virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

114
Virusi-izazivači Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod zaraznih bolesti kod životinja životinja

Upload: garima

Post on 11-Jan-2016

161 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja. Pitanja: Navedi neke virusne zarazne bolesti životinja, kao i viruse koji ih izazivaju Koje bolesti izazivaju prioni?. Virus slinavke i šapa Familija Picornaviridae Rod A phtovirus - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Virusi-izazivači zaraznih Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinjabolesti kod životinja

Page 2: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Pitanja:Pitanja:

• Navedi neke virusne zarazne bolesti Navedi neke virusne zarazne bolesti životinja, kao i viruse koji ih izazivajuživotinja, kao i viruse koji ih izazivaju

• Koje bolesti izazivaju prioni?Koje bolesti izazivaju prioni?

Page 3: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus slinavke Virus slinavke ii šapa šapa• Familija PicornaviridaeFamilija Picornaviridae• Rod Rod AAphtovirusphtovirus• Ovo je pOvo je prvi virus koji je otkriven kao izazivač oboljenja kod životinjarvi virus koji je otkriven kao izazivač oboljenja kod životinja

((slinavkslinavka ia i šap šap))..• Otpornost:Otpornost:• Otporan je, naročito u sredini sa dosta organskih materija (slina, izumrle Otporan je, naročito u sredini sa dosta organskih materija (slina, izumrle

ćelije), gdje osušen može da se održi više od mjesec dana, zimi duže. Ovo ćelije), gdje osušen može da se održi više od mjesec dana, zimi duže. Ovo je od velikog značaja za širenje virusa.je od velikog značaja za širenje virusa.

• U zamrznutom mesu održava se vrlo dugo.U zamrznutom mesu održava se vrlo dugo.• U salamurenom mesu ostaje aktivan mjesec dana. U salamurenom mesu ostaje aktivan mjesec dana. • U mlijeku, ukoliko se spriječi kvarenje, na sobnoj temperaturi preživi oko U mlijeku, ukoliko se spriječi kvarenje, na sobnoj temperaturi preživi oko

mjesec dana, a na 4mjesec dana, a na 400C 1,5 mjeseci.C 1,5 mjeseci.• U kiselom mU kiselom mllijeku gubi aktivnost za dva dana. ijeku gubi aktivnost za dva dana. • U sirevima U sirevima biva uništenbiva uništen tokom zrenja. tokom zrenja. • Prema temperaturi je neotporan, inaktiviše ga temperatura od 56Prema temperaturi je neotporan, inaktiviše ga temperatura od 5600C-60C-6000C za C za

30min. Svi sojevi nisu podjednako osjetljivi na dejstvo temperature.30min. Svi sojevi nisu podjednako osjetljivi na dejstvo temperature.• Dezinfekcija:Dezinfekcija:• Najefikasniji dezinficijensi su jake baze: NaOH i KOH.Najefikasniji dezinficijensi su jake baze: NaOH i KOH.• Pare formalina su pogodne za uništavanje virusa u prostorijama.Pare formalina su pogodne za uništavanje virusa u prostorijama.• Otporan je na dejstvo alkohola, etra, hOtporan je na dejstvo alkohola, etra, hlloroforma oroforma ii drugih rastvarača masti. drugih rastvarača masti.

GGllicerin ga konzerviše. icerin ga konzerviše.

Page 4: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Antigenska građa:Antigenska građa:• Virus sinavke i šapa ima više antigenskih komponenti: cio Virus sinavke i šapa ima više antigenskih komponenti: cio

infektivni virion, prazan kapsid infektivni virion, prazan kapsid ii antigen koji se pojavljuje samo antigen koji se pojavljuje samo prilikom virusne infekcije(VIA), odnosno tokom razmnožavanja prilikom virusne infekcije(VIA), odnosno tokom razmnožavanja virusa.virusa.

• Ovaj virus odlikuje se velikom promjenjljivošću antigenske građe. Ovaj virus odlikuje se velikom promjenjljivošću antigenske građe. Još 1922.god. Još 1922.god. jje utvre utvrđđeno da postoje dva antigenski različita tipa eno da postoje dva antigenski različita tipa virusa slinavke virusa slinavke ii šapa. šapa.

• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa:• Virus se izlučuje obično slinom, u kojoj ga najviše ima za vrijeme Virus se izlučuje obično slinom, u kojoj ga najviše ima za vrijeme

prskanja vezikula (afti). Za vrijeme febrilnog stanja, kada se virus prskanja vezikula (afti). Za vrijeme febrilnog stanja, kada se virus nanallazi u krvi (viremija), izlučuje se mokraćom, balegom, mazi u krvi (viremija), izlučuje se mokraćom, balegom, mllijekom, ijekom, spermom. spermom.

• Na zdrave životinje prenosi se direktno Na zdrave životinje prenosi se direktno ii indirektno. indirektno. • Pokazuje afinitet prema sPokazuje afinitet prema slluzokoži usta, koži između papaka, uzokoži usta, koži između papaka,

krunskog ruba krunskog ruba ii vimena. Prouzrokuje veziku vimena. Prouzrokuje vezikulle e ii u ullceracije ceracije inficiranih mjesta, a time inficiranih mjesta, a time ii određenu sliku bolesti. određenu sliku bolesti.

• Kliconoše su vrlo značajne za održavanje virusa u prirodiKliconoše su vrlo značajne za održavanje virusa u prirodi..

Page 5: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Imunitet:Imunitet:

• Goveda preboljela sGoveda preboljela sllinavku inavku ii šap stiču šap stiču imunitet koji nastaje 6-7 dana od imunitet koji nastaje 6-7 dana od izbijanja bolesti, a traje oko 1 god, izbijanja bolesti, a traje oko 1 god, nekad nekad ii duže. duže.

• Vakcinacija:Vakcinacija:

• Za suzbijanje slinavke Za suzbijanje slinavke i i šapa postoji šapa postoji nekoliko vrsta vakcina.nekoliko vrsta vakcina.

Page 6: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Familija PoxviridaeFamilija Poxviridae• Više rodova:Više rodova:• OrthopoxvirusOrthopoxvirus (uzročnik variola (velike (uzročnik variola (velike

boginje kod ljudi), vakcina, boginje kod boginje kod ljudi), vakcina, boginje kod krava, miševa, majmuna i kunićakrava, miševa, majmuna i kunića

• AvipoxvirusAvipoxvirus (izaziva boginje kokoši, ćuraka, (izaziva boginje kokoši, ćuraka, kanarinaca, goubova I drugih ptica)kanarinaca, goubova I drugih ptica)

• CapripoxvirusCapripoxvirus (izaziva boginje koza (izaziva boginje koza ii ovaca) ovaca)• LeporipoxvirusLeporipoxvirus (izaziva miksom kunića, (izaziva miksom kunića,

fibrom kunića, zeca I vjeverice)fibrom kunića, zeca I vjeverice)• ParapoxvirusParapoxvirus(izaziva muzačke čvoriće (izaziva muzačke čvoriće

(paravakcina), kontagiozni ektim, papulozni (paravakcina), kontagiozni ektim, papulozni dermatit goveda)dermatit goveda)

• Entomopoxvirus-izazivaju oboljenja kod Entomopoxvirus-izazivaju oboljenja kod insekatainsekata

Page 7: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Oblik i građa:Oblik i građa:• Ovo su najkrupniji animalni virusi, mogu da se vide Ovo su najkrupniji animalni virusi, mogu da se vide

svjetsvjetllosnim mikroskopom, pa su zato kada su osnim mikroskopom, pa su zato kada su otkriveni dobiotkriveni dobilli naziv “elementarna tjelašca”i naziv “elementarna tjelašca”

• Virioni liče na kutiju šibica za zaobljenim ivicama, Virioni liče na kutiju šibica za zaobljenim ivicama, veličine 200-300nm.veličine 200-300nm.

• virus sa dvolančanom DNKvirus sa dvolančanom DNK• Otpornst:Otpornst:• Vrlo su otporni. U osušenom infektivnom materijau Vrlo su otporni. U osušenom infektivnom materijau

mjesecima se održe na sobnoj temperaturi, a na 4mjesecima se održe na sobnoj temperaturi, a na 400C C još duže.još duže.

• Prilično su otporni na uobičajena dezinfekciona Prilično su otporni na uobičajena dezinfekciona sredstva.sredstva.

• Otporni su na 1% fenol na 4Otporni su na 1% fenol na 400C, aC, alli ne i ne ii na 37 na 3700C. C. • Oksidaciona sredstva Oksidaciona sredstva ii ona koja reaguju sa SH brzo ona koja reaguju sa SH brzo

ih inaktivišu. ih inaktivišu. • Temperatura od 60Temperatura od 6000C inaktiviše ih za 10min.C inaktiviše ih za 10min.• Antigenska građa:Antigenska građa:• Sadrže više različitih antigena.Sadrže više različitih antigena.

Page 8: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus boginja:Virus boginja:• Boginje se javljaju kod svih vrsta domaćih životinja, sem pasa i mačaka. Boginje se javljaju kod svih vrsta domaćih životinja, sem pasa i mačaka.

Velike boginje ili variola je analogna bolest čovjeka.Velike boginje ili variola je analogna bolest čovjeka.• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa:• Virus prodire u organizam obično kroz respiratorni trakt.Virus prodire u organizam obično kroz respiratorni trakt.• U vrijeme inkubacije razmnožava se u regionanlom limfnom čvoru, odakle U vrijeme inkubacije razmnožava se u regionanlom limfnom čvoru, odakle

se prenosi u retikuloendotelne ćelije u unutrašnjim organima i se prenosi u retikuloendotelne ćelije u unutrašnjim organima i razmnožava se u njima. Oslobađanjem iz trazmnožava se u njima. Oslobađanjem iz tiih ćelija nastaje sekundarna h ćelija nastaje sekundarna viremija viremija ii virus se prenosi u tkiva prema kojima pokazuje naročiti afinitet, virus se prenosi u tkiva prema kojima pokazuje naročiti afinitet, tj. u kožu i sluzokože. Razmnožavanjem virusa u ćelijama ovih tkiva tj. u kožu i sluzokože. Razmnožavanjem virusa u ćelijama ovih tkiva nastaju karakteristične promjene. Ćelije dubljih slojeva epiderma nastaju karakteristične promjene. Ćelije dubljih slojeva epiderma proliferišu proliferišu ii nastaju papule, a u ćelijama se zapažaju citplazmatične nastaju papule, a u ćelijama se zapažaju citplazmatične inkluzije. Nešto kasnije u mnogima od njih pojavljuju se vakuole a oko inkluzije. Nešto kasnije u mnogima od njih pojavljuju se vakuole a oko promjena u koži razvija se zapaljenska reakcija. Ćepromjena u koži razvija se zapaljenska reakcija. Ćellije ispunjene ije ispunjene vakuovakuollama prskaju ama prskaju ii stvara se vezikula. One se povećavaju, ispunjavaju stvara se vezikula. One se povećavaju, ispunjavaju izumrizumrllim ćelijama im ćelijama ii leukocitima leukocitima ii nastaje pustula. nastaje pustula.

• Razvoju nekroze doprinose Razvoju nekroze doprinose ii drugi mehanizmi: toksično dejstvo virusa drugi mehanizmi: toksično dejstvo virusa ii preosjetpreosjetlljivost na njegove antigene. Pustujivost na njegove antigene. Pustulle ne nastaju sekundarnim e ne nastaju sekundarnim djedjellovanjem bakterija. ovanjem bakterija.

• Virus počinje da se izlučuje iz organizma u vrijeme prskanja vezikula ili Virus počinje da se izlučuje iz organizma u vrijeme prskanja vezikula ili pustupustulla, kao a, kao ii odvajanjem krasta sa pustula. U spoljnoj sredini se nalazi u odvajanjem krasta sa pustula. U spoljnoj sredini se nalazi u raznim sekretima raznim sekretima ii ekskretima. ekskretima.

Page 9: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus kravVirus kravlljih boginja: jih boginja: • KravKravllje, konjske je, konjske ii ve vellike boginje ike boginje

čovjeka uzrokuju vrčovjeka uzrokuju vrllo srodne o srodne varijante virusa variole. varijante virusa variole.

• Kravlje boginje obično prenose Kravlje boginje obično prenose muzači rukama. Poslije prebomuzači rukama. Poslije prebolljenja jenja bolestibolesti,, goveda stiču praktično goveda stiču praktično doživotan imunitet.doživotan imunitet.

• Virus paravakcineVirus paravakcine• Izaziva oboljenje slično kravljim Izaziva oboljenje slično kravljim

boginjama. Bolest se prenosi i na boginjama. Bolest se prenosi i na čovjeka, a poznata je pod nazivom čovjeka, a poznata je pod nazivom “muzački čvorići”.“muzački čvorići”.

Page 10: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus kontagiozne ektimeVirus kontagiozne ektime

• Kontagiozna ektima(kontagiozni pustulozni Kontagiozna ektima(kontagiozni pustulozni dermatit) je bolest koja se karakteriše dermatit) je bolest koja se karakteriše osipom, sličnim boginjama, oko usta, iznad osipom, sličnim boginjama, oko usta, iznad papaka papaka ii po genitalnim organima. Prirodno po genitalnim organima. Prirodno obole ovce obole ovce ii koze, može da oboli koze, može da oboli ii čovjek. čovjek.

• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa:

• Iz oboIz obolljejellog organizma izlučuje se krastama, og organizma izlučuje se krastama, a prenosi direktno a prenosi direktno ii indirektno. Dodirom se indirektno. Dodirom se prenosi naročito na jagnjad koja sisaju prenosi naročito na jagnjad koja sisaju oboljele ovce.oboljele ovce.

• Imunitet:Imunitet: preboljenjem se stiče so preboljenjem se stiče sollidan idan imunitet. U nekim zemljama primjenjuje se imunitet. U nekim zemljama primjenjuje se aktivno imunizovanje.aktivno imunizovanje.

Page 11: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus afričke svinjske kugeVirus afričke svinjske kuge• Familija IridoviridaeFamilija Iridoviridae• Prouzrokuje bolest koja je vro slična svinjskoj kugi (američko-Prouzrokuje bolest koja je vro slična svinjskoj kugi (američko-

evropskoj), a ispoljava se promjenama na krvnim sudovima, evropskoj), a ispoljava se promjenama na krvnim sudovima, stvaranjem tromba, nekrozom ćelija limfatičnog tkiva.stvaranjem tromba, nekrozom ćelija limfatičnog tkiva.

• Otpornost: Otpornost: • Dosta je otporan virusDosta je otporan virus• U infektivnom materijalu na 4U infektivnom materijalu na 400C ili sobnoj temperaturi održi se C ili sobnoj temperaturi održi se

mjesecima, a po nekim podacima mjesecima, a po nekim podacima ii godinama. godinama. • Prema temperaturi je osjetljiv. Na 60Prema temperaturi je osjetljiv. Na 6000C gubi aktivnost za 10min.C gubi aktivnost za 10min.• Dezinfekcija:Dezinfekcija:• Dosta je otporan prema dezinfekcionim sredstvima. Najaktivniji su Dosta je otporan prema dezinfekcionim sredstvima. Najaktivniji su

NaOH, koji ga u koncentraciji od 2% inaktiviše tek za 24h, a 1% NaOH, koji ga u koncentraciji od 2% inaktiviše tek za 24h, a 1% formalin za 6 dana. formalin za 6 dana.

• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa:• Izlučuje se sekretima Izlučuje se sekretima ii ekskretima iz oboljelog organizma. Na zdrave ekskretima iz oboljelog organizma. Na zdrave

svinje prenosi se indirektno, hranom svinje prenosi se indirektno, hranom ii vodom ili direktno, kapljicama vodom ili direktno, kapljicama sekreta. Neke vrste krpelja prenose virus (Ornithodorus).Virus se sekreta. Neke vrste krpelja prenose virus (Ornithodorus).Virus se razmnožava u njima razmnožava u njima ii prenosi transovarijalno. prenosi transovarijalno.

• Kod domaće svinje izaziva akutno, febrilno oboljenje sa visokim Kod domaće svinje izaziva akutno, febrilno oboljenje sa visokim mortalitetom. U organizam prodire kroz organe za disanje.mortalitetom. U organizam prodire kroz organe za disanje.

• Imunitet:Imunitet:• Svinje koje prebole zarazu ili su vakcinisane atenuiranim virusom Svinje koje prebole zarazu ili su vakcinisane atenuiranim virusom

otporne su na ponovnu infekciju. otporne su na ponovnu infekciju.

Page 12: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus bjesnila:Virus bjesnila:• Familija RhabdoviridaeFamilija Rhabdoviridae• Rod Lyssa virusRod Lyssa virus• Štapićastog oblika, jedan kraj je zaobljen, a Štapićastog oblika, jedan kraj je zaobljen, a

drugi oštro odsiječen, pa liči na puščano zrno. drugi oštro odsiječen, pa liči na puščano zrno. • Dužine je 130-300nm, a prečnika 60-80nm.Dužine je 130-300nm, a prečnika 60-80nm.• Imaju lipoproteinski omotač, ispod kojeImaju lipoproteinski omotač, ispod kojegg se se

nalazi proteinska membrana koja okružuje nalazi proteinska membrana koja okružuje nukleokapsidnukleokapsid

• Genom čini jednolančana RNK.Genom čini jednolančana RNK.• Bjesnilo je akutno infektivno obojenje životinja Bjesnilo je akutno infektivno obojenje životinja

ii čovjeka, praćeno promjenama funkcije čovjeka, praćeno promjenama funkcije centralnog nervnog sistema sa smrtnim centralnog nervnog sistema sa smrtnim ishodom. Obole svi sisari, ređe kokoši, guske, ishodom. Obole svi sisari, ređe kokoši, guske, patke, gopatke, gollubovi, fazani ubovi, fazani ii pauni mogu se pauni mogu se vještački inficirati. Gmizavci vještački inficirati. Gmizavci ii ribe su ribe su neprijemljivi.neprijemljivi.

Page 13: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Otpornost:Otpornost:• Virus bjesnila je dosta neotporan.Virus bjesnila je dosta neotporan.• U moždanoj masi, na sobnoj temperaturi virus se održi 14 U moždanoj masi, na sobnoj temperaturi virus se održi 14

dana, a na 4dana, a na 400C nekoC nekolliko nedelja, zamrznut mnogo duže. iko nedelja, zamrznut mnogo duže. • NestabiNestabillan je prema temperaturi od 56an je prema temperaturi od 5600C do 60C do 6000C koja ga C koja ga

inaktiviše za 5-10min. Ultrainaktiviše za 5-10min. Ultralljubičasti zraci ga takođe brzo jubičasti zraci ga takođe brzo inaktivišu.inaktivišu.

• Inaktivišu ga etar, hInaktivišu ga etar, hlloroform, tripsin. Jake baze, kisoroform, tripsin. Jake baze, kiseeline line ii formalin inaktivišu virus bjesnila za nekoiko minuta. Slično formalin inaktivišu virus bjesnila za nekoiko minuta. Slično djeluju živine sodjeluju živine solli i ii ka kallijum permanganat, dok ga fenoijum permanganat, dok ga fenoll inaktiviše sporo (1% za 2-3 nedelje)inaktiviše sporo (1% za 2-3 nedelje)

• Antigenost:Antigenost: Virioni imaju više antigena. Virioni imaju više antigena.• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa: Virus se izlučuje slinom inficiranih životinja. Virus se izlučuje slinom inficiranih životinja.

Prijemljivi organizmi inficiraju se sPrijemljivi organizmi inficiraju se sllinom koja dospije u rane inom koja dospije u rane nastale ujedom bijesnih životinja ili u druge povrede na koži. nastale ujedom bijesnih životinja ili u druge povrede na koži. Virus se izVirus se izllučuje slinom 3-12 dana prije pojave znakova bolesti. učuje slinom 3-12 dana prije pojave znakova bolesti. Rijetko se izRijetko se izllučuje mlijekom, dok ga u ostalim sekretima nema. učuje mlijekom, dok ga u ostalim sekretima nema.

• Prirodni rezervoar virusa bPrirodni rezervoar virusa bjjesnila su divlji karnesnila su divlji karniivori. Kod nas su vori. Kod nas su najznačajniji lisice najznačajniji lisice ii vukovi. vukovi.

• Inkubacija je obično duga, 1-2 nedelje ili više.Inkubacija je obično duga, 1-2 nedelje ili više.• Virus je neurotropan, tj. Virus je neurotropan, tj. ppokazuje veliki afinitet prema nervnom okazuje veliki afinitet prema nervnom

tkivu. tkivu. • Krupni agregati virusnog antigena poznati su pod nazivom Krupni agregati virusnog antigena poznati su pod nazivom

“Negrijeva tjelašca”“Negrijeva tjelašca”

Page 14: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Imunitet:Imunitet: Vakcine protiv bjesni Vakcine protiv bjesnilla stvaraju a stvaraju imunitet koji traje najmanje 9 mjeseci. imunitet koji traje najmanje 9 mjeseci. PostPostooje dva tipa vakcina: sa živim, je dva tipa vakcina: sa živim, atenuiranim virusom (atenuiranim virusom (PPasterova vakcina) asterova vakcina) ii sa inaktivisanim virusom sa inaktivisanim virusom ((inaktivacija inaktivacija fenolom ili nekim drugim sredstvom)fenolom ili nekim drugim sredstvom). . PPreventivno se vakcinišu psi reventivno se vakcinišu psi ii mačke, a mačke, a postinfektivno čovjek postinfektivno čovjek ii ostale domaće ostale domaće životinje. životinje.

• Preporučuje se Preporučuje se ii postinfektivna upotreba postinfektivna upotreba imunog seruma. Njega treba ubrizgati imunog seruma. Njega treba ubrizgati lokalno, u mjesto infekcije lokalno, u mjesto infekcije ii oko njega. To se oko njega. To se mora uraditi tokom prvih nekoliko časova mora uraditi tokom prvih nekoliko časova poslije infekcije, a zatim se nastavlja sa poslije infekcije, a zatim se nastavlja sa vakcinacijom. Sam serum produžava period vakcinacijom. Sam serum produžava period inkubacije, ali ne može da spriječi krajnji inkubacije, ali ne može da spriječi krajnji ishod bolesti. ishod bolesti.

Page 15: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus enzootske leukoze govedaVirus enzootske leukoze goveda

• Familija RetroviridaeFamilija Retroviridae

• Podfamiija OncovirinaePodfamiija Oncovirinae

• Grupa onkovirusa tipa C Grupa onkovirusa tipa C

• Jednolančana RNKJednolančana RNK

• Izaziva maligni limfom goveda, koji se Izaziva maligni limfom goveda, koji se karakteriše promjenama u limfatičnom karakteriše promjenama u limfatičnom tkivu tkivu ii krvnoj slici. krvnoj slici.

• Prenošenje:Prenošenje: prenosi se vertikalno, tj. prenosi se vertikalno, tj. intrauterino na fetus i horizontalno, intrauterino na fetus i horizontalno, mlijekom na tek rođenu telad. Virus napada mlijekom na tek rođenu telad. Virus napada limfatične ćelije limfatične ćelije ii izaziva brzu izaziva brzu ii progresivnu progresivnu proliferaciju. proliferaciju.

Page 16: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus infektivne anemije kopitaraVirus infektivne anemije kopitara• Familija RetroviridaeFamilija Retroviridae• Infektivna anemija se karakteriše hemoragičnom dijatezom, Infektivna anemija se karakteriše hemoragičnom dijatezom,

smanjenjem broja eritrocita i povremenom febrom. Virus smanjenjem broja eritrocita i povremenom febrom. Virus napada konje, mule, mazge napada konje, mule, mazge i i magarce.magarce.

• OtpornostOtpornost: Virus infektivne anemije je vrlo otporan. Osušen u : Virus infektivne anemije je vrlo otporan. Osušen u krvi u spoljnoj sredini zadrži aktivnost više mjeseci ako je krvi u spoljnoj sredini zadrži aktivnost više mjeseci ako je zaštićen od sunčeve svjetosti. Osjetzaštićen od sunčeve svjetosti. Osjetlljiv je na dejstvo rastvarača jiv je na dejstvo rastvarača masti.masti.

• Prenošenje:Prenošenje: Virus se izlučuje krvlju, mokraćom, balegom, Virus se izlučuje krvlju, mokraćom, balegom, slinom, spermom idr. U organizmu inficiranih životinja dugo se slinom, spermom idr. U organizmu inficiranih životinja dugo se zadrži, 6-12godina (perzistentna infekcija). Prenosi se hranom, zadrži, 6-12godina (perzistentna infekcija). Prenosi se hranom, vodom, intrauterino, mvodom, intrauterino, mllijekom. Razni insekti, naročito Stomoxys ijekom. Razni insekti, naročito Stomoxys ii Tabanidae, mogu biti mehanički prenosioci. Tabanidae, mogu biti mehanički prenosioci.

• Infektivna anemija se karakteriše perzistentnom infekcijom, pri Infektivna anemija se karakteriše perzistentnom infekcijom, pri čemu se u organizmu nalaze istovremeno antitijela i virus.čemu se u organizmu nalaze istovremeno antitijela i virus.

• Imunitet:Imunitet: Virus stimuliše stvaranje antitijela. Znatnu Virus stimuliše stvaranje antitijela. Znatnu dijagnostičku vrijednost ima imunodifuzija (precipitacija u dijagnostičku vrijednost ima imunodifuzija (precipitacija u agaru) pomoću koje se mogu otkriti antitijela u hronično agaru) pomoću koje se mogu otkriti antitijela u hronično inficiranih konja tokom dužeg vremenskog perioda.inficiranih konja tokom dužeg vremenskog perioda.

Page 17: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus kataralne groznice ovacaVirus kataralne groznice ovaca (modri jezik, blue tongue)(modri jezik, blue tongue)

• Familija ReoviridaeFamilija Reoviridae• Dvolančana RNK, kubična simetrijaDvolančana RNK, kubična simetrija• Rod OrbivirusRod Orbivirus• Razmnožava se u insektimaRazmnožava se u insektima• Kataralna groznica ovaca (pseudoslinavka) je oboljenje ovaca praćeno Kataralna groznica ovaca (pseudoslinavka) je oboljenje ovaca praćeno

zapaljensko-nekrotičnim promjenama po ustima zapaljensko-nekrotičnim promjenama po ustima ii jeziku, koji otiče jeziku, koji otiče ii postaje postaje cijanotičan. Bolest je prvi put otkrivena u Južnoj Africi 1876.god., a javlja se cijanotičan. Bolest je prvi put otkrivena u Južnoj Africi 1876.god., a javlja se ii u u Evropi Evropi ii Americi. Americi.

• Otpornost:Otpornost: Vrlo je otporan virus. Dugo može da se održi u organskoj materiji Vrlo je otporan virus. Dugo može da se održi u organskoj materiji (krv). U krvi osušenoj na vazduhu održi se više mjeseci.(krv). U krvi osušenoj na vazduhu održi se više mjeseci.

• Otporan je na dejstvo etra, hloroforma Otporan je na dejstvo etra, hloroforma ii dezoksiholata. Osjetljiv je prema dezoksiholata. Osjetljiv je prema tripsinu tripsinu ii kiselom pH. Re kiselom pH. Rellativno je otporan prema mnogim dezinficijensima: ativno je otporan prema mnogim dezinficijensima: NaOH, natrijum karbonat NaOH, natrijum karbonat ii etilalkohol. etilalkohol.

• Antigenska građa: Poznato je 16 serotipova izolovanih u raznim zemljama. Antigenska građa: Poznato je 16 serotipova izolovanih u raznim zemljama. • Prenošenje:Prenošenje: Prenose ga vrste komaraca iz roda Prenose ga vrste komaraca iz roda CuCullicoidesicoides. . • Pored promjena na ustima Pored promjena na ustima ii jeziku, virus izaziva oboljenje digestivnog trakta jeziku, virus izaziva oboljenje digestivnog trakta

praćeno dijarejom praćeno dijarejom ii respiratornog trakta sa sekrecijom iz nosa respiratornog trakta sa sekrecijom iz nosa ii očiju. Oboljenje očiju. Oboljenje krunskog ruba izaziva šepanje. krunskog ruba izaziva šepanje.

• ImunitetImunitet: Preboljele životinje stiču imunitet. Međutim, zbog postojanja više : Preboljele životinje stiču imunitet. Međutim, zbog postojanja više antigenskih tipova, mogućne su infekcije novim tipovima, madantigenskih tipova, mogućne su infekcije novim tipovima, madaa svaki od njih svaki od njih stvara djestvara djellimičnu zaštitu imičnu zaštitu ii protiv drugih. protiv drugih.

Page 18: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Familija HerpetoviridaeFamilija Herpetoviridae• Rod HerpesvirusRod Herpesvirus• DNK lanac, kapsid DNK lanac, kapsid ii peplos peplos• Otpornost:Otpornost: Zavisi od vrste Zavisi od vrste

virusa. Svi su osjetjivi na virusa. Svi su osjetjivi na dejstvo rastvarača masti dejstvo rastvarača masti (hloroform, etar), jer sadrže (hloroform, etar), jer sadrže lipide neophodne za aktivnost lipide neophodne za aktivnost virusa. Temperatura od 56-virusa. Temperatura od 56-606000C ih inaktiviše zaC ih inaktiviše za 30min. 30min. Osjetljivi sa u kiseloj sredini Osjetljivi sa u kiseloj sredini (pH 3)(pH 3)

• Poslije prebolPoslije preboljjenja većeg broja enja većeg broja infekcija izazvanih infekcija izazvanih herpesvirusima, virus se herpesvirusima, virus se zadržava u organizmu zadržava u organizmu ii nastaje latentna infekcija. nastaje latentna infekcija. Između virusa Između virusa ii odbrambenih odbrambenih snaga organizma uspostavja snaga organizma uspostavja se ravnoteža se ravnoteža ii llatentne atentne infekcije se ne ispoinfekcije se ne ispolljavaju javaju kklliničkim znacima. Međutim, iničkim znacima. Međutim, kada se ona poremeti na štetu kada se ona poremeti na štetu organizma, obično pod organizma, obično pod uticajem nepovojnih uticajem nepovojnih spoljašnjih faktora ili druge spoljašnjih faktora ili druge infekcije, virus se aktiviše infekcije, virus se aktiviše ii pojavljuju se znaci bolesti. pojavljuju se znaci bolesti.

Page 19: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus Aujeckijeve bolestiVirus Aujeckijeve bolesti• Svinjski herpes virus 1Svinjski herpes virus 1• Aujeckijeva boAujeckijeva bollest (lažno bjesnilo) je akutna infektivna bolest est (lažno bjesnilo) je akutna infektivna bolest

svinja, goveda, konja, pasa, mačaka, raznih divjih životinja, svinja, goveda, konja, pasa, mačaka, raznih divjih životinja, krznašica krznašica ii glodara. Ispoljava se znacima oboljenja mozga glodara. Ispoljava se znacima oboljenja mozga ii kičmene moždine. Bolest je vro rasprostranjena. kičmene moždine. Bolest je vro rasprostranjena.

• Otpornost:Otpornost: Spada u dosta otporne viruse. U stočnoj Spada u dosta otporne viruse. U stočnoj hrani(sijenu), prostirci ostaje aktivan hrani(sijenu), prostirci ostaje aktivan lljeti jeti ddo mjesec dana a o mjesec dana a zimi zimi ii duže. Direktna sunčeva svjetlost inaktiviše ga za 6h, a duže. Direktna sunčeva svjetlost inaktiviše ga za 6h, a UUVV zraci za 1min. Glicerin ga konzerviše duže vrijeme. zraci za 1min. Glicerin ga konzerviše duže vrijeme.

• Dezinfekcija:Dezinfekcija: najefikasniji su NaOH(3%) najefikasniji su NaOH(3%) ii formalin (1%). formalin (1%). • Prenošenje:Prenošenje: G Gllavni rezervoar u prirodi su svinje, a vjerovatno avni rezervoar u prirodi su svinje, a vjerovatno

ii pacovi. Ove životinje mogu da izlučuju v pacovi. Ove životinje mogu da izlučuju viirus bez znakova rus bez znakova bolesti. Druge životinje se zaraze od njih kontaktom. Svinje se bolesti. Druge životinje se zaraze od njih kontaktom. Svinje se zaraze jedući leševe uginulih pacova. zaraze jedući leševe uginulih pacova.

• Prirodna vrata infekcije su najčešće sluzokoža nosa Prirodna vrata infekcije su najčešće sluzokoža nosa ii farinksa. farinksa. Na tim mjestima virus se lokalno razmnožava, a odatle Na tim mjestima virus se lokalno razmnožava, a odatle prenosi nervnim vlaknima do centralnog nervnog sistema prenosi nervnim vlaknima do centralnog nervnog sistema (produžena moždina, pons).(produžena moždina, pons).

• Imunitet:Imunitet: preb preboolljjenjem životinje stiču imunitet koji traje od enjem životinje stiču imunitet koji traje od nekoliko mjeseci do 3-4 godine. nekoliko mjeseci do 3-4 godine.

Page 20: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus infektivnog bovinog rinotraheita Virus infektivnog bovinog rinotraheita ii infektivnog infektivnog pustuloznog vulvovaginitapustuloznog vulvovaginita

• Goveđi herpes virus 1Goveđi herpes virus 1• Infekcija izazvana ovim virusom pojavljuje se u više kliničkih oblika:Infekcija izazvana ovim virusom pojavljuje se u više kliničkih oblika:• 11. infektivni bovini rinotraheit(IBR) je akutno oboljenje gornjih . infektivni bovini rinotraheit(IBR) je akutno oboljenje gornjih

respiratornih puteva, praćeno konjuktivitom respiratornih puteva, praćeno konjuktivitom ii oboljenjem pluća. Obole oboljenjem pluća. Obole pretežno junad, a izvjesni spoljni faktori doprinose brzom širenju bolesti. pretežno junad, a izvjesni spoljni faktori doprinose brzom širenju bolesti.

• 22. Bolest genitalnih organa poznata u Evropi kao exantema coitale . Bolest genitalnih organa poznata u Evropi kao exantema coitale vesicuvesicullosum, a u Americi kao infektivni pustulozni vuosum, a u Americi kao infektivni pustulozni vullvovaginit (IPV)vovaginit (IPV)

• Prenošenje:Prenošenje: Infekcija organa za disanje nastaje kap Infekcija organa za disanje nastaje kaplljicama iskašjicama iskašlljanog janog sekreta, a ređe indirektno (hranom, transportnim sredstvima, osobama sekreta, a ređe indirektno (hranom, transportnim sredstvima, osobama zaposlenim oko stoke). Nepovoljni uslovi držanja (prekomjerno zaposlenim oko stoke). Nepovoljni uslovi držanja (prekomjerno grupisanje u objektima) grupisanje u objektima) ii ishrane stoke olakšavaju nastanak bolesti. ishrane stoke olakšavaju nastanak bolesti. Izvjestan broj preboljelih grIzvjestan broj preboljelih grlla postaju ka postaju klliconoše. iconoše.

• Infekcija polnih organa najčešće nastaje koitusom. Pojavljuje se osip Infekcija polnih organa najčešće nastaje koitusom. Pojavljuje se osip ii zapaljenje vulve, vagine zapaljenje vulve, vagine ii prepucijuma. Može doći prepucijuma. Može doći ii do pobačaja. do pobačaja. Inficirani bikovi(latentna infekcija) mogu spermom da izlučuju virus Inficirani bikovi(latentna infekcija) mogu spermom da izlučuju virus ii do do dvije godine. dvije godine.

• VirViruus IBR je raširen s IBR je raširen ii među drugim vrstama životinja. (svinje, je među drugim vrstama životinja. (svinje, jellen, bivo, en, bivo, lasice, vidre)lasice, vidre)

• Imunitet:Imunitet: prebol prebolllenjem ili poslije vakcinacije, imunitet traje više mjeseci.enjem ili poslije vakcinacije, imunitet traje više mjeseci.• Postoje vakcine protiv IBR, koje se primjenjuju u većim stadima, npr. Postoje vakcine protiv IBR, koje se primjenjuju u većim stadima, npr.

tovilištima.tovilištima.

Page 21: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus svinjske kugeVirus svinjske kuge• Familija Familija TogaviridaeTogaviridae• Rod Rod PPestivirusestivirus• Jednolančana RNKJednolančana RNK• Svinjska kuga je akutno infektivno oboljenje koje se karakteriše Svinjska kuga je akutno infektivno oboljenje koje se karakteriše

viremijom, viremijom, oodređenim promjenama na unutrašnjim organima dređenim promjenama na unutrašnjim organima ii oštećenjem krvnih sudova. Oboli prvenstveno domaća svoštećenjem krvnih sudova. Oboli prvenstveno domaća sviinjanja;; divlja svinja je manje osjetljiva. divlja svinja je manje osjetljiva.

• Otpornost:Otpornost: prilično je otporan.U spo prilično je otporan.U spolljnoj sredini, u isušenoj krvi jnoj sredini, u isušenoj krvi preživi oko 15 dana. U smrznutom mesu ostaje aktivan preživi oko 15 dana. U smrznutom mesu ostaje aktivan godinama. Meso držano u salamuri, a poslije dimljeno, sadrži godinama. Meso držano u salamuri, a poslije dimljeno, sadrži virus šest mjeseci. virus šest mjeseci.

• Prema temperaturi je dosta stabilan. U infektivnom materijau na Prema temperaturi je dosta stabilan. U infektivnom materijau na 303000C održi se tri dana, a na 37C održi se tri dana, a na 3700C duže od sedam dana. Na 70C duže od sedam dana. Na 7000C C očuva aktivnost godinama.očuva aktivnost godinama.

• Dezinfekcija:Dezinfekcija: najefikasniji su NaOH(1-2%) najefikasniji su NaOH(1-2%) ii krečno mlijeko(5%) krečno mlijeko(5%) koji ga uništavaju za 1h. Otporan je prema fenokoji ga uništavaju za 1h. Otporan je prema fenollu. U krvi sa 0,5% u. U krvi sa 0,5% fenola održi se mjesecima, što se praktično kfenola održi se mjesecima, što se praktično kooristi za risti za konzervisanje virusa. Međutim, 5% fenol inaktiviše ga za 15min. konzervisanje virusa. Međutim, 5% fenol inaktiviše ga za 15min. Isto tako inaktivišu ga rastvarači masti (hloroform Isto tako inaktivišu ga rastvarači masti (hloroform ii etar), krezol, etar), krezol, beta-propiolakton, tripsin idr. beta-propiolakton, tripsin idr.

• Sunčevi zraci inaktivišu virus u krvi za 5-9h, UV zraci za 60-Sunčevi zraci inaktivišu virus u krvi za 5-9h, UV zraci za 60-90min, dok X zraci s90min, dok X zraci sllabije djeluju.abije djeluju.

Page 22: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Antigenska građa:Antigenska građa: Antigenska građa virusa svinjske kuge je Antigenska građa virusa svinjske kuge je stabilna stabilna ii ujednačena među različitim sojevima. Nisu nađene ujednačena među različitim sojevima. Nisu nađene antigenske varijante. Postoji antigenska srodnost sa drugim antigenske varijante. Postoji antigenska srodnost sa drugim virusima roda, npr. virusima roda, npr. ssa virusom goveđe dijareje. Među njima a virusom goveđe dijareje. Među njima postoji unakrsna neutralizacija, pa se virus goveđe dijareje postoji unakrsna neutralizacija, pa se virus goveđe dijareje može koristiti može koristiti ii za imunizovanje protiv svinjske kuge. za imunizovanje protiv svinjske kuge.

• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa: virus se izlučuje iz oboljelih svinja svim virus se izlučuje iz oboljelih svinja svim sekretima sekretima ii ekskretima. Prenosi se direktno ekskretima. Prenosi se direktno iili indirektno li indirektno različitim putevima. Preborazličitim putevima. Prebolljele svinje siju virus mjesec dana jele svinje siju virus mjesec dana ii duže. U gravidnim krmačama prenosi se intrauterino na duže. U gravidnim krmačama prenosi se intrauterino na fetus.fetus.

• Pored domaćih svinja, virus se održava kod divPored domaćih svinja, virus se održava kod divlljih svinja u jih svinja u prirodi. Virus se može prenositi prirodi. Virus se može prenositi ii pućnim parazitima pućnim parazitima ii askaridama. U imunološki tolerantnoj prasadi inficiranoj askaridama. U imunološki tolerantnoj prasadi inficiranoj intrauterino ili neposredno po prašenju, virus se dugo intrauterino ili neposredno po prašenju, virus se dugo održava održava ii ta prasad mogu biti jedan od glavnih rezervoara ta prasad mogu biti jedan od glavnih rezervoara virusa u prirodi.virusa u prirodi.

• Virus je vrVirus je vrllo virulentan za svinje. Napada prvenstveno o virulentan za svinje. Napada prvenstveno endotelne ćelije krvnih sudova endotelne ćelije krvnih sudova ii limfatično tkivo, čijim limfatično tkivo, čijim oštećenjem izaziva brojna krvarenja u unutrašnjim oštećenjem izaziva brojna krvarenja u unutrašnjim organima. Odatle se permanentno oslobađa u krv (viremija) organima. Odatle se permanentno oslobađa u krv (viremija) ii napada skoro sve unutrašnje organe. Oštećenje s napada skoro sve unutrašnje organe. Oštećenje slluzokože uzokože digestivnog digestivnog ii respiratornog trakta praćeno je sekundarnim respiratornog trakta praćeno je sekundarnim bakterijskim infekcijamabakterijskim infekcijama..

Page 23: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Imunitet:Imunitet: Preboljele svinje stiču solidan Preboljele svinje stiču solidan imunitet. On se takođe postiže i imunitet. On se takođe postiže i vakcinacijom. Za suzbijanje svinjske kuge vakcinacijom. Za suzbijanje svinjske kuge upotrebljavaju se brojne vakcine. Neke upotrebljavaju se brojne vakcine. Neke sadrže inaktivisani virus, a neke živi sadrže inaktivisani virus, a neke živi ososllabljeni. Slabljenje virusa postignuto je abljeni. Slabljenje virusa postignuto je prilagođavanjem kuniću ili kulturi tkiva. prilagođavanjem kuniću ili kulturi tkiva. Prasad dobijaju koPrasad dobijaju kollostrumom antitijela koja ostrumom antitijela koja se zadržavaju se zadržavaju ii do 4 mjeseca. Ako je titar do 4 mjeseca. Ako je titar antitijela dovoljno visok, prasad su otporna. antitijela dovoljno visok, prasad su otporna. Međutim, ovaj pasivni imunitet nepovoljno Međutim, ovaj pasivni imunitet nepovoljno djeluje na razvoj imunodjeluje na razvoj imunolloške reakcije oške reakcije organizma poslije vakcinacije ako se ona organizma poslije vakcinacije ako se ona primijeni u to vrijeme. primijeni u to vrijeme.

Page 24: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus goveđe dijareje (bolest sVirus goveđe dijareje (bolest slluzokoža)uzokoža)• Virusna dijareja je oboVirusna dijareja je obolljenje mladih goveda jenje mladih goveda

(starih 3-18 mjeseci) koje se karakteriš(starih 3-18 mjeseci) koje se karakterišee erozivnim zapaljenjem serozivnim zapaljenjem slluzokože digestivnog uzokože digestivnog trakta, dijarejom, sluzavo gnojnim iscetkom trakta, dijarejom, sluzavo gnojnim iscetkom iz nosa, febrom iz nosa, febrom ii kaheksijom. Javljaju se kaheksijom. Javljaju se ii promjene na koži između papaka.promjene na koži između papaka.

• Otpornost:Otpornost: U krvi U krvi ii limfnim čvorovima limfnim čvorovima držanim na 4držanim na 400C održi se 6 mjeseci. Hloroform, C održi se 6 mjeseci. Hloroform, etar, formalin etar, formalin ii tripsin brzo ga inaktivišu. tripsin brzo ga inaktivišu.

• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa: virus se izlučuje sekretima virus se izlučuje sekretima ii ekskretima iz digestivnog trakta, a prenosi ekskretima iz digestivnog trakta, a prenosi direktno ili indirektno. Za održavanje direktno ili indirektno. Za održavanje ii prenošenje virusa u prirodi značajne su prenošenje virusa u prirodi značajne su svinje.svinje.

• Imunitet:Imunitet: preboljele životinje stiču imunitet preboljele životinje stiču imunitet koji traje 4-5 mjeseci. koji traje 4-5 mjeseci.

Page 25: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus atipične kuge peradiVirus atipične kuge peradi• Familija Familija ParamyxoviridaeParamyxoviridae• Rod Rod ParamyxovirusParamyxovirus• Jednolančana RNKJednolančana RNK• Newcastle bolest ili atipična kuga peradi (pseudokuga) je akutna infektivna Newcastle bolest ili atipična kuga peradi (pseudokuga) je akutna infektivna

bolest od koje prirodno obole kokoši, ćurke, patke, guske, gubovi, fazani, bolest od koje prirodno obole kokoši, ćurke, patke, guske, gubovi, fazani, jarebice, vrane, vrapci, jarebice, vrane, vrapci, llaste, a vjeraste, a vjeroovatno vatno ii druge divlje ptice. Čovjek može druge divlje ptice. Čovjek može da oboli od konjuktivitisa. Raširena je u cijelom svijetu. Dobila je ime po da oboli od konjuktivitisa. Raširena je u cijelom svijetu. Dobila je ime po gradu Newcastle u Engleskoj, gdje se bolest pojavila kod živine 1927god. gradu Newcastle u Engleskoj, gdje se bolest pojavila kod živine 1927god.

• Otpornost:Otpornost: U infektivnom materijalu, u živinarnicima, virus se održi ljeti 7 U infektivnom materijalu, u živinarnicima, virus se održi ljeti 7 dana, a zimi 2 mjeseca dana, a zimi 2 mjeseca i i duže. Vlaga doprinosi dužem održavanju virusa. U duže. Vlaga doprinosi dužem održavanju virusa. U sosolljenom, smrznutom mesu preživi šest mjeseci, a u leševima živine oko jenom, smrznutom mesu preživi šest mjeseci, a u leševima živine oko mjesec dana na temperaturi 15-25mjesec dana na temperaturi 15-2500C. Formalin, fenol C. Formalin, fenol ii natrijum hidroksid u natrijum hidroksid u koncentracijama uobičajenim za dezinfekciju inaktivišu ga tokom jednog koncentracijama uobičajenim za dezinfekciju inaktivišu ga tokom jednog časa.časa.

• Prenošenje virusa:Prenošenje virusa: Iz Izllučuje se sekretima iz organizma, a prenosi najčešće učuje se sekretima iz organizma, a prenosi najčešće direktno kapljicama tog sekreta. Međutim, brojni su direktno kapljicama tog sekreta. Međutim, brojni su ii indirektni putevi indirektni putevi širenja infekcije: hrana, voda, živinarnici, leševi, divlje ptice, ljudi itd. Jaja širenja infekcije: hrana, voda, živinarnici, leševi, divlje ptice, ljudi itd. Jaja koja su snijele inficirane kokoši mogu da sadrže virus. Zavisno od virulencije koja su snijele inficirane kokoši mogu da sadrže virus. Zavisno od virulencije pojedini sojevpojedini sojevii pokazuju različit afinitet prema respiratornom epitelu, pokazuju različit afinitet prema respiratornom epitelu, unutrašnjim organima unutrašnjim organima ii nervnom tkivu. Obično je najviše zahvaćen nervnom tkivu. Obično je najviše zahvaćen respiratoni epitel sa zapaljenskim promjenama različitog stepena respiratoni epitel sa zapaljenskim promjenama različitog stepena ii obilnom obilnom sekrecijom. sekrecijom.

• Imunitet:Imunitet: Preboljela živina stiče s Preboljela živina stiče sololidan imunitet koji traje godinama. Isto idan imunitet koji traje godinama. Isto tako, solidan imunitet se postiže poslije vakcinacije.tako, solidan imunitet se postiže poslije vakcinacije.

• Za suzbijanje Newcastle bolesti upotrebljavaju se mnoge vakcine sačinjene Za suzbijanje Newcastle bolesti upotrebljavaju se mnoge vakcine sačinjene od oslabljenih, živih virusa. Poslije primjene ovih vakcina antitijela se od oslabljenih, živih virusa. Poslije primjene ovih vakcina antitijela se pojavljuju od petog do sedmog dana a najviši titar dostižu pospojavljuju od petog do sedmog dana a najviši titar dostižu posllije 2-3 ije 2-3 nedelje. nedelje.

Page 26: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus papiloma govečetaVirus papiloma govečeta• Familija Familija PapovaviriadaePapovaviriadae• Rod Rod PapillomavirusPapillomavirus• Dvolančana DNKDvolančana DNK• PapilPapiloomatoza goveda se karakteriše pojavom matoza goveda se karakteriše pojavom

izraštaja (papiloma, bradavica), najčešće po glavi, izraštaja (papiloma, bradavica), najčešće po glavi, oko očiju ali oko očiju ali ii na vratu na vratu ii drugim djelovima tije drugim djelovima tijella. a.

• Najčešće se prenosi preko ozleda na koži: Najčešće se prenosi preko ozleda na koži: tetoviranjem, iglama, trljanjem bolesnih životinja o tetoviranjem, iglama, trljanjem bolesnih životinja o zdrave idr. Goveđi papilomi se poslije izvjesnog zdrave idr. Goveđi papilomi se poslije izvjesnog vremena sami povlače. Kada se dio papiloma vremena sami povlače. Kada se dio papiloma odstrani hirurškom intervencjom, preostali djelovi odstrani hirurškom intervencjom, preostali djelovi nestaju poslije izvjesnog vremena. Smatra se da je nestaju poslije izvjesnog vremena. Smatra se da je razlog toj pojavi imunizovanje organizma virusom, razlog toj pojavi imunizovanje organizma virusom, naročito poslije hirurške intervencije , kada veća naročito poslije hirurške intervencije , kada veća količina virusa može da se nađe van tumora. Za količina virusa može da se nađe van tumora. Za suzbijanje goveđe papilomatoze posuzbijanje goveđe papilomatoze posstoje vakcine toje vakcine pripremljene na različite načine. pripremljene na različite načine.

Page 27: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Zarazne bolesti životinja virusne Zarazne bolesti životinja virusne etiologijeetiologije

Page 28: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Slinavka i šap- Slinavka i šap- aphtae epizooticaeaphtae epizooticae:: (Footh and (Footh and Mouth disease)Mouth disease)

Slinavka i šap je akutna, veoma kontagiozna Slinavka i šap je akutna, veoma kontagiozna bolest papkara, a može da oboli i čovjek bolest papkara, a može da oboli i čovjek (zoonoza).(zoonoza).

Manifestuje se aftoznim promjenama na sluzokoži Manifestuje se aftoznim promjenama na sluzokoži usta, koži vimena i između papaka, kao i na kruni usta, koži vimena i između papaka, kao i na kruni papaka.papaka.

Uzročnik bolesti je virus iz familije picornaviridae i Uzročnik bolesti je virus iz familije picornaviridae i roda aphtovirus(RNK virus). Ima oblik ikozaedra. roda aphtovirus(RNK virus). Ima oblik ikozaedra.

Na obući i odjeći ljudi živi i do 100 dana. U Na obući i odjeći ljudi živi i do 100 dana. U otpadnim vodama zadržava aktivnost i preko 3 otpadnim vodama zadržava aktivnost i preko 3 mjeseca. Dobro podnosi niske temperature, na mjeseca. Dobro podnosi niske temperature, na primjer, na -20primjer, na -2000C ostaje aktivan dvije godine. C ostaje aktivan dvije godine.

Page 29: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Obilna Obilna salivacijasalivacija govedagoveda

Page 30: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Slinavka i šap: erozije na jeziku Slinavka i šap: erozije na jeziku životinjaživotinja

Page 31: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Slinavka i šap: rilo svinje sa Slinavka i šap: rilo svinje sa

lezijamalezijama

Page 32: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Slinavka i šap: Slinavka i šap: lezije na ustima i lezije na ustima i papcimapapcima krave krave

Page 33: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Izvori infekcije su prije svega Izvori infekcije su prije svega oboljele životinje i oboljele životinje i kontaminirana hrana i voda. kontaminirana hrana i voda.

• Bolest se prenosi sa oboljele na zdravu životinju Bolest se prenosi sa oboljele na zdravu životinju direktnim ili indirektnim kontaktom.direktnim ili indirektnim kontaktom.

• Iz oboljelog organizma virus se izlučujeIz oboljelog organizma virus se izlučuje pljuvačkom, mlijekom, urinom i fecesom. pljuvačkom, mlijekom, urinom i fecesom.

• Česticama prašine ili kapljicama virus se može Česticama prašine ili kapljicama virus se može prenijeti na velike udaljenosti (preko 100km). prenijeti na velike udaljenosti (preko 100km).

• Virus prodire u organizam prijemljive jedinke kroz Virus prodire u organizam prijemljive jedinke kroz najsitnije lezije sluzokože gornjih organa za najsitnije lezije sluzokože gornjih organa za disanje ili varenje. Na mjestu prodora virusa disanje ili varenje. Na mjestu prodora virusa razvija se primarna afta koja se često ne razvija se primarna afta koja se često ne primjećuje. Iz nje krvotokom virus dolazi do primjećuje. Iz nje krvotokom virus dolazi do predilekcionih mjesta na kojima se razvijaju predilekcionih mjesta na kojima se razvijaju sekundarne afte. Karakteristična predilekciona sekundarne afte. Karakteristična predilekciona mjesta su: mjesta su: sluzokoža usta, koža mliječne žlijezde i sluzokoža usta, koža mliječne žlijezde i kruna papka.kruna papka. Afte prskaju, a na njihovom mjestu Afte prskaju, a na njihovom mjestu ostaju erozije koje su podložne bakterijskoj ostaju erozije koje su podložne bakterijskoj infekciji. infekciji.

Page 34: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Inkubacija traje 1-11 dana. Inkubacija traje 1-11 dana.

• Prvi simptomi bolesti su povišena Prvi simptomi bolesti su povišena temperatura, 41temperatura, 4100C i viša i promjena C i viša i promjena opšteg stanja. Apetit je slab, preživanje opšteg stanja. Apetit je slab, preživanje usporeno, puls i disanje ubrzani. usporeno, puls i disanje ubrzani. Vezikule (afte) se javljaju nakon 1-2 Vezikule (afte) se javljaju nakon 1-2 dana. dana.

• Promjene na papcima dovode do Promjene na papcima dovode do otežanog hoda, šepanja ili ležanja. otežanog hoda, šepanja ili ležanja. Mlečnost kod krava se smanjuje i do Mlečnost kod krava se smanjuje i do 70%. 70%.

• Letalitet kod mladih jedinki je visok, Letalitet kod mladih jedinki je visok, preko 70%. preko 70%.

Page 35: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa, Za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa, što je regulisano zakonom, primjenjuju se što je regulisano zakonom, primjenjuju se radikalne mjere, tj “radikalne mjere, tj “stamping outstamping out”, blokada ”, blokada dvorišta, farme, naseljenog mjesta i sve druge dvorišta, farme, naseljenog mjesta i sve druge veterinarsko-sanitarne mjere. veterinarsko-sanitarne mjere.

• Vakcinisanje prijemljivih jedinki se u Evropi Vakcinisanje prijemljivih jedinki se u Evropi radi inaktivisanom vakcinom.radi inaktivisanom vakcinom.

• Slinavka i šap čovjeka:Slinavka i šap čovjeka:

• Ljudi se najčešće inficiraju preko povreda na Ljudi se najčešće inficiraju preko povreda na koži ili sluzokožama. Na rukama ili sluzokoži koži ili sluzokožama. Na rukama ili sluzokoži usta i jezika razvijaju se afte, koje poslije 24-usta i jezika razvijaju se afte, koje poslije 24-48h prskaju. Erozije brzo zarastu ako ne 48h prskaju. Erozije brzo zarastu ako ne nastupe sekundarne infekcije. Treba imati u nastupe sekundarne infekcije. Treba imati u vidu da je i čovjek tada izvor zaraze. vidu da je i čovjek tada izvor zaraze.

Page 36: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Boginje-variolae (Pox)Boginje-variolae (Pox)• Boginje su oboljenja koja se karakterišu Boginje su oboljenja koja se karakterišu

ograničenim promjenama na koži ili sluzokožama, ograničenim promjenama na koži ili sluzokožama, akutnog toka, malignog ili benignog karaktera. akutnog toka, malignog ili benignog karaktera.

• Uzročnici boginja su virusi iz familije Uzročnici boginja su virusi iz familije pox-viridaepox-viridae. . • Prijemljivi su skoro svi sisari, sa izuzetkom psa i Prijemljivi su skoro svi sisari, sa izuzetkom psa i

mačke od domaćih životinja. Mogu se prenijeti i na mačke od domaćih životinja. Mogu se prenijeti i na čovjeka. čovjeka.

• Boginje goveda se manifestuju Boginje goveda se manifestuju papulo-papulo-vezikuloznim osipom uglavnom na koži vimena ili vezikuloznim osipom uglavnom na koži vimena ili skrotumaskrotuma. Bolest se prenosi na čovjeka(muzačke . Bolest se prenosi na čovjeka(muzačke kvržice).kvržice).

• Muzači krava vakcinisani protiv boginja preko Muzači krava vakcinisani protiv boginja preko ruku prenose virus(vakcinalni) na kožu vimena. ruku prenose virus(vakcinalni) na kožu vimena.

• U zdrave zapate bolest se unosi inficiranim U zdrave zapate bolest se unosi inficiranim jedinkama ili vakcinisanim ljudima. Mužom se jedinkama ili vakcinisanim ljudima. Mužom se bolest brzo širi, pri čemu mogu da obole i neimuni bolest brzo širi, pri čemu mogu da obole i neimuni ljudi.ljudi.

Page 37: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus se umnožava na mjestu prodora u koži Virus se umnožava na mjestu prodora u koži sa lokalnim staranjem pustula.sa lokalnim staranjem pustula.

• Inkubacija iznosi 4-7 dana, a zatim se javljaju Inkubacija iznosi 4-7 dana, a zatim se javljaju opšti simptomi (povišena temperatura, apatija, opšti simptomi (povišena temperatura, apatija, slab apetit i smanjena mlečnost). Na koži slab apetit i smanjena mlečnost). Na koži papila, a nekad i na koži mliječne žlijezde papila, a nekad i na koži mliječne žlijezde pojave se ograničene crvene pjege, koje pojave se ograničene crvene pjege, koje predstavljaju prvi stadijum karakterističnog predstavljaju prvi stadijum karakterističnog osipa. Poslije dva dana na tim mjestima se osipa. Poslije dva dana na tim mjestima se javljaju čvorići, a zatim vezikule. Sadržaj javljaju čvorići, a zatim vezikule. Sadržaj vezikula je u početku bistar, a kasnije se vezikula je u početku bistar, a kasnije se zamuti, tj. pretvara u gnoj. Pustule se zamuti, tj. pretvara u gnoj. Pustule se postepeno sasušuju i pretvaraju u kraste, koje postepeno sasušuju i pretvaraju u kraste, koje na kraju otpadnu. Cio ovaj proces traje oko 20 na kraju otpadnu. Cio ovaj proces traje oko 20 dana,ako ne dođe do sekundarnih infekcija.dana,ako ne dođe do sekundarnih infekcija.

• U slučajevima generalizacije procesa po U slučajevima generalizacije procesa po cijelom tijelu, može doći i do uginuća životinje.cijelom tijelu, može doći i do uginuća životinje.

• Poslije preboljenja ostaje solidan imunitet, po Poslije preboljenja ostaje solidan imunitet, po nekim autorima do kraja života. nekim autorima do kraja života.

Page 38: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Oboljele jedinke treba izolovati i Oboljele jedinke treba izolovati i musti na kraju, tj. poslije zdravih grla. musti na kraju, tj. poslije zdravih grla.

• Redovno se moraju dezinfikovatii Redovno se moraju dezinfikovatii ruke i pribor za mužu, a mora se ruke i pribor za mužu, a mora se obaviti i tekuća dezinfekcija objekta.obaviti i tekuća dezinfekcija objekta.

• U slučaju potrebe, tj. ako bolest ima U slučaju potrebe, tj. ako bolest ima tendenciju širenja mogu se tendenciju širenja mogu se vakcinisati zdrava grla humanom vakcinisati zdrava grla humanom vakcinom. vakcinom.

Page 39: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Kontagiozni ektim ovaca- Kontagiozni ektim ovaca- ecthyma ecthyma contagiosum oviscontagiosum ovis

• Kontagiozni ektim ovaca je zaraza ovaca i Kontagiozni ektim ovaca je zaraza ovaca i koza, a može da oboli i čovjek. koza, a može da oboli i čovjek.

• Javlja se u akutnom obliku sa pojavom Javlja se u akutnom obliku sa pojavom papula, pustula i krasta na usnama, u ustima papula, pustula i krasta na usnama, u ustima (gingiva, jezik), koži krune papaka, koži (gingiva, jezik), koži krune papaka, koži mliječne žlijezde i genitalnih organa, a vrlo mliječne žlijezde i genitalnih organa, a vrlo rijetko i na repu. rijetko i na repu.

• Uzročnik je virus iz familije poxviridae, rod Uzročnik je virus iz familije poxviridae, rod parapox virus. parapox virus.

• Sasušen u krastama preboljelih ovaca ostaje Sasušen u krastama preboljelih ovaca ostaje aktivan nekoliko godina. aktivan nekoliko godina.

• Infekcija nastaje preko koža i sluzokoža. Infekcija nastaje preko koža i sluzokoža.

Page 40: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Lezije na ustima ovceLezije na ustima ovce

Page 41: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Lezije na ustima jagnjetaLezije na ustima jagnjeta

Page 42: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• U slučaju pojave ove zaraze, oboljele U slučaju pojave ove zaraze, oboljele jedinke treba izolovati, objekat jedinke treba izolovati, objekat dezinfikovati, a đubre i stelju spaliti. Za dezinfikovati, a đubre i stelju spaliti. Za novonabavljena grla obavezan je karantin. novonabavljena grla obavezan je karantin. U slučaju potrebe zdrave jedinke mogu se U slučaju potrebe zdrave jedinke mogu se vakcinisati.vakcinisati.

• Oboljenje čovjeka:Oboljenje čovjeka:• Najčešće seNajčešće se inficiraju ljudi koji rade sa inficiraju ljudi koji rade sa

oboljelim ovcama i to preko povreda na oboljelim ovcama i to preko povreda na koži (prvenstveno na rukama). koži (prvenstveno na rukama).

• Na rukama ili licu javi se manji ili veći broj Na rukama ili licu javi se manji ili veći broj čvorića, koji se vremenom pretvaraju u čvorića, koji se vremenom pretvaraju u kraste. Opšte stanje može biti poremećeno kraste. Opšte stanje može biti poremećeno (apatija, inapetenca, febra).(apatija, inapetenca, febra).

• Najjednostavnija zaštita za ljude su Najjednostavnija zaštita za ljude su gumene rukavice, koje se poslije svakog gumene rukavice, koje se poslije svakog kontakta sa oboljelim ili sumnjivim ovcama kontakta sa oboljelim ili sumnjivim ovcama dezinfikuju.dezinfikuju.

Page 43: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Bjesnilo-rabies (lyssaBjesnilo-rabies (lyssa) ) • Bjesnilo je akutna zarazna bolest svih toplokrvnih Bjesnilo je akutna zarazna bolest svih toplokrvnih

životinja i čovjeka. životinja i čovjeka. • Bolest se manifestuje uglavnom simptomima na Bolest se manifestuje uglavnom simptomima na

centralnom nervnom sistemu i završava letalno. centralnom nervnom sistemu i završava letalno. • Uzročnik bolesti je virus iz familije rhabdoviridae, Uzročnik bolesti je virus iz familije rhabdoviridae,

rod lyssavirus. rod lyssavirus. • Izvori bjesnila su uglavnom divlje životinje Izvori bjesnila su uglavnom divlje životinje

uključujući i ptice. Od divljih životinja lisica je u uključujući i ptice. Od divljih životinja lisica je u Evropi najznačajniji izvor zaraze.Evropi najznačajniji izvor zaraze.

• Od izvora, odnosno divljih životinja do čovjeka Od izvora, odnosno divljih životinja do čovjeka bjesnilo se prenosi u najvećem broju slučajeva bjesnilo se prenosi u najvećem broju slučajeva preko psa ili mačke. Zato se mora sprovoditi preko psa ili mačke. Zato se mora sprovoditi redovna vakcinacija pasa i mačaka. redovna vakcinacija pasa i mačaka.

• Inficiranje čovjeka u skoro 100% slučajeva Inficiranje čovjeka u skoro 100% slučajeva nastaje ujedom oboljele životinje. nastaje ujedom oboljele životinje.

Page 44: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Prekomjerna salivacija je jedan od znakova Prekomjerna salivacija je jedan od znakova bjesnilabjesnila

Page 45: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Vrlo rijetki su slučajevi inficiranja čovjeka Vrlo rijetki su slučajevi inficiranja čovjeka kontaktom povrijeđene kože i predmeta kontaktom povrijeđene kože i predmeta kontaminiranog pljuvačkom bolesne kontaminiranog pljuvačkom bolesne životinje. životinje.

• Važno je istaći da virus može biti prisutan u Važno je istaći da virus može biti prisutan u pljuvačci životinje i do 10 dana prije pojave pljuvačci životinje i do 10 dana prije pojave prvih simptoma bolesti. Pored pljuvačke, prvih simptoma bolesti. Pored pljuvačke, virus bjesnila se izlučuje iz bolesnog virus bjesnila se izlučuje iz bolesnog organizma i urinom.organizma i urinom.

• Virus bjesnila, kao neurotropan, od mjesta Virus bjesnila, kao neurotropan, od mjesta infekcije dolazi do CNS nervnim putem. infekcije dolazi do CNS nervnim putem.

• Inkubacija kod bjesnila nije kraća od 10 Inkubacija kod bjesnila nije kraća od 10 dana, a kod životinja ona u prosjeku iznosi dana, a kod životinja ona u prosjeku iznosi od 14 do 50 dana. Međutim, može biti i od 14 do 50 dana. Međutim, može biti i duža, od nekoliko mjeseci do par godina. duža, od nekoliko mjeseci do par godina.

Page 46: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• U klasičnom obliku klinička slika bjesnila se U klasičnom obliku klinička slika bjesnila se manifestuje u 3 stadijuma:manifestuje u 3 stadijuma:

• Prvi stadijum(nekarakteristični simptomi): apatija ili Prvi stadijum(nekarakteristični simptomi): apatija ili strah, nemir, neposlušnost, svrab na mjestu lezije strah, nemir, neposlušnost, svrab na mjestu lezije kože (ujed bijesne životinje), zavlačenje i ležanje u kože (ujed bijesne životinje), zavlačenje i ležanje u tamnijim djelovima prostorije, midrijaza (često tamnijim djelovima prostorije, midrijaza (često jednostrana), pojačana salivacija. Ovaj stadijum traje jednostrana), pojačana salivacija. Ovaj stadijum traje 1-3 dana.1-3 dana.

• U drugom, ekscitacionom stadijumu životinja U drugom, ekscitacionom stadijumu životinja ispoljava težnju za lutanjem, ujedanjem, a ispoljava težnju za lutanjem, ujedanjem, a agresivnost postoji čak i prema vlasniku. Apetit je agresivnost postoji čak i prema vlasniku. Apetit je izmijenjen (gutanje stranih predmeta), a glas izmijenjen (gutanje stranih predmeta), a glas promukao. Ovaj stadijum obično traje dva dana, a promukao. Ovaj stadijum obično traje dva dana, a praćen je i obilnom salivacijom, jer je gutanje otežano praćen je i obilnom salivacijom, jer je gutanje otežano zbog pareze farinksa. zbog pareze farinksa.

• U trećem, paralitičnom stadijumu životinja pretežno U trećem, paralitičnom stadijumu životinja pretežno leži, a ispoljena je obično paraliza donje vilice, jezika i leži, a ispoljena je obično paraliza donje vilice, jezika i očiju. Ubrzo dolazi i do paralize ekstremiteta i očiju. Ubrzo dolazi i do paralize ekstremiteta i nemogućnosti stajanja. Ovaj stadijum traje oko tri nemogućnosti stajanja. Ovaj stadijum traje oko tri dana, poslije čega nastaje smrt (egzitus).dana, poslije čega nastaje smrt (egzitus).

Page 47: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• U paralitičnom obliku bjesnila, koji je kod pasa U paralitičnom obliku bjesnila, koji je kod pasa vrlo rijedak, obično izostaju prva dva vrlo rijedak, obično izostaju prva dva stadijuma, a bolest se manifestuje samo stadijuma, a bolest se manifestuje samo trećim, tj. paralitičnim stadijumom.trećim, tj. paralitičnim stadijumom.

• Zbog izostanka ekscitacionog stadijuma, ovaj Zbog izostanka ekscitacionog stadijuma, ovaj klinički oblik bjesnila “mirno” ili “tiho” klinički oblik bjesnila “mirno” ili “tiho” bjesnilo. bjesnilo.

• Mogu se javiti i atipični oblici bjesnila, pri Mogu se javiti i atipični oblici bjesnila, pri čemu u početku bolesti postoje samo neke čemu u početku bolesti postoje samo neke organske smetnje (npr. gastroenteritis), a organske smetnje (npr. gastroenteritis), a pred smrt se javljau paralize. pred smrt se javljau paralize.

• Kod mačaka se češće javlja “tiho” bjesnilo Kod mačaka se češće javlja “tiho” bjesnilo nego kod pasa. nego kod pasa.

• Bjesnilo lisica se karakteriše gubitkom straha Bjesnilo lisica se karakteriše gubitkom straha od od čovjeka i pasa. Bolesne lisice često od od čovjeka i pasa. Bolesne lisice često ulaze u naseljena mjesta i dvorišta. U ulaze u naseljena mjesta i dvorišta. U stadijumu pareze i paralize obično se zavlači stadijumu pareze i paralize obično se zavlači u skrovišta i tu ugine. u skrovišta i tu ugine.

Page 48: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• U cilju suzbijanja bjesnila, pored U cilju suzbijanja bjesnila, pored ostalih, osnovne mjere su sistemsko ostalih, osnovne mjere su sistemsko vakcinisanje pasa i mačaka, vakcinisanje pasa i mačaka, proređivanje lisica i vukova i proređivanje lisica i vukova i prosvećivanje ljudi. prosvećivanje ljudi.

• U nekim zemljama se primjenjuje U nekim zemljama se primjenjuje vakcinacija lisica putem rasturanja vakcinacija lisica putem rasturanja mamaca (pileće glave inokulisane mamaca (pileće glave inokulisane vakcinalnim virusom). vakcinalnim virusom).

• U slučaju potrebe, mogu se U slučaju potrebe, mogu se preventivno vakcinisati i goveda prije preventivno vakcinisati i goveda prije izgona na pašu. izgona na pašu.

Page 49: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Enzootska leukoza goveda (Enzootska leukoza goveda (enzootic bovine enzootic bovine leukosis, bovine lymphosarcoma)leukosis, bovine lymphosarcoma)

• Enzootska leukoza goveda je oboljenje koje se Enzootska leukoza goveda je oboljenje koje se manifestuje sistemskim, malignim bujanjem manifestuje sistemskim, malignim bujanjem ćelija retikuloendotelnog sistema.ćelija retikuloendotelnog sistema.

• Uzročnik oboljenja je retrovirus. Uzročnik oboljenja je retrovirus. • Nije dokazano da je ovo oboljenje zoonoza.Nije dokazano da je ovo oboljenje zoonoza.• Izvori zaraze su inficirane životinje, koje su Izvori zaraze su inficirane životinje, koje su

klinički ili subklinički oboljele od ove bolesti.klinički ili subklinički oboljele od ove bolesti.• Oboljenje se prenosi kontaktom zdrave sa Oboljenje se prenosi kontaktom zdrave sa

oboljelom životinjom i njenim oboljelom životinjom i njenim sekretima(mokraća, izmet, očni, nosni i sekretima(mokraća, izmet, očni, nosni i genitalni iscedak, mlijeko), plodovom vodom, genitalni iscedak, mlijeko), plodovom vodom, sadržajem rana.sadržajem rana.

• Oboljenje se prenosi na plod preko placente. Oboljenje se prenosi na plod preko placente.

Page 50: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Infekcija može takođe da nastane i svakodnevnim nepravilnim Infekcija može takođe da nastane i svakodnevnim nepravilnim dijagnostičkim, terapijskim, profilaktičkim i zootehničkim dijagnostičkim, terapijskim, profilaktičkim i zootehničkim postupcima(tuberkulinizacija, uzimanje krvi inficiranim iglama, postupcima(tuberkulinizacija, uzimanje krvi inficiranim iglama, davanje injekcija inficiranim iglama, tetoviranje, stavljanje davanje injekcija inficiranim iglama, tetoviranje, stavljanje ušnih markica, nesterilnim priborom i instrumentima). ušnih markica, nesterilnim priborom i instrumentima).

• Oboljenje se prenosi i preko insekata koji sišu krv, sjemenom Oboljenje se prenosi i preko insekata koji sišu krv, sjemenom za vještačko osjemenjavanje krava ako sjeme potiče od za vještačko osjemenjavanje krava ako sjeme potiče od inficiranog bika. Bolest se može prenijeti i prirodnim inficiranog bika. Bolest se može prenijeti i prirodnim pripustom. pripustom.

• Inkubacija bolesti je duga, može trajati od 200 dana do 7 Inkubacija bolesti je duga, može trajati od 200 dana do 7 godina. godina.

• Slika bolesti može biti različita, u zavisnosti koji je organ i u Slika bolesti može biti različita, u zavisnosti koji je organ i u kojem stepenu zahvaćen promjenama. Međutim, najčešće kojem stepenu zahvaćen promjenama. Međutim, najčešće klinički znaci oboljenja nisu ispoljeni. klinički znaci oboljenja nisu ispoljeni.

• Ekonomske štete od ove bolesti su velike, usled smanjenja Ekonomske štete od ove bolesti su velike, usled smanjenja mlečnosti, smetnji u reprodukciji, isključivanju oboljelih grla mlečnosti, smetnji u reprodukciji, isključivanju oboljelih grla itd.itd.

• Bolest se ne liječi. Bolest se ne liječi. • U cilju suzbijanja i iskorenjivanja ove bolesti vrši se redovna U cilju suzbijanja i iskorenjivanja ove bolesti vrši se redovna

kontrola krvi goveda.kontrola krvi goveda.• Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje leukoze propisane su zakonomMjere za suzbijanje i iskorjenjivanje leukoze propisane su zakonom

Page 51: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Tumorska masa koja je infiltrirala Tumorska masa koja je infiltrirala srčani mišić usled infekcije BLV srčani mišić usled infekcije BLV virusom (bovine leukemia virus)virusom (bovine leukemia virus)

Page 52: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Tumorski rast u crijevima kao posledica infekcije Tumorski rast u crijevima kao posledica infekcije virusom leukoze - limfosarkom.virusom leukoze - limfosarkom.

Page 53: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Grla koja pokažu pozitivnu reakciju na Grla koja pokažu pozitivnu reakciju na leukozu se uklanjaju iz zapata. Ako u dva leukozu se uklanjaju iz zapata. Ako u dva uzastopna nalaza sa razmakom od 3 uzastopna nalaza sa razmakom od 3 mjeseca kod preostalih grla ne bude mjeseca kod preostalih grla ne bude pozitivnih, smatra se da je zapat slobodan pozitivnih, smatra se da je zapat slobodan od leukoze. od leukoze.

• Da bi se spriječio nastanak novih infekcija Da bi se spriječio nastanak novih infekcija nabavka novih grla mora se vršiti iz nabavka novih grla mora se vršiti iz zapata u kojem sigurno nema leukoznih zapata u kojem sigurno nema leukoznih goveda. Prilikom kupovine, grla obavezno goveda. Prilikom kupovine, grla obavezno moraju da imaju negativan nalaz na moraju da imaju negativan nalaz na leukozu. Takođe treba redovno sprovoditi leukozu. Takođe treba redovno sprovoditi sve veterinarsko-sanitarne mjere na farmi sve veterinarsko-sanitarne mjere na farmi kako bi se spriječio unos infekcije na bilo kako bi se spriječio unos infekcije na bilo koji drugi način (preko sekreta itd.). koji drugi način (preko sekreta itd.).

Page 54: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Bolest plavog jezika – Bolest plavog jezika – Blue tongueBlue tongue (Kataralna groznica ovaca, Catarrhal fever of (Kataralna groznica ovaca, Catarrhal fever of

sheep)sheep) Bolest plavog jezika je infektivna bolest ovaca, a Bolest plavog jezika je infektivna bolest ovaca, a

obolijevaju i goveda i koze. Nije zoonoza. obolijevaju i goveda i koze. Nije zoonoza. Manifestuje se edemom usana i jezika, uz pojavu Manifestuje se edemom usana i jezika, uz pojavu erozija i ulceracija na sluzokoži usta i nosa.erozija i ulceracija na sluzokoži usta i nosa.

Bolest je prvi put registrovana u Južnoj Africi, ali Bolest je prvi put registrovana u Južnoj Africi, ali se zatim proširila i na druge kontinente. se zatim proširila i na druge kontinente. Dijagnostikovana je i kod nas. Dijagnostikovana je i kod nas.

Uzročnik bolesti je virus iz familije reoviridae, rod Uzročnik bolesti je virus iz familije reoviridae, rod orbi-virus.orbi-virus.

Bolest se najčešće javlja sporadično i sezonski. Bolest se najčešće javlja sporadično i sezonski. Izvori zaraze su najčešće Izvori zaraze su najčešće oboljele ovceoboljele ovce, zatim , zatim goveda i koze. U prenošenju zaraze glavnu ulogu goveda i koze. U prenošenju zaraze glavnu ulogu imaju imaju komarcikomarci iz roda iz roda CullicoidesCullicoides u kojima se u kojima se virus umnožava. virus umnožava.

Page 55: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

U blizini vode, ovce se inficiraju ujedom U blizini vode, ovce se inficiraju ujedom

komaraca iz roda komaraca iz roda CulicoidesCulicoides

Page 56: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Komarci rodaKomarci roda Cullicoides Cullicoides

Page 57: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Edem lica ovce zaražene bolešću plavog Edem lica ovce zaražene bolešću plavog jezikajezika

Page 58: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Edem usana ovce zaražene bolešću plavog Edem usana ovce zaražene bolešću plavog

jezikajezika

Page 59: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Plavetnilo sluzokože usta ovce zaražene bolešću Plavetnilo sluzokože usta ovce zaražene bolešću

plavog jezikaplavog jezika

Page 60: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Otok koronarnog ruba papka ovceOtok koronarnog ruba papka ovce

Page 61: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Geografske i klimatske prilike (visina, vlaga, Geografske i klimatske prilike (visina, vlaga, toplota) igraju važnu ulogu u razmnožavanju toplota) igraju važnu ulogu u razmnožavanju insekata, a samim tim i na pojavu ove bolesti.insekata, a samim tim i na pojavu ove bolesti.

• Virus se umnožava prvo u endotelu krvnih i Virus se umnožava prvo u endotelu krvnih i limfnih sudova gdje uzrokuje edem, a zatim limfnih sudova gdje uzrokuje edem, a zatim nekrozu usled prestanka cirkulacije. nekrozu usled prestanka cirkulacije.

• Inkubacija iznosi 2-7 dana (najduže do 40 Inkubacija iznosi 2-7 dana (najduže do 40 dana). dana).

• U akutnom toku bolesti prvi simptom je U akutnom toku bolesti prvi simptom je povišena temperatura, koja iznosi 41 do 42povišena temperatura, koja iznosi 41 do 4200C i C i traje oko 7 dana. Javlja se hiperemija usne i traje oko 7 dana. Javlja se hiperemija usne i nosne sluzokože sa pojačanom salivacijom i nosne sluzokože sa pojačanom salivacijom i iscetkom iz nosa. Na usnama, jeziku i iscetkom iz nosa. Na usnama, jeziku i submandibularnoj regiji pojavljuje se edem. submandibularnoj regiji pojavljuje se edem. Edem jezika može biti jako izražen, tako da Edem jezika može biti jako izražen, tako da skoro cijelom prednjom trećinom viri iz usta, a skoro cijelom prednjom trećinom viri iz usta, a boja mu je tamno plava (ime bolesti: boja mu je tamno plava (ime bolesti: blue-plav, blue-plav, tongue-jezik). tongue-jezik).

Page 62: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Mogu se javiti promjene na papcima koji su topli i Mogu se javiti promjene na papcima koji su topli i bolni, a kruna papaka je zacrvenjena. Zbog toga bolni, a kruna papaka je zacrvenjena. Zbog toga se životinja slabo kreće ili leži. se životinja slabo kreće ili leži.

• Zavisno od rase životinje i virulencije virusa, Zavisno od rase životinje i virulencije virusa, može doći do ozdravljenja, ali i do naglog može doći do ozdravljenja, ali i do naglog uginuća. uginuća.

• Kod goveda se bolest javlja sa blažim Kod goveda se bolest javlja sa blažim simptomima. simptomima.

• Specifična terapija ne postoji.Specifična terapija ne postoji.

• Pojačana ishrana i njega uz nespecifičnu terapiju Pojačana ishrana i njega uz nespecifičnu terapiju za podizanje opšte otpornosti djeluju pozitivno za podizanje opšte otpornosti djeluju pozitivno na ishod bolesti. na ishod bolesti.

• U cilju imunizovanja ovaca mogu se primijeniti U cilju imunizovanja ovaca mogu se primijeniti atenuirane vakcine. Vakcinišu se ovce sa oko 4 atenuirane vakcine. Vakcinišu se ovce sa oko 4 nedelje prije pojave insekata. Gravidne ovce se nedelje prije pojave insekata. Gravidne ovce se ne vakcinišu zbog mogućih pojava nakaza.ne vakcinišu zbog mogućih pojava nakaza.

Page 63: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Aujeszkyjeva bolest-Aujeszkyjeva bolest- Morbus aujeszkyMorbus aujeszky

• Aujeszkyjeva bolest je akutna virusna zaraza Aujeszkyjeva bolest je akutna virusna zaraza većine toplokrvnih životinja, a može da oboli i većine toplokrvnih životinja, a može da oboli i čovjek.čovjek.

• Manifestuje se simptomima na centralnom Manifestuje se simptomima na centralnom nervnom sistemu i vrlo ranim pruritusom nervnom sistemu i vrlo ranim pruritusom određenog mjesta na tijelu, po čemu je u određenog mjesta na tijelu, po čemu je u početku ova bolest dobila ime-ludi svrabež. početku ova bolest dobila ime-ludi svrabež. Ovaj simptom nije izražen jedino kod svinja. Ovaj simptom nije izražen jedino kod svinja.

• Bolest izaziva virus iz familije herpesviridae. Na Bolest izaziva virus iz familije herpesviridae. Na 4400C ostaje aktivan mjesec dana. C ostaje aktivan mjesec dana.

• Ova bolest se masovno javlja samo kod svinja, Ova bolest se masovno javlja samo kod svinja, dok kod drugih samo sporadično. dok kod drugih samo sporadično.

• U širenju ove zaraze važnu ulogu imaju glodari U širenju ove zaraze važnu ulogu imaju glodari (miševi i pacovi), kao i psi koji mogu raznijeti (miševi i pacovi), kao i psi koji mogu raznijeti kosti i djelove tijela uginulih životinja na veće kosti i djelove tijela uginulih životinja na veće udaljenosti. udaljenosti.

Page 64: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Svinje su takođe značajan rezervoar Svinje su takođe značajan rezervoar virusa, jer mogu da nose i izlučuju virus, virusa, jer mogu da nose i izlučuju virus, a da ne pokazuju simptome bolesti. a da ne pokazuju simptome bolesti.

• Inficiranje nastaje aerogenim putem ili Inficiranje nastaje aerogenim putem ili preko povreda i rana na koži ili sluzokoži. preko povreda i rana na koži ili sluzokoži.

• Letalitet kod prasadi može biti i do 95%.Letalitet kod prasadi može biti i do 95%.

• Vakcinišu se prasad i odrasle krmače. Vakcinišu se prasad i odrasle krmače.

• U slučaju pojave ove bolesti u jednom U slučaju pojave ove bolesti u jednom dvorištu oboljele jedinke treba izdvojiti,a dvorištu oboljele jedinke treba izdvojiti,a ostale vakcinisati. ostale vakcinisati.

Page 65: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Aujeckijeva bolest: neurološki Aujeckijeva bolest: neurološki

poremećaji kod prasadiporemećaji kod prasadi

Page 66: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Aujeckijeva bolest: hromost svinjeAujeckijeva bolest: hromost svinje

Page 67: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Scrapie-Scrapie-paraplegia enzootica ovisparaplegia enzootica ovis• Scrapie (od engl. Riječi scrape-strugati, Scrapie (od engl. Riječi scrape-strugati,

grebati) je hronična infektivna bolest grebati) je hronična infektivna bolest ovaca koja se manifestuje pruritusom i ovaca koja se manifestuje pruritusom i drugim nervnim simptomima, a u drugim nervnim simptomima, a u nanajjvećem broju slučajeva završava letalno. većem broju slučajeva završava letalno. Postoje predpostavke da ova bolest može Postoje predpostavke da ova bolest može biti i zoonoza. biti i zoonoza.

• Uzročnik je prion protein. Uzročnik je prion protein. Infekcija nastaje preko lezija na koži i Infekcija nastaje preko lezija na koži i sluzokožama.sluzokožama.

• U slučaju pojave bolesti primjenjuje se U slučaju pojave bolesti primjenjuje se najčešće najčešće stamping outstamping out metod, pašnjak i metod, pašnjak i objekat u kojima su boravile životinje ne objekat u kojima su boravile životinje ne treba koristiti dvije godine. treba koristiti dvije godine.

Page 68: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Scrapie: neobično ponašanje životinjeScrapie: neobično ponašanje životinje

Page 69: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Gubitak vune je karakterističan Gubitak vune je karakterističan znak skrepiaznak skrepia

Page 70: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Bovina spongiformna encefalopatija (BSE)Bovina spongiformna encefalopatija (BSE)• (Bovine spongiform encephalopathy)(Bovine spongiform encephalopathy)• BSE je prvi put dijagnostikovana u velikoj Britaniji 1986. BSE je prvi put dijagnostikovana u velikoj Britaniji 1986.

god. Manifestuje se nervnim simptomima, hroničnog je toka i god. Manifestuje se nervnim simptomima, hroničnog je toka i malignog karaktera. Skoro po pravilu obole jedinke starije od malignog karaktera. Skoro po pravilu obole jedinke starije od dvije godine.dvije godine.

• Uzročnik bolesti je prion, koji je svrstan u grupu sa Uzročnik bolesti je prion, koji je svrstan u grupu sa uzročnicima scrapie ovaca, Creutzfeldt-Jacobovog i kuru uzročnicima scrapie ovaca, Creutzfeldt-Jacobovog i kuru oboljenja ljudi. oboljenja ljudi.

• Prion je mala proteinska čestica koji je kodiran od strane Prion je mala proteinska čestica koji je kodiran od strane ććelijskih gena domaćina. Prioni ne indukuju stvaranje elijskih gena domaćina. Prioni ne indukuju stvaranje antitijela. Prion je vrlo otporan na visoke temperature. antitijela. Prion je vrlo otporan na visoke temperature. (120(12000C preko 1h)C preko 1h)

• Inkubacija iznosi 2-5 godina i više. Inkubacija iznosi 2-5 godina i više. • Suzbijanje i iskorenjivanje se vrši primjenom Suzbijanje i iskorenjivanje se vrši primjenom stamping outstamping out

metode. metode. • Zbog sličnosti sa Creutzfeld-Jakobovom i kuru bolešću ljudi, Zbog sličnosti sa Creutzfeld-Jakobovom i kuru bolešću ljudi,

iz preventivnih razloga se stavljaju van upotrebe mozak, iz preventivnih razloga se stavljaju van upotrebe mozak, kičmena moždina, tonzile, timus, slezina i digestivni trakt kičmena moždina, tonzile, timus, slezina i digestivni trakt životinja koje su porijeklom iz zapata u kome je registrovana životinja koje su porijeklom iz zapata u kome je registrovana ova zaraza.ova zaraza.

Page 71: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

BSE: Karakteristika ove bolesti je BSE: Karakteristika ove bolesti je nemogućnost životinje da stojinemogućnost životinje da stoji

Page 72: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

BSE: životinja ima neobičan položaj tijela, BSE: životinja ima neobičan položaj tijela, teško stoji i gubi na težiniteško stoji i gubi na težini

Page 73: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Infektivna anemija- anaemia infectiosa equorumInfektivna anemija- anaemia infectiosa equorum• Infektivna anemija kopitara je kontagiozna virusna bolest Infektivna anemija kopitara je kontagiozna virusna bolest

koja se manifestuje progresivnom anemijom i opštom koja se manifestuje progresivnom anemijom i opštom slabošću. Ima obično hronični tok, ali se može javiti u slabošću. Ima obično hronični tok, ali se može javiti u akutnom i subakutnom toku, kao i u latentnom obliku.akutnom i subakutnom toku, kao i u latentnom obliku.

Uzročnik bolesti je virus iz familije retroviridae i roda lenti Uzročnik bolesti je virus iz familije retroviridae i roda lenti virus. U spoljnoj sredini virus ostaje relativno dugo virus. U spoljnoj sredini virus ostaje relativno dugo aktivan. aktivan.

• Bolest se obično javlja sporadično, ali može biti i Bolest se obično javlja sporadično, ali može biti i enzootija u vlažnim, močvarnim i šumovitim područjima. enzootija u vlažnim, močvarnim i šumovitim područjima. Vlaga i temperatura su preduslovi za razvoj Vlaga i temperatura su preduslovi za razvoj insekata insekata koji koji imaju primarnu ulogu u širenju ove zaraze. imaju primarnu ulogu u širenju ove zaraze.

• Jedinke sa kliničkim simptomima se neškodljivo uklanjaju. Jedinke sa kliničkim simptomima se neškodljivo uklanjaju. Seropozitivna i grla bez simptoma mogu se uputiti na Seropozitivna i grla bez simptoma mogu se uputiti na prinudno klanje.prinudno klanje.

• Sistematski se vrši serološki pregled grla na privatnom Sistematski se vrši serološki pregled grla na privatnom sektoru svakih 5 godina, a u ekonomskim dvorištima sa sektoru svakih 5 godina, a u ekonomskim dvorištima sa 10 i više grla, svake godine. U zavodima u kojima se 10 i više grla, svake godine. U zavodima u kojima se proizvode imuni serumi na konjima se obavlja pregled 2 proizvode imuni serumi na konjima se obavlja pregled 2 puta godišnje. puta godišnje.

• Svi konji koji se iz mjesta boravka transportuju na Svi konji koji se iz mjesta boravka transportuju na hipodrome, sajmove i koji služe za opasivanje, moraju biti hipodrome, sajmove i koji služe za opasivanje, moraju biti serološki pregledani najmanje 90 dana ranije.serološki pregledani najmanje 90 dana ranije.

Page 74: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Klasična kuga svinja-pestis suum classicaKlasična kuga svinja-pestis suum classica• Svinjska kuga je akutna (ređe perakutna ili hronična) Svinjska kuga je akutna (ređe perakutna ili hronična)

zaraza, koja se prirodno javlja zaraza, koja se prirodno javlja samo kod svinjasamo kod svinja bez obzira bez obzira na uzrast. Bolest se manifestuje najčešće viremijom, na uzrast. Bolest se manifestuje najčešće viremijom, odnosno hroničnim nekrotičnim zapaljenjem sluzokože odnosno hroničnim nekrotičnim zapaljenjem sluzokože digestivnog trakta i krupoznim zapaljenjem pluća. digestivnog trakta i krupoznim zapaljenjem pluća.

• Uzročnik bolesti je virus iz familije togaviridae, rod Uzročnik bolesti je virus iz familije togaviridae, rod pestivirus. pestivirus.

• Virus ostaje aktivan u fecesu oko 10 dana, u urinu oko 7 Virus ostaje aktivan u fecesu oko 10 dana, u urinu oko 7 dana, pa čak do 50 dana. dana, pa čak do 50 dana.

• Svinjska kuga je vrlo Svinjska kuga je vrlo kontagiozna zaraza svinjakontagiozna zaraza svinja sa visokim sa visokim procentom morbiditeta i letaliteta. procentom morbiditeta i letaliteta.

• Inficiranje nastaje uglavnom Inficiranje nastaje uglavnom peroralnim putem(hrana, peroralnim putem(hrana, voda), kao i direktnim ili indirektnim kontaktom. voda), kao i direktnim ili indirektnim kontaktom.

• Pored oboljelih životinja, izvori zaraze mogu biti i leševi Pored oboljelih životinja, izvori zaraze mogu biti i leševi uginulih svinja, a virus mogu raznositi i ptice kao i ljudi uginulih svinja, a virus mogu raznositi i ptice kao i ljudi koji dolaze u kontakt sa oboljelim životinjama, njihovim koji dolaze u kontakt sa oboljelim životinjama, njihovim sekretima i ekskretima ili predmetima kontaminiranim sekretima i ekskretima ili predmetima kontaminiranim virusom. virusom.

Page 75: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Na mjestu prodora u organizam, a to su prvenstveno Na mjestu prodora u organizam, a to su prvenstveno tonzile,tonzile, virus se umnožava, a zatim prelazi u krvotok. virus se umnožava, a zatim prelazi u krvotok.

• Inkubacija je u prosjeku 4-6 dana, a može biti od 2-22 Inkubacija je u prosjeku 4-6 dana, a može biti od 2-22 dana. dana.

• U perakutnom toku bolesti dolazi U perakutnom toku bolesti dolazi do iznenadnih do iznenadnih uginućauginuća životinja bez predhodnih simptoma bolesti. životinja bez predhodnih simptoma bolesti.

• U akutnom toku se javlja visoka temperatura(41-U akutnom toku se javlja visoka temperatura(41-41,541,500C). Uz ovo se zapaža apatija, životinja pretežno C). Uz ovo se zapaža apatija, životinja pretežno leži, apetit je smanjen ili potpuno prestaje. Pojedini leži, apetit je smanjen ili potpuno prestaje. Pojedini djelovi kože (rilo, uši, stomak i ekstremiteti su djelovi kože (rilo, uši, stomak i ekstremiteti su cijanotični)Javlja se konjuktivit, najprije serozan, a cijanotični)Javlja se konjuktivit, najprije serozan, a zatim seromukozan i gnojan. U koži mogu da se zatim seromukozan i gnojan. U koži mogu da se primijete petehijalna krvarenja, a nekad dolazi do primijete petehijalna krvarenja, a nekad dolazi do ograničenih nekroza kože. U početku bolesti postoji ograničenih nekroza kože. U početku bolesti postoji opstipacija, a zatim profuzna dijareja sa vrlo opstipacija, a zatim profuzna dijareja sa vrlo neprijatnim mirisom i primjesama krvi. Može da se javi neprijatnim mirisom i primjesama krvi. Može da se javi kašalj i gubitak glasa (afonija). Ovaj tok bolesti traje kašalj i gubitak glasa (afonija). Ovaj tok bolesti traje oko 6-9 dana i završava se uginućem. oko 6-9 dana i završava se uginućem.

Page 76: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Svinjska kuga-perakutni tokSvinjska kuga-perakutni tok

Page 77: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Klasična svinjska kuga – akutni tok: teška Klasična svinjska kuga – akutni tok: teška depresija, generalizovano crvenilo i konjuktivitis.depresija, generalizovano crvenilo i konjuktivitis.

Rektalna temperatura 42.5°C.Rektalna temperatura 42.5°C.

Page 78: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Klasična kuga svinja: lezije na koži i Klasična kuga svinja: lezije na koži i

plave-cijanotične ušiplave-cijanotične uši http://www.defra.gov.uk/foodfarm/farmanimal/diseases/atoz/csf/photohttp://www.defra.gov.uk/foodfarm/farmanimal/diseases/atoz/csf/photo.htm.htm

Page 79: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Klasična svinjska kuga: zapaljenje limfnih Klasična svinjska kuga: zapaljenje limfnih čvorova i mezenterijuma čvorova i mezenterijuma http://www.defra.gov.uk/foodfarm/farmanimal/diseahttp://www.defra.gov.uk/foodfarm/farmanimal/diseases/atoz/csf/photo.htmses/atoz/csf/photo.htm

Page 80: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Tačkasta krvarenja na bubrezimaTačkasta krvarenja na bubrezima

Page 81: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Klasična svinjska kuga: lezije i Klasična svinjska kuga: lezije i krvarenja na grkljanukrvarenja na grkljanu

Page 82: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Petehijalna krvarenja na larinksu-Petehijalna krvarenja na larinksu-grkljanugrkljanu

Page 83: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• U našoj zemlji u cilju suzbijanja i iskorjenjivanja ove U našoj zemlji u cilju suzbijanja i iskorjenjivanja ove zaraze primjenjuje se stamping out metod. zaraze primjenjuje se stamping out metod.

• U cilju sticanja aktivnog imuniteta koristi se U cilju sticanja aktivnog imuniteta koristi se vakcina od atenuiranog soja virusa koji ne izaziva vakcina od atenuiranog soja virusa koji ne izaziva postvakcinalne reakcije, a perzistira u organizmu postvakcinalne reakcije, a perzistira u organizmu vakcinisane jedinke i do 4 mjeseca. Imunitet vakcinisane jedinke i do 4 mjeseca. Imunitet nastaje 3-5 dana poslije vakcinisanja, a traje oko nastaje 3-5 dana poslije vakcinisanja, a traje oko godinu dana. Pošto se vakcinalni virus umnožava u godinu dana. Pošto se vakcinalni virus umnožava u organizmu i izlučuje u spoljašnju sredinu, do 50% organizmu i izlučuje u spoljašnju sredinu, do 50% nevakcinisanih životinja koje su u kohabitaciji sa nevakcinisanih životinja koje su u kohabitaciji sa vakcinisanim mogu biti imune (unošenje virusa u vakcinisanim mogu biti imune (unošenje virusa u organizam p/o). organizam p/o).

• U slučaju pojave svinjske kuge sprovodi se U slučaju pojave svinjske kuge sprovodi se blokada blokada dvorišta i preduzimaju ostale mjere za sprečavanje dvorišta i preduzimaju ostale mjere za sprečavanje njenog širenja.njenog širenja.

• Oboljele i životinje sumnjive na oboljenje se Oboljele i životinje sumnjive na oboljenje se neškodljivo uklanjaju uz dezinfekciju, a neškodljivo uklanjaju uz dezinfekciju, a preduzimaju se i druge mjere koje se propisuju preduzimaju se i druge mjere koje se propisuju pravilnikom. pravilnikom.

Page 84: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Atipična kuga živine (Njukastl bolest)Atipična kuga živine (Njukastl bolest) (Pestis avium atypica, Newcastle disease):(Pestis avium atypica, Newcastle disease):Atipična kuga živine je akutna infektivna bolest Atipična kuga živine je akutna infektivna bolest

živine, od koje najčešće obole živine, od koje najčešće obole kokoši, ćurke, kokoši, ćurke, fazani, biserke, vrapci, golubovi, paunovi, jarebice fazani, biserke, vrapci, golubovi, paunovi, jarebice i rijetko vodene pticei rijetko vodene ptice. .

Prvi put je opisana na jednoj živinarskoj farmi u Prvi put je opisana na jednoj živinarskoj farmi u blizini grada New Castle u Engleskoj, po kome je blizini grada New Castle u Engleskoj, po kome je bolest i dobila ima.bolest i dobila ima.

Čovjek može takođe da oboli, mada rijetko, pri Čovjek može takođe da oboli, mada rijetko, pri čemu se javlja konjuktivitis.čemu se javlja konjuktivitis.

Uzročnik je virus, koji spada u grupu Uzročnik je virus, koji spada u grupu paramyxoviridae(RNK virus). paramyxoviridae(RNK virus).

Na koži zaklane živine pri temperaturi 2Na koži zaklane živine pri temperaturi 200C ostaje C ostaje aktivan do 100 dana, a u koštanoj srži i do 135 aktivan do 100 dana, a u koštanoj srži i do 135 dana. U objektima u kojima je bila bolesna živina dana. U objektima u kojima je bila bolesna živina virus ostaje aktivan 7-10 dana (ljeto) i oko 14 virus ostaje aktivan 7-10 dana (ljeto) i oko 14 dana(jesen), odnosno oko 30 dana i duže (zima).dana(jesen), odnosno oko 30 dana i duže (zima).

Page 85: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Infekcija nastaje najčešće Infekcija nastaje najčešće peroralnoperoralno, uzimanjem , uzimanjem hrane kontaminirane virusom kuge, zatim hrane kontaminirane virusom kuge, zatim kljucanjem leševa uginule živine.Infekcija može kljucanjem leševa uginule živine.Infekcija može nastati i preko sluzokože kloake ili konjuktive. nastati i preko sluzokože kloake ili konjuktive. Infekciju mogu prenositi i ektoparaziti, kao i neki Infekciju mogu prenositi i ektoparaziti, kao i neki endoparaziti. Bolest se može prenositi i vazduhom. endoparaziti. Bolest se može prenositi i vazduhom.

• Ljudi mogu na obući ili odjeći da prenesu virus Ljudi mogu na obući ili odjeći da prenesu virus obično na manje udaljenosti, dok se na veće obično na manje udaljenosti, dok se na veće udaljenosti može prenijeti mesom životinja udaljenosti može prenijeti mesom životinja zaklanih u inkubaciji, kao i preko ptica, miševa i zaklanih u inkubaciji, kao i preko ptica, miševa i pacova. pacova.

• Dospjevši u organizam, virus prodire u krv i Dospjevši u organizam, virus prodire u krv i pojedine unutrašnje organe gdje izaziva krvarenja.pojedine unutrašnje organe gdje izaziva krvarenja.

• Inkubacioni period traje u prosjeku 6-7 dana, a Inkubacioni period traje u prosjeku 6-7 dana, a varira od 2-14 dana. varira od 2-14 dana.

• Ova bolest klinički može da se manifestuje u Ova bolest klinički može da se manifestuje u perakutnom, akutnom i hroničnom obliku. perakutnom, akutnom i hroničnom obliku.

• U perakutnom obliku dolazi obično do U perakutnom obliku dolazi obično do naglog naglog uginuća životinja ili nakon 2-3 dana bolesti. uginuća životinja ili nakon 2-3 dana bolesti.

Page 86: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• U akutnom obliku bolesti kod pilića i mladih U akutnom obliku bolesti kod pilića i mladih jedinki jedinki ispoljeni su apatija, otežano disanje sa ispoljeni su apatija, otežano disanje sa promuklim krkljanjem, opuštenost krila, a promuklim krkljanjem, opuštenost krila, a može da se javi i cijanoza kreste. Kod odraslih može da se javi i cijanoza kreste. Kod odraslih jedinki se smanji, a zatim prestane nosivost. jedinki se smanji, a zatim prestane nosivost. Pojavljuje se i proliv zelenkaste boje, nekad i Pojavljuje se i proliv zelenkaste boje, nekad i sa primjesama krvi. Može da se javi sa primjesama krvi. Može da se javi encefalomijelitis koji se manifestuje encefalomijelitis koji se manifestuje nekoordinisanim kretnjama, grčevima, nekoordinisanim kretnjama, grčevima, tortikolisom ili opistotonusom. tortikolisom ili opistotonusom.

• Mortalitet u perakutnom i akutnom toku Mortalitet u perakutnom i akutnom toku bolesti može biti vrlo visok (i do 100%). U bolesti može biti vrlo visok (i do 100%). U hroničnom obliku mortalitet ne mora biti visok, hroničnom obliku mortalitet ne mora biti visok, što umnogome zavisi od virulencije virusa i što umnogome zavisi od virulencije virusa i svodi se na pojedinačna povremena uginuća. svodi se na pojedinačna povremena uginuća.

Page 87: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Pilići oboljeli od atipične kuge živinePilići oboljeli od atipične kuge živine

Page 88: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Atipična kuga peradi: Potpuna paraliza Atipična kuga peradi: Potpuna paraliza

Page 89: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Atipična kuga: živina je nesposobna da Atipična kuga: živina je nesposobna da

stojistoji

Page 90: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Otok i krvarenje donjeg očnog Otok i krvarenje donjeg očnog kapkakapka

Page 91: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Atipična kuga živine-karakteristična krvarenja Atipična kuga živine-karakteristična krvarenja

na žlezdanom želucuna žlezdanom želucu

Page 92: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Sprečavanje unošenja atipične kuge peradi u zapat Sprečavanje unošenja atipične kuge peradi u zapat zahtijeva zahtijeva striktno pridržavanje određenih striktno pridržavanje određenih veterinarsko-sanitarnih mjera.veterinarsko-sanitarnih mjera. Kontrola prometa Kontrola prometa ljudi i prevoznih sredstava sprovodi se bez obzira ljudi i prevoznih sredstava sprovodi se bez obzira da li u okolini postoje žarišta kuge. Pri ovome da li u okolini postoje žarišta kuge. Pri ovome dezbarijere i režim (presvlačenje odjeće i obuće) dezbarijere i režim (presvlačenje odjeće i obuće) rada osoblja zaposlenog na farmama igra vrlo rada osoblja zaposlenog na farmama igra vrlo značajnu ulogu. U tom smislu se naročita pažnja značajnu ulogu. U tom smislu se naročita pažnja poklanja posjetiocima farme. poklanja posjetiocima farme.

• Imunoprofilaksa Imunoprofilaksa takođe igra značajnu ulogu u takođe igra značajnu ulogu u sprečavanju pojave atipične kuge živine. sprečavanju pojave atipične kuge živine.

• U slučaju pojave atipične kuge živine na farmi, U slučaju pojave atipične kuge živine na farmi, postupa se po određenim principima. Obično se postupa se po određenim principima. Obično se pristupa pristupa vakcinisanju vakcinisanju (počev od nezaraženih (počev od nezaraženih objekata), izolaciji pojedinih objekata i uništavanju objekata), izolaciji pojedinih objekata i uništavanju oboljelih uz dezinfekciju. Ako je u jendom jatu oboljelih uz dezinfekciju. Ako je u jendom jatu obolio veliki broj jedinki, pristupa se likvidiranju obolio veliki broj jedinki, pristupa se likvidiranju cijelog jata. cijelog jata.

Page 93: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• U živinarnicima u kojima je boravila U živinarnicima u kojima je boravila oboljela živina, virus zadržava oboljela živina, virus zadržava aktivnost 3-4 nedelje. Zato sa aktivnost 3-4 nedelje. Zato sa izbacivanjem đubreta iz takvih izbacivanjem đubreta iz takvih objekata ne treba žuriti. objekata ne treba žuriti.

Page 94: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Papilomatoza goveda- papilomatosisPapilomatoza goveda- papilomatosis bovis: bovis:

• Papilomatoza goveda je hronična infektivna bolest, Papilomatoza goveda je hronična infektivna bolest, koja se karakteriše proliferacijama na koži (slične koja se karakteriše proliferacijama na koži (slične bradavicama), genitalnim organima i jednjaku. bradavicama), genitalnim organima i jednjaku.

• Uzročnik bolesti je virus, koji pripada familiji Uzročnik bolesti je virus, koji pripada familiji papovaviridae i rodu papilloma virus. Otporan je na papovaviridae i rodu papilloma virus. Otporan je na spoljne faktore. Ostaje aktivan više od 6h na 56spoljne faktore. Ostaje aktivan više od 6h na 5600C, a na C, a na -70-7000C zadržava aktivnost preko 10 mjeseci. C zadržava aktivnost preko 10 mjeseci.

• Inficiranje nastaje uglavnom Inficiranje nastaje uglavnom preko lezija na kožipreko lezija na koži, a , a bolest se širi direktnim kontaktom ili preko bolest se širi direktnim kontaktom ili preko kontaminiranih predmeta. kontaminiranih predmeta.

• Obole sva goveda bez obzira na uzrast, ali je kod Obole sva goveda bez obzira na uzrast, ali je kod mlađih jedinki, ispod dvije godine, bolest mnogo češća. mlađih jedinki, ispod dvije godine, bolest mnogo češća.

• Virus se umnožava na prodornom mjestu, gdje se Virus se umnožava na prodornom mjestu, gdje se javljaju javljaju papilomi.papilomi.

• Inkubacija traje obično 3-4 mjeseca. Opšte stanje Inkubacija traje obično 3-4 mjeseca. Opšte stanje životinje ne mora biti promijenjeno. Papilomi se životinje ne mora biti promijenjeno. Papilomi se razvijaju obično na predilekcionim mjestima: na koži razvijaju obično na predilekcionim mjestima: na koži glave(oko očiju), ušiju, vrata, plećki, usana i vimena. glave(oko očiju), ušiju, vrata, plećki, usana i vimena. Veličine su 1-15cm, a debljine oko 1-10cm. Veliki broj Veličine su 1-15cm, a debljine oko 1-10cm. Veliki broj papiloma može uzrokovati teže poremećaje i uginuće. papiloma može uzrokovati teže poremećaje i uginuće.

Page 95: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Papilomatoza govedaPapilomatoza goveda

Page 96: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Papilomi imaju izgled bradavice koje se tankom Papilomi imaju izgled bradavice koje se tankom vezom drže za podlogu ili su na njoj cijelom vezom drže za podlogu ili su na njoj cijelom svojom površinom. svojom površinom.

• Specifična terapija ne postoji. Papilomi se mogu Specifična terapija ne postoji. Papilomi se mogu hirurški ostraniti s tim što odstranjivanje mlađih hirurški ostraniti s tim što odstranjivanje mlađih papiloma obično samo prolongira bolest, dok papiloma obično samo prolongira bolest, dok ekstirpacija starijih uglavnom ne dovodi do ekstirpacija starijih uglavnom ne dovodi do recidiva. recidiva.

• Nespecifična profilaksa se sastoji Nespecifična profilaksa se sastoji u sprečavanju u sprečavanju povreda kože. povreda kože.

• Imunoprofilaksa u principu može da se primijeni. Imunoprofilaksa u principu može da se primijeni. Međutim, različiti sojevi imaju i različitu Međutim, različiti sojevi imaju i različitu imunogenost. imunogenost.

• Efekat je bolji ako se vakcina pripremi od Efekat je bolji ako se vakcina pripremi od autogenog soja (emulzija papiloma u kojoj se autogenog soja (emulzija papiloma u kojoj se virus inaktiviše sa 0,4% formalina. Imunitet je virus inaktiviše sa 0,4% formalina. Imunitet je bolji kod više puta vakcinisanih goveda. bolji kod više puta vakcinisanih goveda.

Page 97: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Ptičji grip-avian influenzaPtičji grip-avian influenza

• Ptičji grip je zarazna bolest ptica, koja je Ptičji grip je zarazna bolest ptica, koja je uzrokovana tipom A virusa influence. uzrokovana tipom A virusa influence. Bolest je prvi put identifikovana u Italiji Bolest je prvi put identifikovana u Italiji prprijije više od 100 godina. Ose više od 100 godina. Osjjetljivost ptica etljivost ptica na infekciju i klinička slika su različite. na infekciju i klinička slika su različite. Registrovane su blage i teške formeRegistrovane su blage i teške forme.. Ove Ove poslednje odlikujposlednje odlikujuu se iznenadnim se iznenadnim početkom, teškom kliničkom slikom i početkom, teškom kliničkom slikom i smrtnošću od oko 100%.smrtnošću od oko 100%.

Page 98: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Virus može da preživi na niskoj Virus može da preživi na niskoj temperaturi u đubrivu najmanje 3 temperaturi u đubrivu najmanje 3 meseca, u vodi na temperaturi od 22 ° meseca, u vodi na temperaturi od 22 ° C do 4 dana i na 0 ° C više od 30 dana. C do 4 dana i na 0 ° C više od 30 dana. Zato je virus široko rZato je virus široko rasprostranjen u asprostranjen u ptičjoj populaciji i u životnoj sredini,ptičjoj populaciji i u životnoj sredini, što što povećava izloženost infekciji humane povećava izloženost infekciji humane populacije.populacije.VVirus se uništava izlaganjem irus se uništava izlaganjem temperaturi od 56 ° C za 3 sata, a temperaturi od 56 ° C za 3 sata, a temperaturi od 60 ° C za 30 minuta i temperaturi od 60 ° C za 30 minuta i uobičajenim deziuobičajenim dezinnficijensima, kao što ficijensima, kao što su formalin i jedinjenja joda.su formalin i jedinjenja joda.

Page 99: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Rezervoari Influenza A virusa u prirodi su Rezervoari Influenza A virusa u prirodi su vodene ptice, naročito vodene ptice, naročito patke.patke. Prilikom Prilikom migracija ovih vrsta ptica dolazi i do migracija ovih vrsta ptica dolazi i do interkontinentalnog širenja virusa. Virus se interkontinentalnog širenja virusa. Virus se umnožava u umnožava u intestinalnom traktu ovih intestinalnom traktu ovih životinja i prenosi se fekalno-oralnim putemživotinja i prenosi se fekalno-oralnim putem. .

• Uzroci svih do sada zabUzroci svih do sada zabiilljježenih pandemija eženih pandemija gripa ljudi bili su povezani sa lošim gripa ljudi bili su povezani sa lošim higijenskim uslovima života kao i higijenskim uslovima života kao i kohabitacijom ljudi sa velikim populacijama kohabitacijom ljudi sa velikim populacijama svinja i domaće živinesvinja i domaće živine..

• Najveći broj obolNajveći broj oboljjelih registrovan je u elih registrovan je u seoskim područjima. Većina obolseoskim područjima. Većina oboljjelih bila je elih bila je izložena uginuloj ili oboleloj živini naročito izložena uginuloj ili oboleloj živini naročito tokom procesa klanjatokom procesa klanja i pripreme hrane. Nije i pripreme hrane. Nije bilo slučajeva povezanih sa konzumiranjem bilo slučajeva povezanih sa konzumiranjem termički obrađenog živinskog mesa ili jaja.termički obrađenog živinskog mesa ili jaja.

Page 100: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Tok bolesti izazvane sa Tok bolesti izazvane sa vvisokopatogenim, H5N1 podtipom isokopatogenim, H5N1 podtipom virusa influence može biti virusa influence može biti perakutan i akutan.perakutan i akutan.

Perakutni tok:Perakutni tok:

Oskudna klinička slika: febra, Oskudna klinička slika: febra, depresija, otok i cijanoza kreste i depresija, otok i cijanoza kreste i podbradnjaka, krvavljenja na koži podbradnjaka, krvavljenja na koži (nogama), teško disanje i veoma (nogama), teško disanje i veoma brz egzitus. brz egzitus.

Page 101: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Akutni tok:Akutni tok:

Kijanje, kašljanje, konjuktivitis, Kijanje, kašljanje, konjuktivitis, sinuzitis, depresija, anoreksija, sinuzitis, depresija, anoreksija, nervni simptomi, dijareja, otok nervni simptomi, dijareja, otok glave, kreste i podbradnjaka, glave, kreste i podbradnjaka, krvavljenja, nagli pad produkcije krvavljenja, nagli pad produkcije jaja, iznenadna smrt.jaja, iznenadna smrt.

Page 102: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Otok glaveOtok glave

Page 103: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Promjene na kresti i podbradnjacimaPromjene na kresti i podbradnjacima

Page 104: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Akutni tok, cijanoza kreste i Akutni tok, cijanoza kreste i podbradnjakapodbradnjaka

Page 105: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Krvarenja na ekstremitetimaKrvarenja na ekstremitetima

Page 106: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Krvarenja na ekstremitetimaKrvarenja na ekstremitetima

Page 107: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Promjene na muskulaturi i masnom tkivuPromjene na muskulaturi i masnom tkivu

Page 108: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Promjene na crijevimaPromjene na crijevima

Page 109: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Promjene na trahejiPromjene na traheji

Page 110: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

Morbiditet i mortalitet do 100%Morbiditet i mortalitet do 100%

Page 111: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Influenza A virus je rasprostranjen u Influenza A virus je rasprostranjen u svim dsvim djjelovima svelovima svijijeta. Umnožava se u eta. Umnožava se u organizmu klinički zdravih ptica, organizmu klinički zdravih ptica, naročito pataka. Infekcija se održava naročito pataka. Infekcija se održava uglavnom u populaciji divljih ptica, a uglavnom u populaciji divljih ptica, a vodenevodene divlje divlje ptice se smatraju ptice se smatraju prenosiocem virusa na populaciju prenosiocem virusa na populaciju domaće živine. Bolest se širi uglavnom domaće živine. Bolest se širi uglavnom na sajmovima ili pijacama gde se na sajmovima ili pijacama gde se prodaju žive kokoši ili kretanjem prodaju žive kokoši ili kretanjem radnika zaposlenih na farmama živine. radnika zaposlenih na farmama živine. Od domaće živine najosOd domaće živine najosjjetljivije su etljivije su kokoške i ćurkekokoške i ćurke..

Page 112: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Dužina inkubacionog perioda Dužina inkubacionog perioda je najviše 7 je najviše 7 dana.dana.

• Značajne mZnačajne mjjere kontrole infekcijeere kontrole infekcije::Bolest se nalazi na A listi OlE-a (Office Bolest se nalazi na A listi OlE-a (Office International de Epizooties) tako da se u International de Epizooties) tako da se u kontrolu i suzbijanje ove zarazne bolesti kontrolu i suzbijanje ove zarazne bolesti ukljuuključčuju druju držžavni organi. Ukoliko postoji rizik avni organi. Ukoliko postoji rizik od unošenja bolesti iz susod unošenja bolesti iz susjjednih zemalja, ednih zemalja, ososjjetljiva populacija domaće živine mora se etljiva populacija domaće živine mora se držati u strogo zatvorenim prostorima kako držati u strogo zatvorenim prostorima kako ne bi došlo do kontakta divljih ptica koje su ne bi došlo do kontakta divljih ptica koje su rezervoari virusa sa domaćom živinom.rezervoari virusa sa domaćom živinom.

Page 113: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

• Najznačajnija mNajznačajnija mjjera kontrole infekcije era kontrole infekcije u ptičjoj populaciji je brzo uništavanje u ptičjoj populaciji je brzo uništavanje svih inficiranih i ptica izloženih svih inficiranih i ptica izloženih infekciji, njihovo adekvatno uklanjanje infekciji, njihovo adekvatno uklanjanje i rigorozne mere dezinfekcije na i rigorozne mere dezinfekcije na farmama.farmama.Restrikcije u kretanju žive živine Restrikcije u kretanju žive živine unutar jedne oblasti, zunutar jedne oblasti, zeemlje ili memlje ili međđu u zemljama je druga veoma značajna zemljama je druga veoma značajna mmjjera kontrole širenja infekcije. Bolest era kontrole širenja infekcije. Bolest se može proširiti i putem se može proširiti i putem međunarodnemeđunarodne trgovine živom živinom. trgovine živom živinom.

Page 114: Virusi-izazivači zaraznih bolesti kod životinja

DDo sada nije o sada nije dokazano prenošenje dokazano prenošenje bolesti sa čovjeka na čovjeka. bolesti sa čovjeka na čovjeka.

Neophodna je Neophodna je rigorozn rigoroznaa kontrol kontrolaa uvoza uvoza živinskog mesa i nadzor nad živinskog mesa i nadzor nad zdravstvenim stanjem živine na zdravstvenim stanjem živine na farmama. farmama.