OŠ Ivane Brlić – Maţuranić

Prigorje Brdovečko

Zagrebačka ţupanija

VINOGRADARSTVO

U BRDOVEČKO – GORIČKOM KRAJU

Mentorica:

Sandra Debogović, prof.

1

UVOD

Ove školske godine odlučili smo proučavati narodne

običaje vezane uz poljoprivredne radove. Nije prošlo

mnogo godina od vremena u kojem je ovdje ţivjelo

isključivo seljačko stanovništvo od rada na polju, šumi i

vinogradu moleći za pomoć dragoga Boga da štiti ljetinu

od nevremena, mraza i slaboga uroda te da prinosi budu

što veći. Trebalo je namiriti potrebe drţave, feudalca i

crkve, a ono što je ostalo seljak je trebao mudro

rasporediti i sačuvati za ţivot kroz godinu.

S obzirom da je to veoma široka tema odlučili smo

istraţititi kulturu po kojoj je brdovečko-gorički kraj u

današnje vrijeme sve poznatiji u domovini i izvan granica

Lijepe naše. Odabrali smo proučiti vinogradarstvo i

običaje vezane uz njega.

Neki od nas sa zanimanjem prate dogaĎanja u vinogradu

kroz godinu, a ostali će imati priliku saznati koje poslove

treba kroz godinu odraditi od saĎenja do prve berbe,

koliko vremena i truda treba uloţiti u proizvodnju, što

vinogradar mora znati, na što mora biti spreman i

očekivati u radu.

U istraţivanju ţelimo dokazati povezanost izmeĎu

radova kroz godinu i vinogradarskih svetaca.

Prikupili smo stručnu literaturu, zavirili na stranice

interneta, radili na terenu, napravili intervju s

vinogradarima i vinarima, pisali bilješke, dolazili do

novih spoznaja, radovali sljedećem susretu na satu i sa

zanimanjem iščekivali što će naši prijatelji - istraţivači

novoga pronaći i reći. Iz sata u sat naš je rad dobivao svoj

konačni oblik.

2

GEOGRAFSKA OBILJEŢJA

Hrvatsko zagorje podijeljeno je u tri reljefne cjeline, a jedna

od njih je Marijagoričko pobrĎe koje se izdiglo izmeĎu

Medvednice i Samoborske gore. Granica na zapadu je rijeka

Sutla, na jugu rijeka Sava i na istoku rijeka Krapina. Reljef

je dinamičan, razlomljen rasjedima, ispresijecan brojnim

klancima što se očituje u razvedenosti terena s brojnim

breţuljcima i mreţom dolina. Nadmorska visina je izmeĎu

100-300 m. Marijagoričko pobrĎe i brdovečko-gorički kraj

krase pitomi i slikoviti breţuljci pogodni za uzgoj vinove

loze. Prevladavaju smeĎa tla na laporima (tercijar). U

prosjeku kvalitetna tla koja se mogu gnojidbom dodatno

poboljšati. Klima je kontinentalna. Padalina ima najmanje

zimi, a najviše u vegetacijskom razdoblju. Prosječna

temperatura u siječnju je iznad -2◦ C, a u srpnju do 22

◦ C.

1

MLADI VINOGRAD

Starost vinograda u brdovečko-goričkom kraju je različita.

Ima starih nasada 20 i više godina, a mladi nasadi koji po

malo prevladavaju do 10 godina. Razlikuju se po veličini i

sorti koja se uzgaja. Kazivanja vinogradara pomogla su nam

da bolje shvatimo što znači imati vinograd. Poznata je

uzrečica da vinograd treba slugu, a ne gazdu. U prvi tren

bila nam je smiješna, ali ubrzo smo shvatili da je doista

tako.Prilikom podizanja vinograda moraju se zadovoljiti

odreĎeni kriteriji. Prvo treba odabrati povoljan poloţaj zato

što je za dobar razvoj i još bolji urod potrebno što više

sunca. Prema tome, vinograd je poţeljno saditi na sunčanoj

strani breţuljka. Zemlja na kojoj se ţeli saditi treba proći

1M. Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, str. 12

3

etape pripreme, a to su: ispitivanja tla, čiščenja tla ako je

teren obrasao korovom, šumom i grmovitim raslinjem.

Veoma je naporno i dugotrajno ako se čisti ručno, a moţe se

čistiti i strojno. Nakon čišćenja počinje se s rogulanjem.2

Nekada se rogulalo ručno s teţacima , a danas to obavljaju

strojevi. Ti poslovi obično se obave do zime tako da se

zemlja u zimi promrzne. U proljeće se priprema teren za

sadnju. Zemlja se poravna, trasira i pokolči. Kod svakog

kolca kopa se rupa u trokut dubine oko 40 cm. Sadnja se

obavlja u travnju i svibnju. Uz svaki kolac stavi se jedna

sadnica, korijeni se pravilno rasporede, na njih se stavi

humusa i usitnjena zemlja, stajski gnoj, ostatak rupe zatrpa

sa zemljom i čvrsto zagazi. U sljedećim mjesecima ako

nema kiše sadnice treba zalijevati. Prve godine paţljivo

treba pratiti upute stručnjaka i redovito prskati.

Iduće godine postavljaju se drveni ili betonski stupovi i

postavlja ţica. U tijeku godine vrši se redovita obrada tla i

zaštita vinove loze od bolesti i štetnika.

SORTE GROŢĐA

U vinogradima brdovečko-goričkog kraja uzgajaju se bijele i

crne sorte groţĎa. Vinogradari primjenjuju suvremenu

tehnologiju proizvodnje i dobivaju kvalitetna vina. Biraju

sorte koje najboje odgovaraju podneblju i daju najveće

prinose. Struktura groţĎa i sastav boica daju osnovno

obiljeţje svake sorte. Svaka sorta groţĎa odlikuje se svojim

okusom, mirisom, aromom i punoćom, i koriste se u

proizvodnji vrhunskih vina. Vinogradari su nam opisali

2 Rogulanje je duboko oranje terena za vinograd nakon krčenja.

4

odlike pojedinih sorti koje uzgajaju u svojim vinogradima.

Bijele sorte groţĎa: laški rizling (mali grozdovi, kasno

dozrijeva, relativno kiselo), Chardonay (rano, slatko i

mirisno), Souvignon (kasno, srednje slatko, vrlo mirisno),

graševina (slatke sitne bobice), šipon, kerner, ţuti muškat,

rajnski rizling (suho vino, intenzivan miris), sivi pinot,

laška bjelina, štajerska bjelina, kraljevina.

Crne sorte groţĎa: plavac ( kiselkast), frankovka ( slatko),

izabela.

Autohtone sorte mogu se naći u starim vinogradima kao što

su izabela, direktor, kapčina, ţlahtina i kraljevina kojih

danas ima sve manje.

VINOGRAD I VINOGRADARSKI SVECI

Vinova loza je dosta osjetljiva biljka i oko nje ima posla

kroz cijelu godinu. Već u siječnju započinju radovi.

Moramo napomenuti da se početak radova u vinogradu

obiljeţava pučkom svečanošću 22. siječnja na dan sv.

Vinka, zaštitnika vinogradara. Posebnom se ceremonijom

obiljeţava otvaranje sezone vinogradarskih radova. Mnogi

smatraju da je upravo tada sluţbeni početak vegetativnog

ciklusa vinove loze. Vinogradari toga dana odlaze u

vinograd s prijateljima bez obzira na dubok snijeg, hladoću,

blato ili kišu. Gazda odreţe nekoliko rozgvi s tri pupa, koje

stavlja u čašu s vodom kraj prozora da bi se nagaĎalo, kad

grančice potjeraju, kakva će biti godina. Orezani se trs

poškropi – „krsti“ starim vinom, izvjese se kobasice, špek i

rebra koje naznačuju ţelju za plodnošću i dobrim urodom.

U brdovečko-goričkom kraju svake godine organizira se

pučka svečanost krštenja vinograda. Okupe se vinogradari,

5

prijatelji, zbor KUD-a Januševec, muzikanti, domaćini i

svećenik te se uz pjesmu i svirku u svečanoj povorci u

narodnim nošnjama odlazi u vinograd, gdje svećenik obavi

ceremoniju krštenja vinograda uz prigodni program. Nakon

ceremonije svi se prisutni okrijepe vinskom kapljicom,

dimljenim domaćim kobasicama, špekom i domaćim

kolačima. Vinogradari si zaţele sretnu vinogradarsku

godinu. Ovom svetkovinom u organizaciji udruge „Trsek“3

obiljeţen je novi ciklus poljoprivrednih radova.

Do sljedećeg vinogradarskog sveca u vinogradu se stavi

mineralno ili stajsko gnojivo uz svaki trs, obavi se rezidba,

učvršćivanje (vezanje) čokota i stupova, natezanje ţice i

zimsko prskanje.

Dan sv. Jurja, 23. travnja vinogradari slave kao zaštitnika

svih teţačkih poslova kao što je okopavanje vinograda,

sadnja cjepova te pretok vina. Jedan od najteţih poslova u

vinogradu je okopavanje koje su u prošlosti radili teţaci

motikama, a danas se uglavnom koristi mehanizacija,

naročito u vinogradima u kojima ima više tisuća trsova.

Obrada tla veoma je vaţna zbog uništavanja korova, čuvanja

vlage i presušivanja prevlaţnih tla.

Sredinom mjeseca svibnja vinogradari i poljodjelci boje se

tzv. ledenih svetaca i sv. Sofije kad nagla hladnoća i mraz

mogu nanijeti goleme štete poljoprivrednim kulturama.

Sljedeći vinogradarski svetac je sv. Ivan Krstitelj koji se

slavi 24. lipnja. U ljetnim mjesecima vinograd se štiti od

3“Trsek“ je udruga vinogradara i vinara brdovečko-goričkog kraja. Osnovana

s namjerom da unaprijedi vinogradarstvo. Organizira stručna predavanja o

novim tehnologijama proizvodnje vinove loze, prerade groţĎa u vino,

natjecanje vina i obiljeţava Vincekovo i Martinje.

6

bolesti, nepogoda, i ţivotinjsih štetnika, trgaju se viškovi

mladica i zaperaka, kopa ili kosi. Prema pučkoj tradiciji pale

se blagoslovljene svijeće protiv tuče, škropi protiv bolesti,

postavljaju drvene čegrtaljke na vjetar, te strašila zbog

zastrašivanja ptica.

Krajem kolovoza loza se skraćuje na odgovarajuću duţinu

kako bi grozdovi dobili više hranjivih tvari. Na dan sv.

Bartola 24. kolovoza u vinogradu se podiţe klopotac koji

tjera čvorke i nagovješćuje da se bliţi berba.

Ako je godina bila dobra, bez tuča, nevremena i preobilnih

kiša dan sv. Mihovila, 29. rujna označava početak berbe.

Vinogradi s veseljem obilaze vinograde i započinje berba

ranijih sorti, a sedam dana nakon Miholja moţe početi prava

berba.

Berba groţĎa poznata je tradicija u svakoj obitelji koja ima

vinograd. U berbu idu i mlaĎe i starije generacije, rodbina i

prijatelji, za vrijeme berbe pjeva se i veseli. Kad se sve

završi pripreme se razna jela, koja nisu puno drugačija od

jela pripremanih nekad, razlika je tek u količini i

rznovrsnosti. Priprema se juha, jela od peradi ili svinjetine,

štrukli, dizani kolači od maka i oraha.

Prije berbe valja u podrumu sve pripremiti za prihvat groţĎa

i njegovu preradu. Mora se očistiti podrum (okrečiti zidove i

oprati pod), oprati posude i strojeve. U preradi groţĎa

koriste se runjača muljača, tijesak-preša, vinsko suĎe i

pribor. Drvene bačve treba zapariti vrelom vodom. Isto tako

drvene kace, cisterne, brente, lakomice i gumena crijeva

moramo oprati i dobro isprati.4

4Zoričić Milorad, Od groţĎa do vina, Gospodarski list,

(Zagreb 1996.), 96

7

U suvremeno doba sve se maje koriste drveno suĎe zbog

teţeg odţavanja, a sve više metalno-inox i plastično koje je

lakše i jednostavnije za upotrebu i čuvanje vina.

Berbu je najbolje provesti ako je moguće po što hladnijem

vremenu, kada nema oborina. GroţĎe u podrum mora biti

preveţeno neoštećeno zato ga se odlaţe u plastične sanduke

i u što kraćem roku doprema u podrum jer upravo vrijeme

koje protječe od berbe do početka prerade značajno utječe na

kakvoću vina.5 U podrumu groţĎe se runja-mulja i odvaja

peteljkovina. Muljanjem groţĎa dobiva se masulj koji se kod

proizvodnje bijelog vina prebacuje na tještenje u prešama,

dok se crveno groţĎe ostavlja nekoliko dana u kaci. Mošt se

stavlja u bačve, taloţi dodavanjem selektivnih gljivica

kvasca, nakon vrenja se pretoči. Sazrjevanje mošta u mlado

vino traje oko dva mjeseca što ovisi o godini, kvaliteti

groţĎa i vremenskim uvjetima za vrijeme prerade.

Dan sv. Martina 11. studenog pravi je blagdan vinogradara.

Na Martinje se obavlja narodni običaj krštenja mošta u

vino. Ceremonijalni obred vrši se uz prisustvo „biskupa“,

„ministranata“ ili „kumova“. Vino se krsti izricanjem

molitvi posebnog sadrţaja za tu prigodu. „Biskup“ postavlja

brojna pitanja moštu zašto „huči i buči“ u bačvama, a kum u

ime mošta obećava da će se odsada popraviti, razigravati

srca, krijepiti tijelo, zbijati šale. Nakon krštenja pjevaju se

vinske pjesme i obilno jede. Pripremaju se razna jela, a

najčešće guska, mlinci, kolač, i naravno vino. Veselica moţe

potrajati duboko u noć.

Na dan sv. Ivana 27. prosinca blagoslivlja se vino u crkvi. 5

Zoričić Milorad, Od groţĎa do vina, Gospodarski list,

(Zagreb 1996.), 25

8

ZAKLJUČAK

Naši djedovi i očevi nasljedili su vinograde ili zasadili nove.

Marljivo u njima rade, a nama prenose znanja, bogato

iskustvo o obradi i običajima nadajući se da nećemo

zaboraviti svoje korjene i da ćemo nastaviti gajiti tradiciju.

Vinogradari sve više proizvode kvalitetna vina odabranih

sorti, dobivaju poticaje od općine i ţupanije, ako su odlučili

saditi više stotita do nekoliko tisuća trsova. Sudjeluju u

natjecanju vina u domovini i van granica Lijepe naše i

postiţu značajne rezultate. Udruga „Trsek“ poučava

vinogradare stručnim predavanjima novim tehnologijama

proizvodnje vinove loze i prerade groţĎa u vino.

Svaki viongradar kroz godinu mukotrpno radi, redovito

obilazi vinograd i s nestrpljenjem iščekuje berbu. Berba

mnogo ovisi o vremenskim uvjetima kroz vegetacijski ciklus

zbog čega se vinograd kroz godinu treba u većem ili manjem

broju prskati protiv pepelnice, peronospore, sive plijesni i

truleţi, što se odraţava na kvaliteti groţĎa i vina.

U radu smo prikazali da se uz radove u vinogradu

obiljeţavaju i pučki običaji vezani uz svece katoličkog

kalendara kojim se naglašavaju vaţni termini u

vegetativnom ciklusu i poljodjelskoj godini. Sveci nisu

vezani uz vinograde i vino kao sveci, već su vinogradari uz

mukotrpan rad u vinogradu i proizvodnji vina našli „svoje

svece“ da se mogu proveseliti i nagovijestiti veće poslove.

Zahvaljujemo kazivačima na trudu i vremenu koji su

odvojili za nas kako bismo Vam prenijeli njihova bogata

iskustva.

Svim vinogradarima i vinarima ţelimo mnoge plodne i

rodne godine, puno sunca, pjesme i dobroga vina!

9

IZVORI I LITERATURA:

I. IZVORI:

Razgovori s kazivačima 2007. (rukopisi kod Sandre

Debogović ): Štefica Videk, Boris Lozar, Biserka

Bunetić, Nikolina Petric, Josip Kovačić, Stjepan

Krčelić, Josip Čujko, Ivan Srebačić, Franjo Mikulec,

Josip Geršak, Slavko Glogović, Miroslav Hulina, Ivan

Štefanović

II. LITERATURA:

Gorys Erhard, Leksikon svetaca, Naklada Slap,

Jastrebarsko 2003.

Licul i Premuţić, Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo,

Nakladni zavod znanje, Zagreb 1982.

Obad Šćitaroci, Mladen, Dvorci i perioji Hrvatskoga

zagorja, Školska knjiga, Zagreb 1993.

Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga 2002.

Zoričić Milorad, Od groţĎa do vina, Gospodarski list,

Zagreb 1996.

10

Slikovni prilozi:

Slika 1 Slika 2

Slika 3 Slika 4

Slika 5 Slika 6

Slika 1-2: Krčenje terena, Prigorje Brdovečko, obitelj Debogović, 2006.

Slika 3-4: Sadnja vinograda, Prigorje Brdovečko, obitelj Debogović, 2007.

Slika 5: Mladi vinograd, Prigorje Brdovečko, obitelj Debogović, 2007

Slika 6: Berba, obitelj Glogović, Basalica-Laduć, 2007.

11

Slika 7 Slika 8

Slika 9 Slika 10

Slika 11 Slika 12

Slika 7-8: Berba, obitelj Glogović, Basalica, 2007.

Slika 9-10: Vincekovo, Celine, obitelj Crnić, 2006.

Slika 11-12: Martinje, Društveni dom u Prudnicama, prije oko 25 godina

12