Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta

FORMA je izraz egzistencije neke strukture i kao takva ona je nedvojiva od onoga stoje

karakteristično za tu cjelinu. Forma je manifestacija cjeline, ovisno o tipu medija u kojem se

pojavljuje (akustični, taktilni, vizualni).

GEŠTALT psihologija bavi se problemom oblika forme, problemom čitljivosti oblika

(izbjegavanje dvosmislenih formi). Pomoću sustava ostalih osjetila nadoknađuje se nedostatak

vizualnih znakova. Malim pomakom iz stabilne forme dobiva se dvosmislenost. Proučava

zakonitosti međusobnog djelovanja boja i djelovanja boja na promatrača. Umjetnost se bavi

formom preko autora, a dizajn usklađivanjem tih formi.

OSNOVNI ZAKON VIZUALNE PERCEPCIJE

Tijelo se vidi onako kao to vizualni uvjeti dopuštaju

ZAKON PREGNANCE

Zakon koji diferencira subjektivne kvalitete ljudi prema njihovoj usmjerenosti na manji ili

veći ritam (naginju ritmiranju ili simetriranju) tj. zakon koji uvjetuje stabilnu formu za razliku

od napete.

Dijeli se na:

a) SIMETRIJU (sustav poravnavanja) - Grčka i Rim, renesansa, klasicizam

b) RITAM (sustav izoštravanja) — ekspresionizam, barok, helenizam, futurizam

TIPOVI JEDNOSTAVNOSTI

a) SUBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST - reinterpretacija oblika onoliko jednostavanog

koliko ga je pojedinac kao subjekt u stanju pamtiti i replicirati na istom nivou.

b) OBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST-nastoji formulama geometrije oblika utvrditi

stupanj jednostavnosti. Jednostavnost ovisi o ukupnom zbroju kuteva, br. različitih kuteva i

broju neprekinutih linija.

Formule za određivanje:

1. omjer različitih kuteva i ukupnog br. kuteva

2.br. različitih kuteva i neprekinutih linija.

3. br. neprekinutih linija

Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta

c) RELATIVNA JEDNOSTAVNOST. - Redukcija strukturalnih elemenata između objekta i

prikaza objekta. Tumači se kao optimum oblika u odnosu na značenje. Umjet. stilovi su po

svojoj strukturi različiti po pitanju strukturiranosti:

niskostrukturirani stilovi: neoklasicizam, konstruktivizam, supramatizam, kubizam

visokostrukturirani stilovi: barok, renesansa, naturalizam

Na njoj se najviše formira vizualni svijet. Ako je relativna jednostavnost zadovoljena,

forma je dobra.

VISOKO I NISKO FORMALIZIRANI STIL

Ovisi o stupnju jednostavnosti. Svaki stil najracionalnije tumači ono što želi (zato-sadrže

nisku dozu relativne jednostavnosti).

NISKO-> supermatizam, kontruktivizam (Mondrian) ->srodnost s dječjim crtežom - svjesni

infantilizam

VISOKO -> Rembrant, Rubens-> realizam, verizam, naturalizam, klasični stilovi, barok,

renesansa, Rim, Grčka -> relativno su jednostavni jer na jednostavan način prenose

kompliciranu poruku

TIPOVI LJUDI KOD DIJELJENJA LINIJA

principijelni - važna im je percepcija

memorijalni - važno je predznanje

LIKOVNI ELEMENTI

- točka

- crta

- boja

- ploha

- površina

- prostor

- volumen

Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta

MIMEZIS - crtež koji pomoću likovnih elemenata stvara dojam fizičke stvarnosti

IMAGINACIJA - razvija osobni govor i doživljaj

ESTETSKI ZAKONI

ZAKON SIMETRIJE - temelji se na načelu da su djelovi lijeve i desne strane u ravnoteži u

odnosu na središnju os; to je odnos međusobnih težina u kojoj je težina lijeve strane jednaka

težini desne; u likovnosti predstavlja zaustavni element, statičnost, koheziju, povezivanje;

ravnoteža slike se postiže veličinom oblika, tonskom gradacijom i bojom.

Asimetrija-povećava se br.elemenata i ritam

ZAKON RITMA - osnova pokretljivosti, gibanj, dinamike, života;. Ritmom oživljavamo

oblike postavljene zakonom simetrije i proporcije. Osnovna linija ritm. pokreta je dijagonala.

Ritam se postiže gradacijom ploha, suprostavljanjem linija (Cezzane), sukobom svjetlo - sjena

(barok), i nanosom boje (toplo - hladno; impresionizam); predstavlja izmjenu elemenata i

njihovih intervala- suprotno je simetriji. Ritam postižemo ponavljanjem=oblika koji se

postepeno povećava. Sjevernjačka kultura teži ritmu (vodi do apstrakcije)

ZAKON PROPORCIJE - usklađuje veličinu i položaj oblika prema okomitom položaju;

idealna kombinatorika između simetrije i ritma.

ZAKON DOMINACIJE (ZLATNI REZ) - izveden iz simetrije i ritma tvore njihov idealan

odnos - nema dominancije djelova nad cjelinom; Manji dio se odnosi prema većem kao veća

nasprem cjeline (2:3, 3:5, 5:8). Povezuje prva tri zakona. Pravilom zlatnog reza koristili su se

Egipćani i Grci (Partenon)

ZNAK

pojam koji osim po sebi ima neko 2 značenje. To je forma koja je registrirana akustički,

vizualno i sredstvo je komunikacije.

Forma + značenje = znak

- SEMIOLOGIJA - nauka o znakovima

- SIMBOL - dogovoreni znak

- SIGNAL - npr. dim; prirodni znak koji govori daje negdje vatra

Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta

FUNKCIJE ZNAKOVA

a) REFERENCIJALNA (znak —> označeno)- govori o odnosu znaka i značenja, između

onoga o čemu se govori i poruke. Podjela na: figurativne (znakove koji sliče prirodi) i

apstraktne (znakove koji ne sliče prirodi) Figurativan znak — ima određene vizualne sličnosti

u strukturi sa onim što označuje (figuracija — svaki oblik komuniciranja koji i malo podsjeća

na refernta)

Apstraktni znak - bolje pokriva izvjesne forme koje po svojoj prirodi nisu vizualne; lakši su za

komunikacijske aspekte ako su prikazani apstraktnim znakovima - slova

b) EMOCIONALNA(davaoc, autor —» poruka) - nastaje između autora i medija

Daje ideju za stvaralački rad budući da nas priroda inspirira za stvaranje određenih ideja -

ideja ovisi prvenstveno o našoj kongitivnoj mašti.

c) ESTETSKA - znak u odnosu na samog sebe, predstavlja odnos medija unutar sebe.

Sredstvo poruke postaje i sebi cilj. Razlikujemo dijelove (stvarni dijelovi konstrukcije) i

komade (nisu stvarni dijelovi); estetski problemi se bave tim problemima strukturiranja

dijelova i komada i cjeline u željenom smislu.

d) FATIČKA (prepisivačka) - utvrđivanje tipa stila, ima za svrhu održavanje poruke bez

prekida. U području likovnosti ona likovnom mediju daje osobine temporalnog (vremenskog)

medija, npr. strip - nastavlja se kroz sličice, film - temporalni medij, nije informativnog

karaktera nego je podrška mediju koji se može ugasiti.

e) KONATIVNA FUNKCIJA (prepisivačka) - veza koju čine znak (poruka) i primaoc.

Propisuje kako će se poruka čitati odnosno razumjeti - definira je kvaliteta primaoca

(sposobnost primaoca emotivna ili logička - osjećaj, znanje)

Kandinsky - umjet.djelo je uspjelo koliko je u stanju prenjeti poruku gledaocu

f) METALINGVISTIČKA FUNKCIJA - između emocionalne i konativne služi za

uspješnije isčitavanje poruke kao dodatak kodu (npr. slika i tekst – uz ilustraciju postoji i

poruka)