visoka turistiČka Škola strukovnih studija · trgovine proizvoda i usluga, porasta prekograni...
TRANSCRIPT
VISOKA TURISTIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
POSLOVANJE HOTELSKIH PREDUZE ĆA
II POSLOVNA OREIJENTACIJAHOTELSKIH PREDUZEĆA
dr Georgi GENOV
PROMENE U POSLOVNOJ OREIJENTACIJI HOTELSKIH PREDUZE ĆA
Razvoj turizma u proteklih šest decenija doveo je do velikih promena u poslovnoj orijentacijihotelskih preduzeća
,, Globalizacija predstavlja savremenu tendenciju na svetskom tržištu, koja je u osnovi generator rasta trgovine proizvoda i usluga, porasta prekograničnih investicija i kretanja ljudi ”
Dva područja su posebno značajna za promenu orjentacije hotelijerska preduzeća:
• orjentacija na međunarodno poslovanje i
• prilagođavanje svih aktivnostima tražnje domaćem i međunarodnom tržištu.
1. Promene u poslovnoj orijentaciji hotelskih preduzeća
1. Orijentacija na međunarodno poslovanje
- je svojstvena svim preduzećima- 50ih – 2011 putovanja povećana 40puta- 50ih – 2011 putovanja povećana 40puta- prihod 450 puta- zbirno10 - 11 hilljada USD u međunarodnom i domaćem turizmu- 67% ukupnog ugostiteljskog prometa ostvari grupa sedam (G7)
2. Prilagođavanje svih aktivnosti preduzeća zahtevima
tražnje i upšte tržišnim tendencijama:
- proširivanje asortimana usluga- unapređenje tehnologije u funkciji poboljšanja kvaliteta usluga
- uvođenje kompjuterske tehnologije- uvođenje kompjuterske tehnologije- organizacione promene-horizontalno i vertikalno- znaćajno poboljšanje u domenu prodaje
Dva različita koncepta poslovne orjentacije: - samostalni / nezavisni hoteli- hotelski lanci
Samostalni / Nezavisni hoteli :
• hoteli nisu vezani uz neki hotelski sistem,
• samostalno i nezavisno vode svoju poslovnu i marketinšku politiku,
• politiku prodaje i cene i
• zauzimaju svoju specifičnu nišu na turističkom tržištu.• zauzimaju svoju specifičnu nišu na turističkom tržištu.
• primenjuju opšte poznate standarde,
• poštuju nacionalne pravilnike o kategorizaciji,
• nemaju neke međunarodne priznate standarde (brand).
• nastup na tržištu je samostalan,
• osnov tržišnog nastupa jesu stalni gosti.
- Hotelski lanci – sistem povezanih hotela s prepoznatljivim imenom i zagarantovanim standardom, iza kog stoji tržišno poznato ime (brand).
Karakteristike samostalnog hotelijerstva su :
- Postoji jedinstvo između vlasništva/kapitala iupravljanja firmom ili jedinstvo zakupca i poslovnogrukovodstva.
- Vlasnik ima apsolutnu odgovornost, rizik i jemstvo za- Vlasnik ima apsolutnu odgovornost, rizik i jemstvo zauspeh ili neuspeh firme.
- Oni dominiraju u donjem i srednjem nivou kvaliteta i cena.
- Uglavnom su to mala i srednja preduzeća.
SAMOSTALNO HOTELIJERSTVO
• Kada se govori o SAMOSTALNOM HOTELIJERSTVU, pod tim podrazumevamo zbir subjekata koji su u vlasništvu pojedinaca i kojima upravlja ili vlasnik ili neko iz familije.(porodična firma).To su pre svega VLASNIČKI I ZAKUPNI SUBJEKTI.
Samostalno hotelijerstvo je najkarakterističnije za zapadni deo • Samostalno hotelijerstvo je najkarakterističnije za zapadni deo Evrope
Prednosti samostalnog hotelijerstva :
• Celokupna dobit pripada vlasniku.
• Samostalnost donošenja odluka, mogućnost da znanje dođe do izražaja.
• Preduzeće je pod jakim uticajem vlasnika , vlada familijarna atmosfera.familijarna atmosfera.
• Hotel se odlikuje malom hijerarhijom i velikom fleksibilnošću.
• Direktni kontakt sa gostom omogućava brzu reakciju na gostinjske želje i visok nivo individualnosti.
• Lično prisustvo i zalaganje hotelijera u hotelu je za gosta često znak kvaliteta.
Mane samostalnog hotelijerstva :
• Neograničena povezanost i moć.• Neograničena povezanost i moć.• Vlada situacija "sam protiv svih" podela zadataka nije
moguća.• Hotelijer je preopterećen dnevnim obavezama, ne
ostaje vremena za strategijske ciljeve.• Opterećenost porodice sobzirom da faktički ne postoji • Opterećenost porodice sobzirom da faktički ne postoji
radno vreme.• Slabosti sopstvenog kapitala, poteškoće da se aktivira
kapital ili ograničene mogućnosti kreditiranja, problemi za davanje kreditnih garancija kao i opasnost od dugova .
• Često nedostaje znanje prilikom rukovođenja.• Problemi prilikom nasleđivanja.
2. MEĐUNARODNI HOTELSKI LANCI
• To su hoteli nacionalnih ili internacionalnihhotelskih društava odnosno konpanija,njihove pravne forme su različite kao injihove pravne forme su različite kao iforme upravljanja ali zato imaju jednujedinstvenu koncepciju sve u smislusleđenja jedne marke (brenda).
Hotelski lanaci se pridržavaju nekih globalnih
strategija u poslovanju karakterističnih za sve
lance, od kojih su najvaznije:
• sva trzista su vazna za plasman hotelskih usluga
• hotelske usluge trebaju biti standardizovane
• lokacija hotelskog objekta najznačajniji je element poslovnogprocesalokacija hotelskog objekta najznačajniji je element poslovnogprocesa
• poslovni su nastupi jedinstveni
• dobavljaci nisu lokacijski limitirani
• kanali prodaje su sinkronizirani i
• organizaciona struktura hotelsog lanca je integrisanamreža koja osigurava minimalne troškove komunikacijeizmeđu organizacionih jedinica s obzirom na dislociranost.
Karakteristi čne osobenosti hotelskih lanaca- su:
� Hoteli su povezani kapitalom, organizaciono i pravno.
� Ekonomska nezavisnost hotela je skroz ili delom ograničena
� Hoteli u lancu mogu egzistirati kao Vlasnički subjekti, zakupni, franšize ili po menadžmentskom ugovoru.zakupni, franšize ili po menadžmentskom ugovoru.
� Hotelom rukovodi menadžer ili generalni menadžer , koji račune polaže vlasniku.
� Dolazi do razdvajanja kapitala/vlasništva i upravljanje na jednoj strani i menadžment na drugoj strani.
Iz priloženog dolazimo do zaključka da u lanac-hotelijerstvu postoji tipično povezivanje funkcija.
Faktori formiranja hotelski lanaca
1.) Eksterni faktori
a.) ekspanzija tražnje za hotelskim uslugama u svetu
b.) potreba da se ubrza razvoj u pojedinim regionima.
- Inter-Continental Hotels Corporation osnovan1946 godine osnivač aviokompanija Pan Amosnivač aviokompanija Pan Am
- Hilton Hotels Corporation OBEZBEDIO UGOVOR O MENADŽMENTU prvim velikim hotelom u Portoriku
2.) Interni faktori
- svako hotelsko preduzeće potencijalno preferira za međunarodnim poslovanjem
INTERNI FAKTORI
• Opredeljeni su interesima konkretnog preduzeća
• Interni faktori koji opredeljuju početak međunarodnog poslovanja i uveka su rezultat strategijskog pristupa koji mora da obuhvate tržišne (marketing / potrošač) i organizacione aspekte(marketing / potrošač) i organizacione aspekte
• Kvalitet usluga
• Efikasnost
Ciljevi i faktori poslovanja u međunarodnomhotelskomlancu
• Početni ciljevi eksterni i interni faktori
• Dalji razvoj svakog lanca donosi promene i u ciljevima i u faktotorima koji bitno opredeljuju poslovanje i sam razvoj:
- STRATEGIJSKI I FAZNI KARAKTER
- VIŠESTRUKI
MEĐUNARODNI HOTELSKI LANCI
• Korporativni lanci
• Dobrovoljni lanci/udruženja
• Upravljačke kompanije( kompanije za menadžment)
DOBROVOLJNI HOTELSKI LANCI/ udruženja-koperacije-konzorcijum/
• Zasnivaju svoju aktivnost na pružanju usluga
globalnog marketinga i rezervacija nezavisnim
hotelima i korporativnim lancima naročito
onima nacionalnog karakteraonima nacionalnog karaktera
Dve vrste dobrovoljnih lanaca:
• Oni koji okupljaju male familijarna hotele i
• One u kojima su okupljeni luksuzni hoteli
Osnovne aktivnosti dobrovoljnih lanaca
1. Prodaja i rezervacioni sistem
2. Oglašavanje i ostale promotivne aktivnosti
3. Saradnja sa aviokompanijama i turoperatorima3. Saradnja sa aviokompanijama i turoperatorima
4. Ostale usluge dobrovoljnih lanaca
(savetodavne, poboljšanje standarda, pomoć u
podizanju kategorije hotela, pomoć u obuci…)
Funkcionisanje dobrovoljnih lanaca-konzorcijuma se obezbeđuje kroz
• Uslove kojima se stiče svojstvo člana
- Uslov prihvatanja kontrole kvaliteta kroz inspekcijski
nadzor sprovodi jednom ili dva puta godišnjenadzor sprovodi jednom ili dva puta godišnje
- Finansijske uslove
- pravi izbor članova kooperacije,- ime kooperacije,- uspostavljanje USP jedinstvenog prodajnog sistema,
PRILIKOM PRAVLJENJA KOOPERACIJOM potrebno je
obratiti pažnju na:
- uspostavljanje USP jedinstvenog prodajnog sistema,- jedan profesionalni mendžment sa POSLOVNIM FORMAMAorganizovanja kooperacije,
- dovoljan budžet za marketing kooperacije,- izbegavanje "društvenog" mentaliteta.
5. KORPORATIVNI HOTELSKI LANCI
• Korporativni lanci se idetifikuju po jakoj marki (markama) hotela.-kvalitet, cena,način pružanja usluga)
• Markom ili markama mogu da upravljaju sami ili angažuju kompanije za menadžment
• Najveći korporativni lanci razvijaju više marki• Najveći korporativni lanci razvijaju više marki
HOTELSKI BREND
• Pod HOTELIJERSKIM BRENDOM , podrazumevaju se hotelska društva i grupe hotela koji :
- imaju više od četiri hotela- od kojih je najmanje jedan u domicilnoj zemlji- od kojih je najmanje jedan u domicilnoj zemlji- koji ima svoju sopstvenu strategiju Brenda sa kojom deluju na domaćem i međunarodnom tržištu i koje je prikazano i putem imena hotela.
Značaj marke
• Potrošači lakše identifikuju proizvod ili uslugu
• Marka jasno ukazuje na kvalitet
• Marka ne stvara samo predstavu imidž o proizvodu ili usluzi već o celom preduzećuusluzi već o celom preduzeću
• Posedovanje marke stvara prestiž određenom proizvodu ili usluzi
• Jedna marka se može koristiti za prodaju čitave linijeusluga npr Holiday Inn
• Marka pospešuje ulazak na nova tržišta
Brendiranje omogućava hotelskoj kompaniji da napravi koncept u umu potrošača
• INTERCONTENTALS HOTELS GROUP
• Inter Continental Hotels & Resorts• Crowne Plaza Hotels & Resorts• Hotel Indigo
• HILTON• Conrad Hotels
• Doubletree
• Embassy Suites Hotels
• HamptonInn• Hotel Indigo• Holiday Inn Hotels & Resorts• Holiday Inn Express• StaybridgeSuites• Candlewood Suites
• HamptonInn
• Hamtpon Inn & Suites
• Hilton Garden Inn
• Hilton Hotels
• Homewood Suites by Hilton
RAZVOJ TRENDOVA KOD TRAŽNJE
• Porast fleksibilnosti i kratkoro čnosti• Rastući nivo očekivanja• Trend za jeftinijim putovanjem• Smanjena želja za rizikom tokom putovanja• Smanjena želja za rizikom tokom putovanja• Povećana potreba za doživljajima tokom putovanja• Promene se dešavaju u poslovnom turizmu, posebno u
oblasti dnevnog i kongresnog turizma • Sve veća diferencijacija i individualizacija zahteva• Veliko turisti čko iskustvo i pojava zasićenja utiču na
tražnju
Razvoj trendova na strani ponude
• PRETICANJE PONUDE, ponuda se razvije i spremi pre nego tražnja.To se vidi, smanjenim opterećenjem i agresivnijom politikom cena.
• Sa takozvanom ,,naprednom ,, koncentracijom sa većim • Sa takozvanom ,,naprednom ,, koncentracijom sa većim firmama,
• Ekspanzijom hotelskih lanaca i kooperacija,stvaranjem saveza,Joint Ventures,Co-Brendranja a sve to povezano sa procesima na tržištu.
• Težnja ,,biznis” - hotelijera ka "odmor"- hotelijerstvugde se pokušava napraviti "druga stajaća noga“
• Aktivnosti hotelskih kompanija u oblasti TAJM ŠERINGA.
• Sve veće razdvajanje kapitala i menadžmenta.
• TAJM ŠERING- DEFINICIJA
HOLLOWAY: TIMESHARING je šema po kome jedan HOLLOWAY: TIMESHARING je šema po kome jedan apartman ili kuća se prodaje se pravo na vremenski period korišćenja u toku godine od jedne nedelje dve ili više nedelja.
Segmentacija tržišta i politika marke
(brenda)
• Segmentisanje tržišta znači da se hotelsko tržište naosnovu tražnje diferencira na jasno definisanesegmente tržišta.segmente tržišta.
• Za svaki segment pojedinačno, razvijaju se različitihotelski produkti i to kao Marka (Brend), posebnouspostavljeni koncepti za tačno definisanu ciljnu grupu– gostiju. Tu je reč o hotelijerstvu marki (brendova).
Prednosti hotelskih lanaca:
• Razmišljanje da je ekonomski interes ima primarnu prednost.• Poslovni rizik može se raspodeliti u lancu.• Zbog veličine preduzeća postoje mnogobrojne prednosti
racionalizacije. Standardizacija kvaliteta usluga je lakše izvodljivanego kod individualnih hotela.Samimtim je i produktivnost boljaštonaravnodovodifinansijskuprednost. štonaravnodovodifinansijskuprednost.
• HOTELI iz lanca imaju na raspolaganju stepenovani menadžment(Top – Middle - Lower management), koji je u stanju dapreraspodelomrešava menadžmentske zadatke.
• Centralizacijom važnih poslovnih funkcija (npr. kupovina, marketing, ispitivanje tržišta, računovodstvo /kontrola i budžet) moguće je stvoriti uslove koji dovode do racionalizacije i uštede.
• Problemi sa personalom se mogu bolje i efikasnije rešavati (npr.rotacija-, odmor-, motivacija ljudstva i ruk. struktura)
• Mogućnost prodaje, zahvaljujući veličini lanca i posedovanju sopstvenog sistema rezervacije mnogo je veća i povoljnija (jeftinija), nego kod individualnih - hotela
• Hoteli koji su u lancu profitiraju na imidžu koji ima dotičnilanac
Negativne pojave u hotelskim lancima :
• kruta hijerarhija može izazvati poteškoće,
• gubitak na individualnosti povezan sa
nedostatkom lične atmosfere u hotelu,nedostatkom lične atmosfere u hotelu,
• opasnost negativnog transfera imidža
između hotela jednog lanca.