vizualizacija prostorno- vremenskih podataka u desktop ... · podacima unutar jezika groovy. slika...
TRANSCRIPT
SVEUC ILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
ZAVRŠNI RAD br. 4782
Vizualizacija prostorno-vremenskih podataka u desktop
aplikacijskom okviru uDIG
Petar Penić
Zagreb, lipanj 2017.
3
Zahvala Zahvaljujem se mentoru Doc. dr. sc. Zdravku Galiću na pomoći koju mi je pružio u radu.
1
SADRŽAJ
1. Uvod 1 2. Baza podataka 3
2.1. MySQL 3 3. uDIG – User-friendly Desktop Internet GIS 5 4. GeoLife prostorno-vremenski podaci 8 5. Vizualizacija prostorno-vremenskih podataka 11
5.1 Interakcija s bazom podataka 11 5.2 Knjižnica GeoScript 13 5.3 Razvoj aplikacije i vizualizacija 14
6. Zakljucak 17
Literatura 19
7. Naslov, sažetak i ključne riječi 20
1
1. Uvod
Prostorno-vremenski podaci se intenzivno koriste u domeni praćenja objekata u
vremenu i prostoru. Uporaba GPS (Global Positioning System) sustava generira
velike količine prostorno-vremenskih podataka, koje potrebno obrađivati i
vizualizirati. Podaci koje generiraju GPS uređaji su diskretni podatci koji opisuju
položaje objekata u vremenu i prostoru. To područje je postalo posebno zanimljivo
od kada se proširila uporaba mobilnih uređaja, jer svaki korisnik može generirati
prostorno-vremenske podatke koristeći npr. pametni telefon. Problem je međutim
što sami podaci u relacijskoj bazi podataka nemaju svrhu ukoliko ih se ne
vizualizira, jer mi ljudi ne možemo dobro pojmiti prostor opisan realnim brojevima
geografske širine i visine. Zato se javlja potreba za vizualizacijom tih podataka
kako bi mogli iskoristiti pohranjene prostorno-vremenske podatke. To omogućuje
pronalaženje izgubljenih ljudi, predviđanje prometnih zastoja, procjenu posjetitelja
nekom području, procjenu gdje je najbolje postaviti reklame, gdje izgraditi ceste,
gdje sagraditi dućane, otkrivanje navika kretanja ljudi, rekonstrukciju prometnih
nesreća, i mnoge druge primjene. Postoje dva različita pristupa vizualizaciji:
statički i dinamički. Ukoliko želimo znati položaj nekog objekta, koristi se karta, na
primjer Google Maps. Ako je potrebno analizirati kako se kreću neki objekti, na
primjer avioni, onda je potrebno koristiti dinamičku vizualizaciju prostorno-
vremenskih podataka. Vizualizacija se svodi na generiranje karte, kako bi znali
gdje se podaci nalaze, zatim učitavanja prostornih podataka (npr. geografske
širine i geografske duljine) i prikazu tih podataka na odgovarajućim pozicijama na
karti. Slika 1 ilustrira način prikaza većih kanadskih gradova na karti. U ovom
završnom radu se koristi uDIG - User-friendly Desktop Internet GIS (uDIG Home,
2016). uDIG omogućuje jednostavno korištenje već postojećih karata i omogućuje
korištenje raznih ugrađenih funkcija za prikaz podataka na kartama. Također se
koristi MySQL (MySQL Wikipedia, 2017) sustav za upravljanje bazom podataka u
koji će biti pohranjeni Microsoft GeoLife (eLifeLog.org, 2011) prostorno-vremenski
podaci. Ovaj zadatak je vrlo zanimljiv iz razloga što su GeoLife podaci stvarni
2
podaci. Dakle moguće je promatrati kretanje vozila, njihovih brzina, mimoilaženja
itd.
Slika 1. Vizualizacija gradova na karti
Sam rad nije usmjeren prema analizi dobivenih podataka već njihovoj vizualizaciji,
a ta vizualizacija će omogućiti daljnju analizu ako se javi potreba za time. Naime
ako podaci nisu dobro prikazani, onda ničemu i ne služe, zato je dobro obavljena
vizualizacija prostorno-vremenskih podataka ključna radi njihove uporabe.
Upravo je to zadatak ovog završnog rada, napraviti vizualizaciju GeoLife
prostorno-vremenskih podataka u uDIG sustavu.
3
2. Baza podataka
Baza podataka je temelj ovog završnog rada. Bitno je odabrati odgovarajuću bazu
podataka kako bi se olakšao kasniji rad i kako bi performanse bile što bolje. U
sklopu ovog završnog rada koristi se MySQL sustav za upravljanje bazama
podataka koji se nalazi na lokalnom računalu.
2.1. MySQL
MySQL je baza podataka otvorenog koda1, dakle besplatan je za korištenje i može
se lako pristupiti izvornom kodu i mijenjati ga. Baza je relacijski orijentirana što
znači da je zasnovana na relacijskom modelu koji povezuje podatke u skup
relacija između različitih tablica koje su povezane ključevima. MySQL omogućava
pohranu velikog broja podataka i osigurava njihovu konzistentnost. Napisan je u
programskim jezicima C i C++. MySQL DML (Data Manipulation Language) slijedi
SQL standard, i stoga je jako učinkovit u pretraživanju i ažuriranju baze podataka..
Iz razloga što je najpopularnija baza otvorenog koda, postoje mnoge aplikacije
koje olakšavaju rad sa MySQL bazom. U okviru ovog završnog rada koristi se
MySQL Workbench i MySQL. Slika 2 pokazuje kako izgleda pregled baze
podataka iz MySQL Workbencha prilikom jednog jednostavnog SQL upita. Pored
funkcije SQL upita, na raspolaganju je niz drugih funkcionalnosti, koje značajno
olakšavaju pregled i ažuriranje baze podataka.
1 Eng. open source
4
Slika 2. Primjer SQL upita u MySQL Workbench-u
5
3. uDIG – User-Friendly Desktop
Internet GIS
GIS - Geographic Information System (GIS Wikipedia, 2017) je sustav za upravljanje
prostornim podacima. On može spremati, uređivati, pohranjivati, analizirati i
prikazivati prostorne geografske podatke.
uDIG je GIS produkt kanadske kompanija Refractions Research. Napisan je u
programskom jeziku Java, i često se koristi kao programski okvir za druge GIS
programe i platforme. Osnovne značajke uDIG-a su otvorenost koda i rad sa
prostornim podacima, omogućuje njihovu vizualizaciju i izmjenu. Skraćenica uDIG
dolazi od:
• User friendly, pruža, korisniku blisko, grafičko okruženje za korištenje GIS-a
• Desktop located, namijenjen za rad na operacijskim sustavima Windows, Mac
OS/X i Linux
• Internet oriented, obuhvaćajući standardne (WMS, WFS, WPS) geoprostorne
web usluge.
• GIS ready, pruža programski okvir na kojem se mogu izgraditi kompleksne
analitičke funkcionalnosti i ugraditi se u glavnu aplikaciju.
Najjednostavnije korištenje uDIG-a se temelji na radu sa datotekama tipa
shapefile. Shapefile je format datoteke koji prostorno opisuje vektore točaka, linija i
poligona (na primjer, gradove, ceste, jezera itd). Svaki shapefile se standardno
sastoji od 5 odvojenih datoteka s ekstenzijama:
1. .shp – shape format; čisto geometrijsko svojstvo
2. .shx – shape indeks format; označuje poziciju shapefile-a u odnosu na
ostale, omogućuje brzo pretraživanje.
3. .dbf – attribue format; atributi baze podataka za svaki objekt unutar
shapefile-a
6
4. .prj – projekcijski format; koordinatni sustav i informacije o projekciji
5. .qix – alternativni indeks kojeg koriste druge aplikacije
uDIG omogućava vrlo jednostavan i intuitivan rad sa shapefile datotekama,
jednostavno ih učitava, omogućuje čak i učitavanje pomoću povlačenja mišem
(drag-and-drop). Na slici 3 je prikazano uGIS korisničko grafiko sučelje. Svi slojevi
shapefile-a koje aplikacija sadrži nalaze se u prozoru pregled slojeva2. Tamo ih se
može premještati, „uključiti“ i „isključiti“, dodavati i brisati.
Slika 3. uDIG (uDIG quickstart, 2015)
Postoje razni alati u alatnoj traci kojima se može pretraživati karta (zumiranje,
pomicanje, ponovno učitavanje …). Svaki pojedini sloj sadrži svoju tablicu
podataka u kojoj se nalaze svi oblici (točke, linije, poligoni) koje taj sloj sadrži, a ta
tablica se može vidjeti i mijenjati u katalog pogledu3. Također uDIG omogućuje
pisanje i pokretanje skripti koje su pisane u programskom jeziku Groovy. Groovy je
objektno-orijentiran jezik napravljen za Java platformu i može se koristiti kao
skriptni jezik. uDIG sadrži svoj skup knjižnica pod imenom
Geoscript(GeoScript.org, 2012) koje omogućuju jednostavni rad s prostornim
2 Eng. layers view 3 (eng. Catalog view)
7
podacima unutar jezika Groovy. Slika 4 ilustrira korištenje slojeva - prikazana
karta se sastoji od 4 sloja, od kojih su 2 aktivna (vidljiva). Najniži sloj pod imenom
„NE1_50M_SR_W“ prikazuje reljefnu kartu svijeta, a sloj „10m urban areas“ sadrži
i prikazuje skup poligona koje označavaju urbane područja u kojima živi više od 10
milijuna ljudi. Na dnu je dinamičko mjerilo karte, koje u ovom primjeru iznosi
1:24.337.326
Slika 4. Vizualizacija razvijenih mjesta u uDIG-u
8
4. GeoLife prostorno-vremenski podaci
GeoLife GPS Trajectories je skup podataka prikupljen u okviru GeoLife projekta od
strane „Microsoft Research Asia". Tijekom 5 godina, od travnja 2007. do kolovoza
2012. godine, 182 korisnika je prikupljalo prostorno-vremenske podatke. Podaci su
podijeljeni u 182 direktorija, svaki direktorij predstavlja jednog korisnika koji je
generirao podatke. Podaci su veličine 1.55 GB, a nakon što su prebačeni u
MySQL bazu podataka, zauzimaju približno 16GB. Ovaj skup podataka se često
koristi u svrhu testiranja aplikacija koje koriste prostorno-vremenske podatke. Skup
podataka je vrlo velik i jednostavan što omogućuje široku i jednostavnu primjenu.
Na slici 5 se nalazi kôd koji je korišten za definiranje tablica u bazi podataka
(eLifeLog.org, 2011).
Slika 5. SQL naredba kreiranja baze (eLifeLog.org, 2011)
Nakon što su generirane prazne tablice slijedilo je punjenje tih tablica s podacima.
9
Za to je korištena Bash skripta sa slike 6, a proces je trajao približno 2 sata. Nakon
završetka skripte u MySQL bazi podataka su napravljene 3 tablice od kojih je, za
potrebe ovog završnog rada, relevantna tablica plt. Novonastala tablica sadrži 24
743 952 zapisa, a svaki zapis ima 8 atributa. Zbog tako velikog broja podataka,
većina SQL upita traje prilično dugo i usporavaju rad aplikacije, što u okviru ovog
rada nije toliko bitno, jer je fokus funkcionalnost cijele aplikacije.
Slika 6. Bash skripta - punjenje baze podacima
Tablica sadrži 8 atributa s nazivima: directory (direktorij), latitude(geografska
širina), longitude(geografska dužina), flag(zastava), altitude(visina),
passeddate(prošlo vrijeme), gpsdate(gps datum), gpstime(gps vrijeme). Na slici 7
se vidi primjer 4 podatka iz baze.
10
Slika 7. Primjer podataka iz baze
Slijedi opis svakog od atributa:
1. directory – broj tipa „ char “ koji označavaju redni broj direktorija od 000 do
181 (ukupno ih ima 182). Svaki direktorij je jedna osoba koja je generirala
podatke.
2. latitude – broj tipa „ double “ koji označava geografsku širinu. Kako se radi o
gradu Pekingu većina podataka se nalazi u rasponu od 116.2-116.4
3. longitude – broj tipa „ double “ koji označava geografsku dužinu. Kako se
radi o gradu Pekingu većina podataka se nalazi u rasponu od 39.8-30.1
4. flag – broj tipa „ int “određuje dali je podatak dobro pohranjen, ovu varijablu
se može zanemariti
5. altitude – broj tipa „ double “ označava nadmorsku visinu izraženu u
stopama. U okviru ovog završnog rada se ova varijabla može zanemariti.
6. passeddate – broj tipa „ char “ koji određuje vrijeme prošlo od 1.1.1900.
godine od trenutka 00:00:00. Passeddate je zapisan u obliku decimalnog
broje kod kojeg cijela vrijednost određuje broj proteklih dana, a decimalni
dio u rasponu [0,1> određuje koliki je dio dana prošao. (npr 35.5 =
4.2.1900. 12:00:00)
7. gpsdate – datum tipa „ date “ koji je zapisan u formatu yyyy-mm-dd
8. gpstime – vrijeme tipa „ time “ koje je zapisano u obliku hh-mm-ss
U okviru ovog rada, za svaki zapis/redak u tablici plt se posebno promatraju
vrijednosti atributa latitude i longitude u odnosu na vrijednost atributa passeddate.
Latitude i longitude određuju prostornu komponentu, dok passeddate određuje
vremensku komponentu svakog podatka. Korištenjem navedenih atributa može se
u potpunosti rekonstruirati kretanje objekata koji su pohranjeni u tablici.
11
5.Vizualizacija prostorno-vremenskih
podataka
U okviru ovog završnog rada zadatak je vizualizirati prostorno-vremenske podatke
koji su prethodno pohranjeni u MySQL bazu podataka, koristeći aplikaciju uDIG.
Potrebno je osigurati dinamički prikaz, tako da prikaz određuje neki trenutak u
vremenu te zatim uzima sve objekte iz baze koji su aktivni u tom trenutku (njihovo
vrijeme u tablici odgovara trenutnom vremenu prikaza) i računa njihove položaje
pomoću njihovih vrijednosti geografskih širina i dužina te ih vizualizira na karti.
Zatim prikaz povećava promatrano vrijeme, odbacuje sve vizualizirane točke koje
više nisu aktivne i ponavlja proces.
5.1. Interakcija s bazom podataka
Za interakciju s MySQL bazom koristi se aplikacijsko programsko sučelje JDBC
(Java Database Connectivity, 2013). Ono definira način kako se klijent spaja na
bazu podataka. Za korištenje JDBC-a se koriste uvezene metode za rad sa SQL
bazom. Slika 8 pokazuje način povezivanja s MySQL bazom uporabom JDBC.
Slika 8. Programski isječak za spajanje klijenta na bazu
12
Promjenljiva db predstavlja primjerak baze i pomoću te promjenljive se sada može
pristupati bazi. Na slici 9 je prikazan pristup MySQL bazi preko te varijable.
Slika 9. Upit na bazu
Dakle izvršava se SELECT upit nad instancom baze. Taj upit vraća sve retke
tablice kojima je atribut passeddate unutar intervala [ početak, kraj ], varijable
početak i kraj se definiraju na početku izvođenja programa. Varijabla pomak
određuje vremenski raspon koji se smatra jednom slikom u vizualizaciji. Program
zatim iterira po svim retcima koje je SQL upit vratio i raspoređuje ih u pripadajuće
slojeve s obzirom na njihove vrijednosti atributa passeddate. Na kraju izvođenja
ovog programskog isječka nastala je lista slojeva od kojih svaki predstavlja jedan
interval vremena. Izvršenje SELECT upita uz zadane uvjete zahtijeva prolaz kroz
svih 24.7 milijuna redaka, kako bi provjerio uvjet, te zbog toga taj upit traje
približno 40 sekundi. Nakon izvršenja koda sa slike 9, komunikacija s bazom
podataka je završena, i svi potrebni podaci za vizualizaciju u obliku vremenskih
intervala su učitani u radnu memoriju jednim SQL upitom, radi bržeg rada cijele
aplikacije.
13
5.2. Knjižnica GeoScript
Aplikacija uDIG sadrži ugrađeni Geoscript (GeoScript.org, 2012) editor, koji služi
za pisanje Groovy programa, koristeći svoju Geoscript knjižnicu. Taj editor
omogućuje olakšani rad s Geoscript knjižnicom. Konzola na koju je usmjeren
standardni izlaz se nalazi unutar aplikacije uDIG.
Knjižnica GeoScript se temelji na knjižnici GeoTools (GeoTools About, 2016), pisana
je u programskom jeziku Java i namijenjena je za rad s prostornim podacima. Od
knjižnice GeoTools je naslijedila podršku za rad s vektorskim podacima, raznim
web servisima, projekcijama, vektorskim geometrijskim podacima i vizualizacijom
slika (Antonello, 2013). Sadrži razne razrede koji imaju svrhu vizualizacije
prostornih podataka. Postoje razredi i metode za vizualiziranje karata, kreiranje
novih karata, novih slojeva, dodavanje slojeva na karte itd. Na slici 10 su
prikazane tehnologije na kojim su se razvili Geoscript i uDIG.
Slika 10. Temelji uDIG-a i Geoscripta (Antonello, 2013)
Ove tehnologije osiguravaju da aplikacija razvijea u okviru ovog završnaog rada
bude kompatibilna sa ostatkom uDIG aplikacije, te da radi na istim principima.
14
5.3. Razvoj aplikacije i vizualizacija
Nakon što su učitani svi promatrani podaci iz baze podataka i nakon što su
raspoređeni po slojevima kako će se prikazivati potrebno je vizualizirati te podatke.
Prvo su učitana dva shapefile-a, jedan predstavlja kartu svijeta i granice svih
država, a drugi sadrži zapise svih cesta u Kini. Vizualizacija ovih podataka je
nužna kako bi podaci iz baze dobili kontekst u kojem se nalaze, da bi imale odnos
sa svijetom. Na slici 11 se vidi kako izgledaju njihovi prikazi unutar uDIG-a.
Slika 11. Osnovni shapefile-ovi za prikaz svijeta
Nakon što su na karte postavljeni ovi slojevi potrebno je postaviti slojeve koji
sadrže točke položaja objekata iz baze podataka. Radi se obično o 100-500
slojeva ovisno o unesenim parametrima. Za svaki vremenski interval nastaje nova
karta koja sadrži 3 sloja: granice svih država, ceste Kine i skup točaka
pripadajućih promatranom vremenskom intervalu. Geoscript omogućava
jednostavno baratanje stilovima tako da su korištene njegove metode za
određivanje vizualnih stilova ovih slojeva. Svakoj novonastaloj karti potrebno je
odrediti koordinate koje će prikazivati jer kada bi se prikazivala cijela karta svijeta
točke koje predstavljaju vozila u Kini se ne bi mogla dobro promatrati. Kako se radi
o podacima kod kojih je velika većina u glavnom gradu Kine, u Pekingu, metodom
setBounds(Bounds b) su sve karte postavljene na grad Peking. Na slici 12 se
15
nalazi for petlja koja izvršava sve gore navedene operacije.
Slika 12. For petlja koja stvara skup karti
Također je potrebno novonastale karte pretvoriti u slike tipa „BufferedImage “ zbog
metoda koje se koriste za stvaranje GIF datoteke. Varijabla frames sadrži listu svih
slika koje su nastale i koje će se kasnije vizualizirati.
Kako bi se omogućilo stvaranje GIF datoteke s traženim karakteristikama koje ovaj
završni rad zahtjeva potrebno je implementirati klasu GIF koja nasljeđuje sučelje
Image. Ova klasa je preuzeta sa službenih Geoscript izvora, ali ju je bilo potrebno
naknadno postavljati jer nije implementirana u standardnoj knjižnici Geoscripta.
Radi se o metodi sa slike 13 koja prima 4 navedena argumenta.
Slika 13. Metoda za stvaranje GIF datoteke (Erickson, 2017)
Sada su svi podaci spremni za vizualizaciju, pohranjeni su u varijablu frames koja
je tipa List<BufferedImage> i sadrži skup slika koji će se vizualizirati njihovom
izmjenom sa unaprijed odabranim vremenskim razmakom. U nastavku slijedi
programski isječak koji pokazuje korištenje metode renderAnimated za stvaranje
GIF datoteke.
16
Slika 14. Stvaranje GIF datoteke
Za svaku sliku potrebno je nešto manje od 0.3MB memorije na tvrdom disku.
Dakle memorijski je rad ove aplikacije relativno skup, kao i vremenski, jer stvaranje
jedne GIF datoteke koja prikazuje vremenski period od 4 sata u vremenskom
intervalu od 36 sekundi potrebno je približno 2 minute. Naravno da bi se ovo
moglo znatno poboljšati daljnjim razvojem aplikacije, ali u okviru ovog završnog
rada, aplikacija radi na ovim principima. Na slici 15 je pokazano kako izgleda
jedna slika iz napravljene GIF animacije.
Slika 15. Primjer jedne slike iz GIF prikaza
17
6. Zaključak
Prikupljeni prostorni-vremenski podaci imaju ograničenu vrijednost ukoliko se ne
vizualiziraju. Zato je potrebno što bolje i što pristupačnije napraviti vizualizaciju tih
podataka. U nekim slučajevima, kao što je ovaj završni rad, radi se o velikim
količinama podataka koje je potrebno obraditi, što iziskuje više truda. Kako se radi
o prostorno-vremenskim podacima, statički prikaz (jedna slika) nije dovoljan za
realan prikaz, nego je potrebno koristiti dinamički prikaz (video-niz slika) koji je
kompliciraniji ali i puno prikladniji za vizualizaciju prostorno-vremenskih podataka.
Aplikacija uDIG, sa svojom knjižnicom Geoscript, uvelike olakšava vizualizaciju, i
pomaže korisniku bolje razumijevanje područje s kojim se bavi.
Aplikacija napravljena u okviru ovog završnog rada, koja vizualizira prostorno-
vremenske podatke u zadanom intervalu, jedan je od načina kako se ta
vizualizacija može izvesti. Radi se o stvaranju GIF datoteke koja se kasnije
pokreće kao video zapis. Tehničke karakteristike aplikacije nisu idealne ali tema
završnog rada nije optimizacija programa već izvedba vizualizacije prostorno-
vremenskih podataka.
Funkcionalnost vizualizacije koju je ova aplikacija ostvarila unutar programskog
okvira uDIG omogućuje daljnju analizu podataka prikupljenim u okviru projekta
GeoLife. Malim preinakama u kodu može se jednostavno prilagoditi i za razne
druge prostorno-vremenske podatke koji se mogu proizvesti mobilnim telefonima.
Daljnjim razvojem i dodavanjem novih funkcionalnosti na razvijenu aplikaciju, ista
bi se mogla znatno poboljšati, što bi omogućilo širu primjenu od čiste
rekonstrukcije položaja objekata iz prošlosti.
Razvojem mobilnih tehnologija, posebice pametnih telefona, raste potreba za
18
razvojem naprednih načina vizualizacije i analize podataka. Količina podataka koji
nastaju, eksponencijalno se povećavaju, što GIS programerima donosi nove
izazove u obradi prostorno-vremenskih podataka.
Ovaj završni rad se približava navedenoj problematici, te je i razlog za kreiranje
prezentirane prostorno-vremenske aplikacije. Razvoj aplikacija ovog tipa znatno
doprinosi boljem razumijevanju područja prostorno-vremenskih podataka kao i
problema za njihovo upravljanje u bazama podataka, te njihovu vizualizaciju.
19
LITERATURA Andrea Antonello, Silvia Franceschi, Geographic scripting in uDIG: halfway between developer and user, 19.9.2013., https://www.slideshare.net/moovida/geographic-scripting-in-udig, 24.5.2016. (Java Database Connectivity, 2013)Wikipedia, the free encyclopedia, Java Database Connectivity, 5.12.2013 https://en.wikipedia.org/wiki/Java_Database_Connectivity, 8.6.2017. (eLifeLog.org, 2011) Microsoft GeoLife GPS Trajectories, 21.6.2011. http://www.elifelog.org/book/microsoft-geolife-gps-trajectories, 5.3.2017. (uDIG quickstart, 2015), http://udig.github.io/docs/user/getting_started/Quickstart.html, 10.3.2017. (uDIG Home, 2016), uDIG User-Friendly Internet Desktop GIS, http://udig.refractions.net/, 5.3.2017. (MySQL Wikipedia, 2017) Wikipedia, the free encycopedia, MySQL, https://en.wikipedia.org/wiki/MySQL, 8.6.2017. (GIS Wikipedia, 2017) Wikipedia, the free encycopedia, Geographic information system, https://en.wikipedia.org/wiki/Geographic_information_system, 8.6.2017. (GeoScript.org, 2012) http://geoscript.org/, 10.3.2017. (GeoTools About, 2016) About GeoTools, http://geotools.org/about.html, 8.6.2017.
20
Naslov, svršetak i ključne riječi
Vizualizacija prostorno-vremenskih podataka u desktop
aplikacijskom okviru uDIG
Sažetak
GeoLife prostorno-vremenske podatci su pohranjeni u MySQL bazu podataka.
Aplikacija, napisana u programskom jeziku Groovy i uDIG, se povezuje s MySQL
bazom, pristupa i dohvaća podatke iz baze, te ih zapisuje u skup slika, koji se
animira. Svaka slika predstavlja jedan vremenski interval. Aplikacijom se
implementira vizualizacija tih podataka kroz vrijeme, u obliku GIF datoteke.
Ključne riječi: Prostorno-vremenski podatci, baza podataka, SQL, GIS,
vizualizacija
Visualization of Spatio-Temporal Data in Desktop
Application Framework uDIG
Abstract
GeoLife Spatio-Temporal dana is stored in MySQL database. The application,
written in Groovy programming language and uDIG framework, connects to the
MySQL database, accesses and retrieves data from it, and writes it into a set of
images used for animating passage of time. Every image represents one time
interval. The application implements visualization of this data over time, in the form
of a GIF file.
Keywords: Spatio-temporal data, database, SQL, GIS, visualization