evropaeuropa.ba/wp-content/uploads/2016/06/jb0115485bsc.pdf · vježba vježba evropa - kratki test...

Evropa:

Evropska unija

časopis za mlade

Ova brošura „Evropa: časopis za mlade” i popratni vodič za nastavnike su dostupni nainternet stranici:

europa.eu/teachers-corner/index_en.htm bookshop.europa.eu

Evropska komisijaGlavna uprava za komunikacijuPublikacije1049 BruxellesBELGIJA

Rukopis dovršen u septembru 2014.Tekst: Eckart D. Stratenschulte, Evropska akademija Berlin

Publikaciju „Evropa: časopis za mlade” je izvorno u Njemačkoj objavio u „aktion europa”(savezna vlada, Evropski parlament, Evropska komisija) pod nazivom „Europa: dasWissensmagazin für Jugendliche”. Revidirala ju je i ažurirala Glavna uprava za komunikacijuEvropske komisije. Izvorni izgled je oblikovao Zeitbild Verlag und Agentur für Kommunikation,Berlin/MetaDesign AG, Berlin. Slike mladih ljudi, Alice, Janette, Jelloa, Motiana i Patricije je takođerosigurao Zeitbild.

Luxembourg: Ured za publikacije Evropske unije, 2015.

© Evropska unija 2015.Umnožavanje je dopušteno. Za svaku upotrebu ili umnožavanje pojedinačnih fotografijadopuštenje treba zatražiti izravno od nosioca autorskih prava.

Project Number: 2015.4445Title: Europe - What's it all about?

Linguistic version Catalogue number ISBN BS JB-01-15-485-BS-C 978-92-9238-303-9 doi:10.2871/684263

1 Evropa u svakodnevnom životu 4Zdravo. Mi smo iz srednje škole Robert Jungk iz Berlina i bit ćemo vaši vodiči kroz brošuru.

2 Evropska unija - šta to tačno znači? 10Evropska unija se sastoji od 28 zemalja koje su udružile snage kako bi izgradile bolju budućnost.

3 Kako funkcioniše Evropska unija? 16EU se često poredi sa narodom, ali je potpuno drugačije organizovana.

4 Šta tačno radi EU? 24Neki kažu da EU ne radi dovoljno, a drugi da se miješa u sve. Pa ko je onda u pravu?

5 Evropa ide naprijed - proširenje Evropske unije 34Evropsku uniju je osnovalo šest zemalja,ali sa namjerom da obuhvati cijelu Evropu - to jest, da bude otvorena za nove članice.

6 Evropa i svijet 40Mi, Evropljani, nismo sami na svijetu. Čak ni ne činimo većinu svjetske populacije, ni blizu.

7 Budućnost Evrope 46Šta je sljedeće? Pogledajmo šta EU čeka u 21. vijeku.

Sadržaj

Sadržaj | 3

Evropa?časopis za mlade

1Evropa u svakodnevnom životu

„Zdravo! Mi smo Alice, Jello, Patricia, Motian i Janette iz srednje škole Robert Jungk u Berlinu, srednjoškolskog centra sa evropskim programom na njemačkom i poljskom jeziku. Vidjet ćete nas opet u ovoj brošuri gdje dajemo neke važne savjete, zanimljive vježbe, kratke testove i ideje za diskusiju. Vidjet ćete, učenje može biti i zabavno!"

4 | Evropa u svakodnevnom životu

„Evropa je negdje drugo“. Ova izjava je besmislena jer, kao građanima Evropske unije, Evropa je naš dom. U njenom smo središtu. Međutim, mnogi misle da je Evropa daleko, a to se posebno odnosi na Evropsku uniju, grupu evropskih naroda koji žele da skupa grade budućnost. Cilj ovog poglavlja jeste da vam približi Evropsku uniju. Uskoro ćete vidjeti: Evropa - to smo mi.

Koliko zemalja članica ima Evropska unija?

12 15 25

28 30

Kako se biraju zastupnici u Evropskom parlamentu?

Ne biraju. Imenuje ih predsjednik svake zemlje članice na prijedlog predsjednika vlade.

Na parlamentarnim izborima održanim u svakoj zemlji članici, jer su zastupnici u Evropskom parlamentu ujedno i zastupnici u svojim državnim parlamentima.

Svaki od državnih parlamenata ih bira kao svoje zastupnike u Evropski parlament.

Na opštim izborima, tajnim glasanjem, baš kao i zastupnike u svom državnom parlamentu.

Koliko zemalja članica Evropske unije ima euro kao svoju zvaničnu valutu?

Sve zemlje članice. Šest zemalja osnivačica.

Trinaest zemalja. Devetnaest zemalja.

EU je u budžetu za 2014. godinu imala 135 milijarde eura. Šta mislite koliki je postotak ekonomske proizvodnje zemalja EU, odnosno njihov bruto domaći proizvod (BDP)?

80.9 %. 50.2 %.

15.3 %. 1.00 %.

Sud Evropske unije se rukovodi evropskim zakonom. Gdje je sjedište Suda?

U Lisabonu. U Briselu.

U Strazburu. U Luksemburgu.

Vježba

Vježba

Evropa - kratki test

Koliko je daleko Brisel?Svakodnevno slušamo o Evropskoj uniji na vijestima ili čitamo o njoj u novinama. Međutim, mnogi nisu zainteresovani za EU. Šta mislite zbog čega?

EU ne utiče na naše živote

EU je suviše komplikovana. Mediji ne izvještavaju dovoljno o EU.

O svim bitnim stvarima odlučuju države članice, a ne Brisel ili Strazbur, tako da je dovoljno biti uključen u politiku svoje zemlje

Politika je inače dosadna.

Šta je s vama?Moj nivo zainteresovanosti za Evropsku uniju je

vrlo visok prilično visok umjeren

nizak vrlo nizak nepostojeći

zato što

©Co

rbis

Evropa u svakodnevnom životu | 5

Vježba

Koliko je za nas EU važna? Deset primjera

Naši životi Važnost EUMislim da je

vrlo važna važna nije važna

Trgovina unutar Evrope stalno raste. I nisu u pitanju samo velike korporacije koje od toga imaju koristi, nego i mala i srednja preduzeća. Tako se čuvaju radna mjesta.

Stvaranje evropskog jedinstvenog tržišta od 500 miliona ljudi dovelo je do porasta trgovine među zemljama EU od 800 milijardi eura u 1992. do 2 milijarde i 800 miliona u 2011. godini.

Telefoniranje je postalo puno jeftinije zadnjih godina.

EU je liberizovala telekomunikacijsko tržište, što znači da su se ukinuli državni monopoli i dozvolila konkurencija. EU direktno interveniše u slučajevima gdje nema dovoljne konkurencije. Na primjer, pozivi u roamingu su postali jeftiniji kao rezultat mjera Evropskog parlamenta i Evropske komisije.

Putovanja avionom su postala jeftinija zadnjih godina, pa tako sve više mladih i porodica sa djecom može priuštiti avionske karte.

I ovdje je EU ukinula državne monopole i dozvolila konkurenciju, pa tako sad možete letjeti iz Mađarske za Francusku britanskom aviokompanijom. I prava putnika su veća. Ako ste ostavljeni na cjedilu na aerodromu jer vam je avion prebukiran, ili zakasnite na sastanak zbog velikog kašnjenja, za to možete dobiti naknadu.

Takozvana „prodaja od vrata do vrata“ gdje se kupce nagovara da kupe enciklopedije ili usisivače, sad može biti poništena tako da osoba koja je nagovorena na ovakvu kupovinu ne gubi ništa. Isto važi i za pretplatu na časopis ili bilo koju vrstu ugovora potpisanog na ulici.

EU je zabranila ovakvu vrstu trgovine u Evropi. Sada se svako može predomisliti u dogledno vrijeme - čak i ako su se potpisom obavezali na tako nešto.

Garancija za robu kao što su elektronski aparati sada važi 2 godine. Na primjer, to znači da ako se mobilni telefon pokvari nakon 1 godine, popravlja se ili zamijeni drugim bez dodatnih naknada.

Evropski zakoni su propisali jedinstvene rokove. Garancija vrijedi u cijeloj Evropi, bez obzira u kojoj je zemlji EU kupac kupio datu robu.


Vježba

Vježba

EU u vašem domuRazmislite o svojoj svakodnevnici i porodici. Gdje je tu EU?Dajte neke primjere. Razmislite o hrani i novcu, obrazovanju i studiju, putovanju, kupovini i radu.

Koje su odgovore dale vaše kolege?Pogledajte odgovore kolega i razgovarajte o njima.

Naši životi Važnost EUMislim da je

vrlo važna važna nije važna

Zagađenje okoliša ne poznaje granice. Svi moramo disati, pa je tako čist zrak očigledno jako bitan. Posljednjih godina se kvalitet zraka poboljšao.

EU je uvela obavezne standarde kvaliteta u cijeloj Evropi za kvalitet zraka, a zemlje članice su obavezne pridržavati se ovog standarda.

Voda služi za pranje. Ali ne samo to. Što je bitnije, služi i za piće. U tom slučaju je njen kvalitet ključan. Niko ko živi u EU se ne treba bojati da odvrne česmu i popije tu vodu.

Već 15 godina postoje standardi kvalitete EU za vodu za piće kojih se moraju pridržavati zemlje članice.

Putovati Evropom je danas jako lako. Između većine evropskih zemalja nema više graničnih kontrola.

Šengenski sporazum je učinio granične kontrole nepotrebnim među zemljama potpisnicama. To, na primjer, znači da možete putovati od Sjevernog rta u Norveškoj do Sicilije bez ijedne granične kontrole.

Samo su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska izuzeci. Bugarska, Hrvatska, Kipar i Rumunija još uvijek nisu dio šengenskog područja.

Građani EU mogu raditi u drugoj evropskoj zemlji bez problema. Svako može odlučiti gdje želi da živi ili radi.

EU je omogućila slobodu kretanja unutar svog tržišta. Neko iz Beča može raditi u Briselu ili Rimu, Londonu ili Varšavi, jednako lako kao i u Linzu ili Innsbrucku.

Nažalost, možete se razboljeti ili doživjeti nesreću čak i kad ste na odmoru, tako da je dobro znati da možete dobiti ljekarsku pomoć bez problema i besplatno u svakoj od evropskih zemalja.

Zemlje Evropske unije međusobno priznaju zdravstvena osiguranja. Samo trebate pokazati svoju „evropsku karticu zdravstvenog osiguranja“ i možete se skoncentrisati na oporavak umjesto da se hvatate u koštac sa birokratijom na jeziku koji možda i ne poznajete.


Prednostima slobode kretanja se ne koriste samo radnici već i turisti, pen-zioneri, studenti i pripravnici.

Mobilnost studenata potiče se pro-gramom EU pod nazivom „Erasmus”. Tim se programom studentima osigu-rava finansijska i organizacijska podrška za studijski boravak u inos-transtvu na drugom partnerskom uni-verzitetu. Evropskim sistemom bodova osigurava se da se ocjene dobivene u inostranstvu priznaju na matičnom univerzitetu, pa stoga semestar prove-den u inostranstvu nije „izgubljen”.

U okviru programa Erasmus+ također se osigurava novac i organizacijska podrška učesnicima pripravnicima za rad u inostranstvu. Mnogi mladi državljani EU svake godine iskoriste tu priliku kako bi dio obrazovanja završili u drugoj državi. Program se provodi u partnerstvu s državama i institucijama koje oglašavaju projekte za koje se

mladi mogu prijaviti (pripravnici i mla-di zaposlenici, ali i mlade nezaposlene osobe).

P r o g r a m o m E r a s m u s + n i j e obuhvaćeno samo formalno učenje i obrazovanje. Njime se također podupi-re neformalno učenje mladih kao način za poticanje njihovog ličnog raz-voja i mogućnosti za zapošljavanje te kako bi im se omogućilo da postanu aktivni građani. Mladi ljudi mogu vo-lontirati u inostranstvu, unutar ili izvan EU, u nizu područja kao što je socijalna skrb, okoliš, kultura, mladi, sport i raz-vojna saradnja. Na kraju volontiranja dobijaju potvrdu Youthpass kojom se potvrđuje njihovo učešće i u kojoj su navedene pojedinosti o projektu.

Na početku je potrebno uložiti dosta truda u učešće u ovakvom projektu u drugoj državi. No iskustvo koje mladi pritom stiču se u potpunosti isplati.

Obrazovanje i studij u drugim državama EU

Alice: „Od pokretanja programa Erasmus prije 27 godina više od tri miliona studenata i pripravnika provelo je jedan ili dva semestra u drugoj državi EU. Za taj je program sada izdvojeno još više sredstava i zahvaljujući Erasmusu+ u periodu između 2014–2020. četiri miliona Evropljana će dobiti priliku za učenje, obrazovanje, rad ili volontiranje u inostranstvu.“

Sada uporedite odgovore i razgovarajte o njima.

Vježba

Možete li zamisliti da provedete semestar ili godinu u inostranstvu, ili čak cijeli studij u drugoj zemlji?Napravite listu „za i protiv“. Koja strana prevaže?

Razlozi za studiranje vani Razlozi protiv studiranja vani

1. 1.

2. 2.

3. 3.

4. 4.


Počeli smo pitanjem zašto se

mnogima Evropa čini tako

dalekom. Različiti ljudi imaju

različite razloge.

Ali, ako pogledamo pobliže,

vidjet ćemo da je Evropa,

odnosno Evropska unija, svu-

da oko nas. Utiče na mnoge

sfere naših života.

Počevši od novca: euro je

zajednička valuta. Nisu ga

usvojile kao takvog sve zem-

lje, ali više od polovine jeste.

Kada smo, na primjer, na od-

moru u Austriji, Francuskoj ili

Špani j i , p laćamo ovom

zajedničkom valutom. A čak i

u zemljama gdje se ne koris-

ti, euro je prihvaćen kao

snažna globalna valuta. Sa

eurima smo dobrodošli bilo

gdje u svijetu.

Mnogi su toliko navikli da

mogu putovati širom Evrope,

da to više i ne primijete. Ali

stvari su i ne tako davno bile

drugačije. Tada su postojale

pasoške kontrole i redovi na

granici, a carinici su htjeli

tačno da znaju šta ste kupili.

Evropa u svakodnevnom životuLetovi su značajno pojeftini-li. I ovo je zahvaljujući EU koja je ukinula državne mo-nopole. To znači da više ne postoji državna aviokompa-nija u svakoj zemlji koja drži monopol nad određenim rut-ama i skupo naplaćuje leto-ve. Danas svaka aviokompa-nija unutar EU može letjeti gdje želi. Tako, na primjer, sada možete rezervisati let od Danske do Španije irskom aviokompanijom.

Činjenica je da je letenje u EU sigurno i zahvaljujući zajedničkim sigurnosnim standardima koje je propisa-la EU za sve zemlje članice, a zbog kojih nije dozvoljeno aviokompanijama koje ne poštuju ove nivoe sigurnosti da uđu u evropski zračni prostor.

Mnogi od ovih propisa su doneseni zahvaljujući „inter-nom tržištu“. Ako želite imati jedinstveno tržište u kojem ljudi mogu kupovati i proiz-voditi stvari kako i gdje žele, moraju postojati zajednička pravila.

Policija u EU takođe blisko sarađuje, a tijelo EU, Europol, koordinira podatke. Nisu to super policajci, koji jurišaju Evropom sa pištoljima, nego policajci svake države koji prikupljaju informacije o kri-minalnim aktivnostima i kri-minalcima, koje onda učine dostupnima policijskim sna-gama širom EU. Uvijek se radi o teškim krivičnim djeli-ma. Europol ne zanima ne-propisno parkiranje, nego trgovci ljudima, krijumčari droge, krivotvorenje i seksu-alni prestupi, trgovina ukra-denim autima i internet pre-varanti, koji su više nego spremni iskoristiti otvorene granice za svoje beskrupu-lozne aktivnosti.

Zagađivanje okoliša ne staje na državnim granicama, te se stoga takva prijetnja m o ž e r i j e š i t i s a m o zajedničkim snagama. To utiče direktno na nas, jer svi moramo disati, piti i koristiti vodu, i jesti usjeve koji rastu na poljima. Evropska politika zaštite okoliša propisuje zajedničke standarde kako bi

Vježba

Evropski simboliDa li prepoznajete prikazane simbole i predmete? Gdje se inače nalaze? Razmislite o tome kakve veze imaju sa Evropom i našim životima.

se osiguralo da neka članica

EU ne pribavi ekonomsku

prednost u odnosu na drugu

zemlju članicu tako što će

ignorisati pravila o zaštiti

okoliša i tako proizvesti jefti-

nije proizvode. Obaveza

poštene konkurencije na ev-

ropskom tržištu čuva radna

mjesta.

Mnogi odbijaju da jedu ge-

netski modifikovanu hranu.

Ali kako da znamo da li su

naše kukuruzne pahuljice

napravljene od genetski mo-

difikovanog kukuruza? EU je

naredila svim proizvođačima

hrane da označe svoje proiz-

vode. Ako određeni proizvod

sadrži genetski modifikovan

sastojak, proizvođači to mo-

raju navesti.

Možemo navoditi još puno

primjera, ali već je očigledno.

Evropa - to smo svi mi! I Ev-

ropa utiče na sve nas.


2Evropska unija - šta to tačno znači?

10 | Evropska unija - šta to tačno znači?

Evropsku uniju čini 28 zemalja koje su udružile snage kako bi skupa izgradile bolju budućnost.Koje zemlje pripadaju Evropskoj uniji i zašto su joj se pridružile?

Albanija, Andora, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Republika Češka, Danska, Estonija, Finska, , Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Moldavija, Crna Gora, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švicarska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vatikan.

Vježba

Vježba

Ko je članica?Evo liste zemalja. Sve su u Evropi, ali nisu sve članice Evropske unije. Otkrijte ko je dio EU i upišite ih u donju listu prema datumu pristupa.

Šta još znate o ovim zemljama- ili šta možete saznati?Radite u grupama i predstavite prikupljene podatke sistematski. Šta znate o gastronomiji, kulturi i jezicima tih zemalja? Napravite kratku tabelu sa podacima o zemljama koje bolje poznajete ili o kojima ste više naučili.

Država Datum Broj stanovnika Glavni gradZemlja osnivačica 1952/1958Zemlja osnivačica 1952/1958Zemlja osnivačica 1952/1958Zemlja osnivačica 1952/1958Zemlja osnivačica 1952/1958Zemlja osnivačica 1952/1958

1973197319731981198619861995199519952004200420042004200420042004200420042004200720072013

Države članice EU-a:

Evropska unija - šta to tačno znači? | 11

Obzirom da je EU demokratski uređena, mora se svojim građanima, kao i vlada-ma zemalja članica i njihovim tijelima, preduzećima i drugim organizacijama obraćati na njihovom maternjem jeziku. Ljudi imaju pravo da znaju šta se radi u njihovo ime i da budu u mogućnosti da se aktivno uključe, a da ne moraju naučiti strani jezik prije toga.

Zašto Evropska unija ima toliko službenih jezika?

Evropska unija usvaja zakone koji se direktno tiču svih njenih stanovnika.

Za građane, i naravno pravosudni sis-tem zemalja članica, ovi zakoni moraju biti dostupni na njihovim maternjim jezicima, odnosno moraju biti objavlje-ni na svakom službenom jeziku. Upot-reba službenih jezika doprinosi trans-

parentnosti, legitimitetu i efikasnosti EU i njenih institucija.

Na ovoj stranici možete pronaći zaba-van kviz o evropskim jezicima:http://ec.europa.eu/languages/quiz/quiz_en.htm

Vježba

Da li govorite evropski?Nakon pristupanja zemlje čiji je glavni grad Zagreb, Evropska unija ima 24 službena jezika. Sastavite ih od sljedećih dijelova.

bu – cu – če – čki – čki – čki – dan – đar – en – es – fin – fran – gal – gar – gle – gr – hr – ir – lat – li – lijan – ma – ma – mal – munj – nizo – nje

– njol – polj – por – ru – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – ski – slo – slo – ški – ški – špa–šved – ta – tav – te – ton – tu – va – vat – ven – vij – zem

Evropa - kratki test1. Koji je najmanji glavni grad u EU i koliko ima stanovnika?

2. Koji je glavni grad u EU najhladniji, tj. koji ima najniže prosječne temperature u januaru?

3. Koja je najviša planina u Evropskoj uniji?

4. Koja se mora graniče sa Evropskom unijom?

5. Koje zemlje EU imaju monarhiju - kralja ili kraljicu, na primjer?

6. Koliko službenih jezika ima u Belgiji?

7. Koja zemlja u Evropskoj uniji ima najviše stanovnika?

8. Koja je zemlja EU najveća?

9. Koji je glavni grad najistočniji u Evropskoj uniji?

Posebna pitanja za znalce

10. Zašto zastava EU ima dvanaest zvjezdica, a ne po jednu za svaku zemlju članicu?

©Im

ageg

lobe


Zemlje članice nisu samo različite veličine, nego su neke bogatije od drugih. U nekim zemljama su većina stanovnika dobrostojeći, a u nekim je životni standard puno niži. Postavlja se pitanje kako, u stvari, to možemo izmjeriti. Na kraju krajeva, u svakoj zemlji postoje bogati i siromašni. Koga uzimamo kao mjerilo, šefa ili njegovog vozača, sekretaricu ili ljeka-ra specijalistu?

Ekonomska statistika je riješila ovaj problem tako što je prvo izmjerila ekonomsku moć zemlje. Ta moć je zbir svih vrijednosti koje je ta zemlja ostvarila u jednoj godini. Svaki auto-mobil proizveden u toj zemlji tokom te godine, svako šišanje u salonu, svaki litar mlijeka koji da krava i koji se onda proda, izražen je u novčanim

Ekonomska moćvrijednostima i zbrojen. Zbir ovih vrijed-nosti zovemo bruto domaćim proizvo-dom (ili BDP-om). Međutim, BDP ne govori puno o tome koliko je zemlja bogata, jer postoje male i velike zemlje. Stoga je sljedeći korak podijeliti BDP sa brojem stanovnika. To nam onda daje bruto domaći prozvod (BDP) po glavi stanovnika.

Ali postaje komplikovanije: ako želimo uporediti zemlje čija se finansijska moć razlikuje, moramo imati na umu da kupovna moć takođe varira od zemlje do zemlje. Svako ko je bio na odmoru u inostranstvu to zna. Odjed-nom se cijene čine vrlo visokim, ili eventualno jako niskim, u odnosu na cijene kući. U jednoj zemlji hljeb košta jedan euro, a u drugoj tri.

Koliko su Evropljani dobrostojeći?(Uporedni bruto domaći proizvod po glavi stanovnika na osnovu pariteta kupovne moći, 2013)

Zato analitičari ne gledaju samo no-vac po glavi stanovnika u određenoj državi, nego šta mogu tim novcem kupiti. To je ono ključno. Zovemo ga „paritetom kupovne moći“. To je jedini način da se zemlje uporede.

Ako onda uporedimo ekonomsku moć zemalja članica na osnovu pariteta kupovne moći, slika izgleda ovako:

BDP po glavi stanovnika u Austriji, Holandiji, Švedskoj, Irskoj i Danskoj stoga je između 25 % i 30 % veći od prosjeka EU. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo nalaze se između pros-jeka i 10 % iznad prosjeka, a Italija

i Španija između prosjeka i 10 % ispod prosjeka. Brojke za Rumuniju i Bugarsku nalaze se na oko polovine prosjeka EU.Razlike u „životnom standardu” unutar EU postojat će još dugo, ali Evropska

unija nastoji smanjiti te razlike. Zbog toga siromašnije regije EU dobivaju novac za poboljšanje svoje infrastruk-ture, a time i svojih privrednih prilika. To se zove strukturna politika. EU na to troši gotovo polovinu ukupnog budžeta.

Države EU‑a nisu samo različitih ve‑ličina već su neke bogatije od drugih. U nekim zemljama većina ljudi ima dobar životni standard, ali ima i onih u kojima je standard života znatno niži. S tim u vezi javlja se pitanje kako to možemo mjeriti. Na koncu, u svakoj zemlji ima bogatih i siromašnih ljudi. Koga ćemo uzeti kao mjerilo, šefa ili njegova vozača, tajnicu ili liječnika s dugim stažem?

Taj je problem riješen u okviru ekonom‑ske statistike mjerenjem gospodarske snage zemlje. To je zbroj svih vrijednosti koje je određena zemlja ostvarila tije‑kom godine. Svaki automobil proizve‑den u određenoj zemlji u godinu dana, svaka frizura nastala u frizerskom

salonu, svaka litra mlijeka koju je dala krava i koja je zatim prodana izražavaju se u novčanim vrijednostima i zbraja‑ju. Zbroj svih tih vrijednosti nazivamo bruto domaćim proizvodom (ili kraće BDP‑om). Međutim, prema BDP‑a ne‑ćete saznati koliko je zemlja bogata jer se zemlje razlikuju po veličini. Zato je sljedeći korak podijeliti ga s brojem ljudi koji žive u toj zemlji. Tako ćemo dobiti bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika.

Međutim, to nije tako jednostavno: ako želimo usporediti zemlje čija financij‑ska moć nije jednaka, moramo imati na umu da kupovna moć također nije ista u svim zemljama. To zna svatko tko je bio na odmoru u inozemstvu. Tada se

cijene iznenada čine vrlo visokima – ili vrlo niskima – u usporedbi s cijenama u domovini. U jednoj državi kruh stoji jedan euro, a u drugoj ćete ga mož‑da morati platiti dva ili tri eura. Zato analitičari ne uspoređuju samo novac po glavi stanovnika u određenoj zemlji već i ono što mogu kupiti za svoj novac. To je presudno mjerilo. Nazivamo ga „paritetom kupovne moći”. Jedino na taj način možemo uspoređivati zemlje.

Ako zatim usporedimo gospodarsku snagu država EU‑a na temelju pariteta kupovne moći, slika je sljedeća:

Gospodarska snaga

Koliko su Europljani bogati?(Bruto domaći proizvod o glavi stanovnika na temelju pariteta kupovne moći u 2013.)

BDP po glavi stanovnika u Austriji, Ni‑zozemskoj, Švedskoj, Irskoj i Danskoj stoga je između 25 % i 30 % veći od prosjeka EU‑a. Francuska i Ujedinjena Kraljevina nalaze se između prosjeka i 10 % iznad prosjeka, a Italija i Španjol‑ska između prosjeka i 10 % ispod

prosjeka. Brojke za Rumunjsku i Bugar‑sku nalaze se na oko polovice prosjeka EU‑a.Razlike u „životnom standardu” unutar EU‑a postojat će još dugo, ali Europska unija nastoji smanjiti te razlike. Zbog toga siromašnije regije EU‑a dobivaju

novac za poboljšanje svoje infrastruk‑ture, a time i svojih gospodarskih prilika. To se zove strukturna politika. EU na to troši gotovo polovicu ukupnog proračuna.

0

50

100

150

200

250

300

Luks

embu

rg

Aust

rija

Niz

ozem

ska

Šved

ska

Irska

Dan

ska

Nje

mač

ka

Belg

ija

Fins

ka

Fran

cusk

a

Euro

podr

učje

Uje

dinj

ena

Kral

jevi

na

EU (2

8 ze

mal

ja)

Italij

a

Špan

jols

ka

Mal

ta

Cipa

r

Slov

enija

Češk

a

Slov

ačka

Grč

ka

Port

ugal

Litv

a

Esto

nija

Poljs

ka

Mađ

arsk

a

Latv

ija

Hrv

atsk

a

Rum

unjs

ka

Buga

rska

Europska unija – što je to zapravo | 13Evropska unija - šta to tačno znači? | 13

Kao što ste vidjeli, EU je sastavljena od

veoma različitih zemalja. Najveća,

Njemačka, ima skoro 82 miliona sta-

novnika, a najmanja, Malta, samo

400 000. Finska i Italija su članice, kao i

Portugal i Poljska. Ako pogledate kartu,

vidjet ćete koliko je EU raznolika. Ljudi

govore različitim jezicima i pišu trima

različitim pismima. Postoje različite tra-

dicije, kulture, prehrambene navike i

festivali. Istorijska iskustva su takođe

različita. Mnoge zemlje EU su nekad bile

neprijatelji u ratu, te zauzimali teritorije

jedni drugima. Još uvijek postoje pre-

drasude. Kako se ipak tih 28 zemalja na

kraju ujedinilo?

Na ovo pitanje se može odgovoriti samo

iz istorijskog ugla. Nakon užasa Drugog

svjetskog rata, koji je započeo samo 20

godina nakon završetka Prvog svjetskog

rata, mnogi su rekli da se ništa slično ne

smije ponoviti.

Ideja je rođena među bivšim neprijate-

ljima, Njemačkom i Francuskom, koje su

se dogovorile da se više neće suprots-

tavljati nego udružiti, ali na način da

jedna drugu drže na oku. Vodeći

političari koji su zagovarali ovaj koncept

i pretočili ga u stvarnost su bili francu-

ski ministar vanjskih poslova Robert

Schuman (1886–1963) i njemački kan-

celar Konrad Adenauer (1876–1967).

Prvo tijelo iz kojeg je izrasla današnja

EU je bilo Evropska zajednica za ugalj i

čelik (ECSC), koja je osnovana 1952. sa

ciljem zajedničkog upravljanja rezerva-

ma uglja. Ugalj je tada imao ulogu

današnje nafte i prirodnog plina. Bio je

najvažniji energent. Mnogi su se bojali

da bi moglo doći do novog konflikta zbog ove sirovine. Distribucija uglja i rekonstrukcija teške industrije je stoga stavljena pod nadležnosti zajedničkog tijela u kojem su članice ECSC-a imale svoje predstavnike. Uz Njemačku i Francusku, bile su tu i Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Princip rada ECSC-a je bio vrlo jednostavan: svaka od zemalja je imala pravo glasa u pos-lovima druge zemlje, a morala je prih-vatiti i da će njeni poslovi biti predmet rasprave. Nijedna zemlja stoga nije mogla raditi protiv druge niti se tajno naoružavati, ali su zato mogli zajedno obnoviti Evropu. U isto vrijeme, part-nerske zemlje se više nisu bojale jedne drugih, pa se mir mogao učvrstiti u Ev-ropi. Prvi predsjednik Visoke vlasti EC-SC-a je bio Francuz, Jean Monnet (1888–1979), koji je ujedno bio i jedan od vodećih pobornika evropske integra-cije.

Nekoliko godina kasnije, ovaj princip je proširen i na cijele ekonomije, preko Ev-ropske ekonomske zajednice. Ovo tijelo je osnovano 1957. zahvaljujući Rim- skom ugovoru koji je stupio na snagu 1958. godine.

Neprijatelji su se tako okrenuli saradnji, a saradnja se pokazala izuzetno uspješnom. Evropska zajednica je nap-ravila veliki iskorak u ekonomskom smislu. Nije čudo da se sve više i više zemalja tokom proteklih godina pridruživalo. Godine 1973. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Danska su se pridružile današnjoj Evropskoj uniji, a onda Grčka 1981, nakon koje i Španija i Portugal 1986. Nakon završetka sukoba između istoka i zapada, put je bio otvo-

ren za neutralne zemlje poput Austrije, Švedske i Finske koje su postale članice 1995, te za zemlje koje su prije pripa-dale bloku bivšeg Sovjetskog Saveza. Tako su 2004. godine u članstvo ušle zemlje sa istoka Evrope, Estonija, Latvi-ja, Litvanija, Poljska, Republika Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija. Pridružile su se i Malta i Kipar. Godine 2007. krug proširenja se nastavlja pris-tupom Bugarske i Rumuni je , a 01.07.2013, kao 28. članica, Evropskoj uniji se pridružuje Hrvatska.

Iako nekad postoje sporovi i velika nes-laganja, osnovni principi na kojima počiva EU su ostali nepromijenjeni: mir među zemljama članicama, saradnja radi zajedničkog boljitka i sve više zajedničkih vanjskih djelovanja. Važnost zalaganja EU na miru, demokratiji i ljudskim pravima u Evropi već duže od 50 godina, je prepoznao i Odbor za dod-jelu Nobelove nagrade 2012. kad je Ev-ropskoj uniji dodijelio Nobelovu nagradu za mir. EU je prva grupa zemalja na svijetu kojoj je pripala ovakva čast.

Evropska unija - ujedinjeni u različitosti


1. Nakon Drugog svjetskog rata, mnogi su gradovi širom Evrope bili razrušeni. Na slici je Frankfurt na Majni u Njemačkoj.

2. Simbolični čin: Jean Monnet (desno), predsjednik Visoke vlasti Evropske zajednice za ugalj i čelik (ECSC), pokazuje prvi blok „evropskog“ čelika, te tako otvara zajedničko tržište za čelik u aprilu 1953.

3. 25.03.1957: u Rimu, predstavnici šest zemalja osnivačica (Belgija, Federalna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska ) potpisuju Rimski ugovor kojim se osniva Evropska ekonomska zajednica (EEC) i Evropska zajednica za atomsku energiju (Euratom).

4. Na dan 07.02.1992, šefovi vlada potpisuju Maastrichtški ugovor kojim osnivaju ekonomsku i monetarnu uniju.

5. Godine 1997, Amsterdamski ugovor stavlja pečat na postepeno kreiranje područja slobode, sigurnosti i pravde. Na slici ugovor sa potpisima i službenim pečatima.

6. Uz veliku sliku na zgradi Evropske komisije u Briselu, EU želi dobrodošlicu novim članicama Bugarskoj i Rumuniji 2007. godine.

7. Dana 10.12.2012, dodijeljena je Nobelova nagrada za mir Evropskoj uniji u Oslu u Norveškoj. Time je Odbor za dodjelu Nobelove nagrade odao počast doprinosu Evropske unije koja više od 6 decenija radi na unapređenju mira, demokratije i ljudskih prava u Evropi.

Vježba

Istorija EU u slikama Povežite slike iz istorije Evropske unije sa odgovarajućim tekstom.

©EU

©EU

©EU

©Im

ageg

lobe

©EU

©EU

©EU

Evropska unija - šta to tačno znači? | 15

3U julu 2014. Evropski parlament izabrao je za predsjednika Evropske komisije Jeana-Claudea Junckera, bivšeg predsjednika vlade Luksemburga.

Kako funkcionišeEvropska unija?

©EU

3 U srpnju 2014. Europski parlament izabrao je za predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera, bivšeg predsjednika vlade Luxembourga.

Kako funkcionira Europska unija

©EU

16 | Kako funkcionira Europska unija16 | Kako funkcioniše Evropska unija?

Ko zapravo vlada Evropom? Očito je

da ne postoji jedan „šef” koji daje

naredbe. Ali neko mora određivati

tok događaja. Ko odlučuje o evrop-

skim stvarima? Je li to odbor ili

država – ili ko drugi?

Na prvi pogled institucije se čine

dosadnim, ali one su mjesta izvršne

vlasti. Stoga je institucionalna struk-

tura Evropske unije ujedno odgovor

na pitanje o vlasti. Međutim, odgovor

je nešto drugačiji u EU nego u poje-

dinim državama članicama.

Evropska unija je grupa država i nji-

hovih građana. To se očituje u njenoj

strukturi. Države (tj. njihove vlade) i

stanovnici tih država imaju pravo

glasa u evropskim pitanjima. Oni to

čine putem Vijeća Evropske unije i Evropskog parlamenta.

Vijeće Evropske unije (koje se često naziva Vijeće ministara) tijelo je koje predstavlja vlade država EU. Čine ga ministri iz svih država članica. Zavis-no od teme, to mogu biti ministri vanjskih poslova, ministri unutrašnjih poslova ili ministri poljoprivrede. Vijeće je jedno od dva tijela koja do-nose odluke. Ono raspravlja o politici i predlaže evropske zakone koji se nazivaju uredbe i direktive. Zato se u Evropskoj uniji ništa ne događa bez Vijeća. Vijeće donosi odluke jedno-glasno ili većinom glasova. Za donošenje većine odluka potrebno je pozitivno glasanje 55 % država članica i one moraju također preds-

tavljati najmanje 65 % stanovništva

EU (to se naziva „dvostruka većina”).

Predsjedništvo Vijeća se mijenja

svakih šest mjeseci i sve se članice

ravnopravno izmjenjuju. U 2015.

Vijećem će predsjedavati Latvija i

Luksemburg, a nakon njih Holandija i

Slovačka u 2016. te Ujedinjeno Kral-

jevstvo u 2017.

Najvažnije odluke o evropskoj politi-

ci donosi Evropsko vijeće. Sastoji se

od šefova država ili vlada EU koji se

redovno sastaju najmanje svaka tri

mjeseca. Na čelu Evropskog vijeća

nalazi se predsjednik kojeg ono bira

na dvije i po godine. Tu dužnost tre-

nutno obavlja bivši predsjednik

Poljske vlade Donald Tusk.

Ko vlada Evropom - Institucije Evropske unije

S lijeva na desno: Evropska komisija u Briselu, Evropski parlament u Strazburu, Sud Evropske unije uLuksemburgu i Vijeće Evropske unije u Briselu.

Mnogi često porede EU sa narodom. Kažu: „U EU stvari funkcionišu na taj i taj način, ali je ovdje drugačije, ovdje to ovako funkcioniše.“ Takva su poređenja prirodna, ali se trebaju raditi sa oprezom. EU nije narod, nego jedinstveni skup naroda. Takođe se razlikuje i u strukturi u odnosu na vašu državu. Cilj ovog poglavlja je da objasni strukturu EU. Koje su institucije EU i šta im je zadatak? Koje su im odgovornosti?

©EU

©EU

©EU

©EU

3 U srpnju 2014. Europski parlament izabrao je za predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera, bivšeg predsjednika vlade Luxembourga.

Kako funkcionira Europska unija

©EU

16 | Kako funkcionira Europska unija Kako funkcioniše Evropska unija? | 17

Patricia: „Ministarsko vijeće predstavlja vlade zemalja članica i donosi 'evropske zakone'.“

Motian: „Evropska komisija upravlja Evropskom unijom i predlaže evropske zakone.“

rametre. Time se osigurava da se od samog početka uzmu u obzir zajednički interesi Evropske unije. Naravno, Vijeće i Parlament zatim mogu izmijeniti pri-jedlog.

Države EU zajednički su sastavile mno-go zajedničkih zakona. Razumljivo je da ponekad ima neslaganja oko tumačenja tih zakona. Osim toga, poje-dine države često se ne drže određenih odredbi. Zato se sve stranke mogu žaliti Sudu Evropske unije. On se sasto-ji od po jednog sudije iz svake države članice, a donosi nezavisne presude na temelju evropskog prava. On može uki-dati odredbe suprotne evropskom pra-vu i određivat i novčane kazne državama članicama ako ne poštuju zakon.

Svako zna da je novac važan. Međutim, nije ga dovoljno samo imati. On mora

Alice: „Evropski revizorski sud nadgleda budžet EU.“

Jello: „Evropska centralna bankaosigurava stabilnost eura.“

Janette: „Evropski parlament predstavlja građane i glasa o 'evropskim zakonima' (direktivama i propisima).“

Još jedna važna institucija EU jest Ev-ropska komisija. Kolegij povjerenika sastoji se od po jednog člana iz svake države, ali oni ne predstavljaju stavove svoje matične države već zajedničke interese Evropske unije. Svaki član Ko-misije odgovoran je za određeno područ je (kao min is tar ) i ima petogodišnji mandat. Predsjednika Ko-misije – trenutno je to Jean-Claude Juncker – predlaže Evropsko vijeće i bira Evropski parlament. Evropska ko-misija osigurava da države članice poštuju zajednička pravila. Zato je na-zivaju „čuvarom ugovora”. Ona upravlja EU prema uputstvima Vijeća i Parla-menta. Posebna je karakteristika ev-ropskog sistema da Vijeće i Parlament mogu odlučivati o stvarima samo na temelju prijedloga Komisije. Isključivim pravom predlaganja Evropska komisija može uticati na odluke jer utvrđuje pa-

Međutim, Vijeće najčešće ne može samo donositi odluke. Potreban mu je Evropski parlament. On predstavlja građane država EU koji ga direktno bi-raju svakih pet godina. Parlament ima 751 zastupnika iz svih država članica, a posljednji su izbori održani 2014. godine.

Velike države članice imaju više zas-tupnika nego male. Parlament ne može donositi odluke koje same po sebi ima-ju snagu zakona u EU. On obično mora odobriti rezoluciju Vijeća Evropske uni-je kako bi stupila na snagu. Taj se pos-tupak naziva postupak suodlučivanja. Parlament također glasa o potvrđivanju Evropske komisije i može je raspustiti. On također odobrava budžet Evropske unije. Dakle, bez Evropskog parlamenta koji direktno zastupa građane ne mogu se donositi važne odluke u Evropi.

18 | Kako funkcioniše Evropska unija?

zadržati svoju vrijednost. To je zadaća Evropske centralne banke (ECB), koja izdaje novac državama europodručja. Nju čine predstavnici država koje su uvele euro. ECB upravlja opskrbom novcem i utvrđuje glavne kamate.

Budžet Evropske unije za 2014. iznosi približno 135 milijardi EUR. Kada se troši puno novca, važno je osigurati da se to čini u skladu s pravilima. To je zadaća Evropskoga revizorskog suda,

koji ima na umu to da se evropski no-vac troši pravilno i razumno. Na taj se način osigurava efikasno finansijsko upravljanje. Svaka država članica imenuje predstavnika.

Vježba

Ko šta radi u EU?Bilo je to puno informacija o radu institucija, ali morate znati ko je za šta odgovoran u EU. Uradite ovaj test da vidite da li ste pažljivo pročitali tekst. Stavite X u kvadrat za instituciju koja odgovara opisu.

OpisEvropsko

vijeće

Vijeće Evropske

unije

Evropski parlament

Evropska komisija

Evropski sudEvropska centralna

banka

Evropski revizorski sud

Predlaže propise za EU ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐Sastoji se od jednog

predstavnika iz svake zemlje

članice☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Određuje ključne kamatne stope ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Nadgleda troškove EU ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Biraju ga građani ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐Usvaja zakone EU

(propise/direktive) ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Imenuje predsjednika Komisije ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Upravlja EU ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Zastupa interese građana ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐Zastupa interese zemalja članica/

njihovih vlada ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐Odlučuje o tumačenju

evropskih zakona ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Definiše politiku ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Kako funkcioniše Evropska unija? | 19

Pravni temelj Evropske unije čine ugovori koje su potpisale zemlje članice i koje su njihovi državni parlamenti ili refe-rendumi ratifikovali. Ovi ugovori propisuju način kako se dono-se odluke, koje su nadležnosti određenih institucija i u kojim sferama zemlje članice zajednički nastupaju. Stalni razvoj EU se dalje temelji na novim ugovorima.

Evropski ugovori

Vježba

Tijela Evropske unijeUnesite odgovornosti institucija u drugi grafikon. Mi smo počeli.Uskladite pojmove sa odgovarajućim kvadratićima.

Evropski parlament Evropska komisija

Evropska centralna banka Evropsko vijeće

Sud

Evropske unije

Ministarsko vijeće

Evropski revizorski sud

Upravlja Evropskom unijom

Predstavlja šefove država ili vlada

Postavlja ciljeve i prioritete, rješava sporove u Vijeću

Evropske unije

Predlaže

Donosi odluke, direktive i propise (tj. zakone)

Sudska praksa Monetarna kontrola Kontrola prihoda i rashoda

Predstavlja vlade Predstavlja građane

Možemo vidjeti kako se Evropska unija mijenjala zahvaljujući različitim ugovorima. Trenutna osnova je Lisabonski ugovor koji je potpisan u glavnom gradu Portugala 2007. godine. Stupio je na snagu 2009, nakon što su ga ratifikovale sve zemlje članice.

20 | Kako funkcioniše Evropska unija?

A sada, vratimo se na početno pitanje:

Ko vlada Evropom? Raspravite međusobno.

Građani zemalja članica utiču na politiku EU dvojako. Prvo, kada biraju zastupnike za svoj državni parlament, iz kojeg se onda formira vlada. Ta se vlada preds-tavlja onda u Vijeću Evropske unije (kada se sastanu „šefovi“, tj. šefovi država ili vlada, to onda nazivamo Evropskim vijećem). Drugo, građani utiču na ev-

Uticaj građana

Drugi instrumenti uticaja Otkad je Lisabonski ugovor stupio na snagu 2009, postoji Evropska građanska incijativa. Milion ljudi, ili tek 0,2 % ukupnog stanovništva, iz najmanje četvrtine zemalja članica EU (sedam zemalja) mogu zatražiti od Evropske komisije da razriješi neko pitanje ili predloži zakon, pod uslovom da je to pitanje iz nadležnosti EU, naravno.

Demonstracije protiv EU institucija mogu biti instrument pritiska. Poljoprivrednici, sindikati ili organizacije za zaštitu okoliša mogu izložiti svoje probleme. Unutar Evropskog parlamenta postoji Odbor za peticije.

Diskusija

Vježba

Saznajte više o Evropskoj građanskoj inicijativi.Evropska građanska inicijativa vam omogućava direktan uticaj na rad Evropske unije. Koju inicijativu biste vi pokrenuli i koji bi vam pristup bio? Više o postupku i aktuelnim inicijativama na stranici: http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome

ropsku politiku onda kada biraju zastup-nike za Evropski parlament.

Ali i građani pojedinci imaju pravo glasa ako misle da su nepravedno tretirani ili žele ispraviti evropsku nepravdu. Postoji i predstavnik evropskih građana, pozna-tiji kao ombudsman. Svaki građanin EU

ima pravo da ombudsmanu pošalje pritužbu, čak i e-mailom. Na koga mu se možete požaliti, kad može pomoći i kad ne? Sve detalje možete naći na inter-netskoj stranici:http://ombudsman.europa.eu/home/en/ general.htm

©EU


Vježba

Vježba

Šta je peticija?Saznajte šta je peticija i ko može poslati žalbu Parlamentu. Više informacija na:http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/en/00533cec74/Petitions.htmlPostoji li odbor za žalbe i u vašem matičnom parlamentu? Provjerite.

Naši predstavnici u Strazburu i BriseluZastupnici u Evropskom parlamentu se grupišu prema istim političkim ubjeđenjima.Ne obuhvataju sve grupe zastupnike iz svih zemalja članica. Provjerite koje su političke stranke iz vaše zemlje bile uspješne na prošlim izborima za Evropski parlament i ko su im zastupnici. Onda provjerite kojoj grupi u Evropskom parlamentu pripadaju.Koja je stranka predstavljena u kojoj grupi u Evropskom parlamentu? Na primjer, odgovor možete brzo pronaći na: http://www.europarl.eu

Zadatak

Što je predstavkaSaznajte što je predstavka i tko može podnijeti predstavku Parlamentu. Više informacija dostupno je ovdje: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/en/00533cec74/Petitions.html

Ima li i vaš parlament Odbor za predstavke? Istražite.

Zadatak

Naši predstavnici u Strasbourgu i BruxellesuZastupnici u Europskom parlamentu osnivaju klubove s ostalim zastupnicima koji imaju ista politička uvjerenja. U svakom klubu nisu zastupljeni članovi iz svake države. Pogledajte koje su stranke iz vaše zemlje bile uspješne na posljednjim izborima za Europski parlament i imaju svoje zastupnike u Europskom parlamentu. Zatim saznajte kojim klubovima oni pripadaju.

U kojem se klubu EP-a nalaze zastupnici pojedinih stranaka? To možete, primjerice, jednostavno pronaći na internetskoj stranici: http://www.europarl.eu

Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu Koliko članova ima ovaj klub? U ovom klubu sudjeluju članovi ove

stranke iz moje zemlje

EPP – Klub zastupnika Evropske narodne stranke (kršćanski demokrati)

S i D – Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu

ECR – Klub zastupnika Evropskih konzervativaca i reformista

ALDE – Savez liberala i demokrata za Evropu

GUE/NGL – Ujedinjena evropska ljevica/Nordijska zelena ljevica

GREENS/EFA – Klub zastupnika Zelenih/Evropskog slobodnog saveza

EFDD – Evropa slobode i direktne demokratije

NI nezavisni

22 | Kako funkcionira Europska unija22 | Kako funkcioniše Evropska unija?

Kako funkcioniše EUPostalo je jasno da Evropska unija nije država jednog naroda kao što je, na primjer, Litvanija ili Nizozemska, ali je više od labavog saveza evropskih ze-malja. Da bi izrazili jedinstvenost EU, pravnici često opisuju njenu organiza-ciju kao „sui generis“. To na latinskom znači „svoje vrste“. Iako zemlje članice EU zadržavaju svoju suverenost i neza-visnost, u nekim područjima udruže svoje nadležnosti kako bi bolje odgovo-rile na date izazove. U ove svrhe je EU ustanovila posebne institucije

k o j i m a s u p ov j e r e n e ov a k v e nadležnosti. U praksi to znači da se odluke o određenim pitanjima od zajedničkog interesa donose demokrat-ski na evropskom nivou. Zato EU nije federalni sistem kao SAD, na primjer, ali je više od labavog saveza nego što su Ujedinjene nacije. U EU, odluke zajednički donose državne vlade koje se sastaju u Evropskom vijeću, te Ev-ropski parlament čije zastupnike biraju građani. Postoje neki izuzeci gdje Vijeće samostalno donosi odluke.

To se posebno odnosi na vanjsku politi-ku. Evropska komisija vodi poslove EU, te se stara da se svi pridržavaju ev-ropskih ugovora. U protivnom, zemlje koje krše ugovor se mogu naći pred Sudom i od njih se može zatražiti promjena načina rada. Evropski revi-zorski sud se brine o pravilnom finan-sijskom upravljanju evropskim institu-cijama. Svako od nas može podnijeti pritužbu Evropskom ombudsmanu u slučaju neprimjerenog tretmana od strane evropskih institucija.

Vježba

Saznajte ko je iz vaše pokrajine ili regije zastupnik u Evropskom parlamentu.Koju stranku predstavljaju ti zastupnici?

Ko je trenutno predsjednik Evropskog parlamenta? Ko su ostali na slikama?


Donald Tusk

(Poljska)

Jean-Claude Juncker

(Luksemburg)

Martin Schulz

(Njemačka)

Federica Mogherini

(Italija)

Predsjednik Evropskog parlamenta

Predsjednik Evropskog vijeća

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije

Predsjednik Evropske komisije

1

3

2

4

©EU

©EU

©EU

©EU


4Šta tačno radi EU?

24 | Šta tačno radi EU?

Neki kažu da Evropska unija ne radi dovoljno, a drugi da se miješa u sve. Zar nisu oba mišljenja pogrešna? Ali šta je onda istina? Šta tačno radi EU?EU je aktivna u mnogim političkim sferama: ekonomskoj politici, zaštiti potrošača, vanjskoj politici, zaštiti okoliša, unutrašnjoj politici i pravosuđu, između ostalog.Pogledajmo neke od primjera političkih pitanja u ovim sferama. To će vam dati predstavu na čemu rade ljudi u Briselu i glavnim gradovima zemalja EU.

Jedinstveno tržišteJedinstveno tržište je kamen temeljac ekonomske i socijalne politike. To je zajedničko ekonomsko područje koje pruža četri osnovne slobode: slobodno kretanje osoba, slobodan protok roba, slobodna isporuka usluga, i slobodan protok kapitala.

Slobode na evropskom jedinstvenom tržištuSlobodno kretanje osoba utiče na sve nas na mnoge načine. Bilo da želimo na odmor u drugu zemlju EU, da radimo ili živimo tamo uz posao ili bez posla, imamo pravo na to. A kad se vraćamo iz inostranstva, slobodno možemo ponijeti sa sobom sve što smo kupili, baš kao što možemo kupovati u drugoj zemlji preko interneta. Time se garantuje slobodan protok robe. I ne samo robe, nego i usluga koje se mogu pružati i dobivati preko granica zahvaljujući slobodnoj isporuci. Osobe koje preferiraju da ulože novac u drugoj zemlji EU, radije nego u svojoj matičnoj, imaju tu mogućnost zagarantovanu slobodnim protokom kapitala.

Ukidanjegraničnih kontrolaAko putujete od Sjevernog rta iz Norveške do Sicilije, slobodno možete ostaviti pasoš kod kuće. Više ne postoje granične kontrole unutar EU na takozvanim unutrašnjim granicama (na primjer, između Finske i Estonije ili Slovačke i Republike Češke).

Slobodu kretanja omogućava Šengenski sporazum koji je sada dio evropskih ugovora. Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska nisu dio šengenskog područja, ali Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska jesu iako nisu članice EU. Za Bugarsku, Hrvatsku, Kipar i Rumuniju postoji prelazni period prije nego što budu mogle pristupiti.

Šengenski sporazum je nazvan po mjestu potpisivanja u Luksemburgu.

©Im

ageg

lobe

Šta tačno radi EU? | 25

Šta navedene četri slobode znače za vas u praktičnom smislu? Spojite primjere sa četri aspekta jedinstvenog tržišta i označite odgovarajuća polja.

Odgovori čine datum u formatu DDMMGGGG. Otkrijte šta je to - i šta se desilo na taj dan.. . / . . / . . . .


Slobodno kretanje osoba

Slobodan protok robe

Slobodna isporuka usluga

Slobodan protok kapitala

Mogu kupiti auto u Danskoj i izvesti ga bez carinjenja. 1 0 2 3

Mogu putovati gdje god želim unutar EU. 9 6 3 7

Mogu položiti novac u njemačkoj banci. 2 3 1 0

Mogu studirati u Mađarskoj. 5 1 0 9

Mojim roditeljima kupatilo može renovirati portugalski

majstor. 4 3 1 7

Roditelji mi mogu poslati novac u Španiju gdje

studiram. 1 2 3 9

Preko interneta mogu naručiti robu iz Švedske. 4 5 1 2

Mogu raditi kao arhitekt na Malti i graditi kuće po Italiji. 5 6 0 8


Od 1999. postoji zajednička evropska valuta – euro. Nakon što ga je Litvanija prihvatila od 1. januara 2015, sada 19 država EU dijeli zajedničku valutu. Te države čine područje eura koje je poznato kao eurozona. Više od 333 miliona građana EU, ili dvije trećine ukupnog stanovništva, imaju euro kao zajedničku valutu.

Na jedinstvenom tržištu, radna snaga se može slobodno kretati, a robom, usluga-ma i kapitalom trgovati bilo gdje. Bez valutnih prepreka, možemo bolje iskoris-titi dobrobiti internog tržišta za preduzeća i potrošače, radnike i samozaposlene. Lako je kupovati i porediti cijene širom Evropske unije ako to radite u istoj valuti. Posebno uz ekspanziju internet kupovine, ovo je privlačno i za ljude koji ne žive bli-zu granica Evropske unije. Veća transpa-rentnost ponude ima kontrolni efekat na cijene, što je zauzvrat dobro za svakog kupca.

To što ne morate razmjenjivati novac u drugu valutu kada putujete u druge zem-lje je još jedna prednost zajedničke valu-te. Tako štedite i novac i vrijeme. I preduzeća imaju prednosti od zajedničke valute, jer trebaju računati i fakturisati u jednoj valuti i nisu pod rizikom od kursnih promjena. Eliminisanje ovih „transkacijs-kih troškova“ ima kontrolni efekat na cije-ne. Zajednička valuta je dovela do pada kamatnih stopa što zauzvrat donosi ko-risti potrošačima i preduzećima. Više je prostora za investicije, što dalje vodi do razvoja. Stabilna valuta EU zasnovana na jakoj ekonomiji eurozone učvršćuje ekonomski položaj Evrope u svijetu.

Iako je cijela EU jedinstveno tržište, samo jedan dio (doduše veliki) ima euro kao svoju zajedničku valutu. Neke zemlje ne žele da uđu u eurozonu sada, dok druge nisu ispunile stroge uslove za ulazak. Na primjer, zemlja ne smije imati prevelik dug ako se želi priključiti eurozoni. Stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 % od tri najniže stope depricijacije valute u euro-zemljama.

Uprkos takvim jasnim pravilima, eurozo-na je zapala u krizu 2010. Ova tema je

jako komplikovana, ali generalno se

može reći da se većina problema pojavila

zbog činjenice da se eurozemlje nisu

pridržavale dogovorenih standarda, te su

nagomilale prevelike dugove. EU je

činila i čini velike napore da izbjegne ri-

zike po zajedničku valutu. To uključuje i

garanci je zemljama koje imaju

poteškoća da refinansiraju svoj dug na

međunarodnom tržištu kapitala po prih-

vatljivim kamatnim stopama. Eurozem-

lje su stoga odredile „paket pomoći“ od

700 milijardi eura (ESM, odnosno Meha-

nizam evropske stabilnosti) kako bi

održali stabilnost Unije.

Istovremeno su se eurozemlje obavezale

u fiskalnom paktu da će smanjiti svoje

dugove. Mnoge države koje nisu prihvati-

le euro također su pristupile tome

međunarodnom sporazumu. Uz sman-

jenje duga, cilj je i jačanje konkurentnosti

eurozemalja i cijele EU.

Dio problema sa zajedničkom valutom je i da banke nisu bile predmet adekvatne kontrole. Zbog toga je EU pooštrila ban-kovne propise kako bi ih spriječila da svojim špekulacijama odvedu cijele zem-lje u problem. Posljednjih je nekoliko go-dina bilo teško za zajedničku valutu, a rješavanje krize je zahtijevalo mnogo napora. U isto vrijeme je pokazana odlučnost eurozemalja da zajedničku va-lutu održi stabilnom.

Evropska ekonomska politika

Kako bi ojačala i stimulisala ekonomiju Evropske unije, Komisija je napravila strategiju za razvoj i zapošljavanje pod nazivom „Evropa 2020“. Među ostalim, ova strategija omogućava investicije u sektor obrazovanja i istraživanja, sa namjerom da pomogne Evropi da u budućnosti postane jedna od najinova-tivnijih regija u svijetu. Cilj je ojačati pos-lovni sektor i industriju, koje ne samo da

EURO-pski novacOd 1999. postoji zajednička europska valuta – euro. Nakon što ga je Litva pri‑hvatila od 1. siječnja 2015., sada 19 država EU‑a dijeli zajedničku valutu. Te države čine područje eura koje je poznato kao europodručje. Više od 333 milijuna građana EU‑a, ili dvije trećine ukupnog stanovništva, imaju euro kao zajedničku valutu.

Na jedinstvenom tržištu radnici se mogu slobodno kretati, a robom, uslu‑gama i kapitalom može se trgovati bilo gdje. Bez prepreka koje koje predstav‑ljaju valute, možemo više iskoristiti prednosti unutarnjeg tržišta za poduze‑ća i potrošače, radnike i samozaposlene osobe. Ako računate u istoj valuti, lako je kupovati i uspoređivati cijene preko unutarnjih granica EU‑a. Zbog širenja kupnje internetom, ta je mogućnost po‑stala privlačna čak i osobama koje ne žive blizu granice. Veća transparentnost ponude ima ograničavajući učinak na cijene, a to je dobro za sve kupce.

Dodatna je prednost zajedničke valute da prilikom putovanja u druge države nije potrebno mijenjati (i pretvarati) novac. Time štedite novac i vrijeme. Trgovačka društva također imaju ko‑risti od zajedničke valute jer moraju obračunavati i izdavati račune samo u jednoj valuti i ne suočavaju se s ri‑zikom promjene tečaja. Uklanjanje tih „transakcijskih troškova” ima ograni‑čavajući učinak na cijene. Zahvaljujući zajedničkoj valuti, smanjene su kamate, od čega imaju koristi potrošači i podu‑zeća. Ima više prostora za ulaganja, što dovodi do većeg rasta. Stabilnom valutom EU‑a utemeljenom na snažnoj ekonomiji europodručja jača se položaj Europe u svijetu.

Iako je cijeli EU jedinstveno tržište, samo jedan (iako veliki) njegov dio ima euro kao zajedničku valutu. Neke se zemlje još uvijek ne žele pridružiti europodručju, a druge još nisu ispunile stroge kriterije za pridruživanje. Na pri‑mjer, država ne smije imati pretjerane dugove ako se želi pridružiti europo‑dručju. Stopa inflacije ne smije biti veća

od 1,5 postotnih bodova iznad stope tri države članice s najboljim rezultatima.

Unatoč tim jasnim pravilima, europo‑dručje je 2010. ušlo u krizu. Ta je tema vrlo složena, ali općenito se može reći da je većina problema nastala zbog toga što države europodručja nisu po‑štovale standarde koje su međusobno dogovorile i uzrokovale su prevelike du‑gove. EU je radio i još uvijek naporno radi na uklanjanju rizika za zajedničku valutu. To uključuje davanje jamstava državama koje imaju problema s refi‑nanciranjem duga na međunarodnim tržištima kapitala po pristupačnim ka‑matama. Države europodručja stoga su uspostavile paket pomoći od 700 mili‑jardi EUR (ESM ili Europski mehanizam za stabilnost) radi održanja stabilnosti.

Države europodručja istodobno su se obvezale, u fiskalnom sporazumu, sma‑njiti razinu duga. Mnoge države koje nisu prihvatile euro također su pristu‑pile tome međunarodnom sporazumu. Uz smanjenje duga, svrha je toga tako‑đer pojačati tržišno natjecanje država europodručja i EU‑a u cjelini.

Dio problema sa zajedničkom valutom bila je nedovoljna kontrola banaka. Zbog toga je EU osnažio uredbu o ban‑kama kako bi se banke spriječile u tome da svojim spekulacijama uvedu drža‑ve u probleme. Posljednjih je nekoliko godina bilo teško za zajedničku valutu i mnogo je energije utrošeno na uprav‑ljanje krizom. Međutim, također se po‑kazala odlučnost država europodručja da zadrže stabilnost zajedničke valute.

EUROpski novac

Države članice EU u kojima je od januara 2015. valuta euro

Države članice EU koje se ne služe eurom kao valutom

Čime se EU zapravo bavi | 27Šta tačno radi EU? | 27

Vježba

Ko treba odlučivati o zajedničkoj valuti?Postoje različiti stavovi o odlukama koje donosi eurogrupa unutar Evropske unije. Na primjer:

„Pravilno je da samo eurozemlje odluče kako bi održale sigurnost i stabilnost zajedničke valute. To je tako i tako treba da ostane.“

„Ne samo da eurozemlje trebaju odlučivati o direktnim monetarnim pitanjima, nego i o ekonomskoj budućnosti cijele eurozone. Oni su ključna grupa u EU i trebaju samostalno odlučivati o svim pitanjima vezanim za zajedničku ekonomiju koja počiva na euru. To se odnosi na poreze, zapošljavanje i socijalnu sigurnost. To je jedino ispravno, bez obzira što takve odluke utiče na druge zemlje u Evropskoj uniji. Ako žele pravo glasa, neka se priključe eurozoni.“

„Nije u redu da samo 17 zemalja odlučuje o cijeloj eurozoni. EU odlučuje o mnogim drugim pitanjima koja se ne tiču svih zemalja, na primjer, pitanja vezana za baltičke zemlje ili mediteranske, a opet svi glasaju o njima. Većina zemalja EU se namjerava pridružiti eurozoni za nekoliko godina. Logično je da onda sada imaju pravo glasa o razvoju situacije.“

Šta vi mislite? Razgovarajte o ovim različitim stavovima u grupama i formirajte vlastito mišljenje. Detaljnije informacije o eurozoni možete pronaći na:http://eurozone.europa.eu/.

trebaju biti konkurentne nego i imati što

manje uticaja na okoliš.

Ostali ciljevi strategije su kreiranje radnih

mjesta i borba protiv siromaštva unutar

EU. Obzirom da Evropska unija sebe vidi

kao zajednicu vrijednosti i slijedi principe

jednakosti i solidarnosti, važno joj je da

od razvoja svi Evropljani imaju koristi.

Odlučivanje u EU

Inače odluke u EU donose sve zemlje

članice zajedno. Ali postoje pitanja koja

posebno utiču na zemlje eurozone. Njiho-

vi se ministri redovno sastaju i odlučuju o

pitanjima eurozone. Naravno da te odlu-

ke imaju uticaja i na druge zemlje Ev-

ropske unije koje (još) nemaju euro kao

svoju zvaničnu valutu, ali se taj uticaj

osjeti na jedinstvenom tržištu.


Koje su države članice eurozone? Označite ih.

Evropa - kratki testKratka provjera znanja o Europi

Koje su države članice europodručja? Označite ih.

Austrija Finska Litvanija

Belgija Francuska Luksemburg

Bugarska Grčka Mađarska

Kipar Hrvatska Malta

Češka Irska Nizozemska

Danska Italija Njemačka

Estonija Latvija Poljska

Portugal

Rumunija

Slovačka

Slovenija

Španija

Švedska

Ujedinjeno Kraljevstvo

Čime se EU zapravo bavi | 29Šta tačno radi EU? | 29

Klima se globalno mijenja, a Zemljina atmosfera zagrijava. To donosi neželjene posljedice po vrijeme, više oluja i popla-va, toplija ljeta, širenje pustinja po Africi i južnoj Evropi, to-pljenje polarnog leda i potop cijelih ostrva. Ne možemo na to ostati ravnodušni. Klimatske promjene su u velikoj mjeri po-vezane sa emisijom štetnih plinova iz industrijskih zemalja. Nažalost, taj se proces ne može obrnuti, pa je od ključne važnosti ograničiti porast temperature. U sljedećih nekoliko godina ćemo vidjeti da li ćemo u tome uspjeti. Stoga je od posebne važnosti brzo i dosljedno djelovati. Nijedna zemlja ne može samostalno zaustaviti klimatske promjene.

Mjere za zaštitu klime

Evropska unija je utvrdila ambiciozne klimatske i energetske ciljeve za 2020, odnosno:

smanjenje emisije stakleničkih gasova za 20 %,

povećanje udjela obnovljivih izvora energije (vjetar, solarna energija, biogoriva) za 20 %, te

ušteda energije za 20 %.

Ovo stavlja Evropu na čelo progresivnih koja tako može pokušati uvjeriti i druge velike zagađivače i potrošače energije, kao što su SAD i Kina, da preuzmu svoj dio odgovornosti.

©EU

©EU


Vježba

Da li mislite da je ovakva politika ispravna?Sa kojim se mišljenjima u donjem tekstu slažete?

Potpuno se slažem

Djelimično se slažem

U manjoj mjeri se ne slažem

U potpunosti se ne slažem

EU treba smanjiti svoje štetne emisije samo ako to urade i ostali. ☐ ☐ ☐ ☐

EU treba ispuniti svoje ciljeve bez obzira na sve. ☐ ☐ ☐ ☐

EU treba postaviti ambicioznije ciljeve. ☐ ☐ ☐ ☐

Ne smijemo dopustiti da nas rasprava dovede do ludila. Ako postane koji stepen toplije, pa nije kraj svijeta. ☐ ☐ ☐ ☐

Zemlje EU ionako neće ispuniti svoje ciljeve jer nisu iskreno zainteresovane za ispunjavanje zajedničkih ciljeva. Jedino se brinu šta se dešava u njihovim matičnim zemljama.

☐ ☐ ☐ ☐

Zaštita klime ne smije ići na uštrb radnih mjesta. ☐ ☐ ☐ ☐

Ne smiju nam naučnici diktirati ciljeve. Moramo provesti što više mjera zaštite klime, pod uslovom da nam to ne našteti.

☐ ☐ ☐ ☐

Mjere zaštite klime stvaraju nove poslove. Preduzeća i zaposlenici mogu imati od toga koristi. To je još jedan razlog zbog čega se trebamo uključiti.

☐ ☐ ☐ ☐


Zajedničko pravosudno područje Evropa je odavno jedinstvena teritorija.

Mnogi ljudi prelaze unutrašnje granice ze-

malja EU da bi živjeli i radili negdje drugo ili

jednostavno razgledali uokolo. Upoznaju

jedni druge, ostaju i žene/udaju se. Nažalost,

ponekad nešto krene loše i moraju se raz-

vesti. Tada je važno imati jedinstven set

zakona jer se pojavljuju pitanja alimentacije

i skrbništva. Ako muškarac iz Austrije i žena

iz Luksemburga žive u Italiji i tamo se raz-

vedu, oni se ne mogu pozivati na svoje naci-

onalno pravo. Zato je vrlo važna saradnja

između zemalja EU na području građanskog

prava. Time se reguliše i pitanje nasljedstva,

i mnogo drugih stvari koje utiču na naš sva-

kodnevni život.

Kriminalci takođe vole otvorene granice, jer

misle da mogu izbjeći krivično gonjenje. Ali

nisu u pravu jer sada postoji bliska saradnja

između policije i izvršnih vlasti. Europol, ev-

ropski policijski ured, koordinira ovu saradnju.

Evropska osnovna prava

Ljudska prava i osnovne slobode su veoma

važni u svim društvima jer utiču na svakog

građanina. U EU, grupi demokratija, osnovna

prava su zaštićena na nacionalnom nivou,

najčešće ustavom.

Ali pošto i sama Evropska unija donosi za-

kone i propise koji utiču na ljude, bitno je da

postoji i Povelja o osnovnim pravima Ev-

ropske unije. To je dio Lisabonskog ugovora.

Tekst možete pronaći ovdje:

http://europa.eu/legislation_summaries/hu-

man_rights/fundamental_rights_within_eu

ropean_union/l33501_en.htm

Vježba

Pogledajte Evropsku povelju o osnovnim pravima i uporedite je sa svojim državnim ustavom ili osnovnim zakonom. Koja su prava identična? Šta se nalazi samo u Povelji o osnovnim pravima? Šta nedostaje u Povelji o osnovnim pravima?Napravite listu da biste dali pregled!

Diskusija o Povelji o osnovnim pravima Evropske unije.Koliko je važna Evropska povelja o osnovnim pravima? Da li nam zaista treba, uz nacionalnaustavna prava? Kada biste vi sastavljali Povelju o osnovnim pravima, šta bi bilo drugačije? Šta biste dodali? Šta biste izbacili?

Prodiskutujte o tim pitanjima u malim grupama, a zatim uporedite rezultate.

Diskusija


Zaštita potrošača

Zaštita potrošača

Ekonomska politika

Vanjska politika

Unutrašnja politika i pravosuđe

Poljoprivredna i strukturalna politika

EU

Vježba

Stablo evropske politikeMnogo listova visi na stablu evropske politike. Evo nekih područja politika na kojima države članice sarađuju u okviru EU.Spojite listove sa različitim područjima politika tako da vise na odgovarajućoj grani.

Sloboda kretanja

(Šengen)

Ruralni razvoj

Zajednička

provedba zakona

Zajednički standardi za zaštitu okoliša

Jedinstveno tržište

Zajednička valuta

Zaštita klime

Strukturalna politika za podršku regijama

Obnovljivi izvori energije

Označavanje

Zajednička vanjska politika

Obavezni prehrambeni standardi

Obavezni minimalni socijalni standardi

Zajednička politika prema azilantima

Zajednička sigurnosna i odbrambena politika

Smanjene tarife mobilnog roaminga

Saradnja u građanskim i krivičnim postupcima

©Istock


5Evropa ide naprijed -proširenje Evropske unije

Proslava proširenja EU na Brandenburškoj kapiji u Berlinu. U glavnom gradu Njemačke pušteno je 1. maja 2004. godine na stotine plavih balona „Evropa” u znak dobrodošlice Kipru,Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvaniji, Malti, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji.

©Im

ageg

lobe

34 | Evropa ide naprijed

„ODLUČNI da takvim udruživanjemsvojih resursa očuvaju i ojačaju mir i slobodu, te pozivajući ostale narode Evrope koji dijele njihov ideal da im se pridruže u nastojanjima.”

„Unija se zasniva na principima poštivanja ljudskogdostojanstva, slobode, demokratije, ravnopravnosti,vladavine zakona i poštivanja ljudskih prava, uključujućiprava manjina. Ove vrijednosti su zajedničke državamačlanicama u društvu u kojem vladaju pluralizam,nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost teravnopravnost žena i muškaraca.”

„Zahtjev za članstvo u Uniji možepredati svaka evropska država koja poštuje vrijednosti navedene u članu 2. i nastoji ih promovisati.”

Vratimo se na Rimske ugovore potpisane 1957. godine, kojim su osnovane Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju. „Preambula” (uvodni dio ugovora) glasi:

Principi EUČlan 49. Ugovora o Evropskojuniji danas glasi:

Član 2. Ugovora o Evropskojuniji danas glasi:

Rimski ugovor s potpisima šefova država ili vlada tepredstavnika šest državaosnivačica.

Evropsku uniju je osnovalo šest zemalja, ali sa namjerom da obuhvati cijelu Evropu - to jest, da bude otvorena za nove članice.EU sada ima 28 članica, a druge čekaju pred vratima. Šta EU čini tako privlačnom tim drugim zemljama? I šta je sljedeće u procesu širenja? U ovom poglavlju ćemo obraditi ta pitanja.

Država …može pristupiti

EUne može pristupiti

EU

… koja nema slobodu medija

… koja primjenjuje smrtnu kaznu

… koja omogućava svojim građanima da protestuju protiv vlade

… u kojoj se redovno bira parlament

… u kojoj predsjednik vlada do smrti, a nasljeđuje ga njegov sin

… u kojoj homoseksualne osobe imaju ista prava kao i heteroseksualne osobe

… u kojoj vojska određuje politiku, može intervenisati vojnom silom u pitanjima unutrašnje politike

… u kojoj se osobe smatraju nevinim dok se njihova krivnja ne dokaže na sudu

… u kojoj postoji samo jedna stranka koja je stoga uvijek na vlasti

… koja štiti manjine, čak i kada ih većina želi izložiti dodatnom pritisku

Vježba

Ko može postati član?Šta principi navedeni u članu 2. znače u praksi? Šta država mora učiniti ako želi ući u EU, a šta nikada ne smije učiniti? Šta vi mislite?

©EU

Evropa ide naprijed | 35

Geografija

Istorija

Razlike

Sličnosti

Muzika

Film

Književnost

Hrana

Piće

Sloboda

Slobodno vrijeme

Ekonomija

Putovanja

Obrazovanje

Problemi

Očekivanja

kontinenta, na sjeveru i zapadu. U našoj percepciji Island je definitivno dio Evrope. A ustvari on je daleko od evropskog kopna, na sjevernom Atlantiku.Svima nam je očigledno da su Ujedinjenog Kraljevstva i Irska dio Evrope. Ali kanal između kopna Francuske i Velike Britanije je širi od Gibraltarskog moreuza, koji razdvaja Španiju i Maroko.

Evropska komisija o tom pitanju kažesljedeće.

Na pitanje o evropskim granicama se ne može odgovoriti u geografskom smislu. Na istoku i pogotovo jugoistoku, Evropa nema jasnu granicu. Čak se ni geografi nisu mogli, niti sada mogu, složiti oko mjesta na kojem završava kontinent. U istoriji geografije bilo je mnogo različitih razgraničenja, zavisno od pretpostavki datog učenjaka. To znači da ne gledamo geografsku kartu ili globus i tu otkrivamo Evropu, nego da imamo koncept u glavi koji zatim ponovo otkrivamo. To je jasno gdje zapravo postoje prirodne granice

Gdje su evropske granice?

Vježba Vježba

Gdje se završava Evropa?Dakle, zemlja koja želi ući u EU mora biti demokratska. Ali treba biti i „evropska”.

Gdje su granice Evrope? Uzmite geografsku kartu ili atlas i definišite granice Evrope. Na osnovu čega možete zaključiti pripada li neka zemlja Evropi ili ne? Gdje se nalazi Turska? Pripada li Island Evropi? A šta je s Gruzijom? Ili Grenlandom? A Marokom?

Odredite granice Evrope za sebe, a zatim pročitajte tekst u nastavku.

Put u AustralijuZamislite da idete na školsku razmjenu u Australiju. Australija je veoma daleko i definitivno nije dio Evrope. Ali učenici iz vašeg razreda u Australiji su vrlo radoznali i traže da održite kratku prezentaciju na temu: „Šta je Evropa?”

Pripremite odgovarajuću prezentaciju u maloj grupi. Imate samo pet minuta za govor, stoga se fokusirajte na najvažnije i najzanimljivije aspekte. Kako svojim vršnjacima u Australiji možete objasniti šta je Evropa?

Pokušajte im dočarati „okus” Evrope. Kakav je stav prema životu ovdje, zbog čega se osjećate Evropljaninom? Šta vam se sviđa u Evropi, a šta baš i ne?

Evo nekoliko ključnih riječi. Razmislite o tome koje stavke želite uključiti u razgovor, a koje izostaviti. I ne zaboravite, pet minuta nije dugo!

©Is

tock

Ne postoji jednostavna i bezvremenska definicija pojma „evropski”. On je kom- binacija geografskih, istorijskih i kulturnih elemenata koji svi pridonose evropskom identitetu. Značenje koje ima za nas ovisit će o našim zajedničkim iskustvima o idejama, vrijednostima i istorijskim odnosima, koji se s vremenom mijenjaju.


Države zapadnog BalkanaZatim sporazum treba provesti. Ukoliko to uspiju, navedene države mogu pod-nijeti zahtjev za članstvo. Ako Evropska komisija zauzme pozitivno stajalište o tome, Evropsko vijeće (šefovi država ili vlada EU) će ih priznati kao kandidate.

Nakon daljnjih provedenih reformi, pregovori mogu početi. Njima se određuje u kojem roku zemlje kandidat-kinje mogu usvojiti zajedničke zakone EU.

Ako se pregovori uspješno zaključe, što će vjerovatno potrajati nekoliko godina, ugovor o pristupanju mora se ratifiko-vati u svim zemljama kandidatkinjama i članicama EU. U nekim se zemljama to radi referendumom. Evropski parlament takođe mora pozitivno glasati. Tek tada zemlje kandidatkinje postaju članice Evropske unije.

Kakva je situacija sa tim državama?

Zemlje zapadnog Balkana su u različitim fazama na svom putu. Pregovori sa Hr-vatskom su okončani i ta zemlja je pristupila EU 1. jula 2013. godine. Crna Gora je u pregovorima o pristupu od 2012. godine. Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija je službena kan-didatkinja za pristup, ali pregovori još uvijek nisu počeli.

Hrvatska se pridružila EU u julu 2013. godine. Ostale države zapadnog Balka-na su prihvaćene kao kandidatkinje za ulazak u Evropsku uniju. To su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bivša Jugoslo-venska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija.

Osim Albanije, sve su te zemlje bile dio Jugoslavije, koja se nakon žestokih su-koba raspala devedesetih. Srbija i Crna Gora bile su jedna država do mirnog razdvajanja 2006. godine. Između 1998. i 1999. godine krvavi sukob se rasplamsao zbog statusa Kosova kao dijela Srbije, a u konačnici je završen intervencijom NATO-a protiv Srbije. Na-kon što je Kosovo naknadno stavljeno pod nadležnost Ujedinjenih nacija, zem-lja je proglasila nezavisnost 2008. godi-ne.

EU vidi članstvo u EU za te zemlje kao najbolju priliku za postizanje trajnog mira u regiji. To su potvrdili šefovi država i vlada na konferenciji u Solunu u Grčkoj 2003. godine. Međutim, Kosovo na osnovu međunarodnog prava nije priznalo pet zemalja Evropske unije.

Dug put ulaska u EU

Države zapadnog Balkana imaju pred sobom dug put za pristup EU.

Prvo moraju potpisati Sporazum o sta-bilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, kojim se obavezuju na konkret-ne reforme. Taj sporazum zatim moraju ratifikovati sve zemlje članice i, narav-no, zemlja kandidatkinja, što znači da ga moraju izglasati parlamenti.

Srbija i Albanija su u istom položaju. Ostale države (Bosna i Hercegovina i Kosovo) još se smatraju „potencijalnim kandidatkinjama”. Sporazum o stabili-zaciji i pridruživanju s Bosnom i Her-cegovinom je potpisan, i na snagu je stupio 1. juna 2015. godine. Demokrat-ski razvoj na Kosovu podupire misija EU.

Vježba

Šta je gdje?Na karti unesite nazive zemalja i njihovih glavnih gradova. Kao pomoć vam može poslužiti karta na poleđini radne sveske.

©Ph

otod

isc/

gett

y©

Phot

odis

c/ge

tty

©Im

ageg

lobe


Pozitivan odgovor Evropske komisije na

zahtjev za članstvo

Ratifikacija pristupnog ugovora u svim državama članicama i

državi partneru (u parlamentima ili na referendumima)Priznavanje

statusa kandidata

Početak pregovora o pridruživanju

Implementacija sporazuma

Zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Države članice i država partner ratificiraju

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Zahtjev za

članstvo

Uspješan završetak pregovora o pridruživanju

Ratifikacija u Evropskom

parlamentu

Članstvo

11

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

0

Vježba

Koraci prema članstvu u EUDa li ste izbrojali korake koje zemlje zapadnog Balkana moraju proći prije punopravnog članstva u EU?

Smjestite navedene korake na odgovarajuće mjesto na stepenicama uvodeći zemlje u EU.

Vježba

U kojoj su fazi zemlje zapadnog Balkana? Unesite odgovarajući broj u okvir.

Albanija

Bosna i Hercegovina

Hrvatska

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

Kosovo

Crna Gora

Srbija


Jasno je da je rasprava o proširenju sve samo ne jednostavna. Sa jedne strane, Evropska unija se nikada nije vidjela kao ekskluzivni klub, nego je uvijek htjela biti otvorena svim evropskim zemljama.

U prošlosti je pristupanje novih članica pomoglo održanju mira i stabilnosti u Evropi. Nakon pada „željezne zavjese” i propasti SSSR-a, politika EU za proširenje je proširila područje demo-kratije i tržišne ekonomije na zemlje srednje i istočne Evrope.

Devet zemalja koje su pripadale bivšemu sovjetskom bloku su sada članice EU, plus Slovenija, a od 2013. godine i Hrvatska, koje su bile dio bivše Jugoslavije (koja se takođe raspala), te sredozemni otoci Malta i Kipar.

Sa druge strane, još uvijek nije jasno (a ne može se odlučiti jednom i zauvijek) gdje ova Evropa završava, te koliko da-leko treba ići politika obećavajućeg članstva za zemlje, i njihovo prihvatanje u konačnici.

Šta je sljedeće?Ova politika će se i dalje provoditi za zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju, koja je takođe dio regije koju danas zovemo „zapadni Balkan”, te za Tursku. One imaju perspektivu članstva, iako bi mo-glo proći puno vremena prije nego što neke zemlje budu u mogućnosti ost- variti svoje ambicije.

Turska, danas dinamična zemlja, je blizak partner EU na mnogim područjima. Na primjer, Evropska unija je najveći turski trgovački partner. Ova bliska saradnja sa EU je počela prije pedesetak godina. Carinska unija sa Turskom postoji od 1995. godine. Stvarni proces pristupanja je započeo 1999. godine i jednoglasno su ga podržale sve države članice.

Danas su podijeljena mišljenja o tome hoće li proces u konačnici dovesti do pristupanja. Članstvo u EU je i dalje strateški cilj za Tursku.

Turska

©Co

rbis


6Evropa i svijet

40 | Evropa i svijet

Mi, Evropljani, nismo sami na svijetu. Čak ni ne činimo većinu svjetske populacije, ni blizu. Dakle, ne možemo se samo sebi okrenuti, nego moramo obratiti pažnju i na druge kontinente. Trebamo ih kao partnere za naše vlastito dobro, jer oni kupuju naše proizvode i nude svoju robu, te nam osiguravaju sirovine koje nemamo.Ali tu su i problemi koje ne možemo ignorisati. To su ratovi i nerazvijenost, koji mnoge ljude lišavaju pristojnog života. A zagađenje okoliša i ne prestaju na granicama Evropske unije.

Interesi Evrope u svijetuDakle, Evropa je relativno mali, ali ekonomski važan kontinent. Time rastu i dužnosti i interesi u odnosu prema drugima.

Međunarodna politika EU ima nekoliko ciljeva.

Štiti interese Evrope i sprječava terorizam, organizovani kriminal i ilegalne migracije.

Pridonosi očuvanju okoliša pogodnog za stanovanje (klimatska politika, zaštita okoliša).

Utiče na druge da stvaraju i održavaju mir (na primjer na Bliskom istoku i u Africi).

Pomaže drugim zemljama u razvoju i borbi protiv siromaštva, nepismenosti i nerazvijenosti.

Zalaže se za demokratiju i vladavinu prava u cijelom svijetu.

Kontinent PodručjeProcenat Zemljine površine

StanovništvoPoredak prema

broju stanovnika

BDP(*) po glavi stanovnika izražen u američkim dolarima

Poredak prema BDP-u (*)

Afrika

Azija

Australija/Okeanija

Evropa

Sjeverna Amerika

Južna Amerika

(*) BDP: Bruto domaći proizvod.

Vježba

Kontinenti svijetaAko zanemarimo Antarktik, svijet možemo podijeliti na šest kontinenata: Afriku, Aziju, Australiju/Okeaniju, Evropu, Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku. Postoje i druge podjele, prema kojima Sjeverna i Južna Amerika čine cjelinu, ili Evropa i Azija Evroaziju. Ali mi ćemo se držati podjele na šest kontinenata (isključujući Antarktik). Potražite podatke koji nedostaju i unesite ih u tabelu u nastavku.

Evropa i svijet | 41

Predložena rješenja iz Evropske sigurnosne strategije

Globalni izazovi Predloženo rješenje

Ratovi i građanski sukobi

Siromaštvo

Bolest

Nerazvijenost

Manjak resursa

Energetska zavisnost Evrope

Starenje stanovništva u Evropi

Terorizam

Širenje oružja za masovno uništenje

Organizovani kriminal

Ugroženost prirodnog okoliša

Vježba

Pomoć za razvoj Afrike

Uspostava sistema zdravstvene zaštite u nerazvijenim zemljama

Međunarodna kontrola naoružanja i sporazumi o razoružanju

Borba protiv zagađivanja okeana

Podrška demokratiji u drugim državama

Energetska saradnja izvan evropskih granica

Oprost duga nerazvijenim državama

Borba protiv međunarodnog terorizma

Dijalog sa islamskim svijetom

Međunarodna policijska saradnja

Otvaranje evropskih tržišta za proizvode iz država u razvoju

Internetska sigurnost

Očuvanje svjetskih zaliha vode

Zaštita klime

Upravljanje migracijama

Održavanje mira putem vojnih intervencija

Globalni izazoviEvropska unija je krajem 2003. godine postigla dogovor o sigurnosnoj strategiji definišući najvažnija pitanja.Time su određeni i globalni izazovi sa kojima se EU suočava.Pogledajte izazove i spojite predložena rješenja iz Evropske sigurnosne strategije sa različitim problematičnim područjima.


Veliki problem unutar Evropske unije jeste migracija. Migracija znači „kretan-je”, a opisuje situaciju kada ljudi ostav-ljaju jedno mjesto kako bi se nastanili negdje drugo. U stvari nas zanima useljavanje ili doseljavanje u Evropu. Posto-ji legalno useljavanje u države članice Evropske unije, što znači da ljudi iz ze-malja van EU dolaze službeno i sa dozvolom za rad, studiranje ili jednos-tavno život ovdje (npr. kao supružnik građanina EU). Mnogi od ovih ljudi dola-ze jer se nadaju boljem životu u Evrop- skoj uniji. Ali oni su takođe važni za nas, i zbog toga ponekad direktno dajemo oglase baš za njih. To je zato što imig-ranti donose svoje vještine i spremnost da se integrišu u našu privredu. Dolazak mladih ljudi je posebno važan jer naša društva stare u prosjeku – uz sve prob-leme koje sa sobom nose penzije i fin-ansiranje socijalnog osiguranja.

Radi lakšeg preseljenja kvalifikovanih osoba iz zemalja izvan EU u Evropsku

uniju uvedena je „plava kartica”. Na taj način oni mogu raditi u EU od jedne do četiri godine. Dosad se većina visokoob-razovanih migranata iz zemalja izvan EU odselila u SAD.

Osim legalnog i poželjnog useljavanja, postoji i ilegalno useljavanje, kada ljudi dolaze bez dozvole. Oni time krše zakone zemalja Evropske unije, ali su često žrtve bandi koje im uzimaju zadnji novčić da bi ih prokrijumčarili u Evropu. Za mnoge ljude u svijetu, Evropa se čini kao raj u koji pokušavaju pobjeći. Svi smo vidjeli slike Afrikanaca na ribarskim brodicama, koje zatim preuzimaju talijanske, malteške ili španske granične patrole.

Niko ne zna koliko ljudi ilegalno živi u Evropi. Prema procjenama Evropske ko-misije, brojka bi mogla biti približno 4,5 miliona.

Evropska unija ulaže velike napore da zaustavi ilegalno useljavanje. To znači

strožije kontrole na vanjskim granicama i blisku saradnju sa matičnim zemljama. Istovremeno se čine intenzivni napori da se građanima zemalja izvan EU legalno omogući da dođu živjeti u EU. Kroz sa-radnju na razvojnim pol it ikama siromašnijih zemalja svijeta, EU nastoji poboljšati uslove života u zemljama iz kojih potiču ilegalni useljenici do tog ni-voa da oni više ne moraju napuštati svoje zemlje.

Evropska tvrđava

EU i partneri EU održava odnose s mnogim zemljama širom svijeta, kao i obimne kontakte sa zemljama u razvoju u Africi i Latinskoj Americi, kao i sa velikim i malim zemljama u Aziji. Nemamo prostora za diskusiju o ovim različitim odnosima, ali više možete saznati na portalu Evropske unije: http://europa.eu/pol/cfsp/index_en.htm

Poseban fokus vanjske politike EU je saradnja na razvojnoj politici zemalja u afričkoj, karipskoj i pacifičkoj grupi država (AKP). Ekonomski partnerski ugovori su potpisani sa 79 tre-nutnih država AKP-a. Namjena ovih ugovora je pružanje

pomoći tim zemljama da se integrišu u globalnu ekonomiju i poduzmu djelotvorne korake u borbi protiv siromaštva.

Evropska unija i njene države članice su najveći svjetski dona-tori razvojne pomoći. Više od polovine novca koji ide u siromašne zemlje dolazi iz Evropske unije. Naravno, razvojna politika obuhvata više od pukog omogućavanja čiste vode i asfaltiranih puteva, iako je to bitno. EU takođe promoviše raz-voj kroz trgovinu, kroz otvaranje svog tržišta zemljama u raz-voju i podstičući ih da povećaju trgovinu između sebe.


3

4 5

21

8

10

7

9

6

Razvojna saradnja EU Ovdje su navedena različita područja saradnje razvojnih politika EU. Spojite brojeve slika sa natpisima i pripadajućom razvojnom politikom. Imajte na umu da odgovarajući natpisi i razvojne mjere možda neće biti jedni pored drugih.

Vježba


Evropa i svijetEvropa nije ostrvo, već dio svijeta koji sve više zbližava. Stoga EU takođe ima odgovornost da se angažuje na međunarodnom nivou i to da bi zaštitila svoje interese, pozitivno uticala na globalni razvoj i pomogla drugim ljudima koji nemaju tako dobar i siguran život kao Evropljani.

Na primjer, EU je vrlo aktivna u zaštiti klime i nastoji uvjeriti druge zemlje da ne ispuštaju velike količine karbon-dioksida u atmosferu, nego da se uključe u zajedničku strategiju. Govori-mo o zemljama poput SAD-a i Kine. Ostala pitanja zaštite okoliša takođe imaju važnu ulogu i mogu se samo zajednički riješiti. Primjeri za to su zagađivanje i pretjeran izlov ribe iz okeana svijeta.

EU se zalaže za demokratiju u cijelom svijetu i nastoji iskoristi svoj uticaj da uvjeri druge zemlje da poštuju demokratska osnovna prava i slobode, te da ih garantuju svojim građanima.

EU vrlo aktivno radi kako bi postigla „milenijske ciljeve” Uje-dinjenih nacija, koji u osnovi teže da se do 2015. godine smanji apsolutno siromaštvo na pola. To se odnosi na ljude koji imaju manje od jedan dolar dnevno za život.

Evropa ne može sama kontrolisati sudbinu naše planete, ali ni napredak nije moguć bez Evrope. Živimo u svijetu u kojem ne možemo živjeti dobro dok se drugi bore da prežive.

Br Naslov Br Mjera

Podrška zdravstvenim ustanovama sa ambulantnimvozilima u Africi

Promocija ljudskih prava i demokratije

Obuka šumarskih radnika u Papui Novoj Gvineji Širenje infrastrukture

Isporuka riže u luku Zanzibar radi distribucije onima kojima je potrebna

Promocija obnovljivih izvora energije/materijala

Uklanjanje mina u Laosu Zalihe vode

Izgradnja bunara u Daki u Bangladešu Rješavanja sukoba/održavanje mira

Dodjela malih kredita tekstilnim radnicima u Bosni i Hercegovini

Promocija zdravlja

Proizvodnja električne energije iz energije vjetra u Boliviji Zaštita okoliša

Posmatranje izbora u Nigeriji Mjere za podsticanje ekonomskog rasta

Podrška školama u Eterasami, u regiji Chapare u Boliviji Omogućavanje osnovnog obrazovanja za sve

Izgradnja puteva u Beninu Iskorjenjivanje siromaštva

1

1

Diskusija o migracijama Oko 214 miliona ljudi širom svijeta živi u zemlji koja nije njihov prvobitni dom. Možete li zamisliti da zauvijek okrenete leđa svojoj domovini? Koje biste razloge trebali imati da tako nešto uradite? I zašto biste išli u neku drugu zemlju, čak i ako tamo niste poželjni ili vam je zabranjen ulazak? Prodiskutujte o tome u grupama. Saznajte koje razloge imaju ljudi koji nam dolaze sa juga i istoka, te uvedite taj podatak u grupnu diskusiju.

Diskusija


7Budućnost Evrope

„Gdje želite živjeti 2030. godinei šta biste željeli raditi?”

46 | Budućnost Evrope

Jasno je da će se nacionalne ekonomi-je evropskih zemalja suočiti sa velikim izazovima. Djelimičan uzrok tome je globalizacija, odnosno širenje tržišne ekonomije u velikom dijelu svijeta. Roba, kapital, ideje i informacije pre-laze granice vrlo brzo. Dostupne su svugdje – i kreiraju svjetsku konkuren-ciju.

To ima direktne posljedice za nas: za neko preduzeće u Francuskoj nije važno samo ono što njegovi konkuren-ti u vlastitoj zemlji ili preko Pireneja u Španiji mogu ponuditi. Treba uzeti u obzir šta se i po kojoj cijeni proizvodi u

Evropa u globalizovanom svijetuKini, SAD-u ili Indiji, i mora biti u stan-ju parirati cijenom – bilo nudeći svoje proizvode podjednako jeft ino i l i proizvodeći robu koja je skuplja, ali i kvalitetnija.

Sa druge strane, naši se uslovi života mijenjaju zbog razloga koji nemaju veze sa globalizacijom. Građani su sve stariji, pa i društva takođe stare. Ovo prvo je jako dobro jer to znači da živimo duže. Ali to takođe znači povećane troškove zdravstvene njege i dužu isplatu penzija.

Evropska unija više je od ekonomske grupacije. To je zajednica vrijednosti, odnosno skup država i građana koji dijele ista osnovna uvjerenja i žive u skladu sa njima. Mnoga pitanja u 21. vijeku se razlikuju od onih u 20. vijeku. Mir među članicama je osiguran, a stara neprijateljstva pretvorila su se u stabilna prijateljstva ili barem u mirna partnerstva. Ali EU se suočava sa novim zadacima koje treba riješiti ako želimo i u novom vijeku očuvati osnovne vrijednosti za građane

Istovremeno – a ovo nije tako dobro –smanjuje se broj novorođenih. Tokom zadnjih nekoliko decenija mnogi su se odlučili za manje porodice ili čak iza-brali da uopšte nemaju djecu. To takođe predstavlja ekonomski pro-blem jer će sve manje i manje mladih ljudi biti tu da sve više pruže podršku starijim osobama.

U 2030. godini želio/željela bih živjeti u i raditi kao

Sebe vidim ovako:

Da bih ostvario/ostvarila ove ciljeve, od sadašnjih političara u mojoj zemlji želim sljedeće:

Ovo želim od današnjih kreatora politika u Evropi:

Vježba

Godina 2030. i jaGdje želite živjeti 2030. godine i šta biste željeli raditi?Svako će na to pitanje sigurno drugačije odgovoriti. Međutim, ostvarenje vaših želja, ne zavisi samo od ličnih sposobnosti i sreće, nego i od političke situacije.Koji je vaš plan i šta želite od političara?

Budućnost Evrope 47

1. Jean-Claude JunckerPredsjednik Evropske komisije, političke smjernice za sljedeću Evropsku komisi-ju – „Novi početak za Evropu: moj pro-gram za zapošljavanje, rast, pra-vednost i demokratske promjene”, Strazbur

15. juli 2014:

„Želim raditi za Uniju koja je posvećena demokratiji i reformama, koja se ne miješa u sve, već radi za svoje građane umjesto protiv njih. Želim raditi za Uni-ju koja postiže rezultate.”

„Moj glavni prioritet i misao vodilja koja će se provlačiti kroz svaki prijed-log bit će poticanje ponovnog rasta Evrope i povratak ljudi na posao. U tom ću cilju tokom prva tri mjeseca svog mandata p redstav i t i paket za zapošljavanje, rast i ulaganja kojim će se u razdoblju od sljedeće tri godine postići dodatnih 300 milijardi EUR ulaganja.”

„MSP-ovi (mala i srednja poduzeća) te-melj su naše privrede; u njima je otvor-eno 85 % novih radnih mjesta u Evropi – ne smijemo ih opteretiti papirologi-jom. Moramo ih osloboditi tereta pre-komjernih propisa.”

„Svima nam je u interesu da se energi-ja ne koristi kao političko oruđe. Vrije-me je da Evropa čvrsto stane na svoje noge, udružujući resurse, spajajući in- frastrukturu i ujedinjujući pregovaračku snagu.”

„Spašavanje eura bilo je nužno, no nji-me je zanemarena socijalna strana. Ne mogu prihvatiti činjenicu da su radnici i penzioneri morali podnositi teret pro-gramâ strukturne reforme, dok su se bogataši i finansijski špekulanti sve više bogatili. U budućnosti nam je za nove programe podrške potrebna te-meljita ocjena socijalnog uticaja.”

„Želim razumni i uravnoteženi sporaz-um o trgovini sa SAD-om, ali neću ug-roziti evropske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zaštite i zaštite po-dataka ili našu kulturnu raznolikost zbog slobodne trgovine.”

„U našoj politici imigracije potrebno je više solidarnosti. Pojačat ću saradnju s trećim zemljama radi odlučnijeg rješavanja problema nezakonitih mi-gracija i promovisat ću novu evropsku politiku u pogledu zakonitih migracija kako bi Evropa postala poželjna desti-nacija za talentovane osobe.”

„Čvrstog sam uvjerenja da moramo ići naprijed kao Unija, ali ne moramo nužno svi ići istom brzinom. Neki su možda već dostigli svoj krajnji cilj. Uvi-jek sam bio i bit ću spreman slušati i pomoći u pronalaženju rješenja za zab-rinutost svake države članice.”

Vježba

Evropska unija budućnostiTrenutno se vodi puno rasprava unutar EU i država članica o tome kako bi EU trebala izgledati u budućnosti. Mnogi raspravljaju o budućnosti Evrope. A naravno, vodeći političari EU takođe razmišljaju o tome. Evo nekih primjera. Analizirajte ih, a onda prodiskutujte o tome šta mislite o njima.

„Ravnoteža spolova nije luksuz, već

politička dužnost i trebala bi biti svima

jasna, a posebno osobama na vodećim

položajima u nacionalnim vladama

kada je riječ o predlaganju kandidata

za povjerenika. To je test predanosti

nacionalnih vlada novom, demokratski-

jem pristupu u periodu promjena.”

„Slogan Parlamenta je u izbornoj kam-

panji glasio 'Ovaj je put drugačije'.

Pomozite mi da održim to obećanje.

Pomozite mi da svijetu pokažemo da

Evropi zajedno možemo podariti nov

početak.”

Izvor: http://europa.eu/rapid/press-re-

lease_SPEECH-14-546_hr.htm

2. Martin SchulzPredsjednik Evropskog parlamenta je

napisao knjigu o Evropskoj uniji:

„Uvjeren sam da se Evropa mora zbližiti

da ne bi propala. Budući da je te riječi

izgovorio evropski političar, taj poziv nije

mnoge iznenadio – javnosti su ipak već

dosadne stalne pridike o tome da je


Zajednica kao vožnja biciklom: ako pres-

tanemo okretati pedale, bicikl će pasti.

Ali nisam to mislio. Nije nužno nastaviti

s evropskim integracijama kako bi se

spriječilo urušavanje EU. Je li moguće

zamisliti situaciju koja bi se mogla prih-

vatiti kao stabilna krajnja tačka za uje-

dinjenje? Ali još nismo postigli tu situa-

ciju. Pojačana saradnja o kojoj govorim

temelji se na iskrenom priznanju da

neka područja nismo dobro osmislili dok

smo gradili evropsku zgradu. Na primjer,

imamo zajedničku valutu, ali nemamo

Jello: „Odaberite svoj odgovor i pro-diskutujte o rezultatima u razredu.”

zajedničku fiskalnu i finansijsku politiku.

To je moralo poći po zlu i sada je na

navedenim tržištima svaki dan očito

kako su Evropljani opet u sukobu zbog

te greške. Također smo krivo skrenuli u

evropskoj politici potrošnje. Umjesto

ulaganja u područja budućeg rasta, no-

vac ubacujemo u jame subvencija i um-

jetno održavamo na životu industrije

prošlosti. Jednako je loše naše pozitivno

neslaganje u stranoj i sigurnosnoj politi-

ci , zbog čega nas ismijavaju na

međunarodnoj sceni.

Prije svega, moramo pojasniti institucio-

nalno uređenje EU u srednjem roku jer

je sada čak i stručnjacima teško razliko-

vati posebne nadležnosti predsjednika

Evropskog parlamenta, predsjednika

Komisije, predsjednika Vijeća i predsjed-

nika Evropskog vijeća. Ono što nam je

hitno potrebno jeste prava evropska

vlada, koju bira i nadzire Parlament.”

Izvor: Martin Schulz: Der gefesselte Rie-

se: Europas letzte Chance, Berlin, 2013.


Kako bi to bilo? Video zapis prikazuje kakobi izgledao naš život da nije Evropske unije. Video zapis možete pogledati ovdje:http://bit.ly/Debate_Europe


Kako vi vidite stanje? Razvoj Evropske unije posebno utiče na mlađe generacije koje će živjeti i oblikovati svoj život u 21. vijeku. Šta vi želite? Šta je vama važno?

Uzmite stavove evropskih vođa kao osnovu za rješavanje tih pitanja. Neka svako napravi vlastiti popis prioriteta. Koje su za vas tri najvažnije stavke? I još tri stvari koje nikako ne želite.

Međusobno uporedite prioritete i prodiskutujte o tome kakvu Evropu želite.

Evo nekih prijedloga: kakva mora biti EU ako se planira suočiti sa tim izazovima? Sjetite se stvari o kojima ste diskutovali tokom vježbe o zajedničkoj valuti („Ko bi trebao donositi odluke o zajedničkoj valuti?”, str. 28).

A sada je red na VAS

Lista može izgledati ovako:

Definitivno želim: Nikako ne želim:

1. 1.

2. 2.

3. 3.

Veličina

EU se mora proširiti. Mora obuhvatati više zemalja nego danas kako bi imala potrebnu težinu.

EU ne smije primati nove članice jer će postati previše raznolika i izgubiti sposobnost djelovanja

EU se treba smanjiti. Radi jačanja kohezije, zemlje koje se ne žele dodatno razvijati EU trebale bi je napustiti.

Odgovornosti

EU mora steći više prava od država članica kako bi mogla učinkovito djelovati, što znači da se više odluka za cijelu EU treba centralizovano donositi u Briselu i Strazburu.

EU bi se trebala držati trenutne podjele odgovornosti između sebe i država članica, jer to je dobro izbalansirano.

EU treba vratiti odgovornosti svojim članicama i fokusirati se na bitno, tj. na funkcionisanje jedinstvenog tržišta. Pitanjima poput zaštite okoliša, zaštite potrošača i vanjske politike se trebaju baviti države članice.

Vojska

EU treba osnovati posebnu evropsku vojsku da bi osnažila svoje zahtjeve i bila u mogućnosti provesti vlastitu vojnu akciju, npr. na Balkanu ili u Africi.

EU predstavlja moć građana i ne treba se uplitati u vojna pitanja.

EU bi trebala zadržati trenutnu saradnju sa NATO-om, a svoje snage rasporediti samo u ograničenim akcijama za koje NATO nije zainteresovan.

Donošenje odluka

U EU Evropski parlament treba samostalno donositi odluke jer smo njegove članove izabrali svi mi.

Odluke u EU trebaju zajednički donositi Vijeće Evropske unije i Evropski parlament.

Važne odluke trebaju biti predmet evropskog referenduma održanog istog dana u cijeloj Evropskoj uniji.

Postupak glasanja

U EU generalno treba donositi većinske odluke jer skoro 30 država rijetko kad da će se jednoglasno složiti, i to tek nakon dugotrajnih procedura.

U EU generalno treba donositi jedno-glasne odluke jer nijedna suverena država ne bi trebala biti nadglasana.

U EU o svakodnevnim problemima treba odlučivati većinski, a o načelnim pitanjima jednoglasnim odobrenjem, jer će to uspostaviti dobru ravnotežu između djelotvornosti i uzimanja u obzir svačijeg mišljenja.

Euro

Što više zemalja usvoji euro kao svoju valutu, više će se Evropa zbližiti. Stoga trebamo što više zemalja podstaći da usvoje zajedničku valutu te im, gdje je to potrebno, finansijski pomagati.

Samo zemlje koje se drže uslova valutne unije mogu biti članice eurozone. Treba ih stalno pratiti radi usklađenosti sa pravilima.

Zajednička valuta nije dobra za Evropu. Posebno je u krizama vidljivo da se EU ne može složiti o pitanju dosljedne politike. Nacionalna finan-sijska i monetarna politika mogla bi

djelovati brže i bolje. Stoga bi se EU trebala vratiti na nacionalne valute, što i dalje ne isključuje saradnju.

Radna mjesta

Evropska unija treba aktivno raditi na otvaranju radnih mjesta. EU infrastrukturni projekti, po mogućnosti međunarodni, kao što su izgradnja puteva i mostova za povezivanje država članica EU, mogu stvoriti mnogo radnih mjesta.

Države i same najbolje znaju kako stvoriti nova radna mjesta na vlastitom području. EU se ne mora brinuti o tome.

Nova radna mjesta zapravo ne treba otvarati, imamo dovoljno slobodnih radnih mjesta u Evropi. Uz slobodu kretanja i bolje informacije, osobe koje traže posao mogu ga mnogo brže pronaći.


Savez građanaKao što smo vidjeli, Evropski parlament zastupa evropske građane u EU.

Evropski parlament biraju na pet godina svi koji imaju pravo glasa u Evropskoj uniji. Pravo glasa se stiče sa 18 godina; u Austriji čak i sa 16 godina. Pasivna glasačka dob varira između država članica. Iako u Finskoj, Danskoj ili Njemačkoj možete za Evropski parlament biti izabrani sa 18 godina, isto-vremeno u Litvaniji, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu je donja granica 21 godina. Na Kipru, u Italiji ili Grčkoj morate imati 25 godina da biste mogli postati zastupnik u Evropskom parla-mentu. Građani EU koji žive u drugoj zemlji EU (npr. Austrijanci u Mađarskoj) mogu tamo glasati. Parlament je važan faktor odlučivanja u evropskoj politici. Zajedno sa Vijećem, Parlament čini zakonodavno tijelo za Evropsku uniju. To znači da se u Evropi ništa ne događa bez Evropskog parlamenta.

Iako Evropski parlament ima važne funkcije i direktno zastupa građane, interes za evropske izbore je relativno nizak. Uticaj Evropskog parlamenta znatno raste od 1979. godine. Parla-ment utiče na sve više i više pitanja. Iako Evropski parlament ima veće pravo glasa nego prije 30 godina, odziv birača na izborima je opao. U cijeloj EU je prosječno samo 43 % građana glasalo na zadnjim izborima za Evropski parlament 2009. go-dine.

Vježba

Zašto je odziv glasača tako nizak? Prodiskutujte o svojim razmišljanjima i idejama u maloj grupi, a zatim pitajte osobe koje su imale pravo glasa 2014. godine, kao što su vaši roditelji, poznanici ili ljudi na ulici, da li su glasali na izborima za Evropski parlament. Ako nisu, zašto nisu?Prikupite rezultate i stavite ih na poster te unesite argumente „za i protiv izlaska na izbore”jedne do drugih u tabeli. Možete li se sjetiti još nekih argumenata? Dodajte ih.

Vježba

A šta je sa vama? Šta ćete vi uraditi?Molimo obrazložite svoju odluku. Šta bi setrebalo desiti da promijenite mišljenje?

U rano ljeto 2019.godine ja

ću moći glasatijoš uvijek neću

moći glasati

Ja ću/bihizaći/izašao

na glasanjeostati/ostao kući

Unija građanaKao što smo već spomenuli, građane Europe u EU‑u zastupa Europski parlament.

Europski parlament biraju na mandat od pet godina sve osobe koje imaju pravo glasa u Europskoj uniji. Pravo glasa dobije se sa 18 godina, a u Austriji čak sa 16. Pasivna dob za dobivanje prava glasa razlikuje se među državama čla‑nicama. U Finskoj, Danskoj ili Njemačkoj, na primjer, možete biti izabrani u Europski parlament s 18 godina, dok je prag u Litvi, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini 21 godina. U Cipru, Italiji ili Grčkoj morate imati 25 godina da biste mogli postati zastupnik u Europskom parlamentu. Građani EU‑a koji žive u dugoj državi EU‑a (na primjer Austrijanci u Mađarskoj) mogu ondje glasovati. Parlament ima važnu ulogu za donošenje odluka u europskoj politici. Parlament, zajedno s Vijećem, donosi zakonodavstvo Europske unije. To znači da se u Europi ništa ne događa bez Europskog parlamenta.

Iako Europski parlament ima važne zadaće i izravno pred‑stavlja građane, interes za europske izbore relativno je nizak. Utjecaj Europskog parlamenta naglo se povećao od 1979. Parlament ima utjecaja na sve više pitanja. Međutim, iako Europski parlament ima više utjecaja nego prije 35 godina, izlazak na izbore smanjio se. U prosjeku je u cijelom EU‑u samo 42,5 % građana glasalo na posljednjim izborima za Europski parlament u 2014.

Glasanje na evropskim izborima.

Postotak glasača koji su glasali na posljednjim izborima za Evropski parlament.

62,059,0

43,045,5

49,5

56,758,4

1979. 1984. 1989. 1994. 1999. 2004. 2009.

Zadatak

Zašto toliko malo građana izlazi na izboreRazgovarajte o svojim razmišljanjima i idejama u maloj skupini i zatim pitajte ljude su u 2014. mogli glasovati, kao što su vaši roditelji, poznanici ili ljudi na cesti, jesu li glasali na izborima za Europski parlament. Ako nisu, zašto nisu?

Prikupite rezultate i prikažite ih na plakatu te argumente za i protiv glasovanja prikažite jedan kraj drugoga u tablici. Možete li se sjetiti nekih drugih argumenata? Dodajte ih.

Zadatak

A što je s vama? Što ćete vi učiniti?Objasnite svoj odgovor: Što bi se moralo dogoditi da se predomislite?

Početkom ljeta 2019.

imat ću pravo glasa

neću imati pravo glasa

ja ću/bihizići/zišao(-la) na izbore

ostati/ostao(-la) doma

42,5

2014.

Budućnost Europe | 5152 | Budućnost Evrope

Evropska unija je osnovana nakon Drug-og svjetskog rata s ciljem da se vijekovi neprijateljstva između evropskih zema-lja zamijene prijateljstvom i saradnjom.

Nakon više od 60 godina korektno je reći da je taj cilj postignut. Naravno, još uvijek postoje međusobne predrasude, ali niko nikome ne prijeti ratom. Razlike u mišljenjima iznose se u konferencij-skim dvoranama i općenito rješavaju kompromisom sa kojim sve zemlje učesnice mogu živjeti.

Evropska unija je stoga postigla svoj iz-vorni cilj da osigura mir među državama članicama. Ali to je nije učinilo suvišnom, jer vrijednosti za koje se zalaže vrijede i dalje.

Evropa se suočava sa novim izazovima

– od sprječavanja klimatskih promjena i

pomoći oko globalizacije do borbe pro-

tiv međunarodnog terorizma. Potpuno

je jasno da nijedna pojedinačna zemlja

u Evropi ne može rješavati te zadatke

sama. Ali zajedno činimo više od pola

milijarde dobro obrazovanih ljudi sa ja-

kom ekonomijom iza sebe. Skupa

možemo nešto postići. Evropska unija

nam pomaže da oblikujemo svoj lični

život u skladu sa vlastitim težnjama.

Naravno, uvijek će biti diskusija i argu-

menata o tome kako se EU treba razvi-

jati u budućnosti. Nema čarobnog

rješenja, a ideje o tome se razlikuju u

državama članicama.

Dakle, EU je „rad u toku”; to je institucija

koja se mijenja. Ako će se razvijati u

smjeru za koji mi, evropski građani, vje-

rujemo da je ispravan, onda se moramo

angažovati. Prvi korak je učestvovanje

na izborima za Evropski parlament. Što

je veći odziv to Parlament više može

učiniti da se njegovi stavovi i uticaj os-

jete. Ako ne želimo da drugi odlučuju za

nas, moramo to sami uraditi. Evropski

parlament nam može pomoći da to

učinimo.

Evropa i mi

Evropska unija - savez sa budućnošću

Dobar način učenja o Evropskom parla-mentu jeste da u školu pozovete vašeg zastupnika u Evropskom parlamentu i zamolite ga za više informacija o tome. Naravno, diskusija sa zastupnikom u Evropskom parlamentu nije jedini način da saznate više o Evropi.

„Nadamo se da vam je ova brošura zanimljiva. Ukoliko želite znati više, unijeli smo nekoliko savjeta na sljedećoj stranici. Ćao!”


Evo nekoliko savjeta o tome šta čitati iliuraditi ako želite saznati više o Evropi.

Kutak za djecu Igre i kvizovi o Evropi za djecu i mlade: Početna stranica: http://europa.eu/kids-corner

Kutak za nastavnike Nastavni materijal o Uniji i njenim aktivnostima: Početna stranica: http://europa.eu/teachers-corner/index_en.htm

Evropski portal za mlade Evropske i nacionalne stranice o obrazovanju, zapošljavanju, putovanjima i još mnogo toga za mlade: Početna stranica: http://europa.eu/youth/EU_en

Europe Direct Informativni centri Evropske unije širom Evrope. Pitanja možete postavljati telefonski

ili putem elektronske pošte, ili posjetiti vama najbliži centar: http://europa.eu/europedirect/meet_us

Istorija Evropske unije Informacije i video zapisi o osnivačima Evropske unije: Početna stranica: http://europa.eu/about-eu/eu-history/index_en.htm

Vaša Evropa Pomoć i savjeti za državljane Evropske unije i članove njihove porodice: Početna stranica: http://europa.eu/youreurope/citizens/index_en.htm

Diskusije o budućnosti Evrope Informativni portal o evropskim debatama:

Početna stranica: http://ec.europa.eu/debate-future-europe/

Vježba

Kliknite na gore navedene internet adrese. Podijelite se u grupe za ovu aktivnost. Svaka grupa treba uzeti neku internet adresu i saznati kakve informacije i prijedloge sadrži. Šta vam se svidjelo na stranici, a šta nije? Zatim predstavite te informacije drugima. Neka svako pogleda jednu temu ali neka sazna sve o njoj.

Zabavite se!


ONLINEInformacije na svim službenim jezicima Evropske unije su dostupne na web stranici:europa.eu LIČNOŠirom Evrope ima na stotine lokalnih informativnih centara Evropske unije. Adresu vama najbližeg centra možete pronaći na:europedirect.europa.eu TELEFONSKI ILI PUTEM ELEKTRONSKE POŠTEEurope Direct je služba koja vam daje odgovore na vaša pitanja o Evropskoj uniji. Ovu službu možete kontaktirati putem besplatne telefonske linije: 00 800 6 7 8 9 10 11(neki mobilni operateri ne dozvoljavaju pristup 00 800 brojevima ili naplaćuju te pozive); izvan EU putem telefonske linije uz plaćanje na broj: +32 22999696, ili elektronske pošte naeuropedirect.europa.eu

ČITAJTE O EVROPIPublikacije o EU su samo jedan klik od vas na web stranici EU knjižare:bookshop.europa.eu

Kontakt s EU

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnikEvropske unije (EUSR) u Bosni i HercegoviniSkenderija 3a, 71000 Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel.:+387 33 254 700E-mail: [email protected]

Informacije o Evropskoj uniji možete dobiti od:

Predstavništva i uredi Evropske komisije i Parlamenta nalaze se u svim državama Evropske unije. Evropska unija također ima izaslanstva u drugim dijelovima svijeta.


Ured za publikacije

JB-01-15-485-BS-C

Šta je zapravo Evropa?„Evropa je negdje drugo.” Ova provokativna izjava otvara prvo poglavlje ove brošure. To, naravno, nije tačno. Budući da smo u samom srcu Evrope, naravno da imamo mnogo pitanja o tome šta „Evropa” znači i čime se bavi. Na primjer, ko vlada Evropom? Šta Evropska unija znači za naš svakodnevni život? Gdje ovaj kontinent vodi u globaliziranom svijetu? Kakva je budućnost Evrope? Ovdje su se otvorila sva ova pitanja i još mnoga druga. Brošura je namijenjena učenicima u dobi između 13 i 18 godina, i nudi im priliku da čitaju, uče i interaktivno prodiskutuju o ovim temama. Brošuru prati i vodič za nastavnike.

NA-04-14-841-H

R-C

Europa: časopis za mlade„Europa je negdje drugdje.” Tom provokativnom izjavom započinje prvo poglavlje Europe: časopisa za mlade. To, naravno, nije istina. Budući da smo građani EU‑a, Europa je naš dom. Stoga, s obzirom na to da se nalazimo u središtu svega, prirodno je da imamo mnogo pitanja o tome što „Europa” znači i što radi. Na primjer, tko upravlja Europom? Kako Europska unija utječe na naš svakodnevni život? Kamo ide ovaj kontinent u globaliziranom svijetu? Koja je budućnost Europe? Ovdje ćete naći odgovore na ta i mnoga druga pitanja.Časopis je namijenjen učenicima u dobi između 13 i 18 godina i nudi im priliku da čitaju, uče i interaktivno razgovaraju o temama. Časopis je popraćen vodičem za nastavnike.

Tbilisi

Bern

Tunis

Yerevan

Chișinău

Minsk

Moskva

Oslo

DimashqBeyrouth

Kyïv

AlgerRabat

London

København

Amsterdam

Wien

ΛευκωσίαLefkosíaLefkosa

Paris

MadridLisboa

Roma

ΑθήναAthína

București

Bratislava

Valletta

Tallinn

ZagrebLjubljana

СофияSofia

Vilnius

Budapest

Warszawa

Praha

Berlin

Ankara

HelsinkiHelsingfors

Stockholm

Baile Átha CliathDublin

Skopje

Rīga

BrusselBruxelles

Luxembourg

Reykjavík

Priština

Sarajevo

Beograd

Podgorica

Tiranë

Moldova

SakartveloAzərbaycan

Haїastan

Iran

Suisse

Libnan

(Azər.)

Svizzera

Schweiz

Città delVaticano

Liechtenstein

R.

San MarinoMonaco

Andorra

El DjazâirEl MaghrebTounis

Qazaqstan

Ukraїna

Belarus'

Rossija

SouriyaIraq

Norge

Luxembourg

Κύπρος

België

Belgique

KýprosKıbrıs

Slovenija

Polska

Magyarország

SlovenskoČeská

republika

Eesti

Latvija

Deutschland

Ireland

Portugal

Éire

България

Danmark

France

ΕλλάδαElláda

Hrvatska

Suomi

Sverige

Nederland

Österreich

Italia

Finland

LietuvaUnited Kingdom

Malta

Türkiye

România

Bulgaria

España Poranešnajugoslovenska

RepublikaMakedonija

Ísland

KosovoCrnaGora

Bosna iHercegovina

Shqipëria

Srbija

* UNSCR 1244 / ICJ 22.07.2010

0 500 km

Guyane(FR)

Guadeloupe(FR)

(FR)

Martinique(FR)

Mayotte(FR)

La Réunion(FR)

Canarias (ES)

Madeira (PT)

Açores (PT)

Suriname

Brasil

Paramaribo

Zemlje kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU

Zemlje članice Evropske unije (2015)

ISBN 978-92-79-40217-3doi:10.2775/26395

ISBN 978-92-9238-303-9

9 789292 383039

evropaeuropa.ba/wp-content/uploads/2016/06/jb0115485bsc.pdf · vježba vježba evropa - kratki test...

Documents