Doljane. Obi�-no bi to bilo negdje u tre�em ili �etvrtom razredu. No� prije od uzbu�enja nije se spavalo. Majke bi nabavile kakav ruksak ili torbu zaostalu s kursa prve pomo�i, razmutile sok i ulile ga u plasti�nu �utiricu te prido-dale pohani batak s malo kruha. Neki bi na izlet ponijeli i �eš-ke �aše sastavljene od nekoliko konusnih dijelova koje bi obi�-no puštale vodu. Iz Metkovi�a bi se krenulo pješice cestom do umruka, a onda bi se skrenu-lo u doljansko polje jer je cesta nastavljala k Doljanima. Treba-lo je preko raznih brvana prije�i mnoge jendeke da bi se stiglo na malu poljanu u Neretvu na

kojoj je stajala crkvica Male Gospe. Onako u prirodi, daleko od naselja djeci bi se �inilo da su kilometrima daleko od ku�e.

Mala Gospa 2009. novim naraštajima Doljanaca ostat �e u trajnome sje�anju i o tome �e jednom pri�ati svojim potomci-ma. Tko zna je li se ikada više Doljanaca, njihovih prijatelja i gostiju okupilo na jednome mjestu? Povod je bio posve-

�enje vanjskoga oltara pred crkvicom Male Gospe. Mi, na žalost, zbog obveza u pripremi prošloga broja Metkovskoga

vjesnika nismo mogli do�i baš 8. rujna kada je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Peri� došao blagosloviti novi vanj-ski oltar, ali smo bili dva dana prije kad je dra�evski župnik don Ivica Boras služio misu poslije koje je pred crkvicom

nastupio niz pjeva�kih skupina i klapa, me�u njima i klapa Sv. Nikola iz Metkovi�a. U goste su im došli i gabeoski pjeva�i koji su se do Doljana Neretvom spustili u la�i Udruge la�ara iz �eljeva. Misu i kasniji program pratili su i predstavnici Op�ine �apljina kao i metkovski gra-dona�elnik Stipo Gabri� sa svo-jim zamjenicima Mustapi�em i Batinovi�em.

Pripreme za sve�anost trajale su nekoliko mjeseci, Doljanci su se potrudili na�i sponzore, a puno toga su sami obavili. Te-ren oko crkve je o�iš�en, nasut zemljom i izravnan, zasa�ene su mlade lipe i posijana trava. Budete li išli preko granice i ne bude li vam se žurilo, svratite do crkvice i odmorite dolje uz Neretvu, niti dva kilometra od metkovskoga mosta.


DOLINOM NERETVE

Odmah u samome naslovu krije se pogrješka. Ne stvarna nego jezikoslovna. U Dobranjama zaista jest dobro. Nakon samo

petnaestak minuta vožnje od središta Metkovi�a možete se uspeti na nekih 300 m nad more i u�i u svijet mira i tišine, obi�nim da-nom �ak i misti�an svijet. Nije važno koje je godišnje doba. Jedi-no, možda, zimi trebate u automobil staviti lance, zlu ne trebalo.

A gdje je pogrješka? Naziv Dobranje ne dolazi o rije�i dobar nego od praslavenske rije�i dub, dubrava što ozna�ava hrastovu šumu. Tako piše Domagoj Vidovi� u svome radu Dobranjska pre-zimena i nadimci koji možete na�i na www.metkovic.hr/povijest/dobranje_191-216_vidovic.pdf.

Dobranje danas obuhva�a podru�je kojemu pripada više zaseo-ka koji su neko� bili vrlo živi, kao i ve�ina sela i zaseoka u dolini Neretve. Prvi put se kao Dobrani spominju 1398. Zna se da fra Blaž Gra�anin 1617. u Dobranjama, gdje tada živi oko 400 sta-novnika, gradi crkvu Male Gospe. Mnoge �e iznenaditi da su Do-branje (ali i Vidonje, Slivno pa i Metkovi�) sve do 1705. pripadale Trebinjsko-mrkanjskoj nadbikupiji. Desetak godina prije toga naš kraj je oslobo�en od Turaka pa je te 1705. pripojen Makarskoj biskupiji. Naime, 30. lipnja 1828. papinom bulom Locum Beati Petri, a intervencijom austro-ugarskog cara Splitska nadbiskupija snižena je na status biskupije i združena s Makarskom biskupijom. 27. srpnja 1969. papa Pavao VI. ponovno je, za vrijeme bisku-pa Frane Frani�a, uzdignuo Splitsko-makarsku biskupiju na rang nadbiskupije i metroplije te joj pripojio šibensku, hvarsku, dubro-va�ku i kotorsku biskupiju.

Živjeti na samoj granici dvaju svjetova, naro�ito za krš�ane, nije bilo lako. Tako je Požareva�kim mirom 1718. kona�no utvr�ena mleta�ko-turska granica koja je prošla baš sred Dobranja. Taj akt prouzro�io je mnoge migracije jer je granica povu�ena nekoliko kilometra južnije pa su se mnogi katolici iz Hercegovine preselili u dolinu Neretve. Tako su, izme�u ostalih, naseljeni Rogotin, Ko-min i Opuzen.

Danas je to granica izme�u Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine koja ide sred jedne ‘ulice’ što se proteže do-branjskim poljem. Sli�no je s Ulicom Marka Maruli�a u Metko-vi�u, ali je u stvarnosti bitno razli�ito jer u brdskome dijelu rije� ulica ozna�ava put ili s obje strane kamenim me�ama ogra�en prolaz, što zna�i da je ta rije� puno starija od našega poimanja urbanoga življenja.

Ve� je re�eno da u Dobranjama postoji vrlo stara crkva Ro�e-nja Marijina ili Male Gospe, jedna od najstarijih u dolini Neretve. Postoji i jedna kapelica posve�ena Svetoj Obitelji (Isus, Jozip i

Maria) koja je neko� bila na Zmijinoj glavici pa je 1920. rastav-ljena i ponovno sastavljena pedesetak metara niže uz put. Na vrhu glavice ostala je samo kamena podna plo�a s uklesanim tekstom koji su izlizale kiše i vjetrovi.

Kako su Dobranje prekasno dobile put, struju i telefon, danas gore živi samo nekoliko stanovnika. Svi su se iselili u Bijeli Vir i Metkovi� ili se rasuli diljem Lijepe naše i bijeloga svijeta. Stoga je razumljivo da su Dobranjci odlu�ili blagdan Male Gospe slaviti prve nedjelje poslije 8. rujna kako bi ih se pred istoimenom cr-kvom što više moglo okupiti.

Ove je godine bilo posebno živo. �ini mi se da nikad više par-kiranih automobila nije bilo u Dobranjama. U nedjelju 13. rujna pred crkvom je služena sveta misa kojoj je prethodila procesija. Je li ‘mamac’ bila vijest da �e misu predvoditi jedan od najpoznatijih sve�enika don An�elko Ka�unko, teško je re�i. Kako god bilo, �ini se da �e proslava Male Gospe u Dobranjama ubudu�e privla-�iti sve više onih �iji korijeni su dobranjski, ali i njihovih gostiju.

Od Metkovi�a do Bijeloga Vira (ikavci �e, pogrješno, re�i Bili Vir i Bilovirac) danas se stigne za �as. Najlakše je magistralom pa iza Restorana Adrija Ulicom sv. Franje Asiškoga na Dubravicu. Ako nema velike gužve, u Bijelome Viru ste za pet minuta. �im pro�ete tamošnju crkvu, vidjet �ete lijevo putokaz za Dobranje. Kaže da ima oko 5,5 km, ali ne piše da je cesta jednotra�na s mje-stimi�nim proširenjima. Stoga polako. Uostalom, ako ste u Dobra-nje krenuli po mir i tišinu – kuda vam se žuri?

Na izlazu iz Bijeloga Vira, odmah poslije mjesnoga groblja, na-i�i �ete na prvi kameni križ koji ozna�ava po�etak križnoga puta, jednoga od najdužih u Hrvatskoj. Sukladno tome na njemu je uklesan i rimski I. Na takve križeve nailazit �ete svakih tristotinjak metara što �e vam biti dobar orijentir koliko ste daleko od cilja. Radi se o križnom putu koji je postavljen duž mnogih uzbrdica i nizbrdica koje iz Bijeloga Vira vode u Dobranje. Da ste gotovo na cilju, ne�e vam re�i križ broj XIV nego mala kapelica koju smo ve� spomenuli. �etrnaesta postaja je pred samom crkvom Male Gospe.

Toga 13. rujna parkirao sam �im sam ugledao prvo slobodno mjesto jer mi je odmah bilo jasno da je gore pristigao poprili�an broj automobila. Ve� iz daljine zamijetio sam dosta dimova. Na-žalost, nisu izlazili iz dimnjaka ku�a u kojima se na starinski na�in priprema sve�an ru�ak, nego su dolazili s mjesta na kojima su se na ražnju okretali janjci.

Pred crkvom Male Gospe zatje�em mnoštvo vjernika. Procesija na �elu s mladim bogoslovom Perom Masla�em samo što nije kre-

DOBRO JE U DOBRANJAMA

PIŠE I SLIKA: IVICA PULJAN


DOLINOM NERETVE

nula. I�i �e od crkve do kape-lice Svete Obitelji pa oko Zmi-jine glavice (gdje su Dobranjci postavili kameni križ i kip sv. Josipa koji u naru�ju drži Ma-loga Isusa) i vratit �e se natrag k crkvi. Negdje oko sredine še-storica momaka nose Gospin kip, a za njima kre�u don An-�elko Ka�unko i don Marinko Jurišin, župnik dobranjsko-bje-lovirski, kojega je služba dove-la na desetak kilometara zra�ne linije od rodnoga mu Vida na

drugoj strani neretvanske doline. Kraj crkve, to�nije na njenu kro-vu, ostao je samo Šime Bulum koji ritmi�kim udarcima o zvono svemu daje sve�aniji ton.

Povratkom procesije pred crkvu zapo�ela je misa na kojoj ni-sam ostao jer sam odlu�io malo istražiti okolinu. Od crkve kre�em na sjevernu stranu dobranjskoga polja i pred novom ku�om Ivana Medi�a zastajem fotogra� rati mali nasad duhana. Ne sje�am se kad sam takvo što za-dnji put vidio. Stablji-ke su visoke i izgle-daju zdravo. Iz ku�e se �uje žamor, o�ito veliko društvo. Ivan me poziva unutra. Ve-selo društvo upravo raspreda o predsjed-ni�kim kandidatima. Objašnjavam da bih najradije �ašu hladne vode. – Za že� ti je najbolja hladna loza – kaže Ivan. Prihva�am i nakon kratka zadr-žavanja nastavljam ‘ulicom’ koja vodi prema državnoj granici. Usput nailazim na Stipana Crn�evi�a koji u ku�i Rodina pomaže u pripremi slavlja. Malo dalje je granica. Odvojak puta prema ve-likoj ku�i obitelji Masla� (Begovi) zaprije�en je s nekoliko suhih grana. Odlu�ujem da ne�u kršiti grani�ni režim pa do ku�e kre�em obilaznim putom kroz polje. Formalno - kao stanovnik Metkovi�a, a ne op�ine Zažablje - ne bih smio preko granice. Ipak kre�em,


DOLINOM NERETVE

Don An�elko Ka�unkoj, jedan od najpoznatijih sve�enika u Hrvatskoj, u Dobranje je došao na poziv svog gimnazijskog i studentskoga kolege don Marinka Jurišina kojega se iz tih dana sje�a i kao izvrsna nogometaša. Kaže da se u Dobranjama osje�a kao doma jer ga jako podsje�aju na njegova rodna Poljica.

vjeruju�i da se nikome s druge strane ne da preko Boruta do�i �uvati državnu granicu. Pred ku�om zatje�em gospo�u Cviju koja mi pokazuje prizemlje u �ijem prizemlju (izbi) je stari oltar. Sa-gradila su ga dva brata sve�enika još u Tursko doba. Ku�a na sa-moj granici izgra�ena je kao utvrda. Na zidovima još stoje otvori puškarnica.

Od Masla�a kora�am ulicom koja vodi k jugoistoku. Lijeva noga kora�a Bosnom i Hercegovinom, a desna Hrvatskom. Skre�em de-sno, ‘dublje’ u Hrvatsku, i nailazim na još jednu novu ku�u. Pred njom Šime Obradovi� Guva i njegov gost Mijo Maslovi� ureduju

oko ražnja. U to je gotova i misa pa se vra�am pred crkvu. Narod se razilazi. Neki �e nazad u Bijeli Vir i Metkovi�, a neki

ostaju uz pokretno postrojenje s desetak ražnjeva gdje im Mato Butigan sigurnom rukom odsijeca komade pe�ene janjetine. Pre-

ska�em janjetinu i upu�ujem se prema ku�i za koju su mi rekli da tamo živi jedna od troje stalnih stanovnika Dobranja. Osamde-set �etverogodišnja baka Matija Bulum malo je iznena�ena, ali pristaje na fotogra� ranje i raz-govor. Kaže da cijeli život živi u Dobranjama, samo se udajom preselila u drugu ku�u. Odgoji-la je troje sinova i kaže da joj sada ništa ne fali iako priznaje da su i put i struja i telefon za nju stigli prekasno. – Sad mi to

i ne treba, trebalo je kad sam bila mla�a i brinula se o svemu – kaže baka Matija. Raspitujem se kako je nekada bilo. Bilo je puno više svijeta, malo koja ku�a da nije imala osmero djece. Danas osim bake Matije u Dobranjama stalno žive još samo Nedjeljka (Ne�a) i Drago Bulum, roditelji Joze Buluma, konobara u metkov-skom restoranu Domagoj.

Od Buluma kre�em uzbrdo padinama Male Žabe. Ne mogu po-griješiti jer se iz nedaleka jasno razaznaju glasovi. Oko obnovljene starine Rajke Rodina zatje�em �ak tri društva. Rajko je zaljublje-nik u svoje Dobranje. Svojedobno je �ak izgradio i pet kilometara dug betonirani put do njih. Danas je taj put uglavnom asfaltiran, ali Rajkin put je bio po�etak povratka rodnome kraju. S godinama se proslava Male Gospe u Rajkinu domu poprili�no izmijenila. Umje-sto jednoga društva sada su tri. Sin Ivo okupio je svoje prijatelje, a meni se �ini da je najbroj-nija bila sku-pina mladih okupl jenih oko Rajko-ve unu�adi. Šjor Rajko inzistira da sjednem za stol, a ja ga molim da ga prije toga odem foto-gra� rati pred njegovim vinogradom u koji je ne tako davno postavio sustav na-vodnjavanja kap po kap. Znam da nije zgodno odvajati ga od druš-tva, ali to je samo minuta-dvije.

Po godinama malo sam bliže Ivinom društvu pa mi tamo odmah serviraju sve po redu. Izvrsno je skuhano, iako prili�no pikantno. Rekao bih bjelovirski.

Zahvaljujem doma�inu. Vra�aju�i se pratim brojeve na križevi-ma križnoga puta što se spušta prema Bijelome Viru. Pred prvim (ili posljednjim) zastajem i fotogra� ram panoramu.


DOLINOM NERETVE

FOTODODATAK

Na pola puta izme�u Bijeloga Vira i Dobranja položen je 1905. kamen temeljac za školu. U to vrijeme taj kraj je imao oko 100 školske djece, ali je izoliranost škole od bilo kakve civilizacije otežavala pronalazak u�itelj� koji bi se tamo dulje zadržali. O loše odabranom mjestu za tu školu ta-dašnji župnik don Ivan Martinovi� piše: Danas bi položen kamen teme-ljac novoj u�ioni. Mjesto se zove Sriži� Po�ivalo, odabrano nastojanjem op�inskih vlasti, ni najmanje podobno za školu, jer užasno pustošno i izolirano od svijeta, gdje bi samo vukovi mogli na�i prebivalište, a ljudi izobraženi kao u�itelji i u�iteljice ne. Danas je škola napuštena i prava je šteta da je gotovo potpuno propala takva lijepa zgrada.

Da je Semir Osmanagi� vidio ovu dobranjsku piramidu sigurno bi napu-stio istraživanje one u Visokome i preselio se na jug. Možda bi mu mogao pripomo�i i Roberto Salinas Price koji je cijelu anti�ku Troju iz Male Azije uspio prebaciti u Gabelu.

Ova dva pluga u obiteljskom dvorištu Zvonke Buluma dokazuju zašto je mali Zvonko vrlo rano znao da �e kad naraste biti konobar.

Mama! Skakavac!

Dobranjska ulica posred koje ide državna granica izme�u Republike Hr-vatske i Republike Bosne i Hercegovine. Pandan je Ulici Marka Maruli�a u Metkovi�u, s tom razlikom da su u potonjoj ku�e na objema stranama ulice u dvije razli�ite države.

Ime Zmijina glavica možda zlokobno zvu�i, ali radi se o mjestu na kojem se može osjetiti mir i tišina. Naravno, ako ne naletite baš na zmiju.


POVIJESNA CRTICA

Nadam se da pisanje u Metkovskomu vjesniku ne�e biti pred-metom istrage o mitu i korupciji utemeljenome na nepotizmu,

ali sam radi mira u ku�i1 (a znate da je prosje�ni Neretvanin nešto temperamentniji od prosje�noga Hrvata, a ako je suditi po žestini brudeta, Zažapci su i me�u Neretvanima iznadprosje�ni) morao u ovaj broj uvrstiti, izme�u ostalih, i vlastito prezime. I dakako da me�u obra�enim prezimenima postoji veza skrivena od o�iju nevježa. Naime, pripadnici svih triju rodova drže da ih je mnogo. Više sam puta na susretima s Bulumima �uo pjesmu Nas Buluma trista milijuna. Za druga dva roda postoji uzre�ica: �e god podi-gneš kamen, izleti neki Mati� ili Vidovi�. Šteta što nijedna od tih uzre�ica nije posve to�na jer bi Hrvati onda bili jedan od brojnijih svjetskih naroda, ali bi, s obzirom na veli�inu Hrvatske, iza ka-mena izletjelo barem po 15 Buluma, Mati�a, Vidovi�a, a možda i pokoji Mijo�.

Šalu na stranu i hajdemo na posao. Prezime je Bulum uistinu zanimljivo i, koliko god Bulumi bili uvjereni u suprotno, prostorno veoma ograni�eno. Bulumima se bavio i medijevalist Marko Vego koji je tražio vezu izme�u toponima Burmazi (predio nedaleko od Stoca) i prezimena Bulum te je i toponim i prezime izvodio od alb. burr madhe ‘velik �ovjek’, a Bulume držao Vlasima. Predaja pak Buluma kaže da im je starije prezime bilo Dikli� ili Dikli�i� i da su prezime dobili tako što je netko od Buluma oženio bulu ‘musli-manku’, što je tada bila velika sramota. No, prezime Dikli(�i)� nije zabilježeno u dobranjskim maticama ni u mleta�kome katastru. Bulume u Dobranjama nahodimo od 1702. kada se kao mleta�ki nadarenik spominje Mijo Bulum. Po predaji su Bulumi isprva sta-novali u Oborini pri samome vrhu Male Žabe, a potom se doselili u ku�u islamiziranih Boj�i�a u Dobranjama koju je dogradio i u kojoj i danas živi Drago Bulum s obitelji. Dio Dobranja u kojemu se nalazi ta ku�a naziva se emer (< tur. kemer ‘svod, luk’) po Bulumovoj ku�i koja je gra�ena na svod, na volat. Zbog brojnosti roda obitelj je nosila nadimke kao što su �uki� Delavi�, Jankovi�, Spajko i Tale. Obitelj se zarana po�ela seliti i prema Hercegovini. Tako se jedna obitelj oko 1850. iz Dobranja odselila u Gabelu, a jedna oko 1870. na Kolojanj (a odonud poslije u Dra�evo). Po-�etkom pak 20. st. jedna obitelj prelazi na Kr�evine (obitelj Jure Buluma, oca Milke Buluma). Kasnije se Bulumi sele u Bijeli Vir i na metkovsko podru�je, a danas su jedini stanovnici gotovo po-sve napuštenih Dobranja. I oko toga otkud su se Bulumi doselili postoje prijepori. I tu postoji obiteljska predaja koja kaže da su Bulumi potomci ma�arskoga vojnika. To je pak teško povjerovati jer su ma�arski vojnici u Neretvu po�eli dolaziti za vrijeme regu-lacije toka Neretve 1881. – 1889. U Lugu pak zapadno od Trebinja postoji staro selo Dikli�i (< dikla ‘djevojka’) koje bi moglo biti prapostojbinom Dikli(�i)�a. Prezime se Bulum izvodi od vlaške (balkansko romanske) rije�i bulumac ‘soha’2. Jedini rod s kojim bi se Bulumi mogli povezati jesu Burumi iz Orahova Dola iznad Sla-noga (odakle je Ru�er Boškovi�, ne jedan od vo�a metkovskoga BBB-a nego u�enjak iz 18. st.) te je lako mogu�e da su se Bulumi

1 U prijevodu: da me se moj stric Slobodan ne odrekne.2 Rije� buluma� zabilježena je i na Kosovu gdje ozna�uje ‘žitko

zamiješano brašno kojim pekari podmazuju kruh kad je upola upe�en’. Što to to�no zna�i, upitajte Kemu Bebi�a ili Franu Veki�a, ja citiram Petra Skoka koji se isto nije tendio u pekarstvo.

iz Dikli�a preko Orahova Dola spustili u Dobranje. Rije� je sva-kako o jednome od starijih rodova na našim prostorima, možda i potomcima autohtonoga prethrvatskog stanovništva.

Drugo je prezime koje obra�ujemo Mati� (< Mato < Matej). Dva su glavna pravca dolazaka Mati�a u grad. Najve�i ih je broj pristigao iz Vidonja (gdje su živjeli u zaeocima Vidonje i Gora�i-�i), a danas žive na Mislini, Mliništu, a donedavna i na Medarevi-nama. Ti su se Mati�i doselili po predaji iz Bjelovi�a kod Stoca u koje se jedan od Mati�a doselio iz Velje Me�e nakon što je ubio Tur�ina. U maticama župe Lisac 1671. uistinu se spominje kršte-nje Nikole, sina ure Mati�a iz Velje Me�e, a da su Mati�i uistinu bili ratnici, svjedo�i podatak da je 1667. Draško Mati� s Nikolom Nonkovi�em palio sela u Dubrova�kome primorju kako bi im se osvetio zbog usko�kih upada u Popovo i Zažablje. Godine pak 1702. Ivan i Matija Mati� navode se kao mleta�ki nadarenici u Vidonjama, a 1709. kao kum je u maticama krštenih župe Gradac upisan Matijaš Mati� iz Bro�anca pod Žabom. Godine 1736. Ma-ti�e spominju i slivanjske matice (ondje su prispjeli iz Dra�evica kod Neuma). Bili Mati�i iz Bjelovi�a, Dra�evica ili Bro�anca, ja-ma�no dalje podrijetlo vuku iz sela Dubljani3 u Popovu gdje se navode kao potomci stare humske vlasteoske obitelji Vukosavi-�a (potomci Nikoli�a iz Vranjeva Sela), kao uostalom i svi drugi

3 Tako je 1839. u Dubljanima zabilježeno krštenje Mihe Mati�a, sina Petra Mattich alias Vukasoevich.

PIŠE: DOMAGOJ VIDOVI�, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

Metkovski BMW

Bulum, Mati�, VidoVi�

�emer, stari dio Dobranja

Pogled na Popovo iz ve�im dijelom razorenih Dubljana.


POVIJESNA CRTICAisto�nohercegova�ki Mati�i. Vidonjski se Mati�i di�e �injenicom da su iznjedrili prvoga poznatog neretvanskog svjetovnog inte-lektualca, pravnika Lovru Mati�a (1839. – 1904.). Druga je pak (malobrojnija) grana Mati�a (koja nije u srodstvu s Mati�ima iz Vidonja) rodom iz Crvenoga Grma gdje se spominje od 1667. te se odande raselila u Seoca (u kojima se spominje od 1704.) te u Vid (spominju se kao doseljenici iz Otri�a po�etkom 19. st.). Ina�e se za Mati�e iz zapadne Hercegovine drži da vuku podrijetlo od Dragi�evi�a (od kojih potje�u i neretvanski Ple�aši i Medaci) iz Dragi�ine u Brotnju (okolica �itluka). Osim ovih dviju grana, u Metkovi�u žive i novodoseljeni Mati�i iz �apljine, okolice Sto-ca, Hutova i tko zna otkud sve ne, a Mati�e danas ne vidite samo iza kamena, nego i �esto iza polica s autodijelovima (npr. Damira Mati�a).

Tre�e je me�u prezimenima koje danas obra�ujemo prezime Vidovi�. Sa sigurnoš�u ne možemo re�i potje�e li to prezime od imena Vidoslav koje se povezuje ili sa Svevidom, hrvatskim pretkrš�anskim bogom, ili sa sveta�kim imenom Vid (nakon po-krštenja Svevidov se kult preto�io u štovanje sv. Vida). Kao i kod Mati�a i ovdje postoje dva glavna pravca doseljenja u Metkovi�. I opet je ve�i priljev iz Vidonja. Naime još 1694. navodi se prezi-me Vidoevi� (u vidonjskim su maticama jednako �esta oba lika, i Vidovi� i Vidojevi�, a Gra�ani i danas Vidovi�e zovu Vidojevi�i-ma) me�u posjednicima na vidonjskome podru�ju. Predaja Vido-vi�e veže za Velju Me�u u Popovu, a matice za Rupni Do gdje se 1695. spominje Matij Vidovi� kao mleta�ki nadarenik. Na putu iz Popova u Vidonje Vidovi�i su se zaustavili u okolici Hotnja (na predjelu Ljuti 1694. spominje se uro Vidovi�) i na Dubravici (1770. spominje se Ivan Vidon�i� Josipov) u susjednoj župi Gra-dac (danas op�ina Neum). U Rupnome se Dolu prezime bilježi u maticama i kao Vidon�i� (ondje je obitelj izumrla polovicom 20. st. i iselila se u Majkove Gornje i Slano). Obitelj se povezuje sa rupodoljskim Andrijaševi�ima koji su dali nekoliko biskupa (tu se tradicija nastavlja što je vidljivo na primjeru msgr. Martina Vido-vi�a, apostolskoga nuncija u Bjelorusiji). U Veljoj Me�i uš�uvana je predaja da su Vidovi�i prije seobe u Neretvu sve svoje blago skrili u jedan zdenac. To je dalo ideju mojemu ro�aku Mili Ca-nberri (imamo tri Mila Vidovi�a pa ih nazivamo: Mile Canberra, Mile Don i Mile Kolodvor) da okupi geologe kako bi sondama pretražili teren pa eto ideje i ro�aku mi Ivešku da nam posudi dva-tri bagera kako bi došli do tog zlata. Pohlepa je jedan od smrtnih grijeha pa se vratimo na temu. Vidonjski Vidovi�i iz samih su se Vidonja raselili u Dželetin (gdje su kupili zemlje od poturice Ibra-hima Mari�a) i Gora�i�e (iz kojih se jedna grana tako�er preselila

u Dželetin), a otamo se raselili po Neretvanskoj krajini (isprva iz vidonjskih brdskih zaselaka na Mlinište, a odonud u Metko-vi�, Opuzen i Plo�e s tim da su danas najbrojniji rod na Mlini-štu). Vidovi�i pak zapadno od rijeke Neretve potje�u iz Vidovi�a u Brotnju. U maticama župe Vid Vidovi�e nahodimo od 1759., a u zaostroškim (bez oznake podrijetla) od 1666. U Vrgorcu (pred Vrgorcem tako�er postoji selo Vidovi�i) Vidovi�i žive od 1693. U Vidu su zabilježeni i kao Kapovi�i (< kapo ‘glavešina, starješina’ < tal. capo ‘glava’), vjerojatno zbog harambaše Juriše Vidovi�a iz Vrgorca koji se spominje 1693. tako da vrgorski i neretvanski Kapovi�i potje�u od Vidovi�a. Vidovi�a je bilo i na Jasenici i u Gabeli na prijelazu 17. u 18. st. Otud su se vjerojatno doselili u Crni�e, a potom u 20. st. u Prud i Vid. Kod Vidovi�a iz Brotnja zabilježena je predaja da su podrijetlom iz Velje Me�e u Popovu kao i Vidovi�i iz Vidonja, no to je nemogu�e provjeriti. I dok se vidonjski Vidovi�i zabavljaju traženjem zlata u Popovu, druga se grana uspješno bavi ugostiteljstvom pa, dragi moj Mla�o, daj koju kunu da iskopamo to blago, a ti lijepo u Rupnome Dolu, selu svo-jih predaka, otvori PraKhalu da imamo što popiti dok kopamo!

Eto toliko za ovaj put. Ako ste posumnjali da Burumi i Bulu-mi nisu u rodu, dosta je da se provozate cestom od Slanoga do Orahova Dola i da vas usred nepregledne okuke pretekne Miho Burum, a isto �e vam negdje oko Vukova klanca ili Bobovišta u�initi Dražen Bulum. Teoriju o Mati�ima, Vidovi�ima i kamenu nije pametno provjeravati u kasno prolje�e da vas umjesto nekoga od pripadnika navedenih rodova ne pozdravi poskok.

Velja Me�a, prapostojbina Vidovi�a.


KULTURA

Renomirani doma�i imitator Denis Baši� svojim stand up showom �a-rolija imitacija sino� je otvorio novu sezonu u kazališnoj dvorani

Gradskog kulturnog središta Metkovi�. Kao što se i o�ekivalo, publika je odli�no reagirala na imitacije pred-

sjednika Mesi�a i Tu�mana te izbornika �ire Blaževi�a po kojima je Baši� i postao poznat široj javnosti. U 70-tak minuta Baši� je imitirao i Gora-na Mili�a, Jimmyja Stani�a, Ljubu �esi�a Rojsa, kardinala Bozani�a, ali i Slobodana Miloševi�a i Vojislava Šešelja i mnoge druge, a njegov nastup upotpunilo je i vješto sviranje harmonikaša.

Predstava je još jednom potvrdila imitacijski talent i višekratno pokazala Baši�eve interpretacijske sposobnosti.

U auli Gimnazije Metkovi� u prošloga �etvrtka održan je prvi dio 5. neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog su-

sreta pod nazivom Stojan Vu�i�evi� – književnik i žrtva koji se tijekom tri dana održava još u Plo�ama, Opuzenu i Turkovi�ima (Vu�i�evi�evom rodnom mjestu).

Ovim susretom još jednom je potvr�ena važnost Stojana Vu-�i�evi�a kao zna�ajnog hrvatskog književnika, prije svega kao izvrsnog i originalnog pjesnika �ija je poezija u prozi uzdigla taj književni oblik na najvišu razinu. Kako se moglo �uti, njegova poezija spada u vrh hrvatskog pjesništva, ali je Vu�i�evi�, tako�er, cijenjen kao putopisac i nadareni prevoditelj (Camus, Lao-ce).

O Vu�i�evi�evom životnom putu, djelima i zna�enju te tragu koji je ostavio na hrvatsku književnost govorili su metkovski po-vjesni�ar dr. Ivan Juri�, književnik iz Neuma Pero Pavlovi�, knji-ževnik iz Rijeke Andrija Vu�emil te prof. dr. Miroslav Palameta sa Splitskog i Mostarskog sveu�ilišta. Na kraju Susreta predstavljen je i Zbornik o Ivi Lendi�u u kojem su objavljeni svi referati sudio-nika prošlogodišnjeg, �etvrtog po redu, Neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog susreta.

Susret se održava u organizaciji Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti iz Opuzena, Hrvatske kulturne zaklade i Hrvat-skog slova. Sudionike skupa pozdravili su zamjenik gradona�el-nika prof. Mato Mustapi� te prof. Ivanka Ujdur iz Gimnazije Met-kovi�, a u ime organizatora to je u�inio književnik Stjepan Šešelj koji je najavio kako �e se sljede�e godine na istom mjestu govoriti o književniku Nikoli Buconji�u rodom iz Neuma. Na skupu u Gi-mnaziji Metkovi� uz Vu�i�evi�evu suprugu Nadu bili su i njegova bra�a Zdravko i Ante.

PETI NERETVANSKI SUSRET

U zagreba�kim prostorijama Društva Neretvana i prijatelja Neretve održana je promocija monogra� je dr. sc. Ivana Juri�a Kazališni

život u Metkovi�u 1875-2008. Knjigu je predstavio dr. sc. Zdravko Dizdar iz Hrvatskog instituta za povijest istaknuvši kako je monogra-� ja svojevrstan raritet u kazališnom svijetu i kako bi na njoj mogla pozavidjeti i ve�a kazališna središta. Sama �injenica da u Metkovi�u kazališni amaterski život traje duže od 130 godina govori dovoljno sama za sebe. Monogra� ja nema samo iznimnu povijesnu važnost nego je i zbir uhva�enih emocija naraštaja kazalištaraca i poklonika kazališta. Donosi i plakate kojima su najavljivane predstave, a zahva-ljuju�i tome može se pratiti i razvoj gra� �kog dizajna i likovnog obli-kovanja tijekom proteklog stolje�a. Sa�uvani novinski napisi svjedo-�e o vremenu u kojemu su pojedine predstave nastale, a njihovi glavni glumci �inili su okosnicu kulturnog života tadašnjega Metkovi�a.

Promociju je vodila Nada Podnar (Talaji�), bivša Juri�eva u�enica, dok je recenzije �itala �lanica amaterske kazališne skupine u Zagre-bu i studentica zagreba�kog FER-a Kristina Jurkovi�. U prostorija-ma Društva tom se prigodom okupilo �etrdesetak �lanova i bivših u�enika profesora Juri�a. Uz predsjednika Luku Vlahovi�a i tajnika Vedrana Dami�a nazo�ni su bili i književnik Stjepan Šešelj, prof. dr. Zdravko Kapovi�, Ivo Martinovi�, Mario Talaji�, Jozo ugum, Zlata Jurkovi�, Vera Zup�i�, prof. Anela Mateljak i drugi.

Dr. Juri� se u svom kratkom obra�anju zahvalio svima koji su mu pomogli, a posebno Mariju Talaji�u.

Predstavljanje monogra� je završilo je ugodnim druženjem i prisje-�anjem na vrijeme kada su �lanovi Društva Neretvana i sami živjeli uz Neretvu.

U ZAGREBU PREDSTAVLJENA KNJIGA

KAZALIŠNI ŽIVOT U METKVI�U

�AROLIJA IMITACIJE


U restoranu Domagoj 25. rujna održana je Izborna

skupština ŽRK Metkovi�. Za novog predsjednika Kluba iza-bran je Željko Mordžin, za do-

Na redovnoj skupštini Ruko-metnog saveza Dubrova�-

ko – neretvanske županije, koja je održana 12. rujna, re�eno je kako su u razdoblju izme�u dvije skupštine ispunjene sve zada�e zacrtane planom i pro-gramom uz manje � nancijske poteško�e.

Podnose�i izvješ�e o radu predsjednik RSŽ-a Mario Bati-novi� rekao je da su održane tri sjednice UO RSŽ-a, a pojedini �lanovi sudjelovali su aktivno u radu Zajednice Dubrova�ko – neretvanske županije te Hr-vatskog rukometnog saveza. U istom periodu pod pokrovitelj-stvom RSŽ-a održana su dva turnira: Spomen turnir u Metko-vi�u te Memorijalni turnir Bru-no Glanz u Dubrovniku. RSŽ je pomagao akcije klubova su-kladno svojim mogu�nostima, a u istom periodu dio sredstava uložen je u edukaciju sudaca i trenera. Potpomognuta je akcija odlaska klubova s otoka Kor�u-

SPORT

le na susrete na Korzici, pomo-glo se i ostalim klubovima koji su podnijeli zahtjev za neke ak-cije, a vrijedno je napomenuti da je RK Dalmatinka pružena pomo� u organizaciji završni-ce za mla�e kadetkinje. Savez je i ove godine svim klubovi-ma omogu�io da ovjere i izra-de nove iskaznica bez pla�anja naknada Savezu. Organizirana

je Županijska liga za dje�ake i djevoj�ice ro�ene 1996. go-dine po principu turnira što se pokazalo kao dobar na�in rada s djecom. Posebno je istaknuto kako je udruga sudaca izašla u susret Savezu zbog �ega su sve utakmice kadetske lige su�ene bez naknade.

Batinovi� je istaknuo da �e Savez u narednom periodu na-

staviti s poboljšanjem rukomet-nih uvjeta na podru�ju regije, a sve svoje napore usmjerit �e na mla�e uzrasne kategorije orga-niziraju�i razna natjecanja za sve uzraste. Naglasio je kako �e Savez, u skladu sa svojim mo-gu�nostima, ustrajati na razvoju rukometa u županiji te nastojati da i dalje bude prepoznatljiv di-ljem Hrvatske i Europe.

Podneseno je i � nancijsko iz-vješ�e u kojem stoji da je u pro-teklom razdoblju prihod RSŽ-a bio 108.705 kuna. Rashodi su iznosili 51.793,78, a na ra�unu se trenutno nalazi 56.912,18 kuna.

Okupljeni na Skupštini izni-jeli su nezadovoljstva klubova tretmanom u ustanovama sport-skih objekata, a najviše pri-mjedbi odnosilo se na termine u dvoranama. Zbog toga je do-nesen zaklju�ak da se preko Za-jednice športova Dubrova�ko-neretvanske županije pokuša sa Zajednicama športova poje-dinih gradova dogovoriti na�in raspodjele termina za treninge, a ne da iste odre�uju ravnatelji pojedinih ustanova.

predsjednika Nikša Kaleb, a za tajnika Nikola Popovac.

Izvješ�e o radu i � nancijsko izvješ�e o protekloj godini pod-nio je Dušan �uže, dosadašnji

SKUPŠTINA RUKOMETNOG SAVEZAŽUPANIJE DUBROVA�KO – NERETVANSKE

IZBORNA SKUPŠTINA ŽRK METKOVI�predsjednik ŽRK Metkovi�. Govore�i o radu kluba u prote-klom trogodišnjem razdoblju, koliko je on bio predsjednik, izrazio je zadovoljstvo ostvare-

nim rezultatima istaknuvši kako ih je Grad Metkovi� � nancijski dobro pratio. Govore�i o razli-�itim izdacima rekao je kako su troškovi kluba od po�etka ove godine iznosili 51.500 kuna. Istaknuo je kako je tijekom tri godine bilo jako malo sponzo-ra, a jedan od razloga je, kako je rekao, što nije imao više vre-mena i upornosti pronalaziti ih, a to je i osnovni razlog da je dao ostavku.

Novo vodstvo kluba pokušat �e ŽRK-u Metkovi�, jedinom ženskom klubu u gradu, omo-gu�iti dobre uvjete za sportski razvoj. Jedan od prvih pote-za biti �e nabavljanje novih torbi i sportske opreme koja još nedostaje, a kako bi sve funkcioniralo, dogovorena je ve�a suradnja roditelja i upra-ve te �eš�i sastanci Upravnog odbora kako bi se na vrijeme raspravilo o svim eventualnim problemima.


SPORT

NOGOMETIII. HNL - JUG

4. kolo, 12. rujnaNK Zagora – NK Neretva 3:1 (2:0)

5. kolo,19. rujna NK Neretva – NK Primorac 1929 2:1 (1:1)

U petom kolu III. HNL-jug na igralištu Iza Vage snage su od-mjerili doma�a Neretva i NK Primorac 1929 iz Stobre�a, a susret je završen rezultatom 2:1 za doma�e.

Unato� �vrstoj igri obje mom�adi doma�ini su zasluženo došli do bodova. U završnici prvog poluvremena gledatelji su vidjeli dva gola. U 41. minuti, nakon uba�aja Buljubaši�a, loptu u gol Stobre�ana spremio je �ori�. Gosti su izjedna�ili u posljednjem trenutku prvog poluvremena. Odli�no izvedenu kontru završio je Vuleti�, pa se na odmor krenulo pri rezultatu 1:1. Pobjedu Neretvi donio je Bre�i� nakon što je idealno poslužen od Dodiga u 61. minuti.

Za NK Neretva igrali su: Kreši�, Bezer, Buljubaši�, Raguž (od 46. minuteKuran), �osi�, Šiljeg, Dodig, Vrnoga, �ori� (od 69. minute Šutalo, Bre�i� i Lizde (od 87. minute Kozina). Za NK Primorac 1929 igrali su: Perica, Batini�-Oluji�, Gali�, Pokraj�i�, Tomi�, Hrgovi�, Zolota (od 70. minute Kirevski), Horvat, �oli� (od 63, minute �uri�), Gudelj-Velaga i Vuleti� (od 83. minute Li-zatovi�).

6. kolo, 26. rujnaNK Omiš – NK Neretva 1:1 (1:1)

4. HNL JUG, PODSKUPINA C1. kolo, 13. rujna – odgo�eno za 22. studenoga

2. kolo, 20. rujnaONK Metkovi� – NK Grk 1:0

3. kolo 27. rujnaNK Hajduk (VL) – ONK Metkovi� 0:0

UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA GRADA METKOVI�A – UMA

2. kolo,14. rujnaKlada - CB Ankora Žrnjevo Neum 1:5Grani�ar - Krvavac II Kican Interijeri 1:0Mlinište - Podkraj 6:4Poljopromet - Orašina Montaling 3:3Vid - Killersi Metkovi� 3:2Škrapa Momi�i - Recreativo 13:2Norin - Poljopromet veterani 4:1Sv. Roko Podrujnica - slobodan

3. kolo, 21. rujna Killersi Metkovi� - Mlinište 5:2Recreativo - Norin 2:6Orašina Montaling - Škrapa Momi�i 0:7Podkraj - Klada 3:1Krvavac II Kican Interijeri - Poljopromet 2:13 Poljopromet veterani - Vid 3:2Sv. Roko Podrujnica - Grani�ar 1:2CB Ankora Žrnjevo Neum - slobodan

4. kolo, 28. rujnaPoljopromet - Sv. Roko Podrujnica – odgo�enoKlada - Killersi Metkovi�1:6Vid - Recreativo 3:3CB Ankora Žrnjevo Neum - Podkraj 2:2Mlinište - Poljopromet veterani 0:6Norin - Orašina Montaling 5:3Škrapa Momi�i - Krvavac II Kican Interijeri 3:0Grani�ar - slobodan

Nakon �etiri kola listu strijelaca predvodi Mišo Rami� iz ekipe Škrapa Momi�i s 12 postignutih pogodaka. Na drugom mjestu je Stjepan Šešelj iz ekipe Norin sa sedam, a na tre�em Lukša Veraja iz ekipe Potkraj sa 6 postignutih golova.

RUKOMETDUKAT PREMIJER LIGA

1. kolo, 12. rujnaRK Buzet – RK Metkovi� 26:22 (15:13)

2. kolo,19. rujnaRK Metkovi� – RK Varteks Di Caprio 26:31 (17:14)METKOVI� – Športska dvorana Metkovi�. Gledatelja: 250.

Suci: Bajt (Dugo Selo) i Tor (Zagreb).METKOVI�: Grani� (9 obrana, od �ega 3 sedmerca), Ili�, Ko-

lovrat, Nikoli� 3, Sablji� 3, �uži� 4 (1), Arapovi� 5, Sladoljev-Joli� 3, Vidovi�, Karabati� 6 (2), Sršen 1, Mari�, Puši� (3 obrane), Jurkovi� 1. Trener: Zdravko Medi�.

VARTEKS DI CAPRIO: Žitnjak, Jefti� 4, Jaga�i� 8 (1), Žnida-ri�, Brdar, Hu� 4 (1), Grd (11 obrana, od �ega 1 sedmerca), Štimac 2, Prole 2, Knez 7, Turkovi�, Batinovi� 2, Ledinski, Stepan�i� 2. Trener: Vladimir Canjuga.

Isklju�enja: Metkovi� 6 minuta, Varteks Di Caprio 6 minute.Sedmerci: Metkovi� 4 (3), Varteks Di Caprio 5 (2).U drugom kolu Premijer lige rukometaši Metkovi�a na doma-

�em terenu sastali su se s RK Varteks Di Caprio, a utakmica je završena rezultatom 26:31 za goste iz Varaždina.

Rukometaši Metkovi�a tek su prvih 35 minuta imali igru i re-zultat. U tom razdoblju dobro je branio Grani�, a kao realizator se istakao Arapovi�. Pobjednik je odlu�en sredinom drugog poluvre-mena kada su gosti odigrali posebno �vrsto u obrani, a niz golova postigli su iz kontri. Na strani Varaždinaca ovaj put bila je duža klupa, a i dobro odigrana obrana na �elu s vratarom Grdom.

3. kolo, 23. rujnaRK MKA IPC �akovec – RK Metkovi� 27:24 (13:13)

4. kolo, 26. rujnaRK Metkovi� – RK Dubrava 34:35 (14:18)METKOVI� – Športska dvorana Metkovi�. Gledatelja: 200.

Tablica nakon 4. kola: 1. Škrapa Momi�i 122. Norin 123. Grani�ar 95. Poljopromet 7 (-1)6. CB Ankora Žrnjevo Neum 77. Killersi Metkovi� 68. Poljopromet veterani 6

9. Podkraj 510. Vid 511. Mlinište 312. Krvavac II Kican Inter. 313. Orašina Montaling 1 15. Rekreativo 116. Sv. Roko Podrujnica 0(-1)17. Klada 0


SPORTSuci: Jurinovi� (Zadar) i Mrvica (Biograd na moru).

METKOVI�: Grani� (6 obrana), Ili�, Kolovrat 3, Nikoli� 1, Sa-blji� 1, Brozovi�, �uži� 7 (1), Keži�, Arapovi� 3, Sladoljev-Joli� 2, Vidovi� 4, Karabati� 11 (7), Sršen, Mari�, Puši� (1 obrana), Jurkovi� 2. Trener: Zdravko Medi�.

DUBRAVA: Boškovi�, Bori�, Sokoli� 7, Valentakovi�, Sršen 1, Brnas 1, Šoki�i�, Rakovi� 11, Kova�evi� 3, Šprem 3, Horvat 5 (2), Vrselja (16 obrana + jedan sedmerac), Pun�ec, Kontrec 1, Šandrk 3. Trener: Zvonimir Bili�.

Isklju�enja: Metkovi� 2 minuta, Dubrava 12 minuta (crveni kar-ton Šandrk u 32. i Kontrec u 42. minuti).

Sedmerci: Metkovi� 9 (8), Varteks Di Caprio 2 (2).Rukometaši Metkovi�a slabo su odigrali prvo poluvrijeme koje

su završili sa �etiri gola zaostatka. U utakmicu su se u potpunosti vratili po�etkom drugog poluvremena i ve� u 35. minuti su po-ravnali, a u 40. minuti preko Kolovrata došli do prvog vodstva (23:22). Do kraja utakmice ekipe su se izmjenjivale u vodstvu, a gosti iz Zagreba u završnici su bili spretniji zahvaljuju�i najviše odli�nom golmanu Vrselji.

2. HRL JUG MUŠKI1. kolo, 19. rujnaRK Hrvatski dragovoljac - RK Metkovi� 1963 22:20 (14:11)RK Trogir – RK Metkovi�2 26:14 (13:4)

2. kolo, 26. rujnaRK Metkovi� 1963 – Kami�ak 38:24 RK Metkovi�2 – RK Dubrovnik – odgo�eno

2. HRL JUG ŽENE1. kolo, 19. rujnaŽRK Metkovi� – RK Sinj 19:30

2. kolo, 26. rujnaŽRK Kaštela – ŽRK Metkovi� 37:23

KOŠARKAU sklopu priprema košarkaša za predstoje�u sezonu u Metkovi-

�u je 24. rujna odigrana prijateljska utakmica izme�u KK Metko-vi� i KK Dubrovnik koja je završena rezultatom 69:87.

Iako je razlika u kvaliteti dvaju suparnika neupitna, košarkaši Metkovi�a u prvom poluvremenu odli�no su parirali Dubrov�a-nima pa se na odmor otišlo s rezultatom 39:35 (15:19, 24:14) za Metkovce. U nastavku je doma�im igra�ima ponestalo snage pa im je popustila koncentracija. To su iskoristili gosti te tre�u �e-tvrtinu završili s 9:33 što je presudilo utakmicu. �etvrta �etvrtina ponovo je pripala doma�inima, ali minimalnih 21:19 nije bilo do-voljno da preokrenu rezultat.

Ova dva kluba jedini su muški košarkaški klubovi u Dubrova�-ko-neretvanskoj županiji koji imaju seniorske ekipe u hrvatskim ligama. KK Dubrovnik �lan je A-1 lige, a Metkovi� je �lan B-1 lige jug i prošle sezone im je za dlaku izmakao viši rang natjecanja. Za desetak dana o�ekuje se uzvratni susret u Dubrovniku.

Za KK Metkovi� igrali su: Mari� 24 (1 trica), Obšiva�, Buši�, Peki�, Štrbe 2, Ili� 2, Erceg 5 (1), Vidovi� 3 (1), Menalo 5, Gabri� 20 (1), Koljbabi� 3 (1), Paradžik i Rami� 5. Trener: Vlado Rebi�.

Za KK Dubrovnik igrali su: Radi� 12, Š�epanovi� 23 (3), Soko 4, Kara� 6, Oštri� 17 (3), Vranješ 5 (1), M. Hajdi� 8, D. Hajdi�, Lu�i� 10 i Peri� 2. Trener: Darko Kunce.

BO�ANJEII. HBS LIGA – JUG

U sklopu II. HBL liga – jug u Bo�arskom domu u subotu 19. rujna bo�arski susret odigrali su BK Metkovi� i BK Strijelac iz Dubrovnika. Susret je završen rezultatom 20:2. Treba spomenuti kako je BK Metkovi� ovom pobjedom, tri kola prije kraja prven-stva, osigurao ponovni ulazak u I. Hrvatsku bo�arsku ligu iz koje su ispali u na kraju sezone 2007/2008.

BK Metkovi�


Arheološki muzej Narona 687 149Autobusni kolodvor 060 365 365Centar za socijalnu skrb 690 999Dom za smještaj i rehabilitaciju (Stara�ki dom) 696 406Dom zdravlja - pogledati desnoDržavna geodet. uprava 681 844Državni arhiv 690-733Državni inspektorat 686 665Državno pravobranitelj. 681 003FINA 681 554 Gimnazija 681 344Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metkovi� 684 396Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metkovi� 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 690 296 Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osigur. 681 796 Zavod za poljopr. sav. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011

Zavod za zdrav. osigur. 681 233Lu�ka kapetanija 681 681Ljekarna Draženovi�, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusi�-Palaversa 681 606Komunalno poduze�e 685 342Matica hrvatska 681 724Mati�ni ured 690 087Ministarstvo � nancija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920Op�inski sud 684 900Op�insko državno odvj. 681 322Osnovna škola Don M. Pavlinovi�a 686 098 Podru�na škola Prud 687 280 Podru�na škola Vid 687 418 Stjepana Radi�a 681 621Policijska postaja 444 222Prekršajni sud 681 087Srednja škola 681 088Tehni�ki pregled vozila 681 304Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Ili Med Veterina d.o.o. 686 776 Vet. ambul. Paponja 680 223Županija dubrova�ko-neretvanska Ispostava Metkovi� 681 155 Vodopr. ispostava 681 655Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

SERVISNE INFORMACIJE

DOM ZDRAVLJA METKOVI�Uprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188

radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka)

Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027

Specijalisti�ka ambulantaradno vrijeme: 7,00 – 15,00upisi pacijenata: 8,00 – 10,00

Lije�nici iz Dubrovnika: 680 255

Ordinacije obiteljske medicineparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mira Jurkovi� - 680 257dr. Ana Bajo - 680 383dr. Hrvoje Bo�kaj - 683 602dr. Sanja Miloševi� - 680 242neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodne

dr. Viktorija Domi� dr. Sonja Bara� - 683 476 dr. �ina Mustapi� - 680 080 dr. Jadranka Prusac - 683 603radnim danom od 8 do 16dr. Nada Šušnjar - 681 468

Spec. pedijatrijska ordinacijaparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodnedr. Rasema Bubica - 680 120

Medicinsko-biokem. laboratorijMira Kevo, dipl. inž. - 680 277

Fizikalna medicina i rehabilitacijaponedjeljak - petak 7,00 - 15,00Upis pacijenata utorak - petak 9-12tel.: 683 579

Stomatološke ordinacijeparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mirjana Ili�dr. Janja Volarevi� - 683 423dr. Ilija Maruši�neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Zdenka Markoti� - 683 352dr. Željana Jerkovi� - 683 351dr. Damir Dodog srijeda i petak ujutropon., utorak i �etvrtak poslijepodne:dr. Mirjana Marevi�, spec. ortodontica

Spec. ginekološka ordinacijaponedjeljak - petak ujutrodr. Ahmet Bubicaponedjeljak - petak poslijepodnedr. Živko Matuško - 683 584

Spec. pulmološka ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i �etvrtak poslijepodnedr. Darka Volarevi� - 681 271

Spec. internisti�ka ordinacija:utorak, �etvrtak i petak ujutroponedjeljak i srijeda poslijepodnedr. Anda M.-Toši�, - 680 263

Zavod za javno zdravstvodr. Asja Palini�-Cvitanovi�, spec. školske medicine - 681 979Higijensko-epidemiol. službadr. Miljenko Ljubi�, spec. epidemiolog - 680 299

PRIVATNE ORDINACIJEradnim danom od 8 do 16Poliklinika Buši� - 681 400dr. Gradimir �oli� - 681 741dr. Dubravka Bošnjak - 680 400O�na ordin. Hajvaz 681-673

POLICIJA 92VATROGASCI 93HITNA 94

relacija Metkovi� vrsta vremena po postajamadolazak odlazakMetkovi�-Plo�e 5,20 putni�ki K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41,

Plo�e 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)Plo�e-Zagreb 6,23 6,35 brzi Plo�e 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23,

Sisak 18,53, Zagreb 19,47.Plo�e-Metkovi� 6,38 putni�ki Plo�e 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.

Metkovi�-Plo�e 7,15 putni�ki K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Plo�e 7,38.

Sarajevo-Plo�e 10.07 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, �apljina 9,42, Plo�e 10,41.

Plo�e-Metkovi� 13.10 putni�ki Plo�e 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, K. Norinska 13,06.

Metkovi�-Plo�e 13.25 putni�ki K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina 13,46, Plo�e 13,48.

Plo�e-Metkovi� 14.33 putni�ki Plo�e 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, K. Norinska 14,29.

Plo�e-Sarajevo 17.18 17.34 brzi Plo�e 17,00, �apljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.


Plo�e-Metkovi� 18.33 putni�ki Plo�e 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, K. Norinska 18,29.


Zagreb-Plo�e 21.44 21.57 brzi Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, �apljina 21.20, Plo�e 22,06.

ŽELJEZNI�KI KOLODVOR METKOVI�DOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA


SERVISNE INFORMACIJE

Izdava�:GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVI�

Za izdava�a:NATAŠA VU�KOVI�

Glavni urednik:IVICA PULJAN

GSM:098 198 73 11

e-mail:[email protected]

URL:www.metkovic.hr/vjesnik

Naklada:5000 kom

Tisak:TISKARA ZAGREB d.o.o.

AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVI�tel.: (020) 680 074

ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30preko Splita i Knina 19,45 preko Gospi�a na autocestu 23,30

VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45

SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40, 23,30

DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.)

Polazak autobusa iz Metkovi�a za:

DOMA�E LINIJE

Dolazak autobusa u Metkovi� iz:

SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)

BEOGRAD 19,45

MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.)

ULCINJ 8,00

ZENICA 17,25

ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)iz Varaždina 19,00iz Zadra 4,20, 18,50

VUKOVAR preko Osijeka 8,00

SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)

DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30

ME�UNARODNE LINIJE

Polazak autobusa iz Metkovi�a za:SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20

MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15

BEOGRAD 12,15

ULCINJ 18,45

ZENICA 13,30

Dolazak autobusa u Metkovi� iz:

Vjjesnikmetkovski

C J E N I KOGLAŠAVANJA U

METKOVSKOM VJESNIKU

1/16 stranice 150 kn

1/8 stranice 250 kn

1/4 stranice 450 kn

1/2 stranice 800 kn

cijela stranica 1500 kn

lažna duplerica 2800 kn

duplerica 3500 kn

Ubacivanje 5000 kom. gotovih propagandnih materijala 2500 kn

UDRUGA “OTAC ANTE GABRI�”Športska b. b. Metkovi�

Svaki dan od 8 do 14 h- Društvene igre (domino, karte, šah...)- Dnevni i tjedni tisak

Ponedjeljkom u 10,30 h- Ispunimo dan vježbanjem

Ako ste zainteresirani za pretplatu kontakti-

rajte nas na e-mail [email protected].“Cijena” pretplate je iznos poštanskih troš-kova plus odgovaraju-

�a omotnica.

PROGRAM ZA LISTOPAD

Utorkom i �etvrtkom od 9 do 11 h:- Kreativne radionice i druženje

26. listopada (ponedjeljak) u 9 h- Mjerenje krvnog tlaka i še�era u krvi

Tijekom listopada po�inju aktivnosti u okviru Projekta Volonterske pomo�i u Dnevnom boravku za starije osobe «U neretvanskoj la�i».


ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJAJedina veza izme�u ove dvije fotogra� je jest da su snimljene istoga dana na udaljenosti od samo dvadesetak meta-ra. Jedna je dokaz savr-šenstva prirode, a druga nesavršenstva mozgova onih koji su prošloga petka oko tri ujutro u Ulici kralja Zvonimira zapalili plasti�ni kon-tejner za otpad. Nije ih smetalo ni to što se kontejner nalazio tek na metar-dva od parki-ranih automobila.

vjesni besplatan primjerak · ognjen marki. razgovarajui s gradonaelnikom o raznim te-mama, posebno...

Documents