vila elena naj iznajmljivaè na buzeštinibuzetski list 2 uvodna rijeè drage buzeæanke i buzeæani...

Besplatni primjerakBroj 4. Godina II.Prosinac 2008.

Pod ladonjom:Vladimir Perniæ

"Vila Elena"naj iznajmljivaè na Buzeštini

75 godina„Istarskog vodovoda“

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæanke i BuzeæaniPred nama su posljednji dani 2008. godine i vrijeme je da se

nakratko osvrnemo na protekle mjesece. Vjerujem da imamo mnogo razloga za zadovoljstvo. Razvoj našeg grada unatrag nekoliko godina vidljiv je na svakom koraku i slobodno mogu reæi da je Buzet danas grad koji raste i živi. Naš je put siguran i stabilan, kvaliteta života u našem gradu svakim je danom sve bolja.

Imali smo mnogo planova, a sada je trenutak za ocjenu što smo napravili i jesmo li dobro radili u proteklih godinu dana. S ponosom mogu navesti nekoliko najvažnijih projekata koje smo u 2008. godini realizirali kako bi život na Buzeštini bio ugodniji: dovršene su prve dvije faze sanacije odlagališta otpada Griža, uložili smo velika sredstva i napor na ureðenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i u gradnju te održavanje javne rasvjete u svih jedanaest mjesnih odbora Grada Buzeta. U suradnji s Istarskom županijom uspjeli smo privesti kraju nadogradnju i rekonstrukciju zgrade Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ u Buzetu, uspješno je rekonstruirana Ulica II. istarske brigade te dovršena gradnja modernog autobusnog kolodvora, èime je zaokružen njegov vanjski izgled.

No, uz sve te velike investicije Grad Buzet provodi cijeli niz, možda manje atraktivnih, ali vrlo važnih i korisnih programa. Znaèajna sredstva ulažu se u razvoj gospodarstva, obnovu Starog grada, svako dijete može biti primljeno u Djeèji vrtiæ, sufinanciramo program produženog boravka uèenika Osnovne škole, ulažemo u znanje i sustav stipendiranja koji potièe uèenike i studente na kvalitetnije obrazovanje. Uz to, Grad potpomaže mnoštvo kulturnih

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 4,Prosinac 2008. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Michela Blagoniæ,Ana Perniæ, Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mirjana Krbavèiæ,Mario Sirotiæ, Marija Èrnac,Martina Agapito, Nikolina Gržiniæ,Elvis Èerneka, Kristina Greblo,Saša Arsiæ, Božo Jakovljeviæ,Josip Šipuš, Mia Žudiæ, Dejan Hren,Darko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Trg Fontana u blagdansko vrijeme(Snimio: Dejan Hren)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

Štrped nekad...Besplatni primjerakBroj 4. Godina II.Prosinac 2008.

projekata i manifestacija, te sve sportske klubove Buzeštine, a skrbimo i o održavanju, sanaciji i izgradnji sportskih objekata.

Ne zaboravljamo na skrb o našim najstarijim sugraðanima. Grad u suradnji s Ministarstvom potpomaže program „Dnevni boravak i pomoæi u kuæi“, a znatno smo poveæali sredstva onima kojima je pomoæ najpotrebnija. I svemu navedenom možemo dodati još niz drugih inicijativa i programa koje æemo nastaviti i u buduænosti…

Mnogi izazovi još stoje pred nama. Zajedno moramo pokrenuti još cijeli niz projekata. Trebamo nastaviti stabilan i smislen razvoj, poticati demografsku obnovu i osigurati realne preduvjete da se prirodni resursi što kvalitetnije koriste za ukupni razvoj sjevera istarskog poluotoka.

Na kraju, ovo su dani okupljanja i proslava, tako da vam, prije svega, želim ugodno druženje i puno veselja u božiænom i novogodišnjem ozraèju. A u 2009. godini koja je pred nama svim graðanima Buzeta želim mnogo sreæe, zdravlja i uspjeha!

Vjerujem da æemo svi zajedno imati puno razloga za zadovoljstvo, radost i veselje, jer kako jedna misao kaže:

Život ne èini samo brzina kojom ga živimo, veæ ga èine njegova kvaliteta i sigurnost.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

i danas

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 SVEÈANA SJEDNICA5 LAUREATI6 PROJEKTI: Obnovljena sportska dvorana, dovršena gradnja škole ............................................7 PROJEKTI: Sv. Martin dobiva kanalizaciju8 MJESNI ODBOR: Štrped9 SUBVENCIJE: Socijalna skrb10 BAŠTINA: Martinja u Sv. Martinu ..................................11 POD LADONJOM: Vladimir Perniæ14 OBLJETNICE: 75 godina Istarskog vodovoda16 BAŠTINA: Željeznicom po Buzeštini ..............................18 FOTO VIJESTI20 ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA: Gunjci iz Šæulci22 MANIFESTACIJE 24 Živa rijeè povijesti: Raèice26 KULTURA: Zakantajmo Renatu Perniæu27 KULTURA: Klapa Pinguentum28 TURISTIÈKE STRANICE: Robert Krajcer najbolji iznajmljivaè ............................30 KULTURA: Buzetski listovi32 KULTURA: Mjesec hrvatske knjige33 ZSUGB: Poticaj razvoju sporta34 SPORTSKE VIJESTI36 SPORT: Trio Buzet državni prvak37 SPORT: Državni prvaci u automobilizmu i motociklizmu ..............38 OBRAZOVANJE: Grdelini osvojili Uèku ...........................39 OBRAZOVANJE: „Požar“ u Srednjoj školi40 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i jaslice43 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Šeæerna bolest44 POLJOPRIVREDA: Sjetveni kalendar46 HORTIKULTURA: Akcija »Margerita« .............................47 VETERINARSKI SAVJET: Trihineloza48 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Matko Trinajstiæ49 BUZETSKE ÆAKULE: Kapelica za odmetnutog sina50 ISTARSKA KUHINJA: Peka ........................................................51 ÆIÆSKI LIST: Obnova crkve u Jelovicama52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæanke i BuzeæaniPred nama su posljednji dani 2008. godine i vrijeme je da se

nakratko osvrnemo na protekle mjesece. Vjerujem da imamo mnogo razloga za zadovoljstvo. Razvoj našeg grada unatrag nekoliko godina vidljiv je na svakom koraku i slobodno mogu reæi da je Buzet danas grad koji raste i živi. Naš je put siguran i stabilan, kvaliteta života u našem gradu svakim je danom sve bolja.

Imali smo mnogo planova, a sada je trenutak za ocjenu što smo napravili i jesmo li dobro radili u proteklih godinu dana. S ponosom mogu navesti nekoliko najvažnijih projekata koje smo u 2008. godini realizirali kako bi život na Buzeštini bio ugodniji: dovršene su prve dvije faze sanacije odlagališta otpada Griža, uložili smo velika sredstva i napor na ureðenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i u gradnju te održavanje javne rasvjete u svih jedanaest mjesnih odbora Grada Buzeta. U suradnji s Istarskom županijom uspjeli smo privesti kraju nadogradnju i rekonstrukciju zgrade Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ u Buzetu, uspješno je rekonstruirana Ulica II. istarske brigade te dovršena gradnja modernog autobusnog kolodvora, èime je zaokružen njegov vanjski izgled.

No, uz sve te velike investicije Grad Buzet provodi cijeli niz, možda manje atraktivnih, ali vrlo važnih i korisnih programa. Znaèajna sredstva ulažu se u razvoj gospodarstva, obnovu Starog grada, svako dijete može biti primljeno u Djeèji vrtiæ, sufinanciramo program produženog boravka uèenika Osnovne škole, ulažemo u znanje i sustav stipendiranja koji potièe uèenike i studente na kvalitetnije obrazovanje. Uz to, Grad potpomaže mnoštvo kulturnih

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 4,Prosinac 2008. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Michela Blagoniæ,Ana Perniæ, Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mirjana Krbavèiæ,Mario Sirotiæ, Marija Èrnac,Martina Agapito, Nikolina Gržiniæ,Elvis Èerneka, Kristina Greblo,Saša Arsiæ, Božo Jakovljeviæ,Josip Šipuš, Mia Žudiæ, Dejan Hren,Darko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Trg Fontana u blagdansko vrijeme(Snimio: Dejan Hren)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

Štrped nekad...Besplatni primjerakBroj 4. Godina II.Prosinac 2008.

projekata i manifestacija, te sve sportske klubove Buzeštine, a skrbimo i o održavanju, sanaciji i izgradnji sportskih objekata.

Ne zaboravljamo na skrb o našim najstarijim sugraðanima. Grad u suradnji s Ministarstvom potpomaže program „Dnevni boravak i pomoæi u kuæi“, a znatno smo poveæali sredstva onima kojima je pomoæ najpotrebnija. I svemu navedenom možemo dodati još niz drugih inicijativa i programa koje æemo nastaviti i u buduænosti…

Mnogi izazovi još stoje pred nama. Zajedno moramo pokrenuti još cijeli niz projekata. Trebamo nastaviti stabilan i smislen razvoj, poticati demografsku obnovu i osigurati realne preduvjete da se prirodni resursi što kvalitetnije koriste za ukupni razvoj sjevera istarskog poluotoka.

Na kraju, ovo su dani okupljanja i proslava, tako da vam, prije svega, želim ugodno druženje i puno veselja u božiænom i novogodišnjem ozraèju. A u 2009. godini koja je pred nama svim graðanima Buzeta želim mnogo sreæe, zdravlja i uspjeha!

Vjerujem da æemo svi zajedno imati puno razloga za zadovoljstvo, radost i veselje, jer kako jedna misao kaže:

Život ne èini samo brzina kojom ga živimo, veæ ga èine njegova kvaliteta i sigurnost.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

i danas

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 SVEÈANA SJEDNICA5 LAUREATI6 PROJEKTI: Obnovljena sportska dvorana, dovršena gradnja škole ............................................7 PROJEKTI: Sv. Martin dobiva kanalizaciju8 MJESNI ODBOR: Štrped9 SUBVENCIJE: Socijalna skrb10 BAŠTINA: Martinja u Sv. Martinu ..................................11 POD LADONJOM: Vladimir Perniæ14 OBLJETNICE: 75 godina Istarskog vodovoda16 BAŠTINA: Željeznicom po Buzeštini ..............................18 FOTO VIJESTI20 ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA: Gunjci iz Šæulci22 MANIFESTACIJE 24 Živa rijeè povijesti: Raèice26 KULTURA: Zakantajmo Renatu Perniæu27 KULTURA: Klapa Pinguentum28 TURISTIÈKE STRANICE: Robert Krajcer najbolji iznajmljivaè ............................30 KULTURA: Buzetski listovi32 KULTURA: Mjesec hrvatske knjige33 ZSUGB: Poticaj razvoju sporta34 SPORTSKE VIJESTI36 SPORT: Trio Buzet državni prvak37 SPORT: Državni prvaci u automobilizmu i motociklizmu ..............38 OBRAZOVANJE: Grdelini osvojili Uèku ...........................39 OBRAZOVANJE: „Požar“ u Srednjoj školi40 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i jaslice43 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Šeæerna bolest44 POLJOPRIVREDA: Sjetveni kalendar46 HORTIKULTURA: Akcija »Margerita« .............................47 VETERINARSKI SAVJET: Trihineloza48 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Matko Trinajstiæ49 BUZETSKE ÆAKULE: Kapelica za odmetnutog sina50 ISTARSKA KUHINJA: Peka ........................................................51 ÆIÆSKI LIST: Obnova crkve u Jelovicama52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

SVEÈANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEÆA BUZETA

Buzetski list 4

Stoljetno puèko slavlje Buzeæana – Subotina – u povodu blagdana sv. Marije Male ove je godine zapoèelo 12. rujna, tradicionalno s v e è a n o m s j e d n i c o m Gradskog vijeæa, održanoj u drevnoj palaèi Bigatto. Tom je pr igodom gradonaèelnik Valter Flego istaknuo kako je razvoj Buzeta vidljiv na svakom koraku. – To je grad koji raste i živi. Razvoj, meðutim, nije p o k r i æ e z a d ev a s t a c i j u prostora i kulturnog nasljeða, za rasprodaju i upropaštavanje onoga što je kroz mnoge naraštaje velikim žrtvama saèuvano i izgraðivano, a tako æe biti i sutra jer nastojimo mijenjati Buzet sa željom da njegov identitet i tradicija o s t a n u i s t i , r e k a o j e g r a d o n a è e l n i k F l e g o . Sveèanosti je nazoèila i potpredsjednica Vlade Ðurða Adlešiæ. Obilježavajuæi Dan grada uruèena su i priznanja za naroèite zasluge i izuzetne rezultate te doprinos u razvoju Grada Buzeta. Najprestižniju nagradu - Zlatnu plaketu Grada – Gradsko vijeæe dodijelilo je Boži Jakovljeviæu.

60 godina Jakovljeviæeva rada

Božo Jakovljeviæ veæ je pun ih šezdese t god ina neumorni kulturni i društveni djelatnik koji je trajno zadužio buzetsku povijest, prosvjetu i kulturu. U Buzet dolazi sa navršene 22 godine, toènije 18. kolovoza 1948. godine, nakon završene uèiteljske škole u Križevcima i Više pedagoške škole u Splitu. Od 1948. godine do 1950. godine obnaša funkciju ravnatelja sedmogodišnje škole (osnovne škole u Buzetu). Dvije godine

Boži Jakovljeviæu Zlatna plaketaSrebrna plaketa je pripala Davoru Komaru, nagrada grada Enduro motoklubu "Buzet", a pohvalnice Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh, Višnji Prodan i Nicol Šorgo.

Piše: Ana PISAK

kasnije biva izabran za o d b o r n i k a K o t a r s k o g narodnog odbora Buzet, da bi potom postao èlan Izvršnog odbora, povjerenik, a zatim i p reds jedn ik Sav je ta za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara. Od školske godine 1954./55. do kraja školske godine 1969./70. ponovno je na funkciji ravnatelja škole. U to je vrijeme sagraðena i otvorena nova zgrada osnovne š k o l e . G o d i n e 1 9 7 0 . diplomirao je na Filozofskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u pedagogiju i filozofiju, a šest

godina kasnije završava i magisterij.U sedmom desetljeæu prošlog stoljeæa pa sve do 1988. godine kada biva umirovljen, Jakovljeviæ je bio savjetnik u Z a v o d u z a p r o s v j e t n o pedagošku službu u Rijeci. Bio je i predsjednik Katedre Èakavskog sabora Buzet, od njenog samog osnutka pa sve do ove godine. Sve te godine organizirao je znanstvene s k u p o v e p o d n a z i v o m «Buzetski dani». Pokretaè je i od 1976. godine glavni urednik B u z e t s k o g z b o r n i k a ,

godišnjaka koji donosi priloge o Buzeštini. Otkako je 1986. g o d i n e p o s t a o t a j n i k Samoupravne in teresne zajednice za kulturu poèela je i o r g a n i z i r a n a z a š t i t a s p o m e n i k a ku l t u r e n a Buzeštini. Trag Jakovljeviæevog neumornog rada duboko je zabilježen i u Odboru za revitalizaciju povijesnih jezgri i zaštitu spomenika kulture Grada Buzeta gdje i dan danas vrši funkciju predsjednika. Neizbrisiv trag dugogodišnjeg djelovanja Jakovljeviæa na sjeveru Istre vidljiv je i u

nekoliko knjiga u kojima je on a u t o r i s u a u t o r , t e u mnogobrojnim èlanacima u èasopisima i zbornicima. Rijeè je o istraživaèkom radu o prošlosti Buzeta, novijoj istarskoj kulturi i povijesti, osobito u školstvu u Istri XX. stoljeæa.

Davor Komar srebrni laureat

Davor Komar roðen je 12. listopada 1970. godine u Puli. Veæ je kao dijete obolio od mišiæne distrofije, a od 21. godine života vezan je za

invalidska kolica. G o d i n e 1988. u Ljubljani završava srednju upravnu školu. Davor je oženjen i otac dvoje djece. U invalidskoj je mirovini. Od 1985. godine aktivni je èlan Društva distrofièara Istre, od 1997. godine je dopredsjednik, a od 2004. godine predsjednik Društva. Dopredsjednik je Saveza udruga osoba s invaliditetom Istarske županije te èlan Upravnog odbora i delegat u istom savezu. Takoðer, dopredsjednik je R e p u b l i è k o g s a v e z a distrofièara Hrvatske, èlan predsjedništva i delegat u istom savezu. Davorov rad se sastoji i od organizacije mnogobrojnih projekata za o s o b e s i nv a l i d i te to m , organiziranju i iniciranju mnogobrojnih donacija za razne ustanove, udruge i pojedince kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Predstavnik je i vod i te l j Saveza udruga Istarske županije za ureðenje plaža za osobe s invaliditetom na podruèju naše županije. Koordinator je provedbi projekta SOIH-a. Polazi i organizira niz seminara, teèaja na državnom nivou. Poèasni je èlan KUD „Danica Hrvatska“ iz Pule.

Nagraðen EMK Buzet

Enduro motoklub Buzet u p e t g o d i n a p o s t o j a n j a organizirao je tri meðunarodne enduro utrke. Zavrijedio je niz odlièja i priznanja na nivou cijele države. Klub danas broji s t o t i n j a k è l a n o v a t e dvadesetak aktivnih vozaèa motora koji sudjeluju na gotovo svim utrkama diljem cijele Hrvatske, ali i izvan nje.

Buzetski list5

Marija Bistrica novi prijatelj Buzeta

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i naèelnik Opæine Marija Bistrica Stjepan Muhek na sveèanoj su sjednici p o t p i s a l i P o v e l j u o prijateljstvu. Buzet je tako, pored zbratimljenih gradova Kopra, Èabra, Quattro Castella i prijateljskog grada Siska, dobio još jednog novog prijatelja.

Pohvaljene…

Pohvalnice Grada Buzeta dodijeljene su uèenicama Srednje škole – Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh i Višnji Prodan te uèenici 8. razreda Osnovne škole »Vazmoslav Gržalja« Nicol Šorgo.

Bogat kulturni program

U s k l o p u s v e è a n e sjednice promoviran je novi nosaè zvuka «Subotina po starinski». Kulturni dio programa upotpunili su mješovit i p jevaèki zor b u z e t s ko g g l a z b e n o g društva «Sokol», mlada buzetska sopranistica Lora Pavletiæ uz klavirsku pratnju profesorice Vesne Ivanoviæ Ocvirk, te gunjci. Eduard Strenja predstav io se i z l o ž b o m u m j e t n i è k i h fotografija «Subotina po starinski».

BOŽO JAKOVLJEVIÆ

LAUREATI

SVEÈANOJ SJEDNICI SU PRISUSTVOVALI I MNOGI UVAŽENI GOSTI

VALTER FLEGO I STJEPAN MUHEK

SVEÈANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEÆA BUZETA

Buzetski list 4

Stoljetno puèko slavlje Buzeæana – Subotina – u povodu blagdana sv. Marije Male ove je godine zapoèelo 12. rujna, tradicionalno s v e è a n o m s j e d n i c o m Gradskog vijeæa, održanoj u drevnoj palaèi Bigatto. Tom je pr igodom gradonaèelnik Valter Flego istaknuo kako je razvoj Buzeta vidljiv na svakom koraku. – To je grad koji raste i živi. Razvoj, meðutim, nije p o k r i æ e z a d ev a s t a c i j u prostora i kulturnog nasljeða, za rasprodaju i upropaštavanje onoga što je kroz mnoge naraštaje velikim žrtvama saèuvano i izgraðivano, a tako æe biti i sutra jer nastojimo mijenjati Buzet sa željom da njegov identitet i tradicija o s t a n u i s t i , r e k a o j e g r a d o n a è e l n i k F l e g o . Sveèanosti je nazoèila i potpredsjednica Vlade Ðurða Adlešiæ. Obilježavajuæi Dan grada uruèena su i priznanja za naroèite zasluge i izuzetne rezultate te doprinos u razvoju Grada Buzeta. Najprestižniju nagradu - Zlatnu plaketu Grada – Gradsko vijeæe dodijelilo je Boži Jakovljeviæu.

60 godina Jakovljeviæeva rada

Božo Jakovljeviæ veæ je pun ih šezdese t god ina neumorni kulturni i društveni djelatnik koji je trajno zadužio buzetsku povijest, prosvjetu i kulturu. U Buzet dolazi sa navršene 22 godine, toènije 18. kolovoza 1948. godine, nakon završene uèiteljske škole u Križevcima i Više pedagoške škole u Splitu. Od 1948. godine do 1950. godine obnaša funkciju ravnatelja sedmogodišnje škole (osnovne škole u Buzetu). Dvije godine

Boži Jakovljeviæu Zlatna plaketaSrebrna plaketa je pripala Davoru Komaru, nagrada grada Enduro motoklubu "Buzet", a pohvalnice Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh, Višnji Prodan i Nicol Šorgo.

Piše: Ana PISAK

kasnije biva izabran za o d b o r n i k a K o t a r s k o g narodnog odbora Buzet, da bi potom postao èlan Izvršnog odbora, povjerenik, a zatim i p reds jedn ik Sav je ta za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara. Od školske godine 1954./55. do kraja školske godine 1969./70. ponovno je na funkciji ravnatelja škole. U to je vrijeme sagraðena i otvorena nova zgrada osnovne š k o l e . G o d i n e 1 9 7 0 . diplomirao je na Filozofskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u pedagogiju i filozofiju, a šest

godina kasnije završava i magisterij.U sedmom desetljeæu prošlog stoljeæa pa sve do 1988. godine kada biva umirovljen, Jakovljeviæ je bio savjetnik u Z a v o d u z a p r o s v j e t n o pedagošku službu u Rijeci. Bio je i predsjednik Katedre Èakavskog sabora Buzet, od njenog samog osnutka pa sve do ove godine. Sve te godine organizirao je znanstvene s k u p o v e p o d n a z i v o m «Buzetski dani». Pokretaè je i od 1976. godine glavni urednik B u z e t s k o g z b o r n i k a ,

godišnjaka koji donosi priloge o Buzeštini. Otkako je 1986. g o d i n e p o s t a o t a j n i k Samoupravne in teresne zajednice za kulturu poèela je i o r g a n i z i r a n a z a š t i t a s p o m e n i k a ku l t u r e n a Buzeštini. Trag Jakovljeviæevog neumornog rada duboko je zabilježen i u Odboru za revitalizaciju povijesnih jezgri i zaštitu spomenika kulture Grada Buzeta gdje i dan danas vrši funkciju predsjednika. Neizbrisiv trag dugogodišnjeg djelovanja Jakovljeviæa na sjeveru Istre vidljiv je i u

nekoliko knjiga u kojima je on a u t o r i s u a u t o r , t e u mnogobrojnim èlanacima u èasopisima i zbornicima. Rijeè je o istraživaèkom radu o prošlosti Buzeta, novijoj istarskoj kulturi i povijesti, osobito u školstvu u Istri XX. stoljeæa.

Davor Komar srebrni laureat

Davor Komar roðen je 12. listopada 1970. godine u Puli. Veæ je kao dijete obolio od mišiæne distrofije, a od 21. godine života vezan je za

invalidska kolica. G o d i n e 1988. u Ljubljani završava srednju upravnu školu. Davor je oženjen i otac dvoje djece. U invalidskoj je mirovini. Od 1985. godine aktivni je èlan Društva distrofièara Istre, od 1997. godine je dopredsjednik, a od 2004. godine predsjednik Društva. Dopredsjednik je Saveza udruga osoba s invaliditetom Istarske županije te èlan Upravnog odbora i delegat u istom savezu. Takoðer, dopredsjednik je R e p u b l i è k o g s a v e z a distrofièara Hrvatske, èlan predsjedništva i delegat u istom savezu. Davorov rad se sastoji i od organizacije mnogobrojnih projekata za o s o b e s i nv a l i d i te to m , organiziranju i iniciranju mnogobrojnih donacija za razne ustanove, udruge i pojedince kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Predstavnik je i vod i te l j Saveza udruga Istarske županije za ureðenje plaža za osobe s invaliditetom na podruèju naše županije. Koordinator je provedbi projekta SOIH-a. Polazi i organizira niz seminara, teèaja na državnom nivou. Poèasni je èlan KUD „Danica Hrvatska“ iz Pule.

Nagraðen EMK Buzet

Enduro motoklub Buzet u p e t g o d i n a p o s t o j a n j a organizirao je tri meðunarodne enduro utrke. Zavrijedio je niz odlièja i priznanja na nivou cijele države. Klub danas broji s t o t i n j a k è l a n o v a t e dvadesetak aktivnih vozaèa motora koji sudjeluju na gotovo svim utrkama diljem cijele Hrvatske, ali i izvan nje.

Buzetski list5

Marija Bistrica novi prijatelj Buzeta

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i naèelnik Opæine Marija Bistrica Stjepan Muhek na sveèanoj su sjednici p o t p i s a l i P o v e l j u o prijateljstvu. Buzet je tako, pored zbratimljenih gradova Kopra, Èabra, Quattro Castella i prijateljskog grada Siska, dobio još jednog novog prijatelja.

Pohvaljene…

Pohvalnice Grada Buzeta dodijeljene su uèenicama Srednje škole – Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh i Višnji Prodan te uèenici 8. razreda Osnovne škole »Vazmoslav Gržalja« Nicol Šorgo.

Bogat kulturni program

U s k l o p u s v e è a n e sjednice promoviran je novi nosaè zvuka «Subotina po starinski». Kulturni dio programa upotpunili su mješovit i p jevaèki zor b u z e t s ko g g l a z b e n o g društva «Sokol», mlada buzetska sopranistica Lora Pavletiæ uz klavirsku pratnju profesorice Vesne Ivanoviæ Ocvirk, te gunjci. Eduard Strenja predstav io se i z l o ž b o m u m j e t n i è k i h fotografija «Subotina po starinski».

BOŽO JAKOVLJEVIÆ

LAUREATI

SVEÈANOJ SJEDNICI SU PRISUSTVOVALI I MNOGI UVAŽENI GOSTI

VALTER FLEGO I STJEPAN MUHEK

PROJEKTI

Buzetski list7Buzetski list 6

Buzetska sportska dvorana, izgraðena krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeæa, jedno je od žarišnih mjesta okupljanja žitelja, sportaša i rekreativaca Buzeštine. U njoj se održavaju s p o r t s k a n a t j e c a n j a , rekreacijski programi, nastava tjelesnog odgoja Osnovne i Srednje škole, a povremeno odvijaju i razna druga javna dogaðanja.

Premalo mjesta

Zbog važnosti sporta i rekreacije za najširu populaciju, Grad Buzet ulaže velika sredstva u sanaciju i gradnju svih s p o r t s k i h o b j e k a t a i infrastrukture na podruèju Grada, kako za potrebe školske djece tako i za potrebe sportskih klubova i rekreativaca. S razvojem i rastom Buzeta

Sustav odvodnje otpadnih voda jedan je od najvažnijih pretpostavki zaštite podzemnih voda od oneèišæavanja, ali i ž i v o t a i z d r a v l j a l j u d i , životinjskog i biljnog svijeta, te okoliša. Ujedno i jedna od e l e m e n t a r n i h z n a è a j k i k o m u n a l n o g s t a n d a r d a današnjice. Grad Buzet nastoji ostvarit i taj standard na podruèju cijelog Grada, ali taj je o g r o m a n p r o j e k t , z b o g s p e c i f i è n e ko n f i g u r a c i j e prostora i visokih troškova gradnje, dugoroèan i podijeljen u mnogo dionica.Jedna od tih dionica je prošle godine zapoèeta fazna izgradnja kanalizacijskih kolektora na podruèju Svetog Martina i obližnjih naselja, kojom æe se to

Obnovljen je sportski pod površine 1133 kvadratna metra, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, sanirana konstrukcija gledališta.

Piše: Nenad ŠÆULAC

sportska dvorana postala je premala za potrebe Buzeæana. Gradnja nove, veæe sportske dvorane, kojom bi se podijelilo optereæenje, iziskuje mnogo novca, pripreme i vremena, stoga je u ovom trenutku najvažnije da sportska dvorana ispunjava barem nužne uvjete z a o d v i j a n j e s p o r t s k i h natjecanja, ali i nastave.

Od krova do poda

Proteklih trideset godina intenzivnog korištenja nije moglo proæi bez posljedica pa se posljednjih godina nametnula nužnost obnove cijele dvorane, poèevši od sportskog poda pa do tribina i sportske opreme. Stoga je Grad Buzet donio odluku da se u njoj obave najhitniji zahvati. Obnova je poèela 2005. godine ureðenjem

krovišta, te ugradnjom sustava grijanja i ventilacije dvorane. Nakon toga nastavljena je preureðenjem svlaèionica i s a n i t a r n o g p ro s to r a , te zamjenom zidnih staklenih površina. Sredstva potrebna za i zvedbu sv ih t ih radova zajednièki su namakli Grad Buzet i Istarska županija.

Uloženo 1,3 milijuna

Sl jedeæi ve l ik i zahvat uslijedio je sredinom ove, 2008. godine. U ljetnim je mjesecima potpuno rekonstruiran sportski pod površine 1133 kvadratna metra, od podne izolacije i cementne podloge preko novog parketa pa do opreme i završne zaštitne presvlake na parketu. Uz to, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, osvježeni unutarnji zidovi, zamjenjene zaštitne mreže i s a n i r a n a k o n s t r u k c i j a gledališta. Time je poveæana s i g u r n o s t g l e d a te l j a n a sportskim utakmicama, a ne treba ni spominjati koliko je

Rekonstruirana i nadograðenaOŠ «Vazmoslav Gržalja»

Škola za 21. stoljeæe

Poslije tri desetljeæa Izgradnja sustava javne odvodnje u Sv. Martinu

Za dvije godine bez septièkih jamaNajveæi dio Svetog Martina veæ je dobio prikljuèke, u tijeku su radovi u istoènom dijelu, a iza toga kanalizaciju æe dobiti Majcani

Ureðena sportskadvorana

sportaše obradovala kvalitetnija i sigurnija podloga. Za sve te radove Grad Buzet osigurao je 1,35 milijuna kuna.

Ureðenje male dvorane

Iako je svim ovim zahvatima znaèajno poboljšano stanje sportske dvorane, oèekuje se još nekoliko investicija u godinama koje dolaze. Tako se u 2009. g o d i n i p l a n i r a u r e d i t i svlaèionice, pod i zidove u „maloj dvorani“, te izgraditi spremište za sportsku opremu. Za te namjene, u gradskom æe se proraèunu osigurati 200.000 kuna. Uz sve nabrojano, Grad podmiruje i veliki dio troškova održavanja dvorane, primjerice grijanja te nabave i ugradnje nove sportske opreme. Dakle, unatoè tome što nije vlasnik i ne raspolaže sportskom dvoranom, Grad nastoji i nastojat æe djeci, uèenicima, rekreativcima i spor tašima omoguæiti što kvalitetnije uvjete za bavljenje sportom.

podruè je , s pe ts to t in jak s t a n o v n i k a , o b u h v a t i t i sustavom javne odvodnje. Oèekuje se da æe taj sustav biti u potpunosti izgraðen do 2010. godine.

Prikljuèak 3.000 kuna

Prvom dionicom gradnje, tijekom 2007. godine, najveæi dio naselja Sveti Martin dobio je p r i k l j u è a k n a g r a d s k u kanalizaciju. U tom razdoblju, izgraðeno je oko 2,1 kilometar cjevovoda. Rijeè je o podruèju oko potoka Žejna, od potoka Vraæek do Mandaši, uz više odvojaka kroz novi dio naselja, ukupne investicijske vrijednosti oko 1,5 milijuna kuna. Izvoðaè radova bila je rijeèka tvrtka

„Dira-gradnja“. Graðanima se omoguæuje prikljuèenje na odvodnu mrežu uz obvezu plaæanja pripadajuæe naknade. Grad Buzet jedan je od rijetkih gradova u širem okruženju u kojem se gradnja kanalizacijske mreže ne financira u veæoj mjeri iz cijene prikljuèka nego, najveæim dijelom, iz gradskog proraèuna, kako bi graðanima prikljuèak bio jeftiniji i što manje opteretio kuæni proraèun. Iz tog je razloga odluèeno da æe naknada za prikljuèenje iznositi 3000 kuna za stambene jedinice, te 6000 kuna za poslovne objekte. Uz to, graðanima je omoguæeno obroèno plaæanje naknade, što je dodatna olakšica. Na kraju, važno je naglasiti da se sredstva prikupljena od naknade za prikljuèenje na sustav javne odvodnje namjenski ulažu u daljnju izgradnju kanalizacijskih kolektora.

Na redu Majcani

Ove su godine radovi nastavljeni. U listopadu je gradska komunalna tvrtka „Park“ poèela drugu fazu g r a d n j e k a n a l i z a c i j s ko g kolektora Sv. Martin kod Buzeta. Oko 700 metara dugom

dionicom obuhvatit æe se istoèni dio naselja Sv. Martin do Brombeji, uz odvojak prema Majcanima. Izvoðaè radova je buzetska tvrtka „Nera“, a vrijednost investicije je gotovo milijun kuna. Radovi bi trebali trajati oko èetiri mjeseca. Odmah nakon dovršetka tih radova poèet æe administrativna i tehnièka priprema treæe faze u kojoj æe se graditi kanalizacija na dionici naselja Majcani, desno od ceste za željeznièku stanicu do ispod naselja Krbavèiæi. Na tom je podruèju u tijeku priprema imovinsko-pravne dokumentaci je za izdavanje rješenja o potvrdi glavnog projekta. U planu je i daljnje širenje mreže - izgradnja èetvrte faze kanalizacijskog kolektora koja æe obuhvatiti podruèje lijevo od ceste za željeznièku stanicu, u dužini oko 400 metara. Na taj æe se naèin za dvije godine u potpunosti završiti gradnja sustava javne odvodnje na podruèju Svetog Martina.Konaèni cil j ovog velikog segmentiranog projekta je potpuna izgradnja sustava odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda na cijelom podruèju Grada Buzeta.

RUKOMETAŠI SU PRVI ZAIGRALI NA NOVOM PARKETU

NOVO RUHO BUZETSKE ŠKOLE

SUSTAV BI UPOTPUNOSTI TREBAO BITI IZGRAÐEN DO 2010. GODINE

PROJEKTI

Buzetska sportska dvorana, izgraðena krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeæa, jedno je od žarišnih mjesta okupljanja žitelja, sportaša i rekreativaca Buzeštine. U njoj se održavaju s p o r t s k a n a t j e c a n j a , rekreacijski programi, nastava tjelesnog odgoja Osnovne i Srednje škole, a povremeno odvijaju i razna druga javna dogaðanja.

Premalo mjesta

Zbog važnosti sporta i rekreacije za najširu populaciju, Grad Buzet ulaže velika sredstva u sanaciju i gradnju svih s p o r t s k i h o b j e k a t a i infrastrukture na podruèju Grada, kako za potrebe školske djece tako i za potrebe sportskih klubova i rekreativaca. S razvojem i rastom Buzeta

Sustav odvodnje otpadnih voda jedan je od najvažnijih pretpostavki zaštite podzemnih voda od oneèišæavanja, ali i ž i v o t a i z d r a v l j a l j u d i , životinjskog i biljnog svijeta, te okoliša. Ujedno i jedna od e l e m e n t a r n i h z n a è a j k i k o m u n a l n o g s t a n d a r d a današnjice. Grad Buzet nastoji ostvarit i taj standard na podruèju cijelog Grada, ali taj je o g r o m a n p r o j e k t , z b o g s p e c i f i è n e ko n f i g u r a c i j e prostora i visokih troškova gradnje, dugoroèan i podijeljen u mnogo dionica.Jedna od tih dionica je prošle godine zapoèeta fazna izgradnja kanalizacijskih kolektora na podruèju Svetog Martina i obližnjih naselja, kojom æe se to

Obnovljen je sportski pod površine 1133 kvadratna metra, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, sanirana konstrukcija gledališta.

sportska dvorana postala je premala za potrebe Buzeæana. Gradnja nove, veæe sportske dvorane, kojom bi se podijelilo optereæenje, iziskuje mnogo novca, pripreme i vremena, stoga je u ovom trenutku najvažnije da sportska dvorana ispunjava barem nužne uvjete z a o d v i j a n j e s p o r t s k i h natjecanja, ali i nastave.

Od krova do poda

Proteklih trideset godina intenzivnog korištenja nije moglo proæi bez posljedica pa se posljednjih godina nametnula nužnost obnove cijele dvorane, poèevši od sportskog poda pa do tribina i sportske opreme. Stoga je Grad Buzet donio odluku da se u njoj obave najhitniji zahvati. Obnova je poèela 2005. godine ureðenjem

krovišta, te ugradnjom sustava grijanja i ventilacije dvorane. Nakon toga nastavljena je preureðenjem svlaèionica i s a n i t a r n o g p ro s to r a , te zamjenom zidnih staklenih površina. Sredstva potrebna za i zvedbu sv ih t ih radova zajednièki su namakli Grad Buzet i Istarska županija.

Uloženo 1,3 milijuna

Sl jedeæi ve l ik i zahvat uslijedio je sredinom ove, 2008. godine. U ljetnim je mjesecima potpuno rekonstruiran sportski pod površine 1133 kvadratna metra, od podne izolacije i cementne podloge preko novog parketa pa do opreme i završne zaštitne presvlake na parketu. Uz to, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, osvježeni unutarnji zidovi, zamjenjene zaštitne mreže i s a n i r a n a k o n s t r u k c i j a gledališta. Time je poveæana s i g u r n o s t g l e d a te l j a n a sportskim utakmicama, a ne treba ni spominjati koliko je

Rekonstruirana i nadograðenaOŠ «Vazmoslav Gržalja»

Škola za 21. stoljeæe

Poslije tri desetljeæa Izgradnja sustava javne odvodnje u Sv. Martinu

Za dvije godine bez septièkih jamaNajveæi dio Svetog Martina veæ je dobio prikljuèke, u tijeku su radovi u istoènom dijelu, a iza toga kanalizaciju æe dobiti Majcani

Ureðena sportskadvorana

sportaše obradovala kvalitetnija i sigurnija podloga. Za sve te radove Grad Buzet osigurao je 1,35 milijuna kuna.

Ureðenje male dvorane

Iako je svim ovim zahvatima znaèajno poboljšano stanje sportske dvorane, oèekuje se još nekoliko investicija u godinama koje dolaze. Tako se u 2009. g o d i n i p l a n i r a u r e d i t i svlaèionice, pod i zidove u „maloj dvorani“, te izgraditi spremište za sportsku opremu. Za te namjene, u gradskom æe se proraèunu osigurati 200.000 kuna. Uz sve nabrojano, Grad podmiruje i veliki dio troškova održavanja dvorane, primjerice grijanja te nabave i ugradnje nove sportske opreme. Dakle, unatoè tome što nije vlasnik i ne raspolaže sportskom dvoranom, Grad nastoji i nastojat æe djeci, uèenicima, rekreativcima i spor tašima omoguæiti što kvalitetnije uvjete za bavljenje sportom.

podruè je , s pe ts to t in jak s t a n o v n i k a , o b u h v a t i t i sustavom javne odvodnje. Oèekuje se da æe taj sustav biti u potpunosti izgraðen do 2010. godine.

Prikljuèak 3.000 kuna

Prvom dionicom gradnje, tijekom 2007. godine, najveæi dio naselja Sveti Martin dobio je p r i k l j u è a k n a g r a d s k u kanalizaciju. U tom razdoblju, izgraðeno je oko 2,1 kilometar cjevovoda. Rijeè je o podruèju oko potoka Žejna, od potoka Vraæek do Mandaši, uz više odvojaka kroz novi dio naselja, ukupne investicijske vrijednosti oko 1,5 milijuna kuna. Izvoðaè radova bila je rijeèka tvrtka

„Dira-gradnja“. Graðanima se omoguæuje prikljuèenje na odvodnu mrežu uz obvezu plaæanja pripadajuæe naknade. Grad Buzet jedan je od rijetkih gradova u širem okruženju u kojem se gradnja kanalizacijske mreže ne financira u veæoj mjeri iz cijene prikljuèka nego, najveæim dijelom, iz gradskog proraèuna, kako bi graðanima prikljuèak bio jeftiniji i što manje opteretio kuæni proraèun. Iz tog je razloga odluèeno da æe naknada za prikljuèenje iznositi 3000 kuna za stambene jedinice, te 6000 kuna za poslovne objekte. Uz to, graðanima je omoguæeno obroèno plaæanje naknade, što je dodatna olakšica. Na kraju, važno je naglasiti da se sredstva prikupljena od naknade za prikljuèenje na sustav javne odvodnje namjenski ulažu u daljnju izgradnju kanalizacijskih kolektora.

Na redu Majcani

Ove su godine radovi nastavljeni. U listopadu je gradska komunalna tvrtka „Park“ poèela drugu fazu g r a d n j e k a n a l i z a c i j s ko g kolektora Sv. Martin kod Buzeta. Oko 700 metara dugom

dionicom obuhvatit æe se istoèni dio naselja Sv. Martin do Brombeji, uz odvojak prema Majcanima. Izvoðaè radova je buzetska tvrtka „Nera“, a vrijednost investicije je gotovo milijun kuna. Radovi bi trebali trajati oko èetiri mjeseca. Odmah nakon dovršetka tih radova poèet æe administrativna i tehnièka priprema treæe faze u kojoj æe se graditi kanalizacija na dionici naselja Majcani, desno od ceste za željeznièku stanicu do ispod naselja Krbavèiæi. Na tom je podruèju u tijeku priprema imovinsko-pravne dokumentaci je za izdavanje rješenja o potvrdi glavnog projekta. U planu je i daljnje širenje mreže - izgradnja èetvrte faze kanalizacijskog kolektora koja æe obuhvatiti podruèje lijevo od ceste za željeznièku stanicu, u dužini oko 400 metara. Na taj æe se naèin za dvije godine u potpunosti završiti gradnja sustava javne odvodnje na podruèju Svetog Martina.Konaèni cil j ovog velikog segmentiranog projekta je potpuna izgradnja sustava odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda na cijelom podruèju Grada Buzeta.

RUKOMETAŠI SU PRVI ZAIGRALI NA NOVOM PARKETU

NOVO RUHO BUZETSKE ŠKOLE

SUSTAV BI UPOTPUNOSTI TREBAO BITI IZGRAÐEN DO 2010. GODINE

PROJEKTI

na doplatak i njegu u kuæi, te uvjet prihoda. Uvjeti prihoda prema važeæoj odluci su za samce do 1500 kuna, za dvoèlanu obitelj 1950 kuna, za troèlanu obitelj 2400 kuna, za èetveroèlanu obitelj 3200 kuna. Cenzus prihoda se za obitelji sa pet ili više èlanova raèuna tako da se po svakom èlanu uveæava za 200 kuna.

Posebnu pozornost obratilo se i na

samohrane roditelje i umirovljenike tako da se za obitelji sa samohranim roditeljem cenzus prihoda po svakom èlanu domaæinstva uveæava za dodatnih 300 kuna, a za umirovljenike i nemoæne osobe starije od 65 za 100 kuna po èlanu domaæinstva. Prava koja se odnose na pomoæi za djecu, od roðenja do korištenja produženog boravka u školi, nisu samo odreðena uvjetom prihoda. Tako pravo na jednokratnu novèanu pomoæ za novoroðeno dijete ostvaruju svi roditelji s prebivalištem na podruèju Grada Buzeta a prava na podmirenje troškova vrtiæa, pravo na besplatni obrok u osnovnoj školi i pravo na podmirenje troškova produženog boravka imaju i obitelji sa troje i više djece od kojih najmanje dvoje pohaða vrtiæ, osnovnu školu i/i l i boravi u produženom boravku.

Na podruèju mjesnog o d b o r a Š t r p e d ž i v i petstotinjak ljudi. Odbor je s p e c i f i è a n j e r i m a industrijsku zonu Mažinjica gdje je zaposleno oko 250 ljudi. Što je na podruèju odbora uèinjeno u proteklih dvanaest mjeseci, kao i o programu za 2009. godinu r a z g o v a r a l i s m o s predsjednikom MO Štrped Nenadom Ratošom.

Završetak odvodnje- U 2 0 0 8 . g o d i n i

napravljena je kanalizacijska mreža kako za industrijsku zonu «Mažinjica» tako i za istoimeno naselje. U tijeku je rješavanje nekih tehnièkih detalja koje obavlja gradsko komunalno poduzeæe «Park», pa je za oèekivati da æe se iduæe godine korisnici moæi i prikljuèiti na mrežu. Prema proraèunu za sl i jedeæu godinu predviðeno je i rješavanje imovinsko-pravnih

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Štrped

Zone ubrzale razvoj U Štrpedu se dosta gradi jer industrijske zone zahtijevaju razvijenu komunalnu mrežu, no i marljivi mještani sami ureðuju okoliš

Ana PISAK

odnosa kako bi se dovršila cestovna infrastruktura na podruèju industrijske zone. Tako æe se kod skretanja za „Karton-pak“ i „Dekora dom“ graditi novo raskršæe dok je za drugu fazu, u daljnjoj buduænosti, planirana i nova prometnica, istièe Ratoša.

Prostor za fešte i sport

Gradn ja d ruš tvenog doma u Sv. Duhu, zapoèeta prije tri godine, postupno se privodi kraju. U tijeku je postavljanje keramike u maloj sali dok je velika sala, površ ine 90 èetvorn ih metara, veæ ureðena. U domu se još nalazi kancelarija, kuhinja i spremište. – Troškovnik za završne radove je u fazi izrade. Poèetkom ve l jaèe poèet æemo s gradnjom septièke jame i prikljuèka na sanitarni èvor. Takoðer, izgradit æe se sustav za oborinsku odvodnju,

p o l u k r u ž n a te r a s a s a stepenicama ispred doma, stepenice do parkirališta te u red i t i p r i l az u laza u prostorije doma. U skoroj buduænosti betonirat æe se parkiralište iznad objekta. Funkcija parkirališta bi bila višestruka. Koristilo bi se kao sportsko igralište te kao podij p r i g o d o m o d r ž a v a n j a tradicionalne puèke fešte Jakoje, koja se dosad odvijala na prostoru iza crkve. U završnoj fazi slijedi ureðenje okol iša, saznajemo od predsjednika odbora.

Èrnica dobiva pumpu

Na red je stigao i dom u Mlinima. Zub vremena uèinio je svoje pa krov doma iziskuje hitnu sanaci ju. Okvirni t roškovn ik je i z raðen . Poèetak radova oèekuje se veæ poèetkom 2009. godine. Potrebno je riješiti i imovinsko pravne odnose za parcele na kojima se zgrada nalazi, jer je dio objekta slabo uknjižen. U veljaèi æe se nabaviti i ugraditi pumpa za vodu, neophodna za selo Èrnica èiji stanovnici nemaju prikljuèak na gradsku vodoopskrbu mrežu, a Grad æe snositi troškove potrošnje elektriène energije potrebne za rad pumpe.

Proširuju se ceste

Od veæ ih p ro jeka ta proširit æe se i nasipati cesta Sv. Lovreè – Èrnica kako bi protok prometa za vrijeme sprovoda i crkvenih blagdana bio lakši. Nakon što se riješe

imovinsko-pravna pitanja, što je u tijeku, pristupit æe se proširenju parkirališta za potrebe groblja Sv. Lovreè, a kasnije i za groblje Salež. Predviða se i asfaltiranje oko 500 metara ceste do crkve Sv. Duh – dom Sv. Duh – Š t r p e d , te p ro š i r e n j e , odnosno izgradnja treæe trake, za skretanje iz državne ceste u industrijsku zonu Mala Huba. Ove su godine mještani sela Zonti i Opatija samoinicijativno uredili izvor koji je zatrpao odron, a mjesni o d b o r i m j e o s i g u r a o materijal. U Kajinima se ureðuje zapuštena lokva. Oko lokve æe se urediti šetnica i postavit rasvjeta, a urediti æe se i izvor koji je puni.

Na meti divljih svinja

Problem s kojima se veæ dugi niz godina susreæu mještani Štrpeda su divlje svinje. – Upravo smo u pregovorima s buzetskim Lovaèkim društvom „Mirna“. Dogovaramo sastanak na koji æe biti pozvani predstavnici gradske vlasti, lovaca te mještani, kako bi riješili taj problem koji s pravom izaziva ljutnju mještana. Ove su godine štete od divljaèi ogromne. U Kodoljama je problem tim veæi što se radi o pograniènom podruèju pa se moraju poštivati posebna pravila. Za divljaè taj je p ros tor ra j na zeml j i , zakljuèuje Ratoša.

Grad Buzet je kao i svi veæi i bogatiji gradovi uspio izgraditi kvalitetan program socijalne skrbi. Osnova za provoðenje programa je Odluka o socijalnoj skrbi Grada Buzeta kojom se utvrðuju prava iz socijalne skrbi koje Grad osigurava. Prava koja graðani Buzeta mogu ostvariti ovom odlukom su:

* pravo na jednokratnu pomoæ za novoroðenu djecu

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova boravka djece u jaslicama i vrtiæu

* p r av o u è e n i k a o s n o v n e š k o l e n a besplatni obrok

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova produženog boravka u osnovnoj školi

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova stanovanja

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova komunalnih usluga kao dijela troškova stanovanja i to: pomoæ za troškove utrošene vode, za troškove

o d v o z a s m e æ e i komunalne naknade te za troškove elektriène energije

* pravo na jednokratnu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje troškova obroka u Domu za starije i nemoæne

* pravo na stalnu mjeseènu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje pogrebnih usluga.

Tko ima pravo na dodatak

Navedena se prava mogu ostvariti temeljem dva uvjeta i to, ukoliko je korisnik ostvario neka od prava temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb kao što su pravo na pomoæ za uzdržavanje, pravo

SUBVENCIJE

Odluke Grada Buzeta o socijalnoj skrbi

Veliki raspon gradske pomoæi Opsežan program pomoæi socijalno ugroženima, starijima i nemoænima te napose djeci, stavlja Buzet na vrh liste socijalno osjetljivih gradova u Hrvatskoj

Pripremila: Michela BLAGONIÆ

Pomažu i u kuæi

Zahtjev za ostvarivanje prava iz Odluke o socijalnoj skrbi predaje se u gradskom Odjelu za upravu i samoupravu uz odgovarajuæe isprave, odnosno dokaze za ostvarivanje prava. O zahtjevima raspravlja i donosi rješenje Vijeæe za soci ja lnu pol i t iku Grada Buzeta

s a s t a v l j e n o o d predstavn ika Grada , Centra za socijalnu skrb, te è l a n o v a u d r u g a i organizacija koje se bave socijalnom skrbi.

P o r e d p r o g r a m a socijalne skrbi koji se provodi na temelju Odluke, Grad Buzet je razvio i mrežu institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoæne o s o b e . P r o g r a m o m Pomoæi u kuæi i dnevni boravak obuhvaæeno je 125 korisnika sa podruèja Buzeta i Opæine Lanišæe koje svakodnevno obilaze djelatnici programa i p r u ž a j u n e o p h o d n u

pomoæ od dostave namirnica i pomoæi pri obavljanju kuæanskih poslova do prijevoza kor i sn ika l i j eèn iku . Sve us luge obuhvaæene Programom su za korisnike besplatne. Izgradnjom Doma za starije i n e m o æ n e , u v e d e n j e p r o g r a m institucionalne brige za starije i nemoæne. Kapaciteta 50 osoba, Dom pruža usluge boravka i brige za starije i nemoæne. Za sve korisnike sa podruèja Buzeta Grad subvencionira troškove boravka.

Ovakvim programima, osiguravanjem socijalnih prava, institucionalnom i vaninstitucionalnom skrbi, Grad Buzet postavio je kvalitetne temelje za unapreðenje kvalitete života socijalno ugroženih stanovnika te brige za starije i nemoæne, a takva je politika odraz jednog humanog i naprednog društva.

KORISNICI DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE OSOBE NA GORIÈICI

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

na doplatak i njegu u kuæi, te uvjet prihoda. Uvjeti prihoda prema važeæoj odluci su za samce do 1500 kuna, za dvoèlanu obitelj 1950 kuna, za troèlanu obitelj 2400 kuna, za èetveroèlanu obitelj 3200 kuna. Cenzus prihoda se za obitelji sa pet ili više èlanova raèuna tako da se po svakom èlanu uveæava za 200 kuna.

Posebnu pozornost obratilo se i na

samohrane roditelje i umirovljenike tako da se za obitelji sa samohranim roditeljem cenzus prihoda po svakom èlanu domaæinstva uveæava za dodatnih 300 kuna, a za umirovljenike i nemoæne osobe starije od 65 za 100 kuna po èlanu domaæinstva. Prava koja se odnose na pomoæi za djecu, od roðenja do korištenja produženog boravka u školi, nisu samo odreðena uvjetom prihoda. Tako pravo na jednokratnu novèanu pomoæ za novoroðeno dijete ostvaruju svi roditelji s prebivalištem na podruèju Grada Buzeta a prava na podmirenje troškova vrtiæa, pravo na besplatni obrok u osnovnoj školi i pravo na podmirenje troškova produženog boravka imaju i obitelji sa troje i više djece od kojih najmanje dvoje pohaða vrtiæ, osnovnu školu i/i l i boravi u produženom boravku.

Na podruèju mjesnog o d b o r a Š t r p e d ž i v i petstotinjak ljudi. Odbor je s p e c i f i è a n j e r i m a industrijsku zonu Mažinjica gdje je zaposleno oko 250 ljudi. Što je na podruèju odbora uèinjeno u proteklih dvanaest mjeseci, kao i o programu za 2009. godinu r a z g o v a r a l i s m o s predsjednikom MO Štrped Nenadom Ratošom.

Završetak odvodnje- U 2 0 0 8 . g o d i n i

napravljena je kanalizacijska mreža kako za industrijsku zonu «Mažinjica» tako i za istoimeno naselje. U tijeku je rješavanje nekih tehnièkih detalja koje obavlja gradsko komunalno poduzeæe «Park», pa je za oèekivati da æe se iduæe godine korisnici moæi i prikljuèiti na mrežu. Prema proraèunu za sl i jedeæu godinu predviðeno je i rješavanje imovinsko-pravnih

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Štrped

Zone ubrzale razvoj U Štrpedu se dosta gradi jer industrijske zone zahtijevaju razvijenu komunalnu mrežu, no i marljivi mještani sami ureðuju okoliš

Ana PISAK

odnosa kako bi se dovršila cestovna infrastruktura na podruèju industrijske zone. Tako æe se kod skretanja za „Karton-pak“ i „Dekora dom“ graditi novo raskršæe dok je za drugu fazu, u daljnjoj buduænosti, planirana i nova prometnica, istièe Ratoša.

Prostor za fešte i sport

Gradn ja d ruš tvenog doma u Sv. Duhu, zapoèeta prije tri godine, postupno se privodi kraju. U tijeku je postavljanje keramike u maloj sali dok je velika sala, površ ine 90 èetvorn ih metara, veæ ureðena. U domu se još nalazi kancelarija, kuhinja i spremište. – Troškovnik za završne radove je u fazi izrade. Poèetkom ve l jaèe poèet æemo s gradnjom septièke jame i prikljuèka na sanitarni èvor. Takoðer, izgradit æe se sustav za oborinsku odvodnju,

p o l u k r u ž n a te r a s a s a stepenicama ispred doma, stepenice do parkirališta te u red i t i p r i l az u laza u prostorije doma. U skoroj buduænosti betonirat æe se parkiralište iznad objekta. Funkcija parkirališta bi bila višestruka. Koristilo bi se kao sportsko igralište te kao podij p r i g o d o m o d r ž a v a n j a tradicionalne puèke fešte Jakoje, koja se dosad odvijala na prostoru iza crkve. U završnoj fazi slijedi ureðenje okol iša, saznajemo od predsjednika odbora.

Èrnica dobiva pumpu

Na red je stigao i dom u Mlinima. Zub vremena uèinio je svoje pa krov doma iziskuje hitnu sanaci ju. Okvirni t roškovn ik je i z raðen . Poèetak radova oèekuje se veæ poèetkom 2009. godine. Potrebno je riješiti i imovinsko pravne odnose za parcele na kojima se zgrada nalazi, jer je dio objekta slabo uknjižen. U veljaèi æe se nabaviti i ugraditi pumpa za vodu, neophodna za selo Èrnica èiji stanovnici nemaju prikljuèak na gradsku vodoopskrbu mrežu, a Grad æe snositi troškove potrošnje elektriène energije potrebne za rad pumpe.

Proširuju se ceste

Od veæ ih p ro jeka ta proširit æe se i nasipati cesta Sv. Lovreè – Èrnica kako bi protok prometa za vrijeme sprovoda i crkvenih blagdana bio lakši. Nakon što se riješe

imovinsko-pravna pitanja, što je u tijeku, pristupit æe se proširenju parkirališta za potrebe groblja Sv. Lovreè, a kasnije i za groblje Salež. Predviða se i asfaltiranje oko 500 metara ceste do crkve Sv. Duh – dom Sv. Duh – Š t r p e d , te p ro š i r e n j e , odnosno izgradnja treæe trake, za skretanje iz državne ceste u industrijsku zonu Mala Huba. Ove su godine mještani sela Zonti i Opatija samoinicijativno uredili izvor koji je zatrpao odron, a mjesni o d b o r i m j e o s i g u r a o materijal. U Kajinima se ureðuje zapuštena lokva. Oko lokve æe se urediti šetnica i postavit rasvjeta, a urediti æe se i izvor koji je puni.

Na meti divljih svinja

Problem s kojima se veæ dugi niz godina susreæu mještani Štrpeda su divlje svinje. – Upravo smo u pregovorima s buzetskim Lovaèkim društvom „Mirna“. Dogovaramo sastanak na koji æe biti pozvani predstavnici gradske vlasti, lovaca te mještani, kako bi riješili taj problem koji s pravom izaziva ljutnju mještana. Ove su godine štete od divljaèi ogromne. U Kodoljama je problem tim veæi što se radi o pograniènom podruèju pa se moraju poštivati posebna pravila. Za divljaè taj je p ros tor ra j na zeml j i , zakljuèuje Ratoša.

Grad Buzet je kao i svi veæi i bogatiji gradovi uspio izgraditi kvalitetan program socijalne skrbi. Osnova za provoðenje programa je Odluka o socijalnoj skrbi Grada Buzeta kojom se utvrðuju prava iz socijalne skrbi koje Grad osigurava. Prava koja graðani Buzeta mogu ostvariti ovom odlukom su:

* pravo na jednokratnu pomoæ za novoroðenu djecu

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova boravka djece u jaslicama i vrtiæu

* p r av o u è e n i k a o s n o v n e š k o l e n a besplatni obrok

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova produženog boravka u osnovnoj školi

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova stanovanja

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova komunalnih usluga kao dijela troškova stanovanja i to: pomoæ za troškove utrošene vode, za troškove

o d v o z a s m e æ e i komunalne naknade te za troškove elektriène energije

* pravo na jednokratnu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje troškova obroka u Domu za starije i nemoæne

* pravo na stalnu mjeseènu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje pogrebnih usluga.

Tko ima pravo na dodatak

Navedena se prava mogu ostvariti temeljem dva uvjeta i to, ukoliko je korisnik ostvario neka od prava temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb kao što su pravo na pomoæ za uzdržavanje, pravo

SUBVENCIJE

Odluke Grada Buzeta o socijalnoj skrbi

Veliki raspon gradske pomoæi Opsežan program pomoæi socijalno ugroženima, starijima i nemoænima te napose djeci, stavlja Buzet na vrh liste socijalno osjetljivih gradova u Hrvatskoj

Pripremila: Michela BLAGONIÆ

Pomažu i u kuæi

Zahtjev za ostvarivanje prava iz Odluke o socijalnoj skrbi predaje se u gradskom Odjelu za upravu i samoupravu uz odgovarajuæe isprave, odnosno dokaze za ostvarivanje prava. O zahtjevima raspravlja i donosi rješenje Vijeæe za soci ja lnu pol i t iku Grada Buzeta

s a s t a v l j e n o o d predstavn ika Grada , Centra za socijalnu skrb, te è l a n o v a u d r u g a i organizacija koje se bave socijalnom skrbi.

P o r e d p r o g r a m a socijalne skrbi koji se provodi na temelju Odluke, Grad Buzet je razvio i mrežu institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoæne o s o b e . P r o g r a m o m Pomoæi u kuæi i dnevni boravak obuhvaæeno je 125 korisnika sa podruèja Buzeta i Opæine Lanišæe koje svakodnevno obilaze djelatnici programa i p r u ž a j u n e o p h o d n u

pomoæ od dostave namirnica i pomoæi pri obavljanju kuæanskih poslova do prijevoza kor i sn ika l i j eèn iku . Sve us luge obuhvaæene Programom su za korisnike besplatne. Izgradnjom Doma za starije i n e m o æ n e , u v e d e n j e p r o g r a m institucionalne brige za starije i nemoæne. Kapaciteta 50 osoba, Dom pruža usluge boravka i brige za starije i nemoæne. Za sve korisnike sa podruèja Buzeta Grad subvencionira troškove boravka.

Ovakvim programima, osiguravanjem socijalnih prava, institucionalnom i vaninstitucionalnom skrbi, Grad Buzet postavio je kvalitetne temelje za unapreðenje kvalitete života socijalno ugroženih stanovnika te brige za starije i nemoæne, a takva je politika odraz jednog humanog i naprednog društva.

KORISNICI DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE OSOBE NA GORIÈICI

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

S v o j u n a j v e æ u i n a j z n a è a j n i j u f e š t u , Martinju, mještani Svetog Martina i njihovi brojni gosti v e æ t r a d i c i o n a l n o o b i l j e ž a v a j u v e s e l i m obredom krštenja vina. Nakon okupljanja u Domu kulture, povorka mještana na èelu s vinskim biskupom Mirijanom Ritošom obilazi seoske konobe „sa svetom“ zadaæom da pokrsti mošt u vino.

Kad povorka stigne pred konobu, a domaæin da svoj pristanak da se njegovo vino može krstiti, vinski biskup izreèe svoju „molitvu“: „Mošte, ja te krstin u vino, u ime onega ki te je storiv, u ime presvetega Svetega Martina i duha od katerega mošt kuha. Da nan buš vajk dela dobro, a ne slabo i da ne greš na bersa“ rijeèi su kojima je vinski biskup dijelio „sakrament“ krštenja mošta u vino. Nakon što je

Martinja u Sv. Martinu

Mošte, ja te krstin u vinoIzborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je najbolje crno vino pripremio Dario Drašèiæ.

Siniša ŽULIÆ

sakrament dodijeljen svi su pozvani da kušaju vino, a domaæinu za uspomenu ostane mala bukaleta i „svetiæ“.

Težak i odgovoran posao

U s t a r o m o b i è a j u obilaženja svetomartinskih konoba i ove je godine sudje lovalo pedesetak mještana, a vesela je p o v o r k a p r e d v o ð e n a g l a z b o m p o s j e t i l a petnaestak seoskih konoba, od zaseoka Stupari i konobe Poèekajevih do konobe Brombejevih na vrhu Svetog Martina u kojoj tradicionalno završava ovaj blagdanski vinski pohod. Pohodari u svom, kako vinski biskup u svojoj propovijedi kaže, „teškom i odgovornom poslu“ pokrštavanja mošta u vino, kušaju vino domaæina, a prije nego sva krv jurne u želudac pa potom i u glavu,

gosti se pogoste uz tanjur pršuta, dobrih istarskih fritula i bakalara.

Nagraðen Radovan Krota

Uz sam obred krštenja mošta u vino koji se održava na sam dan Sv. Martina 11. s t u d e n o g a , v i ke n d j e rezerviran za veliku feštu. Uz plesnu zabavu, Mjesni odbor Sveti Martin priredio je, nakon nekoliko godina pauze, i ocjenjivaèku smotru vina svog sela. Izborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je na jbo l j e c rno v ino pripremio Dario Drašèiæ. Okupljeni posjetitelji u svojoj su degustaciji prvu nagradu dodijelili Radovanu Kroti. Pored vina iz Svetog Martina, na fešti u Svetom Martinu prireðena je i prezentacija kuhanja rakije po starinski, u kojoj su Svetomar tinci prikazali kako su se nekad po konobama u priruènim kotlovima spravljala ova jaka alkoholna piæa.

Sveti Martin rodio se kao sin rimskog vojnog èasnika u Sabariji, u provinciji Panoniji, u d a n a š n j e m m j e s t u Szombathely u Maðarskoj, pretpostavlja se 316. godine. Protivno vlastitoj volji, a prema izrièitoj oèevoj želji, Martin je unovaèen u rimsku vojsku i postao je pripadnikom carske garde. Imao je tek nešto više od 15 godina i pred vratima grada susreo je prosjaka koji je, sav promrzao i u krpama, od njega tražio milostinju pružajuæi ruku koja se tresla od zime.

Kako nije imao novca pri sebi, odrezao je maèem polovicu svog crvenog vojnièkog ogrtaèa i dao je siromahu. Legenda kaže kako je tu Mar t inovu gestu dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se nebo smilovalo siromasima koji su se smrzavali. Završivši vojnu službu Martin se vratio u rodnu Panon i ju . Pos l i j e nekog vremena se zareðuje i 370. godine postaje biskupom. Preminuo je 8. studenog 397. godine dok je bio u posjetu jednom selu. Tri dana kasnije na njegovom sprovodu ispratilo ga je bezbroj seljaka i siromaha te oko dvije tisuæe redovnika i redovnica.

Za svog zaštitnika uzeli su ga mnogi, pa je tako sveti Martin zaštitnik vinara, vinogradara, v o j n i k a , k o n j a n i k a , gostionièara, uzgajivaèa konja i gusaka, hotelijera, lijeèenih a l k o h o l i è a r a , š v i c a r s k e papinske garde i Francuske.

Tko je bio Sveti Martin?

10Buzetski list

BAŠTINA

KRŠTENJE VINA U KONOBI RADOVANA DRAŠÈIÆA

NA ÈELU POVORKE JE UVIJEK VINSKI BISKUP

11 Buzetski list

POD LADONJOM

Pjesnik, knj iževnik, k ipar, politièar, novinar, uèitelj, turistièki i kulturni djelatnik... Iako je lista poslova i aktivnosti koje su okupirale è e t i r i d e s e t l j e æ a n j e g o v o g stvaralaštva poprilièno dugaèka, Vladimira Perniæa moglo bi se jednostavno opisati kao velikog zaljubljenika u Roè, èija æe ljubav trajno biti zapisana rijeèima, stihovima, skulpturama i brojnim inicijativama u kojima je sudjelovao za bolju valorizaciju kulturne baštine svoga kraja. K a o v e l i k i pobornik oèuvanja duhovne i materijalne baštine, pokrenuo je i o r g a n i z i r a o b ro j n e ku l t u r n e manifestacije i inicirao projekt izrade replike Guttenbergove preše u Roèu. Dosad je objavio èetiri zbirke p j e s a m a ( „ U b j a è i æ “ , „ S r h i “ , „Znamen“ te zajednièku zbirku dijalektalne lirike „Cicirici & Senjali“) i ostvario brojne samostalne i skupne izložbe svojih skulptura. Nismo ni približno sve nabrojali, jer je to kod svestrane osobe kao što je Vladimir Perniæ jednostavno nemoguæe.

- Teško je reæi što je bio moj glavni motiv, ali to je bio nevidljiv i duhovni poriv koji nastaje iskustvom i dodirom s neèim što èovjek vidi i proèita. Presudno je svakako bilo to što sam se sedamdeset ih god ina sa školovanja vratio u sredinu koja me fascinirala i zauvijek me ovdje „zarobila“. Ostao sam vjeran Roèu i roèkoj inspiraciji do kraja. Ono najvidljivije su bili talozi prošlosti, koji su tek na prvi pogled nezamjetni i koje èovjek mora spoznati da bi mogao reagirati. Poèetkom tih godina u Roèu je pokrenuta aktivnost „Èakavskog sabora“, institucije koja je umnogome definirala i moj kasniji rad, aktivnosti i odnos prema ovome

Vladimir Perniæ

Stvaralaèki duhzarobljen zavièajemDavao sam sa srcem i stvarao s radošæu. Vjerojatno je moglo biti i više, ali što je tu je. Ne pada mi trenutno na pamet ništa što sam htio napraviti, a nisam uspio, kaže naš sugovornik

Razgovarao: Siniša ŽULIÆ

kraju. U tim talozima prvenstveno mislim na tragove glagoljice koji su uklesani u žbuku kao grafiti u crkvicama, na knjige koje su se ruèno ovdje pisale i prepisivale. Konaèno, uz Roè je vezana i priprema prve južnoslavenske tiskane knjige tek tridesetak godina nakon što je Guttenberg uopæe izumio tiskarski stroj. Tu je pripremu najavio Juri Žakan u Misalu Kneza Mislava koji je 1405. godine kupljen za potrebe nugljanskih crkvica za protuvrijednost pet volova. Kakva je to snaga ljudi ovih krajeva bila da za jednu knjigu odvoje takvu materijalnu vrijednost! Kada to stavite u nekakve okvire vrednovanja, onda vas to mora fascinirati. To je sve bilo zaboravljeno u jednom trenutku sredinom dvadesetog stoljeæa i poèetkom aktivnosti „Èakavskog sabora“ ona se ponovno poèela otkrivati.

Roèka katedra Èakavskog sabora inicirala je, izmeðu ostaloga, obnovu Huma i Roèa, projektu kojemu ste Vi tada bili na èelu. Kako je došlo do te ideje da se od polurazrušenih mjesta naprave biseri kulturne Istre?

- Do te ideje je došlo tako što je „Èakavski sabor“ pokušavao inicirati u svim mjestima Istre da ih spašavaju. Tu „šaku ljepote“, koja je bila vrlo znaèajna za našu glagoljašku prošlost, predložili smo tadašnjoj Opæini Buzet, na èelu s Željkom Marincem, da preda „Èakavskom saboru“ na upravljanje, a „Èakavski sabor“ æe in ic i rat i sanaci ju , p r v e n s t v e n o s t a m b e n i h i gospodarskih zgrada, a potom i valorizaciju te kulturne prošlosti na bazi glagoljice. To je poèelo 1972. godine simboliènom predajom kljuèeva, a iduæe godine održan je prvi biennale koji je imao glagoljicu kao

S v o j u n a j v e æ u i n a j z n a è a j n i j u f e š t u , Martinju, mještani Svetog Martina i njihovi brojni gosti v e æ t r a d i c i o n a l n o o b i l j e ž a v a j u v e s e l i m obredom krštenja vina. Nakon okupljanja u Domu kulture, povorka mještana na èelu s vinskim biskupom Mirijanom Ritošom obilazi seoske konobe „sa svetom“ zadaæom da pokrsti mošt u vino.

Kad povorka stigne pred konobu, a domaæin da svoj pristanak da se njegovo vino može krstiti, vinski biskup izreèe svoju „molitvu“: „Mošte, ja te krstin u vino, u ime onega ki te je storiv, u ime presvetega Svetega Martina i duha od katerega mošt kuha. Da nan buš vajk dela dobro, a ne slabo i da ne greš na bersa“ rijeèi su kojima je vinski biskup dijelio „sakrament“ krštenja mošta u vino. Nakon što je

Martinja u Sv. Martinu

Mošte, ja te krstin u vinoIzborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je najbolje crno vino pripremio Dario Drašèiæ.

Siniša ŽULIÆ

sakrament dodijeljen svi su pozvani da kušaju vino, a domaæinu za uspomenu ostane mala bukaleta i „svetiæ“.

Težak i odgovoran posao

U s t a r o m o b i è a j u obilaženja svetomartinskih konoba i ove je godine sudje lovalo pedesetak mještana, a vesela je p o v o r k a p r e d v o ð e n a g l a z b o m p o s j e t i l a petnaestak seoskih konoba, od zaseoka Stupari i konobe Poèekajevih do konobe Brombejevih na vrhu Svetog Martina u kojoj tradicionalno završava ovaj blagdanski vinski pohod. Pohodari u svom, kako vinski biskup u svojoj propovijedi kaže, „teškom i odgovornom poslu“ pokrštavanja mošta u vino, kušaju vino domaæina, a prije nego sva krv jurne u želudac pa potom i u glavu,

gosti se pogoste uz tanjur pršuta, dobrih istarskih fritula i bakalara.

Nagraðen Radovan Krota

Uz sam obred krštenja mošta u vino koji se održava na sam dan Sv. Martina 11. s t u d e n o g a , v i ke n d j e rezerviran za veliku feštu. Uz plesnu zabavu, Mjesni odbor Sveti Martin priredio je, nakon nekoliko godina pauze, i ocjenjivaèku smotru vina svog sela. Izborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je na jbo l j e c rno v ino pripremio Dario Drašèiæ. Okupljeni posjetitelji u svojoj su degustaciji prvu nagradu dodijelili Radovanu Kroti. Pored vina iz Svetog Martina, na fešti u Svetom Martinu prireðena je i prezentacija kuhanja rakije po starinski, u kojoj su Svetomar tinci prikazali kako su se nekad po konobama u priruènim kotlovima spravljala ova jaka alkoholna piæa.

Sveti Martin rodio se kao sin rimskog vojnog èasnika u Sabariji, u provinciji Panoniji, u d a n a š n j e m m j e s t u Szombathely u Maðarskoj, pretpostavlja se 316. godine. Protivno vlastitoj volji, a prema izrièitoj oèevoj želji, Martin je unovaèen u rimsku vojsku i postao je pripadnikom carske garde. Imao je tek nešto više od 15 godina i pred vratima grada susreo je prosjaka koji je, sav promrzao i u krpama, od njega tražio milostinju pružajuæi ruku koja se tresla od zime.

Kako nije imao novca pri sebi, odrezao je maèem polovicu svog crvenog vojnièkog ogrtaèa i dao je siromahu. Legenda kaže kako je tu Mar t inovu gestu dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se nebo smilovalo siromasima koji su se smrzavali. Završivši vojnu službu Martin se vratio u rodnu Panon i ju . Pos l i j e nekog vremena se zareðuje i 370. godine postaje biskupom. Preminuo je 8. studenog 397. godine dok je bio u posjetu jednom selu. Tri dana kasnije na njegovom sprovodu ispratilo ga je bezbroj seljaka i siromaha te oko dvije tisuæe redovnika i redovnica.

Za svog zaštitnika uzeli su ga mnogi, pa je tako sveti Martin zaštitnik vinara, vinogradara, v o j n i k a , k o n j a n i k a , gostionièara, uzgajivaèa konja i gusaka, hotelijera, lijeèenih a l k o h o l i è a r a , š v i c a r s k e papinske garde i Francuske.

Tko je bio Sveti Martin?

10Buzetski list

BAŠTINA

KRŠTENJE VINA U KONOBI RADOVANA DRAŠÈIÆA

NA ÈELU POVORKE JE UVIJEK VINSKI BISKUP

11 Buzetski list

POD LADONJOM

Pjesnik, knj iževnik, k ipar, politièar, novinar, uèitelj, turistièki i kulturni djelatnik... Iako je lista poslova i aktivnosti koje su okupirale è e t i r i d e s e t l j e æ a n j e g o v o g stvaralaštva poprilièno dugaèka, Vladimira Perniæa moglo bi se jednostavno opisati kao velikog zaljubljenika u Roè, èija æe ljubav trajno biti zapisana rijeèima, stihovima, skulpturama i brojnim inicijativama u kojima je sudjelovao za bolju valorizaciju kulturne baštine svoga kraja. K a o v e l i k i pobornik oèuvanja duhovne i materijalne baštine, pokrenuo je i o r g a n i z i r a o b ro j n e ku l t u r n e manifestacije i inicirao projekt izrade replike Guttenbergove preše u Roèu. Dosad je objavio èetiri zbirke p j e s a m a ( „ U b j a è i æ “ , „ S r h i “ , „Znamen“ te zajednièku zbirku dijalektalne lirike „Cicirici & Senjali“) i ostvario brojne samostalne i skupne izložbe svojih skulptura. Nismo ni približno sve nabrojali, jer je to kod svestrane osobe kao što je Vladimir Perniæ jednostavno nemoguæe.

- Teško je reæi što je bio moj glavni motiv, ali to je bio nevidljiv i duhovni poriv koji nastaje iskustvom i dodirom s neèim što èovjek vidi i proèita. Presudno je svakako bilo to što sam se sedamdeset ih god ina sa školovanja vratio u sredinu koja me fascinirala i zauvijek me ovdje „zarobila“. Ostao sam vjeran Roèu i roèkoj inspiraciji do kraja. Ono najvidljivije su bili talozi prošlosti, koji su tek na prvi pogled nezamjetni i koje èovjek mora spoznati da bi mogao reagirati. Poèetkom tih godina u Roèu je pokrenuta aktivnost „Èakavskog sabora“, institucije koja je umnogome definirala i moj kasniji rad, aktivnosti i odnos prema ovome

Vladimir Perniæ

Stvaralaèki duhzarobljen zavièajemDavao sam sa srcem i stvarao s radošæu. Vjerojatno je moglo biti i više, ali što je tu je. Ne pada mi trenutno na pamet ništa što sam htio napraviti, a nisam uspio, kaže naš sugovornik

Razgovarao: Siniša ŽULIÆ

kraju. U tim talozima prvenstveno mislim na tragove glagoljice koji su uklesani u žbuku kao grafiti u crkvicama, na knjige koje su se ruèno ovdje pisale i prepisivale. Konaèno, uz Roè je vezana i priprema prve južnoslavenske tiskane knjige tek tridesetak godina nakon što je Guttenberg uopæe izumio tiskarski stroj. Tu je pripremu najavio Juri Žakan u Misalu Kneza Mislava koji je 1405. godine kupljen za potrebe nugljanskih crkvica za protuvrijednost pet volova. Kakva je to snaga ljudi ovih krajeva bila da za jednu knjigu odvoje takvu materijalnu vrijednost! Kada to stavite u nekakve okvire vrednovanja, onda vas to mora fascinirati. To je sve bilo zaboravljeno u jednom trenutku sredinom dvadesetog stoljeæa i poèetkom aktivnosti „Èakavskog sabora“ ona se ponovno poèela otkrivati.

Roèka katedra Èakavskog sabora inicirala je, izmeðu ostaloga, obnovu Huma i Roèa, projektu kojemu ste Vi tada bili na èelu. Kako je došlo do te ideje da se od polurazrušenih mjesta naprave biseri kulturne Istre?

- Do te ideje je došlo tako što je „Èakavski sabor“ pokušavao inicirati u svim mjestima Istre da ih spašavaju. Tu „šaku ljepote“, koja je bila vrlo znaèajna za našu glagoljašku prošlost, predložili smo tadašnjoj Opæini Buzet, na èelu s Željkom Marincem, da preda „Èakavskom saboru“ na upravljanje, a „Èakavski sabor“ æe in ic i rat i sanaci ju , p r v e n s t v e n o s t a m b e n i h i gospodarskih zgrada, a potom i valorizaciju te kulturne prošlosti na bazi glagoljice. To je poèelo 1972. godine simboliènom predajom kljuèeva, a iduæe godine održan je prvi biennale koji je imao glagoljicu kao

POD LADONJOM

temu i kulturni segment ovog prostora. Kroz te aktivnosti ja sam sazrijevao i spoznavao te stvari i kroz akcije, koje je inicirala Katedra, dobio sam odreðene spoznaje koje su služile da se mnoge aktivnosti realiziraju, od kojih je svakako najznaèajnija Aleja glagoljaša.

Koliko je bilo teško ljude motivirati na realizaciju ove inicijative?

- S radošæu i danas moram konstatirati da je ovdašnji puk prigrlio tu akciju svojim radom, da su sudjelovali u radnim akcijama, jer je trebalo puno fizièkog rada da se te aktivnosti realiziraju, davali su komade zemlje gdje su se ta obilježja Aleje glagol jaša postavl jala i sudjelovali u ureðenju Huma. Puno teže je bi lo naæi sredstva, jer je opæina bila siromašna i nije bilo lako motivirati buzetske èelnike, pa smo novac nalazili drugdje, na sve moguæe naèine. Sami autori, poput Želimira Janeša, besplatno su radili, p a z i n s k i „ K a m e n “ j e besplatno donirao materijal, ali trebalo je još novca za

razlièite aktivnosti, koji smo namaknuli uz pomoæ brojnih inst i tuc i ja i z Hr vatske, Makedonije i Slovenije. Nakon toga pokrenute su i ostale aktivnosti poput tiskanja kn j i ga , poèe taka Ma le g lago l jske akademi je . . . Kad smo obnovili Hum, krenuli smo s obnovom Roèa uz pomoæ graðevinskog p o d u z e t n i k a D r a g a n a Stefanoviæa. Usporedo s time, zajedno s Josipom Diminiæem inicirao sam akciju „Prijatelji Roèa“ kroz koju su mnogi poznati umjetnici, kroz sedam godina, ostavili izvanredne produkcije koje i danas uljepšavaju Roè. Sve je to dizalo taj glas i pojam Roèa te j e o n p o s t a o i z n i m n o zanimljiva atrakcija.

Osim glagoljaške baštine, Roè ima i vrlo živu glazbenu baštinu, koju èine mnogi ovdašnji ljudi.

- Ljudi su ti koji stvaraju taj fenomen. Roè ima 170 žitelja, a nekih godina kada je KUD "Istarski željeznièar" bilo na vrhuncu imalo je 200 èlanova iz podruèja cijele Roštine. Raz l i è i te generac i je i z

pojedinih obitelji bili su èlanovi, a imali smo sluèajeve da se u rad društva ukljuèivala cijela obitelj. Taj kontinuitet se prenosi s generacije na generaciju i to daje izuzetne rezultate. To je jedan od snažnih i dinamièkih peèata Roèa i lijepo je da se u sredini s tako malim potencijalom nešto takvo dogaða.

A u t o r s t e m n o g i h glazbenih, likovnih djela, organizator brojnih kulturnih manifestacija. Što Vam je najviše priraslo k srcu?

- Svakako da mi je sve najdraže. U svakom trenutku nešto više okupira èovjeka, a i m a i r a z n i h m o t i v a . Primjerice, kad mi je bilo najteže u životu, kad sam i z g u b i o p o s a o k r a j e m devedesetih godina, našao sam komad drva i poèeo po njemu tuæi. Ranije nisam znao da imam te sklonosti i da me to može okupirati, ali kada s a m d o n e k l e n a p r av i o n e k a kav ž e l j e n i o b l i k , ispraznio sam te emocije. Tada sam se dosta jako bacio na to da pil im, tešem, oblikujem i nastalo je mnogo skulptura koje su mi drage. Pisanjem sam se bavio puno ranije, što je rezultiralo sa èetiri zbirke pjesama, ali nije m e s a m o p j e s n i š t v o okupiralo, nego su me zanimale i mnoge druge stvari. Stjecajem okolnosti, od s r e d i n e s e d a m d e s e t i h s u d j e l u j e m u m n o g i m manifestacijama. Kad je Slavko Zlatiæ primijetio da bih donekle lijepo mogao voditi programe, upoznajem te ljude

i to me onda poneslo u dvije akcije gdje sam u pisanom obliku reagirao. Ne mogu reæi d a s a m j e d n o s t r a n o usmjeren, a to mi je bila sudbina pa sam u životu p ro m i j e n i o š e s t - s e d a m poslova. Sve to daje èovjeku š i r o k k r u g i n t e r e s a i moguænost da se i na svim tim poslovima bogati i reagira na sve to na svoj naèin.

Kao što smo spomenuli, bili ste pokretaè mnogih t r a d i c i j s k i h g l a z b e n i h manifestacija, no „Z armoniku v Roè“ je ipak nekako najznaèajnija. - T o j e jedna od prvih manifestacija spašavanja tradicijske glazbe, koju je inicirao Renato Perniæ. Sudjelovao sam od poèetka u tome i vrlo mi je drago zbog toga. Ja nisam glazbenik, ali kroz te kontakte spoznao sam draž istarske puèke glazbe i s radošæu mogu konstatirati da sve te smotre i manifestacije pridonose da se to i danas živo održava, èuva i njeguje.

Postoji li nešto za èim žal i te , da možda niste dovoljno dobro iskoristili u svom stvaralaštvu?

- Èovjek ne može i ne smije biti zadovoljan s postignutim. Uvijek postoji moguænost da se napravi više. No, smatram da sam u granicama svojih intelektualnih sposobnosti pokušao dati ono što me okupiralo. Davao sam sa srcem i stvarao s radošæu. Vjerojatno je moglo biti i više, ali što je tu je. Ne pada mi trenutno na pamet ništa što sam htio napraviti, a nisam uspio.

Koje su Vaše trenutne stvaralaèke preokupacije?

- Osim što klešem za likovnu izložbu koja æe biti uprilièena u Buzetu, trenutno radim na projektu izdavanja zbirke pjesama mog velikog uzora

Sinèiæeve pjesme i Marinèeva biografija

Miroslava Sinèiæa. U rukopisu mu je rukovet novih pjesama za koje je želio da ih objavi „Buzetski krug“, pa je mene pripala èast da budem glavni urednik. To je po mojoj ocjeni jedan sukus Sinèiæevog rada, koji ga prikazuje kao vrhunskog

h r v a t s k o g p j e s n i k a . Drugo što radim je knjiga o Željku Marincu, dugogodišnjem predsjedniku Opæine Buzet i poèasnom graðaninu, èovjeku koji je na neki naèin oznaèio poslijeratni uspon Buzeta i Buzeštine. Doduše, ocjenjujem

da je prerano pisati knjigu, s obzirom da je sve to još svježe i tu su više prisutne emocije nego objektivno sagledavanje stvari, ali vjerujem da æe to biti poèetak i da æe netko jednoga dana napisati cjelovitije djelo o njemu.