vijesti varazdinske zupanije - travanj 2011

br. 21 lipanj 2012. • GODINA IV • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

str. 4.

Počasni građanin Varaždinske županije

Dr. sc. Joža Skok - čuvar kajkavštine

str. 42.

Novosti u prosvjetie-Dnevnik od jeseni i u našim srednjim školama

Priznanja učenicima i mentorima iz Varaždinske županije

Svi najbolji na jednome mjestustr. 38.

Najbolji suveniri i darovi na jednome mjestu!

Iza vrata suvenirnice na Korzu krije se jedan drugačiji svijet!

Suvenirnica“Varaždinske vijesti”

Trg kralja Tomislava 7tel.: 042 200 134

- prijemni ured za sjećanja, zahvale te male oglase

U ovom broju pročitajte...Dobitnici javnih priznanja Varaždinske županije u 2012. .............................. 4

Završila je akcija Zeleni cvijet ...........................................................................5

Goran Habuš: Imamo rješenje za problem smeća ........................................ 6

Varaždinska županija kao primjer uspješnih projekata................................ 8

Energetska obnova javnih zgrada, prve na redu – škole ............................ 10

Prijavljen na listu prioritetnih projekata za financiranje iz ERDF-a ............ 12

Izmiritelji u VŽ županiji .................................................................................. 14

Završetak projekta tek je početak! ............................................................... 15

AZRA ove godine na natječaje prijavila više od 30 projekata ..................... 16

Ne smijemo zaboraviti Pume ........................................................................ 18

Položili vijence na groblju ............................................................................. 19

Posla ima, ali ga treba tražiti po natječajima ...............................................22

Rekonstrukcije i izgradnja cesta diljem županije .........................................23

Kroz projekte razvijaju turizam i gospodarstvo ..........................................24

Projekt Centra za nanotehnologiju ..............................................................26

vrijedi tri stotine milijuna kuna .....................................................................26

Lepoglava - grad s osam EU projekata .........................................................28

Projekti konačno izlaze iz ladica ...................................................................29

Svečano otvorenje u Arboretumu Opeka ....................................................30

Sve ide svojim tokom, ali još čekamo i Ministarstvo ................................... 31

Rekonstruirana električna mreža i ulična rasvjeta ......................................32

Mala matura za Gaj - veliku stambenu zonu u Sračincu ..............................34

Breznički Hum sa Slovencima u interkulturalnom partnerstvu .................35

Djeca u središtu pozornosti ..........................................................................36

Govedarstvo, kralježnica hrvatskog sela – atrofira .....................................37

Diplome i priznanja najboljim učenicima i mentorima ...............................38

Mnogo vremena za odmor, ali i brojne aktivnosti ......................................39

Osnove plivanja, atletike, škola rukometa... ............................................... 40

Laptopi Ani i Davidu ....................................................................................... 41

Od jeseni u svim srednjim školama e-Dnevnik .............................................42

Potres bi srušio zgrade u Varaždinu .............................................................43

Nije bilo lako ostvariti rezultat,ali kod mene nema odustajanja ................45

Varaždinska županija kao primjer drugima

8

AZRA prijavila više od trideset projekata

Arboretum Opeka domaćin Tjedna botaničkih vrtova

16

30

Nakladnici: - Varaždinske vijesti d.d., F. Supila 7b, Varaždin - Varaždinska agencija za marketing i promidžbu d.o.o. Stanka Vraza 4, (VII. kat), VaraždinUrednik lista: Nikola Leskovar [email protected]štvo lista: telefon (042) 213-200, fax 214-754Marketing: [email protected] / (042) 410 131, fax 422 208Web stranice Županijskih vijesti: www.varazdinska-zupanija.hrTisak i uvez: Tiskara Novi list d.o.o., RijekaList izlazi povremeno te se čitateljima dostavlja besplatno.

4br. 21 • lipanj 2012. • GODINA IV • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijaNAGRADE

Ove će godine Varaždinska županija dodijeliti ukupno šest nagrada zaslužnim osobama i institucijama za gospodarski i društveni razvoj Varaždinske županije te njezinu promociju u zemlji i svijetu

Odlukom Županijske skupštine Varaž-dinske županije Nagradu za životno djelo ove će godine primiti Branko Osonjački, za svoje iznadprosječne re-zultate u četrdesetsedmogodišnjem radnom vijeku u cestogradnji. Za pro-micanje ugleda Republike Hrvatske i Varaždinske županije u našoj i drugim državama, počasnim je građaninom Varaždinske županije proglašen prof. dr. sc. Joža Skok, poznati i ugledni po-vjesničar hrvatske književnosti, esejist, književni kritičar, antologičar, urednik i pedagog.

IZNIMNI FOI I VLADIMIR CANJUGANagrada za iznimna postignuća u pro-teklom jednogodišnjem razdoblju pri-pala je Fakultetu organizacije i informa-tike Varaždin te rukometnom treneru Vladimiru Canjugi, za njihov doprinos i postignuća od osobitog značenja za Varaždinsku županiju u području gos-podarskog i društvenog života. Fa-kultetu organizacije i informatike ova je nagrada, prije svega, pripala zbog njegovog iznimnog doprinosa u obra-zovanju novih mladih informatičara i ekonomista na jedinstvenim studijima

Nagrada za životno djelo Branku Osonjačkom, počasnim građaninom Varaždinske županije proglašen profesor Joža Skok

Dobitnici javnih priznanja Varaždinske županije u 2012.

Dr. sc. Joža Skok, čuvar kajkavštineJavno priznanje bit će dodijeljeno dr. sc. Joži Skoku u povo-du 60. obljetnice njegova književno-znanstvenog rada za nemjerljivi doprinos proučavanju i vrednovanju kajkavskog konteksta i korpusa hrvatske književnosti, jezikoslovlja i kulture, s posebnim naglaskom na promociji kajkavskog jezika i enciklopedističkoj obradi književnika varaždinskoga kraja, čuvajući time varaždinsku kajkavštinu, nezaobilazne i neprocjenjive vrijednosti.

Branko Osonjački, iznadprosječni rezultati u poslovanjuBranko Osonjački je u svojem dugogodišnjem radu u PZC-u Varaždin, kasnije Radnoj organizaciji za ceste te na čelu Društva za ceste VIA–VITA i Županijske uprave za ceste, postigao iznadprosječne rezultate u poslovanju na području gradnje, projektiranja i održavanja cesta.

iz područja informacijskih znanosti i ekonomike poduzetništva, brojnih osvojenih nagrada studenata i profe-sora, koji dodatno opravdavaju visoki status ovog fakulteta među znanstve-nim institucijama u Hrvatskoj, ali i široj regiji. Drugi laureat u ovoj kategoriji je Vladi-mir Canjuga, profesor tjelesne i zdrav-stvene kulture i poznati rukometni trener i izbornik, koji je ovu nagradu zaslužio svojim iznimnim postignućima u dugogodišnjem treniranju rukometa-ša i rukometašica mlađeg uzrasta, kao i za vrhunske rezultate na domaćim i međunarodnim natjecanjima koji su potvrda njegovih izvrsnih trenerskih i selektorskih sposobnosti.

URUčENJE NA DAN ŽUPANIJEDomu za starije i nemoćne osobe Va-raždin i dr. sc. Franzu Schausbergeru pripale su ovogodišnje Nagrade za do-prinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i svijetu.

Varaždinski Dom za starije i nemoćne osobe sustavno i uspješno zbrinjava ve-liki broj osoba starije životne dobi, do danas čak njih 2.700, ali i razvija dodat-ne usluge izvaninstitucionalnog oblika skrbi za starije osobe kao što su Dnevni centar za starije i Klub za starije osobe te na taj način postaje poželjno mjesto za njihovo stanovanje.Dr. sc. Franz Schausberger, predsjed-nik Instituta europskih regija, veliki za-govornik ujedinjenja Europe i jačanja značaja europskih regija još je jedan laureat u ovoj kategoriji. Tom uvaže-nom austrijskom profesoru i političaru nagrada je dodijeljena za njegov osobni angažman na dobivanju organiziranja međunarodne konferencije „Očekiva-nja od europske unije“, koja se održala u Varaždinu 2011. godine.Nagrade će svim laureatima biti uru-čene na svečanoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije u po-vodu Dana županije 8. rujna 2012. go-dine.

5Varaždinska županija ZELENI CVIJET

Sve one koji su osvojili prvo mjesto u županiji, Turistička zajednica Varaždinske županije kandidirat će Hrvatskoj turističkoj zajedniciNa području Varaždinske županije zav-ršila je akcija „Zeleni cvijet“. Povjeren-stvo Turističke zajednice Varaždinske županije obišlo je sva mjesta i gradove u Županiji i ocijenilo njihovu uređenost, kao i uređenost pojedinačnih elemena-ta.

VARAŽDINU I TOPLICAMA ZLATNI ZNAKTako se prilikom uređenosti mjesta ocjenjivao ulaz-prilaz mjestu, središte, opremljenost, javni objekti (izgled, uređenost, opremljenost), cvjetnost i hortikulturno uređenje, ponuda mjesta (turistički objekti- kategorije i brojnost, gastronomska i druga ponuda, nove tehnologije, događanja, manifestacije i priredbe, ostala ponuda roba i usluga), prometna, turistička i ostala signalizaci-ja, turističko informativni centar, auto-busni i željeznički kolodvori, ugostitelj-ski objekti.Priznanje sa zlatnim znakom osvojio je Varaždin u kategoriji mjesta koja imaju

Nagrade za najljepše mjesto, okoliš, sadržaje i pojedinačne objekte u županiji

Završila je akcija Zeleni cvijet

Najveće ocjene za turističko-informativni centar dobio je TKIC u Lepoglavi

Najljepše javno kupalište u županiji je varaždinski Aquacity

Priznanja sa zelenim znakomPosebna priznanja sa zelenim zna-kom za kontinuirano uređenje oko-liša primili su Župni ured Varaždin-ske Toplice, Osnovna škola Andrije i Ivana Kukuljevića, Varaždinske To-plice, Caritasov dom, Ivanec, Hotel „Orion“ Ivanec, Općina Sračinec, Općina Petrijanec i Općina Knegi-nec gornji.

više od 30.000 stanovnika, a za mjesta do 5.000 stanovnika zlatni znak pripao je Varaždinskim Toplicama, srebrni Lud-bregu i brončani Ivancu.Pod kategorijom „pojedinačni objekti“ Turistička zajednica ocjenjivala je park, okućnicu privatne kuće, balkon pri-vatne kuće ili stambene zgrade, javnu plažu ili kupalište, suvenir, turističku ponudu ili zanimljivost i turističko-in-formativni centar.

LUDBREG I LEPOGLAVA NAJNAGRAđENIJINajljepšim parkovima proglašeni su Gradski park, Lepoglava (zlatni znak) i park na Trgu hrvatskih ivanovaca u Ivancu (srebrni znak), a najljepša javna plaža ili kupalište je Aquacity u Varaždi-nu. Najljepša okućnica privatne kuće je ona Sandre Jurgec iz Bedenca, a balkon

Anice Gotić iz Ludbrega. Najveće ocje-ne za turističko- informativni centar dobio je Turističko-kulturni informativ-ni centar iz Lepoglave, a najbolju turi-stičku ponudu ili zanimljivost imaju Ga-veznica-Kameni vrh, Lepoglava (zlatni znak), Etno park Gradišće, Madžarevo (srebrni znak) i vidikovac „Sveti Vinko“ na Ludbreškoj vinskoj cesti (brončani znak). Najljepši suveniri su seljački set Udruge žena iz centra svijeta, Ludbreg (zlatni znak) i kameno drvce udruge Lepoglavski ahat – Lepoglava (srebrni znak). - Sve one koji su osvojili prvo mjesto u županiji, Turistička zajednica Varaždin-ske županije kandidirat će Hrvatskoj turi-stičkoj zajednici, čije će pak povjerenstvo obići Varaždinsku županiju početkom rujna – najavila je Elizabeta Dolenec, di-rektorica Turističke zajednice.


Varaždinska županijaAKTUALNO

U okviru 24. sjednice Županijske skupšti-ne najdulje je trajala objedinjena rasprava o Izvješću o provedbi plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije za razdo-blje 2008. – 2015. godine, u vremenu od lipnja 2011. do svibnja 2012. te o izvješću o Piškornici. Raspravi je kao gost nazočio i varaždinski gradonačelnik Goran Habuš kako bi vijećnike informirao o aktualnom stanju zbrinjavanja otpada u gradu Va-raždinu i cjelokupnoj problematici.

ROK OD GODINU DANA- Nema čovjeka u ovom gradu i županiji kojem je više stalo da se riješi problem smeća od mene, a rješenje imamo. Grad je raspisao koncesijski natječaj kojim će u najkraćem roku biti izabran najpovolj-niji ponuđač za zbrinjavanje novona-stalog otpada, tj. tekućeg otpada. Prvi put će građani imati prilike saznati što se i pod kojom cijenom nudi na tržištu. Ministarstvo je prikupilo ponude te tre-ba odabrati najpovoljnijeg ponuđača za zbrinjavanje 120.000 bala otpada u Brezju u roku od godinu dana. Odlu-ka ministarstva bit će obvezujuća za Grad Varaždin, a također je postignut dogovor da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati

zbrinjavanje svih količina baliranog ot-pada s 40 posto od ukupno potrebnog iznosa, što će značajno umanjiti cijenu koju bi inače trebali plaćati građani – pojasnio je gradonačelnik.

T7 JOš UVIJEK SKUPLJIPodsjetio je da problematika varaždin-skog smeća odnosno zbrinjavanja bala traje već više od šest godina, kroz koje je nakupljeno preko 100.000 tona otpa-da i da je u tom periodu Inspekcija zašti-te okoliša izvršila tri kontrolna nadzora deponija u Brezju te donijela rješenja o uklanjanju baliranog otpada, no bivša gradska vlast na njih nije reagirala i nije zbrinula ni jednu balu. Govoreći o odnosu s T7 grupom VIS re-kao je da je Ugovor o zbrinjavanju ot-pada u tvornici za mehaničko-biološku obradu potpisan 2008. pod istragom jer je grad odlučio zatražiti utvrđiva-nje njegove ništetnosti. Izjavio je i da T7 grupa VIS nije imala volje da se pro-nađe zajedničko rješenje, koje bi bilo „neštetno“ za grad, pa je grad trebao pronaći novo, jeftinije i brže rješenje problema otpada. - Danas mogu reći da s njihove strane nema volje za postizanje kompromi-

sa. Njihove najniže ponude su bile još uvijek 20 posto skuplje od onih koje se mogu naći na tržištu. Vjerojatno jedan od razloga zašto ne mogu spustiti cije-nu je i taj jer su išli u tri puta veću in-vesticiju od potrebne te je u startu bilo jasno da će tvornica trebati otpad iz još barem dvije županije. Zapravo je rađen regionalni centar mimo državne strate-gije. Znači li to da građani moraju platiti nečiju nerealno visoku investiciju? Ne moraju i neće. Ja moram braniti javni interes, velika odgovornost je na meni, ali ja sam svjestan te odgovornosti. Sve ću napraviti da se pritisak na građane smanji – zaključio je Habuš.

PIšKORNICA OD DRŽAVNOG INTERESA Direktor društva „Piškornica“ d.o.o. Mladen Jozinović, prenio je pak nazoč-nima informacije o aktualnom stanju i aktivnostima u realizaciji projekta Regi-onalnog centra za gospodarenje otpa-dom sjeverozapadne Hrvatske (RCGO). Istaknuo je kako je RCGO Piškornica projekt od državnog interesa i da kao takav ima punu podršku državnih in-stitucija nadležnih za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom te kako se 80

Na sjednici Županijske skupštine, osim o gospodarenju otpadom i Piškornici, i o otpadu u Varaždinu

Goran Habuš: Imamo rješenje za problem smećaMinistarstvo zaštite okoliša i prirode prikuplja ponude za uklanjanje baliranog otpada s odlagališta Brezje kod Varaždina, a Grad raspisuje koncesijski natječaj za zbrinjavanje tekućeg otpada na privremenoj lokaciji

Najdulje je trajala rasprava oko izvješća o gospodarenju otpadom i RCGO-u PiškornicaHabuš: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će zbrinjavanje

7Varaždinska županija AKTUALNO

Na sjednici Županijske skupštine, osim o gospodarenju otpadom i Piškornici, i o otpadu u Varaždinu

Goran Habuš: Imamo rješenje za problem smeća

posto potrebnih sredstava planira po-vući iz strukturnih fondova. - Do kraja ove godine trebamo ishoditi lokacijsku dozvolu i predati aplikacije za sufinanciranje sredstvima iz fondova Europske unije, što bi značilo povlače-nje 55 milijuna eura bespovratnih sred-stava, a to u konačnici znatno utječe na povoljniju cijenu zbrinjavanja otpada u RCGO – kazao je Jozinović navodeći kako se projekt razvija sukladno za-konskoj regulativi Republike Hrvatske, kao i direktivama Europske unije. Sto-ga očekuje pozitivan ishod povlačenja sredstava iz fondova EU-a.Rekao je i da u Varaždinskoj županiji još samo općina Vinica nije potpisala Sporazum o preuzimanju otpada, ali i to se očekuje nakon skore sjednice op-ćinskog vijeća. Od ukupno 110 jedinica lokalne samouprave Sporazum je pot-pisalo njih 107, a nedostaju još i dvije iz Koprivničko-križevačke županije.

PRETOVARNA STANICA I U IVANCU Pojasnio je kako će u Varaždinskoj žu-paniji biti dvije pretovarne stanice u vlasništvu Piškornice, a nalazit će se u gradovima Ivancu i Varaždinu. Govore-

ći o cijeni gospodarenja otpadom, ista-knuo je kako će cijena gospodarenja otpadom za sve žitelje sjeverozapadne Hrvatske biti ista te kako će se zapravo dio sredstava vraćati građanima kroz financiranje troškova prijevoza od pre-tvorbenih stanica do Piškornice. Spomenuo je nedavni razgovor bivše ministrice s povjerenikom Europske ko-misije za regionalnu politiku Johanne-som Hahnom o projektima iz pretpri-stupnog programa IPA, kao i pripremi za korištenje strukturnih fondova EU-a u sektoru zaštite okoliša, gdje je ista-knut upravo RCGO Piškornica kao pri-mjer projekta visoke pripremljenosti. Rekao je i kako novi ministar nastavlja pružati podršku projektu te podsjetio kako je s Ministarstvom dogovorena metodologija nadolazećih aktivnosti pri čemu već postoji suglasnost za sklapa-nje sporazuma između Fonda za zaštitu okoliša i RCGO-a Piškornica. Sporazu-mom bi Fond trebao odobriti novac za beskamatni zajam za otkup zemljišta te financiranje pripremnih radova za Re-gionalni centar Piškornica, pretovarne stanice i sanacije odlagališta otpada u sve četiri županije sjeverozapadne Hr-vatske.

O RCGO-u PiškornicaRegionalno odlagalište u Piškornici prihvaćalo bi otpad s područja na kojem živi 550.000 stanovnika. Ka-pacitet centra, koji bi se prostirao na 44 hektara bio bi 180.000 tona ot-pada godišnje, a investicija je zasad procijenjena na 55 milijuna eura. Da bi cijeli sustav funkcionirao, nužno je postojanje pretovarnih stanica, a njih će biti šest, i to u Zaboku (Kra-pinsko-zagorska županija), Totovcu kod Čakovca (Međimurska župani-ja), Varaždinu i Ivancu (Varaždinska županija) te još dvije manje u Križev-cima i Đurđevcu. U pravilu, jedinice lokalne samou-prave će odvojeno prikupljati otpad (putem reciklažnih dvorišta i zelenih otoka) te putem provedbe poseb-nih propisa za određene kategorije otpada (ambalažni otpad, električni i elektronički otpad, gume). Nakon odvajanja korisnog otpada, priku-pljeni otpad prevozi se do pretovar-ne stanice. Iz pretovarne stanice pri-kupljeni otpad se posebno uređenim vozilima prevozi do centra za gospo-darenje otpadom, a jedini odvojeno prikupljeni otpad koji će dolaziti u centar za gospodarenje otpadom Piškornica bit će onaj iz jedinica lo-kalne samouprave koje su smješte-ne u njezinoj blizini. U Regionalnom centru za gospoda-renje otpadom odvijat će se: prihvat, obrada i odlaganje biološki obrađe-ne frakcije komunalnog otpada, za-tim prihvat i odlaganje prethodno obrađenog neopasnog proizvodnog otpada, pa obrada i privremeno skla-dištenje odvojeno sakupljenog otpa-da, privremeno skladištenje opasne komponente komunalnog otpada iz domaćinstva te, naposljetku, obrada građevinskog otpada s ciljem opora-be.

Najdulje je trajala rasprava oko izvješća o gospodarenju otpadom i RCGO-u Piškornica



Delegacije iz Rusije, Hercegovačko-neretvanskog i Unsko-sanskog kantona uče na iskustvu Varaždinske županije

Varaždinska županija kao primjer uspješnih projekataVaraždinsku županiju u proteklih mjesec dana posjetile su čak tri delegacije kako bi na konkretnim primjerima dobile potrebne informacije za provođenje projekata iz područja javno-privatnog partnerstva, upravljanja poslovnim zonama, projektima razvojnih agencija te energetskoj efikasnosti

interesa i obvezujuće ponude, ugova-ranja, financijskih pokazatelja, pa sve do održavanja i korištenja te na kraju i ostvarenih rezultata. Pritom se poseb-no osvrnuo na realizaciju javno-privat-nog partnerstva kroz model privatne financijske inicijative.

KAPITAL PRIVATNI, USLUGA JAVNA - Privatnom financijskom inicijativom privatni partner naplaćuje svoje uslu-ge od javnog sektora, korisnika izgra-đenih građevina. Kapital je 100 posto privatni, a usluga javna. Ugovor traje za cijelo vrijeme građenja i za razdo-blje upravljanja održavanjem i upora-bom građevina. Pritom javni sektor ili direktni korisnik plaća uslugu samo i isključivo u opsegu i kvaliteti u kojoj tu uslugu isporuči privatni partner – kazao je župan navodeći da se ovim modelom puno kvalitetnije gradi, jer kad se gradi za 25 godina i toliko se održava, mo-raju se staviti najkvalitetniji materijali, pri čemu su svi rizici prilikom gradnje i održavanja infrastrukture prebačeni na privatnog partnera.

SLIJEDI SURADNJA S HERCEGOVCIMADelegacija je u okviru svog boravka u Varaždinskoj županiji također posjetila i Tehnološki park Varaždin i Poduzetnič-

Modelom javno-privatnog partnerstva

kvalitetnije se gradi

Ulaskom Hrvatske u EU prestaju carinske

pogodnosti za BIH

Predrag štromar, župan

Ruska delegacija na čelu s predstavni-cima projektnog tima ruskog UNDP-a, regionalnim koordinatorima te pred-stavnicima regionalnih i gradskih vla-sti iz Sjeverozapadne regije, posjetila je krajem lipnja Varaždinsku županiju kako bi razmijenili najbolju praksu i zna-nja, posebno u području energetske efikasnosti u zgradama javnog sekto-ra, sustavima gospodarenja energijom, energetskom certificiranju, ali također i u osvještavanju građanstva o proble-mu energetske (ne)efikasnosti. Kako je Varaždinska županija, zahvaljujući izvrsnoj suradnji s UNDP EE projek-tom u Hrvatskoj stvorila dobru praksu gospodarenja energijom u zgradama, upravo su ta iskustva i znanja zanima-la predstavnike ruske delegacije. Oni ih žele preslikati na slične projekte na svom teritoriju. Da bi što više saznali o projektima energetske učinkovitosti, ruska je delegacija u okviru svog posje-ta obišla Solvis, Elektrostrojarsku školu Varaždin, EE Info centar u Ludbregu,

kao i Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice te učila o programima koje provode.

ZANIMAJU IH JPP I POSLOVNE ZONEU Varaždinskoj je županiji nedavno boravila i delegacija Hercegovačko-neretvanskog kantona zbog izrade prijedloga Zakona o javno-privatnom partnerstvu te uspostave Poslovne zone Mostar. Želja im je bila učiti o po-zitivnim iskustvima i primjerima dobre prakse Varaždinske županije u provo-đenju projekata realiziranih upravo modelom javno-privatnog partnerstva, kao i upravljanja poslovnim zonama. Kako Varaždinska županija ima veliko iskustvo u implementaciji modela JPP-a, župan Varaždinske županije Predrag Štromar održao je prigodnu prezen-taciju o izgradnji školskih objekata na području županije ovim modelom te pritom detaljno pojasnio sve faze re-alizacije, od projektiranja, iskazivanja


ku zonu Jalžabet, nakon čega su izrazili zadovoljstvo posjetom, posebno savje-tima koje su dobili oko provođenja JPP modela.- Naša je Vlada izradila nacrt zakona o JPP-u i u skoro vrijeme očekujemo do-nošenje zakona, a ova pozitivna isku-stva doprinijet će bržem i kvalitetnijem realiziranju zacrtanih planova – izjavila je pomoćnica ministra za poduzetniš-tvo i obrt Hercegovačko-neretvanskog kantona Senita Babović te najavila kako je sljedeći korak formaliziranje suradnje između dvije županije potpisivanjem sporazuma, pa je i upućen poziv Varaž-dinskoj županiji za uzvratnim posjetom njihovu kantonu.

PRIMJER I UNSKO-SANSKOM KANTONU Još je jedna delegacija, početkom lip-nja, boravila u Varaždinskoj županiji. Riječ je o delegaciji Unsko-sanskog kantona, koja je pak Županiju posjetila u sklopu provođenja europskog pro-jekta LED NET - “Inicijativa za kreiranje mreže za lokalni ekonomski razvoj u BiH”, koji implementira PLOD – Centar za promociju lokalnog razvoja iz Biha-ća, kako bi se također upoznali s pri-mjerima dobre prakse suradnje Župa-nije i razvojne agencije te pripremom i provođenjem projekata razvojne agencije i tvrtki u županijskom vlasniš-

tvu, poput Poslovnih zona d.o.o. i Gare d.o.o. Delegaciju je u Županijskoj pala-či primio župan Varaždinske županije Predrag Štromar, koji je tom prilikom istaknuo dosadašnju dobru suradnju s Unsko-sanskim kantonom, koja je for-malizirana i potpisivanjem Sporazuma o suradnji. Župan vjeruje kako će se ona nastaviti i u budućnosti što će, prema njegovim ri-ječima, biti posebno važno kada Hrvat-ska pristupi Europskoj uniji jer će tada, zbog prestanka carinskih pogodnosti, upravo ovakva povezivanja biti korisna za dodatna jačanja robne razmjene s BIH.

Održivost modela JPP-a nije upitnaS obzirom na to da su delegati izrazi-li zabrinutost za mogućnost da tvrt-ka posebne namjene, koja je partner u dugoročnim ugovorima o JPP-u za izgradnju i održavanje škola, ode u stečaj, župan Predrag Štromar, pri-likom sastanka s delegacijom Her-cegovačko-neretvanskog kantona još je jednom pojasnio kako nema ni-kakve opasnosti za škole i dvorane. Rekao je da je to regulirano Ugovo-rom tako što svaki od privatnih par-tnera za model JPP–a mora osnovati tvrtku posebne namjene. U slučaju i da tvrtka posebne namjene dođe u probleme i nije u mogućnosti ured-no ispunjavati svoje obveze, banka i Županija javnim će natječajem tražiti novog privatnog partnera, tj. održa-vatelja i raskinuti ugovor, objasnio je župan.Varaždinsku županiju u proteklih mjesec dana posjetile su čak tri delegacije

SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU VARAŽDINSKE TOPLICE

MINERVA

Marketing i prodaja: tel 042 630 830, 042 630 831E- mail: [email protected]

već od 182,00 kn

LJETNI POPUSTI ZA VAŠ GODIŠNJI ODMOR

Cijena smještaja NAJPOVOLJNIJE

CIJENE

ARANŽMANA KUPANJE

+ RUČAKSVAKODNEVNO U

PONUDI JELA PO

PRIGODNIM CIJENAMA

O1.07.- 30.08.



Od ukupno 320 prijavljenih objekata za program energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, njih preko 100 je s područja Varaždinske županije, što pokazuje da su prepoznate velike mogućnosti uštede

Rekonstrukcija sustava grijanja, izmjena stolarije, obnova fasada, vodovodnih i elektro instalacija te drugi zahvati zna-čajno smanjuju energetske troškove. Još kad vlasnik zgrade kredit izvođaču radova vraća znajući da će mu ukupni trošak rata i energije nakon obnove biti jednak ili manji trošku za energiju prije obnove, ne čudi da je velik broj objekata javnog sektora iz Varaždinske županije već uključen u nedavno raspi-sane natječaje u okviru Programa ener-getske obnove zgrada javnog sektora 2012.- 2013.

UšTEDA 1,5 MILIJUNA KUNAKako Varaždinska županija kontinuira-no radi na energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, koje su najveći pojedi-načni potrošači energije, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja pri-javljeni su svi školski objekti. Nedavno je tako raspisan natječaj za prvih šest škola: Gospodarsku, Strukovnu, Elek-trostrojarsku, Graditeljsku, prirodoslov-nu i rudarsku, Strojarsku i prometnu školu Varaždin te Učenički dom Varaž-din, a uskoro slijedi drugi krug natječaja za novih osam varaždinskih škola. Kako je izjavio župan Predrag Štromar, za prvih šest škola procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 13,8 milijuna kuna,

Ministar Ivan Vrdoljak posjetio grad Varaždin i Varaždinsku županiju

Energetska obnova javnih zgrada, prve na redu – škole

a prema procjenama ukupna godišnja ušteda energije za prvih četrnaest ško-la bila bi oko 1,5 milijuna kuna.

ULOŽENO SE VRAćA IZ ENERGETSKE UšTEDEU tom je povodu Varaždinsku županiju nedavno posjetio i ministar graditelj-stva i prostornog uređenja Ivan Vrdo-ljak te njegova pomoćnica za energet-sku učinkovitost, strateško planiranje i međunarodnu suradnju Ana Pavičić-Ka-selj, koja je u Županijskoj palači održa-la predstavljanje ovog projekta, inače prvog takvog u regiji. Preduvjet ulaska u energetsku obnovu zgrada, prema njenim riječima, je energetska isplati-vost, odnosno iznos investicije mora biti manji od koristi, koja se ostvaruju uštedom od 30 do 60 posto na ener-gentima u budućem razdoblju.

U prvoj fazi vlasnici (korisnici) zgrada javnog sektora predlažu zgrade za ob-novu, a Ministarstvo, prema kriterijima ekonomičnosti obnove, odabire zgra-de za koje pokreće izradu projektnog zadatka. Nakon uvrštavanja zgrada u program slijedi izrada projektnog za-datka, postupak javnog nadmetanja te samo praćenje rezultata tog progra-ma, pojasnila je proceduru pomoćnica ministra. Postupak javnog nadmetanja provodi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija u su-radnji s vlasnicima/korisnicima zgrada, a Centar ujedno vrši i nadzor nad pro-vedbom energetske obnove. Ponudi-telji na natječajima mogu biti fizičke ili pravne osobe koje nude mjere pobolj-šanja energetske učinkovitosti vlasnici-ma/korisnicima zgrada. Projekt uključuje objekte javne uprave, u koje spadaju škole, vrtići, bolnice, fa-

kulteti, domovi zdravlja, zgrade držav-nih i lokalnih institucija i druge zgrade.- Krećemo od javnog sektora jer on daje pozitivne primjere. Ovo nije projekt fa-sada, nego projekt cjelovite energetske obnove zgrada za koji smo se odlučili jer su one najveći pojedinačni potrošači energije. Primjerice, 2010. godine final-na potrošnja energije u zgradama izno-sila je 42,3 posto ukupne energetske potrošnje RH, a problem koji imamo odlučili smo preokrenuti u našu korist – zaključila je Pavičić-Kaselj.

MINISTAR VRDOLJAK ZADOVOLJAN SITUACIJOM U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI Da u našoj županiji postoji volja i znanje da se uspješno realiziraju svi projekti, posebno iz spomenutog područja, po-tvrdio je i ministar graditeljstva i pro-stornog uređenja Ivan Vrdoljak za svog posjeta gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji. – Brza i efikasna županijska i gradska uprava te činjenica da je od 320 prijav-ljenih objekata za program energetske učinkovitosti njih preko 100 s područja Varaždinske županije, pokazuju da ov-dje postoji proaktivna ekipa. Ostale žu-panije morate moliti, dok ovdje postoji ekipa koja i javno-privatno partnerstvo i projekte energetske učinkovitosti, ali i sve ono što je novo na tržištu, brzo

Esco modelRiječ je o rješenju poznatom kao ECSO model, u kojemu pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) nudi mjere poboljšanja energetske učinkovitosti prema vlastitim rješe-njima, koje potom rezultiraju ušte-dama u potrošnji energenata, odno-sno cilj je da se iz postignute uštede financira otplata kredita kojim će se financirati energetska obnova.

Na energiju trošimo pet puta više nego Europska unijaZbog katastrofalnog stanja krovova, fasada i izolacija, na energiju trošimo pet puta više nego EU. U onima gra-đenim prije 1987. godine za grijanje se po četvornom metru troši 200 do 250 kilovatsati energije, a cilj je sma-njiti potrošnju na 50 do 80 kilovatsa-ti po četvornom metru. Procjenjuje se da država i jedinice lokalne samo-uprave u svom vlasništvu imaju oko 11 tisuća objekata koji godišnje na račun energenata i vode progutaju čak 1,67 milijardi kuna. Glavni uzrok enormne potrošnje je taj što su zgra-de državne uprave u lošem stanju, neke su stare i više od 50 godina, nisu održavane i nisu učinkovite.

Obnova zgrada - preuzeta članstvom u EU-uObnova zgrada u skladu s energet-skom učinkovitošću je jedna od oba-veza preuzeta članstvom u EU-u, prema kojoj Hrvatska godišnje mora obnoviti minimalno tri posto, a ob-vezala se na obnovu pet posto zgra-da. Ovo je najavljen kao prvi takav projekt u regiji, pa i cijeloj Europskoj uniji, a Hrvatska ga je dužna provesti u skladu sa smjernicama Europske komisije u Programu energetske učinkovitosti poznatom pod nazi-vom “20:20:20”, odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 20 posto i pobolj-šanje energetske učinkovitosti za 20 posto.

Modele projekata iz Varaždinske županije

treba preslikati na cijelu Hrvatsku

Mnoge županije morate moliti da

prijave i realiziraju projekte

Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja

realizira. Nadam se da će ti modeli biti uskoro preslikani na ostatak Hrvatske – izjavio je Vrdoljak. On očekuje da će do kraja ljeta biti usvojen novi Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih obje-kata te da će se ići s izmjenama zakona o POS-u jer je to model prodaje stano-va od kojega ne treba odustati, već ga, prema njegovim riječima, treba modeli-rati i prilagoditi današnjoj situaciji.Župan Varaždinske županije Predrag Štromar potvrdio je da je na ovaj pro-gram energetske obnove zgrada jav-nog sektora prijavljeno više od sto objekata iz Varaždinske županije u vla-sništvu škola, vrtića i bolnica te izrazio nadu da će se na taj način pokrenuti i građanska operativa iz ovog područja. Gradonačelnik grada Varaždina Goran Habuš najavio je pak da će se u ovaj projekt uključiti sve škole i vrtići s po-dručja grada, a također i Gradski bazeni te naznačio kako će bogato varaždin-sko iskustvo s POS-om Ministarstvo iskoristiti za izmjene i dopune Zakona o poticanoj stanogradnji.

Model energetske obnove javnih zgrada izazvao je veliku pozornost


Varaždinska županijaRAZVOJ FOI-a

Izgradnja kampusa definirana je kao aktivnost visokog prioriteta u Županijskoj razvojnoj strategiji 2011. – 2013.

Fakultet organizacije i informatike Sve-učilišta u Zagrebu, Varaždinska župani-ja i Grad Varaždin pokretači su projekta „Sveučilišni kampus Varaždin“, čija pro-cijenjena vrijednost iznosi 200 milijuna kuna. On predstavlja nužan preduvjet za daljnji razvoj visokog školstva na po-dručju Sjeverozapadne Hrvatske.

OMOGUćITI SUFINANCIRANJEProjekt je upravo prijavljen na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za izradu indikativne liste prio-ritetnih projekata za prijavu na Infra-strukturne projekte za Europski fond za regionalni razvoj 2014. – 2020. (Europe-an Regional Development Fund-ERDF), u okviru programa razvoja obrazovne infrastrukture, koji bi trebao omogu-ćiti sufinanciranje ovog projekta. Svi preduvjeti za prijavu na natječaj, od vla-sništva nad zemljištem/objektom, po-tvrde resornih ministarstava i/ili lokalne i/ili regionalne vlasti kojom se iskazuje potpora projektu te opravdanost pro-jekta u obliku studije pred-izvodljivosti, ispunjeni su i projekt je prijavljen. Mini-starstvo će nakon provedene evaluaci-je pristiglih projektnih prijedloga/ideja, predložiti za financiranje iz ERDF-a one projekte koji ispunjavaju određene po-sebne uvjete i kriterije.

PREDUVJET ZA DALJNJI RAZVOJ Ovim bi se projektom, prije svega, ri-ješio problem trenutno nedostatnih

Sveučilišni kampus osigurat će bolju kvalitetu i dostupnost obrazovnih usluga za SZ regiju

Prijavljen na listu prioritetnih projekata za financiranje iz ERDF-a

Postojeći i potrebni kapacitetiFakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu djeluje u Varaždinu na dvije lokacije, na samom Fakultetu površine oko 4.000 m² i u bivšoj muzičkoj školi, dobivenoj na upravljanje od Grada Varaždina, gdje se koristi oko 1.600 m². Ovi prostorni uvjeti ne zadovoljavaju obzirom na broj predavaonica i labo-ratorija, koji bi trebao biti veći s obzirom na broj upisanih studenata. Stoga je nužno osigurati prostor i opremiti nekoliko specijaliziranih laboratorija i razvoj-nih centara, a te bi potrebe zadovoljila zgrada Fakulteta s oko 14.500 m², bruto površine.

infrastrukturnih kapaciteta visokoš-kolskih institucija, ponajprije Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu kao vodeće visokoškolske institucije u regiji, nedostatak adekvat-nog prostora, nezadovoljavajuće razi-ne studentskog standarda, odnosno prehrane, kao i studentskog smještaja. Na taj bi se pak način osigurali uvjeti za daljnji razvoj visokog školstva, ali i intenziviranje suradnje s gospodar-

stvom kroz poticanje suradnje sveučili-šta, znanstvenih instituta i istraživačkih zavoda, a onda i transfera tehnologije i znanja kako Sjeverozapadne regije tako i cijele Hrvatske.

IZGRADNJA U NEKOLIKO FAZAInače, nekoliko je faza predviđeno u iz-gradnji Sveučilišnog kampusa Varaždin. Prva faza obuhvaća izgradnju student-

Predsjednik Ivo Josipović na FOI-u je predavao pravo za informatičare (‘87 - ‘96)

13Varaždinska županija RAZVOJ FOI-a

Sveučilišni kampus osigurat će bolju kvalitetu i dostupnost obrazovnih usluga za SZ regiju

Prijavljen na listu prioritetnih projekata za financiranje iz ERDF-a

Lokacija budućeg kampusaGrad Varaždin dao je Fa-kultetu organizacije i in-formatike na upravljanje zemljište Ribnjaka za iz-gradnju budućeg objekta za potrebe visokoškolskog obrazovanja, no zbog niza zabilježenih sporova na darovanim parcelama, kao i velikim infrastrukturnim zahvatima koji bi na ovom prostoru bili potrebni, re-alizacija ovog projekta na navedenom zemljištu nije moguća. Izglednija je loka-cija na prostoru kompleksa bivše vojne pekare, u ulici Mihovila Pavleka Miškine u Varaždinu. Ovo je idealna lokaciju za navedenu izgradnju budući da se nalazi u neposrednoj blizini stu-dentskog doma od kojeg ga dijeli samo pothodnik. Nadalje, na prostoru stu-dentskog centra predviđena je i izgradnja restorana. Prema tome, objedinja-vanjem sadržaja na ove dvije lokacije stvorili bi se idealni uvjeti za daljnji razvoj visokog školstva u Varaždinu.

skog restorana u sklopu Studentskog centra Varaždin u jesen 2013. godine, dok je u drugoj, za koju se procjenjuje da će biti za 3 do 5 godina, planirana izgradnja zgrade FOI na prostoru bivše vojne pekare kao i izgradnja potreb-nih pomoćnih objekata. U posljednjoj, trećoj fazi planiraju se izgraditi novi paviljoni studentskog doma s nekoliko stotina ležajeva u sklopu Studentskog centra Varaždin, dok se u četvrtoj fazi, dakle za 5 do 7 godina predviđa izgrad-nja sveučilišnih sadržaja na području Ribnjak.


Varaždinska županijaMIRENJE

Varaždinska županija osigurala prostor za sastanke i edukacije izmiritelja, međutim, nadležne bi se institucije trebale angažirati i oko promidžbeVaraždinska podružnica Hrvatske udr-u ge miritelja održala je nedavno sa-stanak na kojem se osvrnula na svoje dosadašnje i buduće aktivnosti. Na području Varaždinske županije djelu-je šesnaest educiranih i licenciranih izmiritelja u individualnim radnim sporovima. Oni su završili trening za izmiritelje u okviru projekta PHARE 2005, a za obavljanje koordinacije u organiziranju varaždinske podružnice zadužena je Blaženka Rogina, dipl. iur. iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Varaždin.

PRIJE SUDA – ZVATI MIRITELJESvi licencirani izmiritelji s područja naše županije upisani su u Registar izmiritelja pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske. Mirenje je naj-poznatiji alternativni način rješavanja sporova među strankama u tijeku, ali i prije pokretanja spora na sudu i dru-gim tijelima. To je dobrovoljan i ne-formalan postupak u kojem stranke izmiritelja biraju suglasno i mogu ga u svako doba zamijeniti. Sadržaj na-godbe koja se na kraju mirenja posti-že stranke u potpunosti kontroliraju i postižu vlastito rješenje spora te o nji-hovom sporu ne odlučuje nitko osim njih samih. Za rješenje spora u mirenju potrebno je mnogo manje vremena (najčešće se okončavaju na prvom sastanku ili naj-više na nekoliko njih), troškovi mirenja znatno su niži od sudskih i stranke ih snose na jednake dijelove. Postupak vode izmiritelji. Izmiritelji su osobe

Mirenje sprječava dugotrajne i skupe sudske sporove

Izmiritelji u VŽ županiji

koja imaju posebne ljudske kvalitete u odnosima s drugim ljudima te posebna znanja i vještine vezane uz tehnike ko-munikacije, pregovore, medijacije, zna-nja o konfliktima itd. Oni svoje djelova-nje prema strankama tijekom postupka mirenja temelje na povjerenju koje kod njih grade od prvog kontakta s njima.

EDUKACIJA SVAKE DVIJE GODINEVažnost i uloga mirenja i rješavanja spo-rova mirnim putem, kako u individu-alnim i kolektivnim radnim sporovima tako i u drugim područjima, vrlo je ve-lika. Nažalost, u našem društvu još uvi-jek nije dovoljno prepoznata, ponajprije zbog toga što nadležne institucije nedo-voljno promiču postupak mirenja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, ali i zakonske regulative obaveze mirenja. Međutim, moramo istaknuti da je Va-raždinska županija, zahvaljujući anga-žmanu dožupanice mr. sc. Blanke Glavi-ce-Ječmenice, imenovala tajnicu Ureda za mirenje pri Županijskom Gospodar-skom socijalnom vijeću (GSV), gđu Je-lica Rogar, a Županija je osigurala i pro-stor za sastanke i edukacije izmiritelja. Problem edukacije izmiritelja također je

vrlo bitan jer bi svaki izmiritelj trebao tijekom dvije godine proći dodatnu edukaciju u trajanju od 20 sati radi ob-nove licence, ali zbog kroničnog ne-dostatka financijskih sredstava nema mogućnosti obnove licenci izmiritelja u našoj županiji. Iz istog razloga one-mogućene su i promotivne i eduka-tivne aktivnosti izmiritelja na lokalnoj razini. U studenom 2011. godine objavljena je Odluka o Listi izmiritelja GSV-a za kolektivne radne sporove („Narodne novine“ broj 146/11).

Kako kontaktirati izmiritelje Popis izmiritelja s područja Varaž-dinske županije nalazi se u Uprav-nom odjelu za gospodarstvo, regi-onalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Varaždin, kod gđe Jelice Rogar (telefon: 042/401-515, e-pošta: jelica.rogar@varazdinska–zupanija.hr. Svi zainteresirani za mirno rješavanje in-dividualnih radnih sporova mogu se javiti za dodatne informacije.

15Varaždinska županija TURIZAM

Svečanim uklanjanjem prometne table “Murradweg Ende” s austrijske strane graničnog prijelaza Gederovci/Sicheldorf službeno je završen slovensko-hrvatski projekt uspostave biciklističkih staza uz Muru i Dravu - Mura-Drava.Bike. Na prigodnoj ceremoniji ministar za promet austrijske Štajerske vlade dr. Gerhard Kurzmann predao je prometnu tablu vodi-telju projekta Mura -Drava.Bike Romeu Vargi i tako označio početak jedne nove priče.

TABLA IDE DO MURENaime, murska i dravska biciklistička staza, koja goste iz Au-strije dovodi u Sloveniju i Hrvatsku, sada je spajanjem na po-stojeće rute dobila priliku da svojom turističkom ponudom privuče veliki broj turista i sportskih rekreativaca. Prometna tabla “Murradweg Ende” na kraju je završila u rukama za-mjenice župana Varaždinske županije mr.sc. Blanke Glavice Ječmenice, koja je tom prilikom izrazila zadovoljstvo realiza-cijom ovog projekta.

– Ovo je bio dobar primjer prekogranične suradnje koja će se svakako nastaviti i u budućnosti, a ova će tabla biti postavlje-na na kraj biciklističke rute s hrvatske strane uz rijeku Muru-istaknula je zamjenica.

PONUDITI TURISTIčKE PROIZVODE Nakon protokolarne predaje table, u Hotelu Radin u Ra-dencima održana je i stručna konferencija za zainteresiranu javnost “Mura-Drava.Bike. Danas zatvoreno. Vozimo bicikl preko granice”, na kojoj su detaljno predstavljeni rezultati projekta te prilike za uvrštavanje uspostavljenih turističkih proizvoda u postojeću ponudu u regiji. Inače, vrijednost kompletnog projekta iznosi 1.799.066,89 eura, projekt je sufinanciran preko programa IPA Slovenija - Hrvatska i Ministarstva Republike Slovenije za gospodarski razvoj i tehnologiju, a dio sredstava osigurali su partneri na projektu, između kojih su i Turistička zajednica Varaždinske županije i Varaždinska županija.

Uspješno završen projekt Mura - Drava.Bike, počinje informiranje posjetitelja i stručnjaka

Završetak projekta tek je početak!

Mursku i dravsku biciklističku stazu, koja sada goste iz Austrije dovodi do Slovenije i kasnije do Hrvatske, treba obogatiti turističkom ponudom lokalnih ponuđača jer će samo na taj način projekt zaživjeti i pripomoći razvoju regije na području biciklističkog turizma, što je i bila njegova glavna svrha

Prometna tabla “Murradweg Ende” na kraju je završila u rukama zamjenice župana mr.sc. Blanke Glavice Ječmenice

Uključiti posjetitelje i ponuđačeU okviru projekta razvijeni su brojni alati koji će u budućnosti moći pomo-ći ponuđačima i posjetiteljima. Osim moderno dizajnirane web-stranice www.mura-drava.eu, koja posjetitelji-ma nudi detaljne informacije o staza-ma i zanimljivostima uz njih, prijedloge za već pripremljene biciklističke ture i turističke proizvode, biciklističke kar-te s GPS navigacijom itd., pripremljen je i promotivni materijal, biciklistički vodiči i ostalo. Projekt Mura-Drava. Bike uspješno je predstavljen i na tu-rističkim sajmovima u inozemstvu te u inozemnim biciklističkim revijama, a redovno se predstavlja i u Sloveniji.


Varaždinska županijaPROJEKTI

Samo na nedavno raspisane natječaje Ministarstva poduzetništva i obrta AZRA je prijavila 20 projekata u iznosu od 7 milijuna kuna, za male i srednje poduzetnike te obrte s područja Varaždinske, ali i drugih županijaAgencija za razvoj Varaždinske župani-je – AZRA svake godine nastoji ostvariti značajan doprinos u poticanju i unapre-đenju politike regionalnog razvoja. U sklopu toga krajem 2010. godine izrađe-na je, a u 2011. godini, u skladu sa Zako-nom o regionalnom razvoju, započeta provedba Županijske razvojne strate-gije Varaždinske županije 2011. - 2013., kojom se usmjerava i potiče ujednačeni društveno-gospodarski razvoj cijele žu-panije. Ostali najznačajniji dokumenti Varaždinske županije izrađeni prošle godine su Strategija razvoja ljudskih resursa, koja će predstavljati temelj za prijavu svih projekata namijenjenih po-ticanju zapošljavanja te Strategija rural-nog razvoja Varaždinske županije, koja definira mjere potrebne za poticanje aktivnosti i projekata na ruralnim po-dručjima županije.

STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA Osim djelovanja na županijskoj razini Agencija za razvoj potiče i lokalni razvoj pružanjem tehničke pomoći jedinicama lokalne samouprave te neprofitnim or-ganizacijama, ali i formiranjem i inicira-njem Lokalnih akcijskih grupa, tzv. LAG-ova. Tako je prošle godine uspostavljen i uspješno funkcionira i drugi LAG u županiji, LAG Sjeverozapad, koji obje-dinjava ukupno 11 gradova i općina za koje AZRA izrađuje Lokalnu strategiju

Brojni projekti i programi regionalnog i ruralnog razvoja i poduzetništva

AZRA ove godine na natječaje prijavila više od 30 projekata

U 2012. u fazi implementacije su 4 projektna prijedloga na mjere IPARD programa: GRAD BIOGRAD NA MORU MJERA 301- Izgradnja sekundarnog kanalizacijskog sustava Istočnog dije-

la grada i Meterize Rust - 27 dionica sekundarne kanalizacijske mreže Vrijednost projekta: 870.000,00 €

OPćINA DICMO MJERA 301- Izgradnja oborinske i fekalne kanalizacijske mreže u radnoj

zoni Dicmo - 12 dionica oborinske kanalizacijske mreže, 9 dionica fekalne kanalizacijske mreže

Vrijednost projekta: 540.000,00 €

SVJEčARSKO MEDIčARSKI OBRT SLAVICA MJERA 302: LICITARSKA HIŽA – Uređenje i opremanje Vrijednost projekta: 40.000,00 €

OPG BANEKOVIć MJERA 302: Uređenje i opremanje kurije u svrhu bavljenja seoskim turiz-

mom

Vrijednost projekta: 80.000,00 €Ukupno mjera 301: 1.410.000,00 eura.Ukupno mjera 302: 120.000,00 eura.

Nikola Kučiš, direktor agencije AZRA

17Varaždinska županija PROJEKTI

razvoja. Ta se pak dobra praksa preni-jela i na Splitsko-dalmatinsku županiju te izradu strategije za LAG Brač, Šolta. Osim toga, prošle su godine izrađena i tri strateška razvojna dokumenta za gradove i općine te strategija razvoja turizma destinacije Varaždinske Topli-ce. U 2011. godini AZRA je prijavila uku-pno 12 projekata na natječaje resornih ministarstava za jedinice lokalne samo-uprave (JLS-e) te privatni sektor u vri-jednosti od 1.036.450,00 kuna, dok je na natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta ove godine prijavila ukupno 20 projekata u iznosu od 7 milijuna kuna.

PRIPREMA ZA ULAZAK U EUROPSKU OBITELJTijekom 2011. i 2012. godine Agenci-ja za razvoj sudjelovala je u pripremi i provedbi brojnih projekata koje je su-financirala Europska unija za različite institucije i organizacije s područja ci-jele Hrvatske. Trenutno, kao projektni partner, provodi tri projekta vrijedna gotovo milijun i pol eura, sufinancirana u sklopu IPA Prekograničnog progra-ma Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013., čije iznose EU sufinancira u iznosu od 85 posto vrijednosti projekata. Radi se

U 2012. godini pripremljeno je 10 projektnih prijedloga na mjere IPARD programa:IPARD - projekti u evaluaciji i pripremi MJERA 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture 7 projektnih prijedloga Vrijednost projekata: 3,7 mil. €

MJERA 103 – Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvo-da u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice

3 projektna prijedloga Vrijednost projekata: 3,5 mil. €

o projektima EDU-PRENEUR, namije-njenom jačanju kapaciteta hrvatskih i slovenskih studenata-inovatora, na ko-jem je AZRA po prvi put vodeći partner. Zatim tu je i projekt SPRINT, čiji je cilj identifikacija inovativnog potencijala u poduzećima i istraživačkim ustanova-ma te projekt IR-OVE, kojim se nastoji povećati konkurentnost poduzeća na području obnovljivih izvora energije.

DUGOROčNO PLANIRANJENa 3. raspis natječaja IPA Slovenija-Hr-vatska 2007.-2013., u travnju ove go-

dine, Agencija je prijavila 11 projektnih prijedloga u suradnji s različitim projek-tnim partnerima iz Slovenije i Hrvatske u ukupnom iznosu od 3,8 milijuna eura, a čiji se rezultati evaluacije očekuju kra-jem godine. Agencija također posebnu pažnju posvećuje pripremi velikih infra-strukturnih projekta koji će biti financi-rani iz strukturnih i kohezijskih fondo-va nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, a za čije je uspješno povlačenje sredstava važno strateško, dugoročno planiranje i visok stupanj pripremljenosti projekata.

Brojni projekti i programi regionalnog i ruralnog razvoja i poduzetništva

AZRA ove godine na natječaje prijavila više od 30 projekata

FABIJANSKA 3342000 Varaždin, HRVATSKA

Tel.: 042 404 100 / centrala


Varaždinska županijaSJEćANJE

U Županijskoj palači Varaždinske župa-nije održana je primopredaja monogra-fije 7. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pume“, koju će dobiti sve osnovne škole u Varaždinskoj županiji. Mono-grafija je tiskana u povodu 20. godiš-njice osnutka „Puma“. Tom je prilikom zamjenik župana Varaždinske županije Milan Pavleković izrazio posebno zado-voljstvo i ponos predstavljanjem ove monografije te zahvalio svim sudionici-ma Domovinskog rata s područja grada Varaždina i Varaždinske županije koji su svojim srcem i ljubavlju branili domovi-nu.

NAMIJENJENA MLAđIM GENERACIJAMA- Možemo biti ponosni na ratni put 7. gardijske brigade, iz čijih je redova tije-kom rata poginulo 97 boraca, dok ih je 500 bilo ranjeno, a veći dio pripadnika „Puma“ je upravo iz sjeverozapadne Hrvatske - naglasio je zamjenik župana i dodao kako se upravo stoga ne smije zaboraviti iznimno važna uloga i akcije „Puma“ tijekom rata, a to se posebno odnosi na mlađe generacije.Bojnik Stanko Šincek, jedan od autora, predstavio je monografiju, ali i podsje-tio na ratni put 7. gardijske brigade, na kojem su „Pume“ boravile 840 dana bez prekida i oslobodile teritorij veli-čine Varaždinske županije. „Pume“ su

Monografija 7. gardijske brigade Hrvatske vojske

Ne smijemo zaboraviti Pume

U osnovne školeInicijativu Županije za uvođenjem sata o Domovinskom ratu u osnov-ne škole Varaždinske županije podr-žao je i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr. sc. Miroslav Huđek. On je na predstav-ljanju monografije istaknuo važnu ulogu “Puma” u ratu i napomenuo da im zbog svih tih doprinosa treba osigurati mjesto u hrvatskoj povije-sti koje im zasluženo i pripada.Potpis: U Županijskoj palači Varaž-dinske županije održana je primo-predaja monografije 7. gardijske bri-gade Hrvatske vojske „Pume“

formirane 23. prosinca 1992. godine, sa sjedištem u Varaždinu, a ova mono-grafija, koja je napravljena u suradnji s Ministarstvom obrane RH i Glavnim stožerom Oružanih snaga RH, čuvanje je spomena na 7. gardijsku brigadu i po-ginule branitelje u Domovinskom ratu, kazao je Šincek.

CJELOKUPAN UVID U DOGOđAJGeneral Zdravko Jakop, predsjednik Udruge Puma, rekao je da je ova mono-grafija samo jedan od rezultata onoga što su pripadnici 7. gardijske brigade napravili te se nada da će ova mono-grafija doći do najmlađih naraštaja

kako bi se upoznali s glavnim dosezima ove brigade, ali i Domovinskim ratom, nakon čijeg je završetka najvažnije odr-žati spomen na ljude koji su dali svoje živote. Također je podržao inicijativu Varaždinske županije da se u okviru sata povijesti u svim osnovnim školama održi sat o Domovinskom ratu kako bi učenici dobili cjelokupni uvid u ovaj va-žan događaj za hrvatsku povijest. Autori monografije 7. gardijska briga-da „Pume“ su bojnik Stanko Šincek, bojnik Mirko Martinjak, bojnik Darko Duhović, satnik Jadranko Golubić, nat-poručnik Josip Šimunko, satnik Robert Kahriman, narednik Igor Tkalec i prof. Nataša Mihinjač. Glavni recenzent je dr. sc. Ante Nazor.

Primopredaja monografije održana je u Županijskoj palači

19Varaždinska županija SJEćANJE

U povodu Dana antifašističke borbe iza-slanstvo Varaždinske županije, u kojem su bili predsjednica Županijske skupšti-ne Dubravka Biberdžić te zamjenici žu-pana mr.sc. Blanka Glavica Ječmenica i Milan Pavleković, položilo je vijenac i zapalilo svijeću kod spomen-kosturnice na Gradskom groblju u Varaždinu.

CIVILIZACIJSKA TEKOVINAPozivajući na minutu šutnje, predsjed-nica Županijske skupštine rekla je da je antifašizam civilizacijska tekovina, na kojoj treba temeljiti društvene i demo-kratske vrijednosti.Uz izaslanstvo Varaždinske županije vijenac su položili i izaslanstvo Grada Varaždina te Zajednica udruga antifaši-stičkih boraca i antifašista Varaždinske županije.

U povodu Dana antifašističke borbe i Dana državnosti

Položili vijence na groblju

ZAPALILI SVIJEćEKod križa branitelja na Gradskom gro-blju u Varaždinu predsjednica Župa-nijske skupštine te županijski vijećnici dr.sc. Vesna Dušak i Josip Dreven tako-đer su položili vijence i zapalili svijeće povodom Dana državnosti Republike

Hrvatske te odali počast svim hrvat-skim braniteljima i nedužnim civilima koji su dali svoje živote u obrani hrvat-ske domovine. Uz izaslanstvo Varaždin-ske županije, vijence su također položili i predstavnici Grada Varaždina te Udru-ga udovica i roditelja poginulih branite-lja Varaždinske županije.

Vijence su položili županijski uglednici na varaždinskom Gradskom groblju


PZC VARAŽDIN

- PZC Varaždin d.d., unatoč graditeljskoj sezoni koja je u punom jeku, nema do-voljno posla na redovnom održavanju te ga mora tražiti na javnim nabavama koje raspisuju općine, gradovi, Županij-ske uprave za ceste i ostali - rekao je Saša Varga, predsjednik Uprave PZC-a Varaždin, s kojim smo razgovarali o ak-tualnoj situaciji u cestogradnji te poslo-vanju PZC-a

RADNE EKIPE SU NA TERENU- Dobro smo se pripremili za ovu ljetnu sezonu, pa čak i opremili novim stroje-vima. Ljetna sezona je vrijeme za koš-nju trave, čišćenje zemljišnog pojasa i kolnika te asfaltiranje. Kositi smo počeli intenzivno, i to čak s 12 ekipa, koje su stalno na terenu. Travu smo kosili na cestovnom pojasu držav-nih i županijskih cesta prema narudžba-ma investitora. Međutim, s asfalterskim radovima tek smo počeli jer su natječaji nešto kasnili. Imajući u vidu da smo na javnom nadmetanju bili najpovoljniji ponuđač, očekujemo početak radova na asfaltiranju nekoliko prometnica u Varaždinu - kaže predsjednik Uprave PZC-a.

INTENZIVNIJE U SRPNJURadovi u Varaždinu trebali bi početi u srpnju, a PZC očekuje i posao s nad-metanja koja su raspisali komunalno poduzeće Lukom d.o.o. Ludbreg, op-ćine Cestica i Jalžabet, Ministarstvo re-

Saša Varga, predsjednik Uprave: Intenzivno razdoblje za PZC Varaždin tek počinje

Posla ima, ali ga treba tražiti po natječajima Županijske

prometnice vape za obnovomSve državne ceste na njihovu po-dručju, istaknuo je predsjednik Upra-ve PZC-a, u dobrom su stanju. To, nažalost, nije slučaj sa županijskim i lokalnim cestama, napominje, jer su u lošem stanju i nužna je obnova kolnika. - Unatoč velikom trudu Županijske uprave za ceste, zbog nedovoljnih sredstava ne može se odmah obno-viti sve što je potrebno, tako da i u tom segmentu očekujemo pomak u smislu povećanja sredstava nami-jenjenih za održavanje županijskih i lokalnih cesta.

Ostvarili smo veći prihod

nego u 2010. godini,

obnovili strojni park i zaposlili 6

novih radnika

gionalnog razvoja i fondova Europske unije te neki poslovi na području grada Koprivnice.- Očekujemo i obećana financijska sred-stva ministarstava, jer bi se, prema na-javama iz Vlade RH, trebalo više sred-stava izdvojiti za obnovu županijskih prometnica radi povećanja sigurnosti prometa na cestama. Očekujemo također da se ujesen radovi na obnovi prometnica dodatno intenzi-viraju da nam se ne bi događalo da zbog kašnjenja odluke naručitelja dio radova moramo odrađivati i zimi - naglašava nadalje predsjednik Uprave Varga.

Dobro smo se pripremili za ovu ljetnu sezonu, pa čak i opremili novim strojevima

NAJGORE JE – NE RADITI - Prošle godine poslovali smo dobro i mogu reći da smo zadovoljni jer smo ostvarili veći prihod nego u 2010. go-dini. Naplata radova bila je otežana, ali dobili smo i više poslova. Zaposlili smo sve raspoložive kapacitete i imali sto-postotnu zaposlenost. Najgore je ne raditi, kao što nam se dogodilo 2009. godine, kada su nam zbog krize neko vrijeme stajali i strojevi i ljudi, a treba-lo je vraćati kredite i isplaćivati plaće... Nadamo se da se to ove godine neće dogoditi jer ako najavljena sredstva sti-gnu, i naše poslovanje će se poboljšati.

Za razliku od državnih, županijske i lokalne

ceste u lošem su stanju

Saša Varga

S obzirom na to da su bili najpovoljniji ponuđač, PZC očekuje početak radova na asfaltiranju nekoliko prometnica u Varaždinu, kao i obećan novac ministarstava za županijske prometnice

23ŽUC

Obavljene su pripreme za novi krug radova i provedeni su javni natječaji, istaknuo je Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-aŽupanijska uprava za ceste unazad ne-koliko mjeseci obavlja radove diljem cijele županije, a nastavit će i tijekom ljeta. Tako su, među ostalim, u tijeku radovi na obnovi Vrazove i Cesarčeve ulice te Kapucinskog trga u Varaždinu. Prema riječima Tomislava Osonjačkog, ravnatelja varaždinskog ŽUC-a, za sad se sve odvija prema planu, a investici-ja je vrijedna oko 2,6 milijuna kuna. No, kako ističe, ovo nisu jedini radovi koji se financiraju iz proračuna Županijske uprave za ceste.

GRADE SE PROMETNICE, NOGOSTUPI...- U suradnji s gradovima i općinama proširuju se i obnavljaju prometnice i izgrađuju nogostupi u Lančiću kod Ivanca, Punikvama, Ivanečkom Vrhov-

Višemilijunske investicije - Žuc će raditi i tijekom ljeta

Rekonstrukcije i izgradnja cesta diljem županije

Na županijskim i lokalnim cestama na području Županije nastavljeni su radovi

cu, Tužnom, Sigečaku kod Ludbrega, Sračincu, Beretincu i Kamenici. Ukupno je to 10 kilometara prometnica, a radovi su vrijedni oko 10 milijuna kuna. Neki od tih radova već se privode kraju, a neki će se nastaviti do kraja ljeta – rekao je Tomislav Osonjački. Tako je do sad uređeno 400 metara prometnica u Sve-

tom Iliji, 600 metara Mostečke ulice u Knegincu, rekonstruirana je i proširena Nova ulica u Trnovcu Bartolovečkom u dužini od 400 metara. - Završeno je i teških 500 metara brdske dionice na području Bednje – ističe Oso-njački. Kaže i kako se trenutno odvijaju radovi i u Jalžabetu na dijelu županijske ceste i da su obavljene pripreme u za novi krug radova.

RADOVI I TIJEKOM LJETA- Nakon provedenih javnih natječaja za izvođače radova u planu je izgradnja nadvožnjaka preko željezničke pruge u Novom Marofu, uređenje Ulice bra-će Radić u Varaždinskim Toplicama, rekonstrukcija vrlo prometnog raskriž-ja u Ladanju, proširenje prometnice u Kaštelancu. Uredit će se i prometnica kojom će se teški kamioni izmaknuti iz naselja Čičkovina. Nastavit će se izgrad-nja i uređenje prometnica kroz gos-podarsku zonu Kneginec - Jalžabet, a modernizirat će se i prometnice u Šče-panju na području Brezničkog Huma i Stočkovom bregu na području Voće – rekao je Osonjački. Ovako su izgledali radovi na Vrazovoj ulici

Tomislav Osonjački


GradoviLUDBREG

Gradonačelnik Marijan Krobot istaknuo je da je osim turizma primarno razviti i obrazovanje. Tako je pokrenut projekt za izgradnju srednje školeGrad Ludbreg posljednjih nekoliko go-dina teži razvoju turizma kao gospo-darske grane, a s projektom srednje škole namjeravaju mladima omogućiti školovanje u rodnom kraju. Osim toga, kroz razne projekte koje su nominirali na fondove Europske unije gradski čel-nici teže da Ludbreg postane europski grad. Jedan od takvih projekata je i Smart Energy City Ludbreg, kojim žele povećati energetsku učinkovitost i ob-novljive izvore energije. Grad Ludbreg je koordinator i prijavitelj projekta, a Energetski institut Hrvoje Požar par-tner. Zatražena su sredstva od EU-a u vrijednosti od oko milijun eura, koja di-jele partneri, a rok trajanja projekta je 36 mjeseci. Projekt bi trebao doprinijeti organizaciji, kontroli i upravljanju svim troškovima i emisijama u okoliš vezanih uz energetiku i moderno društvo, a pri-jedlog o realizaciji potvrdilo je i Gradsko vijeće na prošloj sjednici.

POVEćANJE KONKURENTNOSTI- Cilj je povećanje konkurentnosti i transparentnosti u poslovanju te du-goročna održivost razvoja energetski neovisnog zelenog grada – objasnio je gradonačelnik Marijan Krobot. Navodi kako projekt podržavaju Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, Varaždinska županija, UNDP, HPB i Erste banka.Ludbreg se nominirao i za projekte IPA

Traže sredstva europskih i domaćih fondova

Kroz projekte razvijaju turizam i gospodarstvo

i IPARD, a jedan od njih je i IPARD Mjera 301 - Poboljšanje i razvoj ruralne infra-strukture. Ukupna vrijednost projekta je oko dva milijuna kuna, a sredstva su namijenjena za izgradnju biološkog

pročistača u naselju Selnik. Također, tražena su i sredstva za obnovu prirod-ne baštine u IPA projektu u suradnji sa susjednom Slovenijom. - Cilj projekta je poboljšati organizira-nost proizvođača na području projekta i povećati prepoznatljivost heterogenih lokalnih poljoprivrednih proizvođača na način da preko novih distributivnih kanala i promocijskih aktivnosti njihovi proizvodi lakše dođu na tržište, sprije-čiti odlazak ljudi iz sela te povećati pre-poznatljivost poljoprivrednih proizvo-đača i njihovih proizvoda te potaknuti njihovu promociju i razvoj – rekao je Marijan Krobot.

UREDITI OTOK MLADOSTIU sklopu navedenog projekta planirano je i uređenje Otoka mladosti u Ludbre-gu te zelenih površina uz Bednju.Što se turizma tiče, prijavljena su i dva projekta vezana uz izgradnju biciklistič-kih staza, a zemlja partner je Mađar-ska.Osim za fondove EU-a, Ludbreg se pri-javio i na domaće fondove.Tako je na natječaj Ministarstva turizma prijavljen projekt Dani ludbreške Svete Nedjelje. Prema riječima gradonačel-nika Krobota riječ je o dodjeli državne

Izgradit ćemo srednju školu u

Ludbregu

Poljoprivredni proizvođači nisu

prepoznatljivi na tržištu

Marijan Krobot, gradonačelnik

Tradicionalne manifestacijeOsim razvoja turizma vezanog uz projekte, čelnici Ludbrega organiziraju i ra-zne manifestacije. Osim tradicionalne Svete nedjelje, tu je i Cajnger plac, koji se održava svaku drugu subotu kroz ljetne mjesece. To je među ostalim i prilika lokalnim gospodarstvenicima da predstave svoje proizvode. Također, od lipnja ove godine organiziraju se i koncerti na Otoku mladosti, odnosno plesnjaci, a nastupaju legende hrvatske estrade. Također, nedavno je održan i Rock Beer Fest u Hrastovskom, a uskoro će se održati i festival Idemo otok. Osim toga, Ludbreg ima i antičko nalazište, a u tijeku je realizacija projekta izgradnje Arhe-ološkog parka.Gradonačelnik Krobot rekao je da je za dugoročni cilj postavljen razvoj obra-zovanja u Ludbregu. Tako je još prije nekoliko godina pokrenut projekt srednje škole.

potpore na temelju programa dodjele bespovratnih sredstava manifestaci-jama u funkciji razvoja turizma u 2012. godini. Krobot navodi i kako je na istom mini-starstvu prijavljen i projekt vezan uz dodjelu državne potpore na temelju programa poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima.- Prijavljen je projekt Uređenje zelenih površina okoliša dvorca Batthyany. Cilj projekta je krajobrazno uređenje okoliša omeđenog kompleksa dvor-ca Batthyany, u kojem se danas nalazi

Cajnger plac održava se svaku drugu subotu u ljetnim mjesecima

Restauratorski odjel Hrvatskog restau-ratorskog zavoda, te okolnih zgrada u kojima se nalazi gradska uprava i zgra-da gdje su smještene udruge koje djelu-ju na području grada. Svrha projekta je oživjeti prostor i osmisliti najbolji način korištenja zelene površine usred grada, a na korist svih građana – rekao je Kro-bot. U prvoj fazi realizacije projekta izvoditi će se pripremni radovi, odnosno pripre-ma terena, zemljani radovi. Druga faza obuhvaća konstrukciju staza i izradu travnjaka, a u trećoj fazi nabavljaju se

Prijavljen je projekt Uređenje zelenih površina okoliša dvorca Batthyany

i sade biljni materijali te uređuje cijeli park. - Grad Ludbreg je kandidirao ovaj pro-jekt za izvođenje prve faze: pripremni radovi – rekao je Krobot.

PROJEKT SREDNJE šKOLE- Učenici završnih razreda osnovnih škola s ludbreškog kraja obrazovanje mogu nastaviti u Ludbregu. Treću go-dinu zaredom upisat će se jedno dis-locirano odjeljenje Prve varaždinske gimnazije, a drugu godinu zaredom mogućnost upisa nudi i Srednja škola Arboretum Opeka Marčan.Prošle godine nudila se mogućnost upi-sa četverogodišnjeg smjera, poljopri-vredni tehničar, općeg i trogodišnjeg smjera pomoćni vrtlar. Od jeseni u Lud-bregu će krenuti razred poljoprivredni tehničar fitofarmaceut. U tom programu ostvarena je i vrijedna suradnja s Udrugom „Ludbreško sun-ce“ gdje je djeci omogućeno izvođe-nje praktične nastave.Prijave za upis u prvom ljetnom roku bit će 2. i 3. srpnja od 8 do 16 sati u prostorijama Osnovne škole Ludbreg za sva dislocirana odje-ljenja. Objava rezultata bit će 4. srpnja.- Namjera nam je učenicima, ali i njiho-vim roditeljima olakšati, kako djeca ne bi trebala u školu putovati u udaljene gradove. Za sad su učenici ludbreške srednje škole smješteni u zgradi Osnov-ne škole. No, u planu je i izgradnja zgra-de srednje škole – rekao je Krobot.

25Gradovi LUDBREG

Gradonačelnik Marijan Krobot istaknuo je da je osim turizma primarno razviti i obrazovanje. Tako je pokrenut projekt za izgradnju srednje školeGrad Ludbreg posljednjih nekoliko go-dina teži razvoju turizma kao gospo-darske grane, a s projektom srednje škole namjeravaju mladima omogućiti školovanje u rodnom kraju. Osim toga, kroz razne projekte koje su nominirali na fondove Europske unije gradski čel-nici teže da Ludbreg postane europski grad. Jedan od takvih projekata je i Smart Energy City Ludbreg, kojim žele povećati energetsku učinkovitost i ob-novljive izvore energije. Grad Ludbreg je koordinator i prijavitelj projekta, a Energetski institut Hrvoje Požar par-tner. Zatražena su sredstva od EU-a u vrijednosti od oko milijun eura, koja di-jele partneri, a rok trajanja projekta je 36 mjeseci. Projekt bi trebao doprinijeti organizaciji, kontroli i upravljanju svim troškovima i emisijama u okoliš vezanih uz energetiku i moderno društvo, a pri-jedlog o realizaciji potvrdilo je i Gradsko vijeće na prošloj sjednici.

POVEćANJE KONKURENTNOSTI- Cilj je povećanje konkurentnosti i transparentnosti u poslovanju te du-goročna održivost razvoja energetski neovisnog zelenog grada – objasnio je gradonačelnik Marijan Krobot. Navodi kako projekt podržavaju Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, Varaždinska županija, UNDP, HPB i Erste banka.Ludbreg se nominirao i za projekte IPA

Traže sredstva europskih i domaćih fondova

Kroz projekte razvijaju turizam i gospodarstvo

i IPARD, a jedan od njih je i IPARD Mjera 301 - Poboljšanje i razvoj ruralne infra-strukture. Ukupna vrijednost projekta je oko dva milijuna kuna, a sredstva su namijenjena za izgradnju biološkog

pročistača u naselju Selnik. Također, tražena su i sredstva za obnovu prirod-ne baštine u IPA projektu u suradnji sa susjednom Slovenijom. - Cilj projekta je poboljšati organizira-nost proizvođača na području projekta i povećati prepoznatljivost heterogenih lokalnih poljoprivrednih proizvođača na način da preko novih distributivnih kanala i promocijskih aktivnosti njihovi proizvodi lakše dođu na tržište, sprije-čiti odlazak ljudi iz sela te povećati pre-poznatljivost poljoprivrednih proizvo-đača i njihovih proizvoda te potaknuti njihovu promociju i razvoj – rekao je Marijan Krobot.

UREDITI OTOK MLADOSTIU sklopu navedenog projekta planirano je i uređenje Otoka mladosti u Ludbre-gu te zelenih površina uz Bednju.Što se turizma tiče, prijavljena su i dva projekta vezana uz izgradnju biciklistič-kih staza, a zemlja partner je Mađar-ska.Osim za fondove EU-a, Ludbreg se pri-javio i na domaće fondove.Tako je na natječaj Ministarstva turizma prijavljen projekt Dani ludbreške Svete Nedjelje. Prema riječima gradonačel-nika Krobota riječ je o dodjeli državne

Izgradit ćemo srednju školu u

Ludbregu

Poljoprivredni proizvođači nisu

prepoznatljivi na tržištu

Marijan Krobot, gradonačelnik

Tradicionalne manifestacijeOsim razvoja turizma vezanog uz projekte, čelnici Ludbrega organiziraju i ra-zne manifestacije. Osim tradicionalne Svete nedjelje, tu je i Cajnger plac, koji se održava svaku drugu subotu kroz ljetne mjesece. To je među ostalim i prilika lokalnim gospodarstvenicima da predstave svoje proizvode. Također, od lipnja ove godine organiziraju se i koncerti na Otoku mladosti, odnosno plesnjaci, a nastupaju legende hrvatske estrade. Također, nedavno je održan i Rock Beer Fest u Hrastovskom, a uskoro će se održati i festival Idemo otok. Osim toga, Ludbreg ima i antičko nalazište, a u tijeku je realizacija projekta izgradnje Arhe-ološkog parka.Gradonačelnik Krobot rekao je da je za dugoročni cilj postavljen razvoj obra-zovanja u Ludbregu. Tako je još prije nekoliko godina pokrenut projekt srednje škole.

potpore na temelju programa dodjele bespovratnih sredstava manifestaci-jama u funkciji razvoja turizma u 2012. godini. Krobot navodi i kako je na istom mini-starstvu prijavljen i projekt vezan uz dodjelu državne potpore na temelju programa poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima.- Prijavljen je projekt Uređenje zelenih površina okoliša dvorca Batthyany. Cilj projekta je krajobrazno uređenje okoliša omeđenog kompleksa dvor-ca Batthyany, u kojem se danas nalazi

Cajnger plac održava se svaku drugu subotu u ljetnim mjesecima

Restauratorski odjel Hrvatskog restau-ratorskog zavoda, te okolnih zgrada u kojima se nalazi gradska uprava i zgra-da gdje su smještene udruge koje djelu-ju na području grada. Svrha projekta je oživjeti prostor i osmisliti najbolji način korištenja zelene površine usred grada, a na korist svih građana – rekao je Kro-bot. U prvoj fazi realizacije projekta izvoditi će se pripremni radovi, odnosno pripre-ma terena, zemljani radovi. Druga faza obuhvaća konstrukciju staza i izradu travnjaka, a u trećoj fazi nabavljaju se

Prijavljen je projekt Uređenje zelenih površina okoliša dvorca Batthyany

i sade biljni materijali te uređuje cijeli park. - Grad Ludbreg je kandidirao ovaj pro-jekt za izvođenje prve faze: pripremni radovi – rekao je Krobot.

PROJEKT SREDNJE šKOLE- Učenici završnih razreda osnovnih škola s ludbreškog kraja obrazovanje mogu nastaviti u Ludbregu. Treću go-dinu zaredom upisat će se jedno dis-locirano odjeljenje Prve varaždinske gimnazije, a drugu godinu zaredom mogućnost upisa nudi i Srednja škola Arboretum Opeka Marčan.Prošle godine nudila se mogućnost upi-sa četverogodišnjeg smjera, poljopri-vredni tehničar, općeg i trogodišnjeg smjera pomoćni vrtlar. Od jeseni u Lud-bregu će krenuti razred poljoprivredni tehničar fitofarmaceut. U tom programu ostvarena je i vrijedna suradnja s Udrugom „Ludbreško sun-ce“ gdje je djeci omogućeno izvođe-nje praktične nastave.Prijave za upis u prvom ljetnom roku bit će 2. i 3. srpnja od 8 do 16 sati u prostorijama Osnovne škole Ludbreg za sva dislocirana odje-ljenja. Objava rezultata bit će 4. srpnja.- Namjera nam je učenicima, ali i njiho-vim roditeljima olakšati, kako djeca ne bi trebala u školu putovati u udaljene gradove. Za sad su učenici ludbreške srednje škole smješteni u zgradi Osnov-ne škole. No, u planu je i izgradnja zgra-de srednje škole – rekao je Krobot.


GradoviNOVI MAROF

Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić građanima Novog Marofa u svom je obraćanju iskazao punu podrškuO proteklim i aktualnim događajima , problemima s proračunom, ali i o ostva-renim projektima poput izgrađene ško-le u Remetincu i drugim projektima na području grada Novog Marofa razgo-varali smo s mr. sc. Darkom Hrenićem, gradonačelnikom Novog Marofašto je sve učinjeno u proteklih godinu dana? S obzirom na tešku situaciju u proraču-nu, zadovoljan sam učinjenim u prote-kloj godini. Područna škola u Remetin-cu izgrađena je i počela je raditi u raditi lani u rujnu, a Grad je svoju obvezu od milijun kuna u potpunosti izvršio. Tako-đer smo i završili sve faze oko izgradnje Kulturnog centra zajedno s okolišem te ga prošle godine otvorili i predali Puč-kom otvorenom učilištu na korištenje. Nastavili smo s asfaltiranjem neraz-vrstanih cesta u vrijednosti od milijun kuna i tako zapravo asfaltirali gotovo sve ceste gdje je to bilo moguće napra-viti po modelu da Grad plaća 60 posto, a građani 40 posto. Ostaju nam još one ceste gdje građani ne mogu platiti 40 posto sudjelovanja i za to će Grad mo-rati tražiti rješenje čim nam prilike u proračunu to dopuste.Nastavili smo sa Županijom projekt sufinanciranja prijevoza srednjoškola-ca, što je za Grad Novi Marof u prošloj godini iznosilo skoro milijun kuna. Ta-kođer smo dali nove stipendije, za što je Grad ukupno izdvojio 600.000 kuna u prošloj godini. Zadržali smo sve stan-darde u financiranju predškolskog od-goja, Gradske knjižnice, Pučkog otvore-nog učilišta, vatrogastva, udruga, a isto

Manjak u proračunu, ali planirani poslovi su realizirani i već se radi na novima

Projekt Centra za nanotehnologiju vrijedi tri stotine milijuna kuna

tako i ulaganja u komunalnu infrastruk-turu po mjesnim odborima.Moram naglasiti da imamo dobru su-radnju s javnim poduzećima. Tako smo s Elektrom (HEP) uspjeli dogovoriti rekonstrukciju niskonaponske mreže u Varaždinskoj ulici (vrijednost milijun kuna), a isto tako i s Hrvatskim cesta-ma u istoj ulici u sklopu Bettermenta pripremiti sve za javnu rasvjetu kande-laberima (vrijednost 800.000 kuna). S Varkomom i Termoplinom dogovorili smo i realizirali proširenje njihovih mre-ža, što činimo i ove godine. ŽUC je u prošloj godini mnogo napravio na županijskim cestama u Novom Ma-rofu, a ove godine je konačno izašao natječaj za gradnju Črnog mosta u vri-jednosti od četiri milijuna kuna. Ako sve bude po planu, taj most će biti i završen ove godineKakvo je stanje u proračunu, zašto je u problemima?Grad Novi Marof je 2009. godinu, na početku mog mandata, završio s manj-kom od 5,5 milijuna kuna. Ponosan sam što i teške 2010. godine nismo povećali manjak, a u 2011. smo ga smanjili za dva milijuna kuna i on sad iznosi 3,5 milijuna kuna. Cilj mi je da ga do kraja 2013. go-dine svedemo na nulu i krenemo prema pozitivi. Zašto manjak postoji? Moj odgovor, koji se naravno ne sviđa oporbi, ali je na žalost svih nas istinit, zove se 3x3, odnosno devet milijuna kuna. Prvih tri milijuna kuna godišnje izgubili smo odlukom bivše vlade o promjeni sto-pe poreza s 15 na 12 posto. Građani to nisu osjetili, a našem Gradu je prihod od poreza iz vrlo dobre 2008. godine od 14 milijuna kuna, pao na 11 milijuna kuna i u prošloj i u ovoj godini. U mojem mandatu ukupno će iz proračuna na taj način nestati 10 milijuna kuna. Preosta-lih tri milijuna kuna Grad će otplaćivati godišnje sve do 2021. godine jer je bivša

Dogovorili smo

konkretne poteze za izgradnju

istočne obilaznice

Proračun Grada Novog Marofa u manjku je od

3,5 milijuna kuna

gradska vlast uzela dva kredita - jedan od dva milijuna kuna za asfaltiranje ne-razvrstanih cesta, koji će biti otplaćen druge godine u lipnju, a drugi veliki kre-dit od 18 milijuna kuna otplaćujemo već dvije godine kroz kamatu. Od sljedeće godine kreće i glavnica. Tu računamo i godišnju potrebu za funkcioniranje KC-a koja prije nije postojala.Posljednjih tri milijuna kuna godišnje nedostaje nam kad se usporedimo s Gradom Ivancem. On, naime ima isti broj stanovnika kao i Grad Novi Marof, pa tako i zaposlenih, a prihoduje od po-reza na dohodak tri milijuna kuna više godišnje nego mi. Razlog za to moramo tražiti u godinama i politikama kad se moglo puno više raditi na razvoju gos-podarstva u našem gradu, dok je sada moguće jedino ‘preživjeti’ ovu recesiju. Kakav je odnos Grada s novom Vla-dom? Na svečanoj sjednici Gradskog Vijeća, uz Župana te puno uglednih gostiju iz politike i gospodarstva, bio je i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Drago mi je što je svim našim građa-nima u svom obraćanju iskazao punu

mr. sc. Darko Hrenić, gradonačelnik Novog Marofa

podršku i njegovog ministarstva i cijele Vlade. Ja kao gradonačelnik tu podršku osjećam od prvog dana, te smo tako uspjeli konačno dogovoriti i konkretne poteze za izgradnju istočne obilaznice, o kojoj se priča već 20 godina. Projekt vode Hrvatske ceste i vrijedan je 40 mi-lijuna kuna, a izgradnja treba završiti u mandatu ove Vlade. Ove godine kreće se u izradu idejnog projekta i dobivanja lokacijske dozvole. Sljedeće godine je cilj ishoditi građevinsku dozvolu, nakon čega kreće otkup zemljišta i gradnja.Osim toga, više od godinu dana Grad Novi Marof u suradnji s Županijom, radi na projektu centra za nanotehnologiju za koji je prihvaćena lokacija u Novom Marofu. Projekt je vrijedan 300 milijuna kuna. Sada se radi na dokumentaciji za dobivanje 80 posto novca iz europskih fondova. Za preostalih 20 posto, ima-mo podršku Vlade, jer naravno da ni Županija ni Grad ne mogu to financirati iz svojih proračuna. Ministarstvo gos-podarstva također ulaže napore da oži-vi i tvornicu za preradu PET ambalaže u Podrutama, a nama je cilj da se tako zaposli 70-tak novih radnika.

škola u OštricamaŽupan Predrag Štromar na svečanoj je sjednici najavio izgradnju osnovne škole u Oštricama te srednje ško-le u Novom Marofu. Prvi potpred-sjednik Vlade Radimir Čačić obećao je punu podršku gradonačelniku i Gradu Novom Marofu, što je već i iskazano prihvaćanjem velike inve-sticije izgradnje istočne obilaznice kroz četverogodišnji mandat Vlade, te podršku razvoju centra za nano-tehnologiju. U kratkom kulturno – umjetničkom programu nastupili su učenici Osnovne glazbene ško-le „Ivan Padovec“ Novi Marof i muš-ka vokalna skupina KUD-a „Marof“.

Operator distribucijskog sustava d.o.o.ELEKTRA VARAŽDIN

42000 Varaždin, Kratka 3

27

Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić građanima Novog Marofa u svom je obraćanju iskazao punu podrškuO proteklim i aktualnim događajima , problemima s proračunom, ali i o ostva-renim projektima poput izgrađene ško-le u Remetincu i drugim projektima na području grada Novog Marofa razgo-varali smo s mr. sc. Darkom Hrenićem, gradonačelnikom Novog Marofašto je sve učinjeno u proteklih godinu dana? S obzirom na tešku situaciju u proraču-nu, zadovoljan sam učinjenim u prote-kloj godini. Područna škola u Remetin-cu izgrađena je i počela je raditi u raditi lani u rujnu, a Grad je svoju obvezu od milijun kuna u potpunosti izvršio. Tako-đer smo i završili sve faze oko izgradnje Kulturnog centra zajedno s okolišem te ga prošle godine otvorili i predali Puč-kom otvorenom učilištu na korištenje. Nastavili smo s asfaltiranjem neraz-vrstanih cesta u vrijednosti od milijun kuna i tako zapravo asfaltirali gotovo sve ceste gdje je to bilo moguće napra-viti po modelu da Grad plaća 60 posto, a građani 40 posto. Ostaju nam još one ceste gdje građani ne mogu platiti 40 posto sudjelovanja i za to će Grad mo-rati tražiti rješenje čim nam prilike u proračunu to dopuste.Nastavili smo sa Županijom projekt sufinanciranja prijevoza srednjoškola-ca, što je za Grad Novi Marof u prošloj godini iznosilo skoro milijun kuna. Ta-kođer smo dali nove stipendije, za što je Grad ukupno izdvojio 600.000 kuna u prošloj godini. Zadržali smo sve stan-darde u financiranju predškolskog od-goja, Gradske knjižnice, Pučkog otvore-nog učilišta, vatrogastva, udruga, a isto

Manjak u proračunu, ali planirani poslovi su realizirani i već se radi na novima

Projekt Centra za nanotehnologiju vrijedi tri stotine milijuna kuna

tako i ulaganja u komunalnu infrastruk-turu po mjesnim odborima.Moram naglasiti da imamo dobru su-radnju s javnim poduzećima. Tako smo s Elektrom (HEP) uspjeli dogovoriti rekonstrukciju niskonaponske mreže u Varaždinskoj ulici (vrijednost milijun kuna), a isto tako i s Hrvatskim cesta-ma u istoj ulici u sklopu Bettermenta pripremiti sve za javnu rasvjetu kande-laberima (vrijednost 800.000 kuna). S Varkomom i Termoplinom dogovorili smo i realizirali proširenje njihovih mre-ža, što činimo i ove godine. ŽUC je u prošloj godini mnogo napravio na županijskim cestama u Novom Ma-rofu, a ove godine je konačno izašao natječaj za gradnju Črnog mosta u vri-jednosti od četiri milijuna kuna. Ako sve bude po planu, taj most će biti i završen ove godineKakvo je stanje u proračunu, zašto je u problemima?Grad Novi Marof je 2009. godinu, na početku mog mandata, završio s manj-kom od 5,5 milijuna kuna. Ponosan sam što i teške 2010. godine nismo povećali manjak, a u 2011. smo ga smanjili za dva milijuna kuna i on sad iznosi 3,5 milijuna kuna. Cilj mi je da ga do kraja 2013. go-dine svedemo na nulu i krenemo prema pozitivi. Zašto manjak postoji? Moj odgovor, koji se naravno ne sviđa oporbi, ali je na žalost svih nas istinit, zove se 3x3, odnosno devet milijuna kuna. Prvih tri milijuna kuna godišnje izgubili smo odlukom bivše vlade o promjeni sto-pe poreza s 15 na 12 posto. Građani to nisu osjetili, a našem Gradu je prihod od poreza iz vrlo dobre 2008. godine od 14 milijuna kuna, pao na 11 milijuna kuna i u prošloj i u ovoj godini. U mojem mandatu ukupno će iz proračuna na taj način nestati 10 milijuna kuna. Preosta-lih tri milijuna kuna Grad će otplaćivati godišnje sve do 2021. godine jer je bivša

Dogovorili smo

konkretne poteze za izgradnju

istočne obilaznice

Proračun Grada Novog Marofa u manjku je od

3,5 milijuna kuna

gradska vlast uzela dva kredita - jedan od dva milijuna kuna za asfaltiranje ne-razvrstanih cesta, koji će biti otplaćen druge godine u lipnju, a drugi veliki kre-dit od 18 milijuna kuna otplaćujemo već dvije godine kroz kamatu. Od sljedeće godine kreće i glavnica. Tu računamo i godišnju potrebu za funkcioniranje KC-a koja prije nije postojala.Posljednjih tri milijuna kuna godišnje nedostaje nam kad se usporedimo s Gradom Ivancem. On, naime ima isti broj stanovnika kao i Grad Novi Marof, pa tako i zaposlenih, a prihoduje od po-reza na dohodak tri milijuna kuna više godišnje nego mi. Razlog za to moramo tražiti u godinama i politikama kad se moglo puno više raditi na razvoju gos-podarstva u našem gradu, dok je sada moguće jedino ‘preživjeti’ ovu recesiju. Kakav je odnos Grada s novom Vla-dom? Na svečanoj sjednici Gradskog Vijeća, uz Župana te puno uglednih gostiju iz politike i gospodarstva, bio je i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Drago mi je što je svim našim građa-nima u svom obraćanju iskazao punu

mr. sc. Darko Hrenić, gradonačelnik Novog Marofa

podršku i njegovog ministarstva i cijele Vlade. Ja kao gradonačelnik tu podršku osjećam od prvog dana, te smo tako uspjeli konačno dogovoriti i konkretne poteze za izgradnju istočne obilaznice, o kojoj se priča već 20 godina. Projekt vode Hrvatske ceste i vrijedan je 40 mi-lijuna kuna, a izgradnja treba završiti u mandatu ove Vlade. Ove godine kreće se u izradu idejnog projekta i dobivanja lokacijske dozvole. Sljedeće godine je cilj ishoditi građevinsku dozvolu, nakon čega kreće otkup zemljišta i gradnja.Osim toga, više od godinu dana Grad Novi Marof u suradnji s Županijom, radi na projektu centra za nanotehnologiju za koji je prihvaćena lokacija u Novom Marofu. Projekt je vrijedan 300 milijuna kuna. Sada se radi na dokumentaciji za dobivanje 80 posto novca iz europskih fondova. Za preostalih 20 posto, ima-mo podršku Vlade, jer naravno da ni Županija ni Grad ne mogu to financirati iz svojih proračuna. Ministarstvo gos-podarstva također ulaže napore da oži-vi i tvornicu za preradu PET ambalaže u Podrutama, a nama je cilj da se tako zaposli 70-tak novih radnika.

škola u OštricamaŽupan Predrag Štromar na svečanoj je sjednici najavio izgradnju osnovne škole u Oštricama te srednje ško-le u Novom Marofu. Prvi potpred-sjednik Vlade Radimir Čačić obećao je punu podršku gradonačelniku i Gradu Novom Marofu, što je već i iskazano prihvaćanjem velike inve-sticije izgradnje istočne obilaznice kroz četverogodišnji mandat Vlade, te podršku razvoju centra za nano-tehnologiju. U kratkom kulturno – umjetničkom programu nastupili su učenici Osnovne glazbene ško-le „Ivan Padovec“ Novi Marof i muš-ka vokalna skupina KUD-a „Marof“.

Operator distribucijskog sustava d.o.o.ELEKTRA VARAŽDIN

42000 Varaždin, Kratka 3


GradoviLEPOGLAVA

Grad Lepoglava jedna je od rijetkih je-dinica lokalne samouprave koja je pre-poznala važnost usmjeravanja gradskih inicijativa i ideja u konkretne projekte koji se mogu financijski realizirati iz brojnih drugih izvora osim gradskog proračuna. Jedna od takvih ideja bila je i otvaranje Projektno-razvojnog ure-da, koji grad Lepoglava dijeli s općinom Bednja. Taj ured je u proteklih nekoliko mjeseci bio izrazito aktivan. Ne samo što je uspješno pretvorio gradske ideje u dobre projekte, već ih je i aplicirao na više desetaka raznih natječaja i polučio zadovoljavajuće rezultate. Posljednji u nizu odobrenih projekata s EU pred-znakom jest „LACE“, projekt za razvoj čipke i čipkarstva, koji je odobren za fi-nanciranje u sklopu natječaja „Europa za građane“. O tim aktivnostima raz-govarali smo s gradonačelnikom grada Lepoglave i saborskim zastupnikom Marijanom Škvarićem. Koji su aktualni projekti Grada Lepo-glave?Kad govorimo o projektima u gradu Le-poglavi, tada ne mislimo samo na pro-jekte gradske uprave već i na sinergijski učinak projekata iz privatnog, ali i civil-

nog sektora, koji zajedno s gradskim projektima zaokružuju našu usmjere-nost prema krajnjim korisnicima, našim građanima. U posljednjih smo se ne-koliko mjeseci fokusirali na natječaje u sklopu fonda IPA za prekograničnu su-radnju, gdje smo s partnerima iz Hrvat-ske i Slovenije kreirali sedam projekata u ukupnoj vrijednosti od 19,6 milijuna kuna. Također, bili smo izrazito aktivni i na domaćem “projektnom tržištu”, gdje smo iskorištavali postojeće natje-čaje, a od kojih bih izdvojio 12 odobre-nih projekata Ministarstva kulture u vrijednosti od 607 tisuća kuna. Koje biste razvojne aktivnosti još iz-dvojili?Aktivni smo u procesima regionalnog povezivanja i međusektorske suradnje u sklopu lokalne akcijske grupe “Sjeve-rozapad” (LAG), gdje trenutno zajedno s 11 drugih općina i gradova radimo na izradi strategije razvoja područja LAG-a. Tu strategiju radimo s predstavnicima organizacija civilnog sektora, gospo-darstvenika i javne uprave, čime na na-čelima inkluzivnosti i transparentnosti nastojimo uključiti sve projektne ideje u spomenutu strategiju. Započinjemo i

Marijan škvarić, gradonačelnik: Omjer uloženog i vraćenog „debelo“ je na strani vraćenog

Lepoglava - grad s osam EU projekata

Marijan škvarić, gradonačelnik

Otvaranje Projektno-razvojnog

ureda bio je pun pogodak

Na širem lepoglavskom području neprestano

dolazi do požara

proces izrade Razvojne strategije gra-da Lepoglave, koja će olakšati pristup grada novim EU fondovima. Prije godinu i pol dana osnovan je Pro-jektno-razvojni ured. Koliko on poma-že u svim tim projektima?Osnivanje Projektno-razvojnog ureda,

u kojem su sve mahom stručni ljudi, velik je inovativni iskorak u pravcu veće konkurentnosti gradskih ideja na trži-štu projekata. Većim prilivom sredstava iz drugih izvora rasterećuje se gradski proračun, koji tako počinje biti u službi dodatnog razvoja gradskih projekata. Da nije bilo Projektno-razvojnog ureda i inicijativa koje je pokrenuo, grad Le-poglava u najmanju ruku danas ne bi

mogao biti grad s osam EU projekata ili sjedište Lokalne akcijske grupe za 11 jedinica lokalne samouprave. Isto tako, brojne udruge koje su posredstvom Projektno-razvojnog ureda ostvarile i realizirale svoje prve projekte danas ne bi mogle možda ni postojati. Omjer ulo-ženog i vraćenog je „debelo“ na strani vraćenog. Ulaganja u sustavni i unapri-jed definirani razvoj grada kao cjeline

koja objedinjuje gospodarski i društve-ni razvoj osnivanjem projektnog tima ne smijemo gledati kroz prizmu troš-ka, nego kao ulog u vlastitu zajednicu. Svakim odobrenim projektom Gradu se vraća prvotni ulog, a u realno očekiva-noj situaciji s vremenom je ulog grada minimaliziran, a priliv sredstava maksi-maliziran.

Projekti općine Bednja, koji su do sada bili u ladicama Vlade RH, konačno dola-ze do realizacije. Tako je u tijeku raspis natječaja za izgradnju vodovoda Bed-nja-Prebukovje-Kameničko Podgorje s nastavkom u smjeru grada Lepoglave. Dječji vrtić u Bednji, čija se realizacija čeka već četiri godine, doživjet će početak izgradnje tijekom ove godi-ne, a nastavak radova slijedi i sljedeće godine. Proširenje mreže fotonaponske elek-trane OŠ „Franjo Sert“ je u tijeku, te će biti završeno u srpnju ove godine. Osim na-

Mirko Bistrović, načelnik općine Bednja

Projekti konačno izlaze iz ladica

Za najmlađe će naposljetku početi izgradnja vrtića

vedenih projekata očekuje se i realizacija prijav-ljenih projekata putem Europskih fondova - bio je kratak i jezgrovit Mirko Bistrović, načelnik općine Bednja.

TRAJNI SuzyMAKE-UP

Široka paleta ponuda za trajnu šminku:

OČI – gušće trepavice, naglašeni eye – liner, obrub okaOBRVE – izrada dlačica i bojenjeUSNE- obrub, push-up efekt, ispravljanje nepravilnog oblika, bojenjeKOREKCIJE - pigmentacije kože, repigmeantacija kože lica, tijela i areole dojke, strije, kozmetička izrada kose (muškarci i žene), ožiljciRUMENJENJE OBRAZA – mladalački i svježiji izgled

NOVO! Ultra lift obrve ili usne

– podmlađivanje

KONTAKT, PREDBILJEŽBE I INFO: mob. +385(0) 91 566 33 28 / Salon ljepote Suzy, Varaždin, R. Boškovića 4 (Banfica)

29Gradovi LEPOGLAVA

Grad Lepoglava jedna je od rijetkih je-dinica lokalne samouprave koja je pre-poznala važnost usmjeravanja gradskih inicijativa i ideja u konkretne projekte koji se mogu financijski realizirati iz brojnih drugih izvora osim gradskog proračuna. Jedna od takvih ideja bila je i otvaranje Projektno-razvojnog ure-da, koji grad Lepoglava dijeli s općinom Bednja. Taj ured je u proteklih nekoliko mjeseci bio izrazito aktivan. Ne samo što je uspješno pretvorio gradske ideje u dobre projekte, već ih je i aplicirao na više desetaka raznih natječaja i polučio zadovoljavajuće rezultate. Posljednji u nizu odobrenih projekata s EU pred-znakom jest „LACE“, projekt za razvoj čipke i čipkarstva, koji je odobren za fi-nanciranje u sklopu natječaja „Europa za građane“. O tim aktivnostima raz-govarali smo s gradonačelnikom grada Lepoglave i saborskim zastupnikom Marijanom Škvarićem. Koji su aktualni projekti Grada Lepo-glave?Kad govorimo o projektima u gradu Le-poglavi, tada ne mislimo samo na pro-jekte gradske uprave već i na sinergijski učinak projekata iz privatnog, ali i civil-

nog sektora, koji zajedno s gradskim projektima zaokružuju našu usmjere-nost prema krajnjim korisnicima, našim građanima. U posljednjih smo se ne-koliko mjeseci fokusirali na natječaje u sklopu fonda IPA za prekograničnu su-radnju, gdje smo s partnerima iz Hrvat-ske i Slovenije kreirali sedam projekata u ukupnoj vrijednosti od 19,6 milijuna kuna. Također, bili smo izrazito aktivni i na domaćem “projektnom tržištu”, gdje smo iskorištavali postojeće natje-čaje, a od kojih bih izdvojio 12 odobre-nih projekata Ministarstva kulture u vrijednosti od 607 tisuća kuna. Koje biste razvojne aktivnosti još iz-dvojili?Aktivni smo u procesima regionalnog povezivanja i međusektorske suradnje u sklopu lokalne akcijske grupe “Sjeve-rozapad” (LAG), gdje trenutno zajedno s 11 drugih općina i gradova radimo na izradi strategije razvoja područja LAG-a. Tu strategiju radimo s predstavnicima organizacija civilnog sektora, gospo-darstvenika i javne uprave, čime na na-čelima inkluzivnosti i transparentnosti nastojimo uključiti sve projektne ideje u spomenutu strategiju. Započinjemo i

Marijan škvarić, gradonačelnik: Omjer uloženog i vraćenog „debelo“ je na strani vraćenog

Lepoglava - grad s osam EU projekata

Marijan škvarić, gradonačelnik

Otvaranje Projektno-razvojnog

ureda bio je pun pogodak

Na širem lepoglavskom području neprestano

dolazi do požara

proces izrade Razvojne strategije gra-da Lepoglave, koja će olakšati pristup grada novim EU fondovima. Prije godinu i pol dana osnovan je Pro-jektno-razvojni ured. Koliko on poma-že u svim tim projektima?Osnivanje Projektno-razvojnog ureda,

u kojem su sve mahom stručni ljudi, velik je inovativni iskorak u pravcu veće konkurentnosti gradskih ideja na trži-štu projekata. Većim prilivom sredstava iz drugih izvora rasterećuje se gradski proračun, koji tako počinje biti u službi dodatnog razvoja gradskih projekata. Da nije bilo Projektno-razvojnog ureda i inicijativa koje je pokrenuo, grad Le-poglava u najmanju ruku danas ne bi

mogao biti grad s osam EU projekata ili sjedište Lokalne akcijske grupe za 11 jedinica lokalne samouprave. Isto tako, brojne udruge koje su posredstvom Projektno-razvojnog ureda ostvarile i realizirale svoje prve projekte danas ne bi mogle možda ni postojati. Omjer ulo-ženog i vraćenog je „debelo“ na strani vraćenog. Ulaganja u sustavni i unapri-jed definirani razvoj grada kao cjeline

koja objedinjuje gospodarski i društve-ni razvoj osnivanjem projektnog tima ne smijemo gledati kroz prizmu troš-ka, nego kao ulog u vlastitu zajednicu. Svakim odobrenim projektom Gradu se vraća prvotni ulog, a u realno očekiva-noj situaciji s vremenom je ulog grada minimaliziran, a priliv sredstava maksi-maliziran.

Projekti općine Bednja, koji su do sada bili u ladicama Vlade RH, konačno dola-ze do realizacije. Tako je u tijeku raspis natječaja za izgradnju vodovoda Bed-nja-Prebukovje-Kameničko Podgorje s nastavkom u smjeru grada Lepoglave. Dječji vrtić u Bednji, čija se realizacija čeka već četiri godine, doživjet će početak izgradnje tijekom ove godi-ne, a nastavak radova slijedi i sljedeće godine. Proširenje mreže fotonaponske elek-trane OŠ „Franjo Sert“ je u tijeku, te će biti završeno u srpnju ove godine. Osim na-

Mirko Bistrović, načelnik općine Bednja

Projekti konačno izlaze iz ladica

Za najmlađe će naposljetku početi izgradnja vrtića

vedenih projekata očekuje se i realizacija prijav-ljenih projekata putem Europskih fondova - bio je kratak i jezgrovit Mirko Bistrović, načelnik općine Bednja.

TRAJNI SuzyMAKE-UP

Široka paleta ponuda za trajnu šminku:

OČI – gušće trepavice, naglašeni eye – liner, obrub okaOBRVE – izrada dlačica i bojenjeUSNE- obrub, push-up efekt, ispravljanje nepravilnog oblika, bojenjeKOREKCIJE - pigmentacije kože, repigmeantacija kože lica, tijela i areole dojke, strije, kozmetička izrada kose (muškarci i žene), ožiljciRUMENJENJE OBRAZA – mladalački i svježiji izgled

NOVO! Ultra lift obrve ili usne

– podmlađivanje

KONTAKT, PREDBILJEŽBE I INFO: mob. +385(0) 91 566 33 28 / Salon ljepote Suzy, Varaždin, R. Boškovića 4 (Banfica)


OpćineVINICA

Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske malobrojni su i mahom zapušteni. To su riznice raznolikog biljnog svijeta, kojem zbog nebrige prijeti izumiranje. Ovaj događaj institucijama i ljudima treba podići razinu znanja o vrijednosti koju posjeduju Od 14. do 19. svibnja u botaničkim vrto-vima i arboretumima diljem Hrvatske drugu je godinu zaredom održan Tje-dan botaničkih vrtova i arboretuma Hr-vatske. U tom su razdoblju za školsku djecu i javnost održavana raznovrsna besplatna događanja - predavanja, ra-dionice, vođeni obilasci, prigodne pred-stave i koncerti. To je bila jedinstvena prilika da mnogi građani, ljubitelji priro-de, učenici i studenti posjete botaničke vrtove i arboretume u svojem kraju.

VIšE OD 700 POSJETITELJA Tijekom II. tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske Arboretum Ope-

Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske uspješno je održan i drugi put

Svečano otvorenje u Arboretumu Opeka

Na otvorenje Tjedna botaničkih vrtova Hrvatske odazvali su se mnogobrojni gosti

ku posjetilo je više od 700 posjetitelja, koji su, uz stručno vodstvo, imali priliku prošetati ovim arboretumom te sudje-lovati u različitim radionicama vezani-ma uz herbariziranje samoniklog bilja, razmnožavanje biljaka, uzgoj lavande i sakupljanje i upotrebu materijala iz pri-rode. Certificirani penjači i rezači odr-žali su prezentaciju obrezivanja i njege stabala. Usto, za posjetitelje su bile organizirane igraonice na engleskom i njemačkom jeziku te predavanja o aro-matičnom, ljekovitom i otrovnom bilju, kao i predavanja o vlasnicima Arboretu-ma Opeka - obitelji Bombelles.

NAJSTARIJA PARKOVNA ARHITEKTURASredišnja svečanost otvorenja ovogo-dišnjeg Tjedna botaničkih vrtova i arbo-retuma Hrvatske održana je 14. svibnja u Arboretumu Opeka, koji je najstariji zaštićeni spomenik parkovne arhitek-ture u Hrvatskoj. Županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim pri-rodnim vrijednostima, zajedno sa Sred-njom školom „Arboretum Opeka“ Mar-čan, bila je organizator ovog središnjeg događaja, kao i mnoštva aktivnosti koje su tih dana održavane u Arboretumu Opeka.

U znaku obnove U sklopu svečanosti otvorenja dram-ska skupina Srednje škole „Arbo-retum Opeka“ iz Marčana izvela je predstavu „Obnova Arboretuma“. Usto, organizirani su brojni sadržaji poput likovne, klesarske i aranžerske radionice, radionice izrade hotela za korisne kukce, vođenog obilaska ar-boretuma te stručnog predavanja s demonstracijom izrade krovnih vr-tova. Svi su posjetitelji mogli razgle-dati i izložbeno-prodajne štandove s dendrološkim i cvjećarskim materija-lom, radovima učeničkih zadruga te kušati jela i napitke od biljnih vrsta. Likovna radionica u bajkovitom ambijentu

UGLEDNI UZVANICI Među brojnim uzvanicima otvorenju su nazočili i saborski zastupnik Mario Habek, zamjenik župana Varaždinske županije Milan Pavleković, pročelnica Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva Biserka Juretić, varaždinski gradonačelnik Go-ran Habuš, načelnik općine Vinica Ma-rijan Kostanjevec te mnogi drugi. Orga-nizator Tjedna bila je Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog bota-ničkog društva, u koju su organizirane ustanove koje upravljaju botaničkim vrtovima i arboretumima Hrvatske.

Kupljen traktor za košnju Najzahtjevnija aktivnost na održa-vanju Arboretuma je košnja trave u parkovnom dijelu, koji se prostire na oko 25 hektara. Stoga se nametnula potreba za kupnjom strojnog uređa-ja za košnju livadne površine. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područ-ju Varaždinske županije organizirala je likovnu koloniju. Brojni umjetnici naslikali su likovna djela, za koja je na organiziranoj dobrotvornoj auk-ciji prikupljeno 30 tisuća kuna. Do-datnih je 20 tisuća kuna, potrebnih za kupnju rabljenog malog traktora s priključkom – malčerom, Javnoj ustanovi donirala VABA banka d.d. iz Varaždina.

Načelnik općine Vinica Marijan Kosta-njevac u razgovoru za Županijske vijesti otkriva što je sve u prvoj polovici ove godine učinjeno na području općine i što još stanovnici mogu očekivati do konca godine. - Svi planovi i aktivnosti idu svojim to-kom, ali već nekoliko mjeseci čekamo odgovor nadležnih ministarstava za nekoliko naših prijedloga projekata. Zasad smo tu gdje jesmo, ali sam opti-mist, vjerujem da će se stvari pokrenuti – kaže.

čEKAJU ODGOVORE- Već neko vrijeme očekujemo poziti-van odgovor nadležnog ministarstva na našu prijavu za projekt EIB III kako bismo nastavili s uređenjem nerazvr-stanih cesta. Usto, još uvijek čekamo odgovor Ministarstva gospodarstva na naš zahtjev za pomoć pri instalira-nju sunčane elektrane snage 10 kw na krovištu općinske zgrade – rekao je na-čelnik i napomenuo da ove godine još nije bilo ni riječi o nastavku radova na projektu kanalizacije vrijednom oko 55 milijuna kuna. Naime, lani su napravlje-ni prvi koraci i sad očekuju da će se ne-što pozitivno dogoditi i ove godine.Pri završetku su radovi na drugoj fazi uspostave novog, ekološkog sustava javne rasvjete. Za taj projekt sredstva osiguravaju Fond za zaštitu okoliša i Općina Vinica. Usto, obnovljena su dječja igrala na čitavom području op-ćine te se redovito uređuju sve zelene površine.

OBNOVA DVORCA I POMOć POTREBITIMA - I ove je godine, na prijedlog Općine Vi-nica, Ministarstvo kulture odobrilo sred-stva za nastavak programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima – za ku-riju Patačić osigurano je 100 tisuća kuna, za Arheološki lokalitet Stari grad (Burg) 70 tisuća kuna, dok je za sanaciju gra-đevinske plastike i istraživanje Dvorca Opeka osigurano 500 tisuća kuna. Isto

Vinički načelnik Marijan Kostanjevac o aktivnostima na području općine

Sve ide svojim tokom, ali još čekamo i Ministarstvo

tako, za svako se novorođenče isplaćuje jednokratna potpora, sufinanciramo 50 posto smještaja djece u vrtić te u cijelo-sti financiramo program „Male škole“. Našim umirovljenicima uoči Uskrsa i Bo-žića isplaćujemo jednokratne potpore – objašnjava načelnik. I višegodišnje ula-ganje u osnovno i srednjoškolsko obra-zovanje također je dalo rezultate.- U ovoj su školskoj godini učenici OŠ Vinica i Srednje škole „Arboretum Ope-ka“ postigli niz zapaženih rezultata na državnim natjecanjima.

ZA MLADE OBITELJI Zbog loše populacijske slike diljem općine, na svaki način želimo zadržati mlade na ovim prostorima. Naime, u zadnjih dvadeset godina, 1.200 nas je manje i želja nam je potaknuti i pomoći mladima da ostanu na području općine i tu stvore obitelj – kaže načelnik Kosta-njevac. Uza sve to, mlade obitelji, koje će rješavati svoje stambeno pitanje i imaju prebivalište na području općine, bit će oslobođene od plaćanja 50 posto obračunatog komunalnog doprinosa. Novost za mlade obitelji je i naknada di-jela uplaćenog vodnog doprinosa – 50 posto iznosa ako vodni doprinos iznosi do 5.000 kuna, odnosno 30 posto ako iznosi od 5.001 kune do 10.000 kuna.

Marijan Kostanjevac, vinički načelnik

Opasno raskrižje, koje dijeli

općine Vinicu i Maruševec,

bit će semaforizirano

do zime

U zadnjih dvadeset godina u općini je 1.200

stanovnika manje

31Općine VINICA

Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske malobrojni su i mahom zapušteni. To su riznice raznolikog biljnog svijeta, kojem zbog nebrige prijeti izumiranje. Ovaj događaj institucijama i ljudima treba podići razinu znanja o vrijednosti koju posjeduju Od 14. do 19. svibnja u botaničkim vrto-vima i arboretumima diljem Hrvatske drugu je godinu zaredom održan Tje-dan botaničkih vrtova i arboretuma Hr-vatske. U tom su razdoblju za školsku djecu i javnost održavana raznovrsna besplatna događanja - predavanja, ra-dionice, vođeni obilasci, prigodne pred-stave i koncerti. To je bila jedinstvena prilika da mnogi građani, ljubitelji priro-de, učenici i studenti posjete botaničke vrtove i arboretume u svojem kraju.

VIšE OD 700 POSJETITELJA Tijekom II. tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske Arboretum Ope-

Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske uspješno je održan i drugi put

Svečano otvorenje u Arboretumu Opeka

Na otvorenje Tjedna botaničkih vrtova Hrvatske odazvali su se mnogobrojni gosti

ku posjetilo je više od 700 posjetitelja, koji su, uz stručno vodstvo, imali priliku prošetati ovim arboretumom te sudje-lovati u različitim radionicama vezani-ma uz herbariziranje samoniklog bilja, razmnožavanje biljaka, uzgoj lavande i sakupljanje i upotrebu materijala iz pri-rode. Certificirani penjači i rezači odr-žali su prezentaciju obrezivanja i njege stabala. Usto, za posjetitelje su bile organizirane igraonice na engleskom i njemačkom jeziku te predavanja o aro-matičnom, ljekovitom i otrovnom bilju, kao i predavanja o vlasnicima Arboretu-ma Opeka - obitelji Bombelles.

NAJSTARIJA PARKOVNA ARHITEKTURASredišnja svečanost otvorenja ovogo-dišnjeg Tjedna botaničkih vrtova i arbo-retuma Hrvatske održana je 14. svibnja u Arboretumu Opeka, koji je najstariji zaštićeni spomenik parkovne arhitek-ture u Hrvatskoj. Županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim pri-rodnim vrijednostima, zajedno sa Sred-njom školom „Arboretum Opeka“ Mar-čan, bila je organizator ovog središnjeg događaja, kao i mnoštva aktivnosti koje su tih dana održavane u Arboretumu Opeka.

U znaku obnove U sklopu svečanosti otvorenja dram-ska skupina Srednje škole „Arbo-retum Opeka“ iz Marčana izvela je predstavu „Obnova Arboretuma“. Usto, organizirani su brojni sadržaji poput likovne, klesarske i aranžerske radionice, radionice izrade hotela za korisne kukce, vođenog obilaska ar-boretuma te stručnog predavanja s demonstracijom izrade krovnih vr-tova. Svi su posjetitelji mogli razgle-dati i izložbeno-prodajne štandove s dendrološkim i cvjećarskim materija-lom, radovima učeničkih zadruga te kušati jela i napitke od biljnih vrsta. Likovna radionica u bajkovitom ambijentu

UGLEDNI UZVANICI Među brojnim uzvanicima otvorenju su nazočili i saborski zastupnik Mario Habek, zamjenik župana Varaždinske županije Milan Pavleković, pročelnica Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva Biserka Juretić, varaždinski gradonačelnik Go-ran Habuš, načelnik općine Vinica Ma-rijan Kostanjevec te mnogi drugi. Orga-nizator Tjedna bila je Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog bota-ničkog društva, u koju su organizirane ustanove koje upravljaju botaničkim vrtovima i arboretumima Hrvatske.

Kupljen traktor za košnju Najzahtjevnija aktivnost na održa-vanju Arboretuma je košnja trave u parkovnom dijelu, koji se prostire na oko 25 hektara. Stoga se nametnula potreba za kupnjom strojnog uređa-ja za košnju livadne površine. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područ-ju Varaždinske županije organizirala je likovnu koloniju. Brojni umjetnici naslikali su likovna djela, za koja je na organiziranoj dobrotvornoj auk-ciji prikupljeno 30 tisuća kuna. Do-datnih je 20 tisuća kuna, potrebnih za kupnju rabljenog malog traktora s priključkom – malčerom, Javnoj ustanovi donirala VABA banka d.d. iz Varaždina.

Načelnik općine Vinica Marijan Kosta-njevac u razgovoru za Županijske vijesti otkriva što je sve u prvoj polovici ove godine učinjeno na području općine i što još stanovnici mogu očekivati do konca godine. - Svi planovi i aktivnosti idu svojim to-kom, ali već nekoliko mjeseci čekamo odgovor nadležnih ministarstava za nekoliko naših prijedloga projekata. Zasad smo tu gdje jesmo, ali sam opti-mist, vjerujem da će se stvari pokrenuti – kaže.

čEKAJU ODGOVORE- Već neko vrijeme očekujemo poziti-van odgovor nadležnog ministarstva na našu prijavu za projekt EIB III kako bismo nastavili s uređenjem nerazvr-stanih cesta. Usto, još uvijek čekamo odgovor Ministarstva gospodarstva na naš zahtjev za pomoć pri instalira-nju sunčane elektrane snage 10 kw na krovištu općinske zgrade – rekao je na-čelnik i napomenuo da ove godine još nije bilo ni riječi o nastavku radova na projektu kanalizacije vrijednom oko 55 milijuna kuna. Naime, lani su napravlje-ni prvi koraci i sad očekuju da će se ne-što pozitivno dogoditi i ove godine.Pri završetku su radovi na drugoj fazi uspostave novog, ekološkog sustava javne rasvjete. Za taj projekt sredstva osiguravaju Fond za zaštitu okoliša i Općina Vinica. Usto, obnovljena su dječja igrala na čitavom području op-ćine te se redovito uređuju sve zelene površine.

OBNOVA DVORCA I POMOć POTREBITIMA - I ove je godine, na prijedlog Općine Vi-nica, Ministarstvo kulture odobrilo sred-stva za nastavak programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima – za ku-riju Patačić osigurano je 100 tisuća kuna, za Arheološki lokalitet Stari grad (Burg) 70 tisuća kuna, dok je za sanaciju gra-đevinske plastike i istraživanje Dvorca Opeka osigurano 500 tisuća kuna. Isto

Vinički načelnik Marijan Kostanjevac o aktivnostima na području općine

Sve ide svojim tokom, ali još čekamo i Ministarstvo

tako, za svako se novorođenče isplaćuje jednokratna potpora, sufinanciramo 50 posto smještaja djece u vrtić te u cijelo-sti financiramo program „Male škole“. Našim umirovljenicima uoči Uskrsa i Bo-žića isplaćujemo jednokratne potpore – objašnjava načelnik. I višegodišnje ula-ganje u osnovno i srednjoškolsko obra-zovanje također je dalo rezultate.- U ovoj su školskoj godini učenici OŠ Vinica i Srednje škole „Arboretum Ope-ka“ postigli niz zapaženih rezultata na državnim natjecanjima.

ZA MLADE OBITELJI Zbog loše populacijske slike diljem općine, na svaki način želimo zadržati mlade na ovim prostorima. Naime, u zadnjih dvadeset godina, 1.200 nas je manje i želja nam je potaknuti i pomoći mladima da ostanu na području općine i tu stvore obitelj – kaže načelnik Kosta-njevac. Uza sve to, mlade obitelji, koje će rješavati svoje stambeno pitanje i imaju prebivalište na području općine, bit će oslobođene od plaćanja 50 posto obračunatog komunalnog doprinosa. Novost za mlade obitelji je i naknada di-jela uplaćenog vodnog doprinosa – 50 posto iznosa ako vodni doprinos iznosi do 5.000 kuna, odnosno 30 posto ako iznosi od 5.001 kune do 10.000 kuna.

Marijan Kostanjevac, vinički načelnik

Opasno raskrižje, koje dijeli

općine Vinicu i Maruševec,

bit će semaforizirano

do zime

U zadnjih dvadeset godina u općini je 1.200

stanovnika manje


OpćineVISOKO

- Iako iz medija u posljednje vrijeme “vrište” samo loše vijesti i pesimistične prognoze, mi smo si uzeli u zadatak ši-riti optimizam i vedrinu. Za to imamo i pokriće jer smo s najvjerojatnije najma-njim općinskim proračunom u Varaž-dinskoj županiji za 2012. od samo 654 tisuće kuna uspjeli postići zapažene re-zultate - rekao je načelnik općine Viso-ko Dragutin Mateković u petak 1. lipnja na sjednici Općinskog vijeća u prostori-jama OŠ Visoko Općina Visoko je u suradnji s Elektrom iz Sv. Ivana Zeline uspjela rekonstruirati niskonaponsku mrežu i uvesti javnu ra-svjetu u zaseok Brijeg, čime je u cijelosti realiziran zahtjevan projekt rekonstruk-cije elektro-mreže i uvođenja javne ra-svjete u sva naselja općine. Vrijednost investicije u naselju Brijeg iznosi 510 tisuća kuna.

U PROMETNICE 1,5 MILIJUNA KUNAUz pomoć Hrvatskih šuma uređena je šumska prometnica u dužini od 2,8 ki-lometara, vrijedna pola milijuna kuna. U suradnji s Hrvatskim cestama - Župa-nijskom upravom za ceste, rekonstrui-ran je dio županijske ceste od Visokog

prema Čanjevu, vrijedan milijun kuna. U suradnji s Ministarstvom kulture proveden je najveći dio projekta arhe-ološkog istraživanja utvrde Čanjevo, u vrijednosti nešto većoj od 183 tisuće kuna.- Samo tih nekoliko najznačajnijih inve-sticija vrijedi više od dva milijuna kuna, dakle oko tri izvorna proračuna općine Visoko. Posebno treba istaknuti da je, bez obzira na teško gospodarsko sta-nje u državi, Općina Visoko čitavo vrije-me bila likvidna i ispunjavala sve svoje obveze - napomenuo je načelnik Ma-teković, precizirajući da je Općina su-financirala rad Osnovne škole Visoko, Društva “Naša djeca” Visoko, udruge umirovljenika “Uvijek zajedno”, malo-nogometnog kluba “Visoko”, lovačkog društva “Jareb”, općinskog kluba UD-VDR-a, KUD-a “Braća Radić”, športskog streljačkog društva “Visoko” i istoime-ne poljoprivredne zadruge te lokalnih vatrogasaca.

NITKO ZAKINUTOsnovnoj školi Visoko općina je po-magala sufinanciranjem škole plivanja, školske kuhinje i eko-programa, nagra-dila je najuspješnije učenike i darivala

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Visoko proslavilo blagdan Presvetog Trojstva, Dan župe i Dan općine

Rekonstruirana električna mreža i ulična rasvjetaProračun općine Visoko za 2012. godinu iznosi samo 654 tisuće kuna i vjerojatno je najmanji na čitavom području Varaždinske županije. Unatoč tome, u općini Visoko uspjeli su realizirati nekoliko velikih investicija čija ukupna vrijednost taj isti proračun nadilazi čak tri puta

Na sjednici 18 gradonačelnika i načelnika iz četiri županije!Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Visokog odazvale su se čelne osobe brojnih jedinica lokalne samouprave četiriju županija - Varaždinske, Ko-privničko-križevačke, Zagorsko-kra-pinske i Zagrebačke. Prisutni su bili čelnici Novog Marofa, Varaždinskih Toplica, Križevaca, Sv. Ivana Zeline, Bedenice, Beretinca, Martijanca, Hrašćine, Budinšćine, Breznice, Jal-žabeta, Vidovca, Brezničkog Huma, Kalnika, Sv. Petra Orehovca, Petri-janca, Gornje Rijeke... Među prisut-nima bili su i brojni predstavnici po-litičkih stranaka i udruga branitelja, čelni ljudi komunalnih poduzeća i drugih tvrtki, obrtnici te predstavni-ci udruga građana sa šireg područja regije.

svu djecu predškolskog odgoja, u po-vodu blagdana Sv. Nikole. U suradnji s KUD-om “Braća Radić” općina je nasta-vila podupirati očuvanje i promociju na-rodnog blaga - narodne nošnje, pjesme i običaja. Općina je sufinancirala i prije-voz srednjoškolaca, a domaćinstvima je pomagala sufinanciranjem umjetne oplodnje krava i junica, otklanjanjem dijela posljedica nepogoda i slično.

JEDNOGLASNO 95 POSTO ODLUKAInače, Općinsko vijeće Visokog ima 11 vijećnika, između kojih po jednog ima-ju HSS, HNS i SDP dok je njih osam iz redova HDZ-a. Među osmero vijećnika HDZ-a tri su žene, a tu je činjenicu ista-knula Valentina Modrić, predsjednica Općinskog vijeća, napominjući da je i tom segmentu Visoko učinilo značajan iskorak u odnosu na neke druge stran-ke i sredine.

Dragutin Mateković, načelnik općine

Unatoč krizi sufinancirali smo udruge,

društva, stočare, poljo-

privrednike, školski

prijevoz...

Ministarstvo više ne sufinancira arheološka

iskapanja na utvrdi čanjevo

Dodijeljene nagradeUz Dan općine Visoko, na sveča-noj sjednici, općinski su čelnici uručili zaslužnim pojedincima i predstavnicima udruga godišnja općinska priznanja. Nagrada za životno djelo dodijeljena je žu-pniku Ivanu Bogdanoviću. Tije-kom deset godina, koliko je na čelu župe Presvetog Trojstva, velečasni Bogdanović pokrenuo je obnovu župne crkve i župnog dvora te obogatio i produbio vjerski život uvođenjem križnog puta koji za Veliki petak prolazi cijelom općinom. Nagrada za iznimna dostignuća dodijeljena je bivšem načelniku policijske postaje Novi Marof Ivici Matošiću i muškoj dječjoj skupini DVD-a Čanjevo. Nagrada za doprinos ugledu i promociji općine Visoko u zemlji i svijetu dodijeljena je sportskom entuzijastu Borisu Vinceku te Udruzi za promovira-nje turističkih destinacija, proizvoda i usluga “UZAP”.

U nastavku svečane sjednice zaslužnim pojedincima i predstavni-cima tvrtki i udruga uručena su godišnja općinska priznanja. Pro-gram sjednice uspješno je vodila Tamara Marenčić, koja je i sama sudjelovala u bogatom kulturno-umjetničkom programu kojim je bila protkana čitava sjednica. Među ostalima nastupila je folklorna grupa pod vodstvom Jasne Jež, izvodeći splet hrvatskih narodnih pjesama i plesova.

Primjerena uređenost okolišaUz Dan općine održan je bogat kulturni program

Za obnovu crkve zaslužan je vlč. Bogdanović

33Općine VISOKO

- Iako iz medija u posljednje vrijeme “vrište” samo loše vijesti i pesimistične prognoze, mi smo si uzeli u zadatak ši-riti optimizam i vedrinu. Za to imamo i pokriće jer smo s najvjerojatnije najma-njim općinskim proračunom u Varaž-dinskoj županiji za 2012. od samo 654 tisuće kuna uspjeli postići zapažene re-zultate - rekao je načelnik općine Viso-ko Dragutin Mateković u petak 1. lipnja na sjednici Općinskog vijeća u prostori-jama OŠ Visoko Općina Visoko je u suradnji s Elektrom iz Sv. Ivana Zeline uspjela rekonstruirati niskonaponsku mrežu i uvesti javnu ra-svjetu u zaseok Brijeg, čime je u cijelosti realiziran zahtjevan projekt rekonstruk-cije elektro-mreže i uvođenja javne ra-svjete u sva naselja općine. Vrijednost investicije u naselju Brijeg iznosi 510 tisuća kuna.

U PROMETNICE 1,5 MILIJUNA KUNAUz pomoć Hrvatskih šuma uređena je šumska prometnica u dužini od 2,8 ki-lometara, vrijedna pola milijuna kuna. U suradnji s Hrvatskim cestama - Župa-nijskom upravom za ceste, rekonstrui-ran je dio županijske ceste od Visokog

prema Čanjevu, vrijedan milijun kuna. U suradnji s Ministarstvom kulture proveden je najveći dio projekta arhe-ološkog istraživanja utvrde Čanjevo, u vrijednosti nešto većoj od 183 tisuće kuna.- Samo tih nekoliko najznačajnijih inve-sticija vrijedi više od dva milijuna kuna, dakle oko tri izvorna proračuna općine Visoko. Posebno treba istaknuti da je, bez obzira na teško gospodarsko sta-nje u državi, Općina Visoko čitavo vrije-me bila likvidna i ispunjavala sve svoje obveze - napomenuo je načelnik Ma-teković, precizirajući da je Općina su-financirala rad Osnovne škole Visoko, Društva “Naša djeca” Visoko, udruge umirovljenika “Uvijek zajedno”, malo-nogometnog kluba “Visoko”, lovačkog društva “Jareb”, općinskog kluba UD-VDR-a, KUD-a “Braća Radić”, športskog streljačkog društva “Visoko” i istoime-ne poljoprivredne zadruge te lokalnih vatrogasaca.

NITKO ZAKINUTOsnovnoj školi Visoko općina je po-magala sufinanciranjem škole plivanja, školske kuhinje i eko-programa, nagra-dila je najuspješnije učenike i darivala

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Visoko proslavilo blagdan Presvetog Trojstva, Dan župe i Dan općine

Rekonstruirana električna mreža i ulična rasvjetaProračun općine Visoko za 2012. godinu iznosi samo 654 tisuće kuna i vjerojatno je najmanji na čitavom području Varaždinske županije. Unatoč tome, u općini Visoko uspjeli su realizirati nekoliko velikih investicija čija ukupna vrijednost taj isti proračun nadilazi čak tri puta

Na sjednici 18 gradonačelnika i načelnika iz četiri županije!Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Visokog odazvale su se čelne osobe brojnih jedinica lokalne samouprave četiriju županija - Varaždinske, Ko-privničko-križevačke, Zagorsko-kra-pinske i Zagrebačke. Prisutni su bili čelnici Novog Marofa, Varaždinskih Toplica, Križevaca, Sv. Ivana Zeline, Bedenice, Beretinca, Martijanca, Hrašćine, Budinšćine, Breznice, Jal-žabeta, Vidovca, Brezničkog Huma, Kalnika, Sv. Petra Orehovca, Petri-janca, Gornje Rijeke... Među prisut-nima bili su i brojni predstavnici po-litičkih stranaka i udruga branitelja, čelni ljudi komunalnih poduzeća i drugih tvrtki, obrtnici te predstavni-ci udruga građana sa šireg područja regije.

svu djecu predškolskog odgoja, u po-vodu blagdana Sv. Nikole. U suradnji s KUD-om “Braća Radić” općina je nasta-vila podupirati očuvanje i promociju na-rodnog blaga - narodne nošnje, pjesme i običaja. Općina je sufinancirala i prije-voz srednjoškolaca, a domaćinstvima je pomagala sufinanciranjem umjetne oplodnje krava i junica, otklanjanjem dijela posljedica nepogoda i slično.

JEDNOGLASNO 95 POSTO ODLUKAInače, Općinsko vijeće Visokog ima 11 vijećnika, između kojih po jednog ima-ju HSS, HNS i SDP dok je njih osam iz redova HDZ-a. Među osmero vijećnika HDZ-a tri su žene, a tu je činjenicu ista-knula Valentina Modrić, predsjednica Općinskog vijeća, napominjući da je i tom segmentu Visoko učinilo značajan iskorak u odnosu na neke druge stran-ke i sredine.

Dragutin Mateković, načelnik općine

Unatoč krizi sufinancirali smo udruge,

društva, stočare, poljo-

privrednike, školski

prijevoz...

Ministarstvo više ne sufinancira arheološka

iskapanja na utvrdi čanjevo

Dodijeljene nagradeUz Dan općine Visoko, na sveča-noj sjednici, općinski su čelnici uručili zaslužnim pojedincima i predstavnicima udruga godišnja općinska priznanja. Nagrada za životno djelo dodijeljena je žu-pniku Ivanu Bogdanoviću. Tije-kom deset godina, koliko je na čelu župe Presvetog Trojstva, velečasni Bogdanović pokrenuo je obnovu župne crkve i župnog dvora te obogatio i produbio vjerski život uvođenjem križnog puta koji za Veliki petak prolazi cijelom općinom. Nagrada za iznimna dostignuća dodijeljena je bivšem načelniku policijske postaje Novi Marof Ivici Matošiću i muškoj dječjoj skupini DVD-a Čanjevo. Nagrada za doprinos ugledu i promociji općine Visoko u zemlji i svijetu dodijeljena je sportskom entuzijastu Borisu Vinceku te Udruzi za promovira-nje turističkih destinacija, proizvoda i usluga “UZAP”.

U nastavku svečane sjednice zaslužnim pojedincima i predstavni-cima tvrtki i udruga uručena su godišnja općinska priznanja. Pro-gram sjednice uspješno je vodila Tamara Marenčić, koja je i sama sudjelovala u bogatom kulturno-umjetničkom programu kojim je bila protkana čitava sjednica. Među ostalima nastupila je folklorna grupa pod vodstvom Jasne Jež, izvodeći splet hrvatskih narodnih pjesama i plesova.

Primjerena uređenost okolišaUz Dan općine održan je bogat kulturni program

Za obnovu crkve zaslužan je vlč. Bogdanović


OpćineSRAčINEC

Jedan od većih projekata, uz dogradnju dječjeg vrtića, je i dogradnja osnovne škole i izgradnja nove sportske dvora-ne, a u Svibovcu izgradnja kanalizacije i otvaranje obnovljenog društvenog prostora U Stambenoj zoni Gaj upravo je za-vršeno asfaltiranje prometnica. Prije samog asfaltiranja morali smo napra-viti kompletan vodovod, kanalizaciju i priključke za struju i telefon na svakoj parceli. Tak tada smo mogli početi s as-faltiranjem – objasnio je Božidar Novo-selec, načelnik općine Sračinec, kako je tekao postupak gradnje infrastrukture u stambenoj zoni.

KUPCI ODUšEVLJENI AMBIJENTOM - Stambena zona Gaj može se nazvati „malom maturom“ za Sračinec jer je ta zona jedinstvena za sjeverozapadni dio Hrvatske. To je prekrasno naselje. Od svih 55 prodanih parcela gotovo svi kupci dolaze izvan Sračinca; iz Varaždin-ske i Međimurske županije, a pet ih je čak iz Zagreba. Kad su prvi kupci vidjeli ambijent Stambene zone Gaj i upoznali mentalitet ljudi, pozvali su svoje obite-lji, prijatelje, poznanike... To je bio put kojim se dobar glas širio – zadovoljan je načelnik.

Od 55 prodanih parcela većina kupaca dolazi izvan Sračinca, kupuju i Zagrepčani

Mala matura za Gaj - veliku stambenu zonu u Sračincu

Ostalo je samo 13 parcela na prodaju. Cijena je 35 eura po m2, a veličine su od 400 i 600 m2. To je vrlo povoljno ako imamo na umu cijene

u gradu Varaždinu, a Stambena zona Gaj na

samoj je granici s gradom. To je također važno za

mlade obitelji jer do grada mogu doći za 5 minuta – kaže Božidar Novoselec

Novi prostor u SvibovcuU povodu blagdana Sveti Benedikt, Dana općine Svibovec Podravski, na-selja koje je dio općine Sračinec, bit će otvorenje novog društvenog pro-stora i proštenje.- U Svibovcu Podravskom uz projekt kanalizacije, čiju realizaciju očekuje-mo ove godine, završavaju se radovi u podrumskim prostorijama Društve-nog doma. Taj podrum je specifičan jer je građen još davnih godina ka-menom i starom ciglom, sa zanimlji-vim lukovima i stropom. Taj prostor koristit će udruge Črepičar, Benedikt i svi oni koji se trude očuvati tradiciju naselja Svibovca Podravskog – rekao je načelnik.

Još jedna tajna dobre prodaje je i to što je za zonu osmišljen detaljan plan iz-gradnje, pa nitko ne može graditi kako mu se prohtije i tako ugrožavati slobo-du ostalih stanovnika.

PROšIRITI šKOLU I VRTIćJedan od većih projekata, uz dogradnju dječjeg vrtića, je i dogradnja osnovne škole i izgradnja nove sportske dvorane.- Imamo najveći broj novorođene djece u cijeloj Varaždinskoj županiji, peti smo

u Hrvatskoj, tako da nam je već ponesta-lo učionica. Sportska dvorana ne zado-voljava uvjete za održavanje pojedinih sportskih susreta, premalena je, stoga bismo od tog prostora željeli napraviti učionice, a sa zapadne strane izgraditi novu dvoranu. Model javno-privatnog partnerstva daje nam mogućnost da odradimo i taj dio – objašnjava načelnik.

Imamo najveći broj novorođene

djece u cijeloj Varaždinskoj

županiji, peti smo u Hrvatskoj

U vrtiću nemamo više mjesta, ponestalo nam je učionica i dvorana je

premalena

Božidar Novoselec, načelnik općine

Stambena zona Gaj u Sračincu

gradnja nogostupa uz županijsku cestu u Brezničkom Humu prema Butkovcu. Općina je pristupila pripremi i idejnom projektiranju kanalizacije i odvodnje otpadnih voda u suradnji s općinama Hrašćinom, Budinšćinom, Konjščinom i Gradom Zlatarom.

EKOLOšKI PROJEKT Breznički Hum uspješno je prijavio pro-jekt “Teaching green - Living green” za financiranje kroz program “Europa za građane”. Tim projektom nastavlja se uspješna suradnja između Općine Breznički Hum i Općine Krško započeta prošle godine projektom IC-EU Inter-kulturalno partnerstvo. U projektu će sudjelovati škole iz Brezničkog Huma i Krškog, a teme ovog projekta su za-štita okoliša, energetska učinkovitost i ekološka poljoprivreda. - Tokom trodnevnog događanja u Slo-veniji bit će održan ekološko - poljopri-vredni sajam, radionica i okrugli stol o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovito-sti. Na kraju projekta bit će potpisana i povelja o prijateljstvu između škola. Projekt vrijedan 9.000 eura realizirat ćemo u listopadu ove godine – najavlju-je načelnik.

PROšIRILI POSLOVNE ZONE Postupak izmjena i dopuna prostornog plana Općine teče dobro i očekuju da

Suradnja sa susjednim općinama na projektiranju kanalizacije

Breznički Hum sa Slovencima u interkulturalnom partnerstvuNastavljaju rekonstrukciju niskonaponske mreže, gradnju nogostupa, izgradnju kanalizacije, surađuju sa slovenskom Općinom Krško ...

Najavljujemo...Do konca godine slijedi moderniza-cija ceste Breznički Hum – Zahumlje, kao i nastavak rada na nogostupu uz županijsku cestu prema Butkovucu. Općina Breznički Hum na vatrogasni dom u Brezničkom Humu instalirat će fotonaponski sustav snage 10 kW. Ovaj projekt u vrijednosti od 200 ti-suća kuna sufinancirat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinko-vitost, a investicija će se isplatiti već nakon pet godina rada sustava.

U tijeku je gradnja novog nogostupa prema Butkovcu Učenici će sudjelovati u EU projektu

Na vatrogasni

dom u Brezničkom

Humu instalirat

ćemo fotonaponski

sustav

Mijenjamo prostorni plan zbog prilagodbe radovima na autocesti

Zoran Hegedić

će ga uspješno privesti kraju oko listo-pada ove godine. Odrađena je javna ra-sprava te u Općini trenutno čekaju na očitovanja relevantnih državnih institu-cija i tvrtki o planiranim izmjenama. - Izmjene postojećeg prostornog pla-na bile su potrebne zbog prilagodbe novim uvjetima na području općine, nastalih zbog dovršenja autoceste na području Brezničkog Huma. Proširene su i postojeće poslovne zone. Prilikom izrade izmjena i dopuna uzeti su u obzir i brojni zahtjevi građana za prenamje-nom zemljišta – objašnjava načelnik.

U razgovoru s načelnikom općine Bre-znički Hum Zoranom Hegedićem do-znali smo koji su sve projekti na područ-ju općine završili te koji još slijede. U proteklom razdoblju nastavljena je, uz sufinanciranje Hrvatskih voda, re-konstrukcija niskonaponske mreže na području naselja Šćepanja te je u tijeku i

35Općine BREZNIčKI HUM

Jedan od većih projekata, uz dogradnju dječjeg vrtića, je i dogradnja osnovne škole i izgradnja nove sportske dvora-ne, a u Svibovcu izgradnja kanalizacije i otvaranje obnovljenog društvenog prostora U Stambenoj zoni Gaj upravo je za-vršeno asfaltiranje prometnica. Prije samog asfaltiranja morali smo napra-viti kompletan vodovod, kanalizaciju i priključke za struju i telefon na svakoj parceli. Tak tada smo mogli početi s as-faltiranjem – objasnio je Božidar Novo-selec, načelnik općine Sračinec, kako je tekao postupak gradnje infrastrukture u stambenoj zoni.

KUPCI ODUšEVLJENI AMBIJENTOM - Stambena zona Gaj može se nazvati „malom maturom“ za Sračinec jer je ta zona jedinstvena za sjeverozapadni dio Hrvatske. To je prekrasno naselje. Od svih 55 prodanih parcela gotovo svi kupci dolaze izvan Sračinca; iz Varaždin-ske i Međimurske županije, a pet ih je čak iz Zagreba. Kad su prvi kupci vidjeli ambijent Stambene zone Gaj i upoznali mentalitet ljudi, pozvali su svoje obite-lji, prijatelje, poznanike... To je bio put kojim se dobar glas širio – zadovoljan je načelnik.

Od 55 prodanih parcela većina kupaca dolazi izvan Sračinca, kupuju i Zagrepčani

Mala matura za Gaj - veliku stambenu zonu u Sračincu

Ostalo je samo 13 parcela na prodaju. Cijena je 35 eura po m2, a veličine su od 400 i 600 m2. To je vrlo povoljno ako imamo na umu cijene

u gradu Varaždinu, a Stambena zona Gaj na

samoj je granici s gradom. To je također važno za

mlade obitelji jer do grada mogu doći za 5 minuta – kaže Božidar Novoselec

Novi prostor u SvibovcuU povodu blagdana Sveti Benedikt, Dana općine Svibovec Podravski, na-selja koje je dio općine Sračinec, bit će otvorenje novog društvenog pro-stora i proštenje.- U Svibovcu Podravskom uz projekt kanalizacije, čiju realizaciju očekuje-mo ove godine, završavaju se radovi u podrumskim prostorijama Društve-nog doma. Taj podrum je specifičan jer je građen još davnih godina ka-menom i starom ciglom, sa zanimlji-vim lukovima i stropom. Taj prostor koristit će udruge Črepičar, Benedikt i svi oni koji se trude očuvati tradiciju naselja Svibovca Podravskog – rekao je načelnik.

Još jedna tajna dobre prodaje je i to što je za zonu osmišljen detaljan plan iz-gradnje, pa nitko ne može graditi kako mu se prohtije i tako ugrožavati slobo-du ostalih stanovnika.

PROšIRITI šKOLU I VRTIćJedan od većih projekata, uz dogradnju dječjeg vrtića, je i dogradnja osnovne škole i izgradnja nove sportske dvorane.- Imamo najveći broj novorođene djece u cijeloj Varaždinskoj županiji, peti smo

u Hrvatskoj, tako da nam je već ponesta-lo učionica. Sportska dvorana ne zado-voljava uvjete za održavanje pojedinih sportskih susreta, premalena je, stoga bismo od tog prostora željeli napraviti učionice, a sa zapadne strane izgraditi novu dvoranu. Model javno-privatnog partnerstva daje nam mogućnost da odradimo i taj dio – objašnjava načelnik.

Imamo najveći broj novorođene

djece u cijeloj Varaždinskoj

županiji, peti smo u Hrvatskoj

U vrtiću nemamo više mjesta, ponestalo nam je učionica i dvorana je

premalena

Božidar Novoselec, načelnik općine

Stambena zona Gaj u Sračincu

gradnja nogostupa uz županijsku cestu u Brezničkom Humu prema Butkovcu. Općina je pristupila pripremi i idejnom projektiranju kanalizacije i odvodnje otpadnih voda u suradnji s općinama Hrašćinom, Budinšćinom, Konjščinom i Gradom Zlatarom.

EKOLOšKI PROJEKT Breznički Hum uspješno je prijavio pro-jekt “Teaching green - Living green” za financiranje kroz program “Europa za građane”. Tim projektom nastavlja se uspješna suradnja između Općine Breznički Hum i Općine Krško započeta prošle godine projektom IC-EU Inter-kulturalno partnerstvo. U projektu će sudjelovati škole iz Brezničkog Huma i Krškog, a teme ovog projekta su za-štita okoliša, energetska učinkovitost i ekološka poljoprivreda. - Tokom trodnevnog događanja u Slo-veniji bit će održan ekološko - poljopri-vredni sajam, radionica i okrugli stol o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovito-sti. Na kraju projekta bit će potpisana i povelja o prijateljstvu između škola. Projekt vrijedan 9.000 eura realizirat ćemo u listopadu ove godine – najavlju-je načelnik.

PROšIRILI POSLOVNE ZONE Postupak izmjena i dopuna prostornog plana Općine teče dobro i očekuju da

Suradnja sa susjednim općinama na projektiranju kanalizacije

Breznički Hum sa Slovencima u interkulturalnom partnerstvuNastavljaju rekonstrukciju niskonaponske mreže, gradnju nogostupa, izgradnju kanalizacije, surađuju sa slovenskom Općinom Krško ...

Najavljujemo...Do konca godine slijedi moderniza-cija ceste Breznički Hum – Zahumlje, kao i nastavak rada na nogostupu uz županijsku cestu prema Butkovucu. Općina Breznički Hum na vatrogasni dom u Brezničkom Humu instalirat će fotonaponski sustav snage 10 kW. Ovaj projekt u vrijednosti od 200 ti-suća kuna sufinancirat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinko-vitost, a investicija će se isplatiti već nakon pet godina rada sustava.

U tijeku je gradnja novog nogostupa prema Butkovcu Učenici će sudjelovati u EU projektu

Na vatrogasni

dom u Brezničkom

Humu instalirat

ćemo fotonaponski

sustav

Mijenjamo prostorni plan zbog prilagodbe radovima na autocesti

Zoran Hegedić

će ga uspješno privesti kraju oko listo-pada ove godine. Odrađena je javna ra-sprava te u Općini trenutno čekaju na očitovanja relevantnih državnih institu-cija i tvrtki o planiranim izmjenama. - Izmjene postojećeg prostornog pla-na bile su potrebne zbog prilagodbe novim uvjetima na području općine, nastalih zbog dovršenja autoceste na području Brezničkog Huma. Proširene su i postojeće poslovne zone. Prilikom izrade izmjena i dopuna uzeti su u obzir i brojni zahtjevi građana za prenamje-nom zemljišta – objašnjava načelnik.

U razgovoru s načelnikom općine Bre-znički Hum Zoranom Hegedićem do-znali smo koji su sve projekti na područ-ju općine završili te koji još slijede. U proteklom razdoblju nastavljena je, uz sufinanciranje Hrvatskih voda, re-konstrukcija niskonaponske mreže na području naselja Šćepanja te je u tijeku i


OpćineDONJA VOćA

Iduća “škola” u Biškupcu Podsjetimo, cilj ovog preventivnog projekta je kroz druženje, igru i zaba-vu staviti dijete u centar pozornosti te tako stvoriti međusobno povjere-nje, dijalog i suradnju institucija i lo-kalnih vlasti radi prevencije sukoba i kriminala u lokalnim zajednicama. Usto, igrom i edukacijom djecu se nastoji podučiti toleranciji i nenasi-lju. Time bi se doprinijelo smanjenju među vršnjačkog nasilja. Upravo iz tih razloga varaždinska policija i da-lje nastavlja provoditi ovaj preven-tivni projekt. Iduća će se „Otvorena zabavna škola nogometa“ od 27. do 29. lipnja održavati na igralištu NK „Mladost Varaždin“ u Biškupcu, dok će tijekom srpnja i kolovoza biti odr-žana u Sračincu, Bednji i Lepoglavi.

U Donjoj Voći najmlađi su sudjelovali u „Otvorenoj zabavnoj školi nogometa“

Djeca u središtu pozornostiProjekt provodi PU varaždinska u suradnji s humanitarnom organizacijom CCPA, vijećima za prevenciju, školama te lokalnim sportskim klubovima

Od 15. do 17. lipnja stotinjak je djevoj-čica i dječaka od 6 do 12 godina na nogometnom igralištu u Donjoj Voći sudjelovalo u preventivnom projektu „Otvorena zabavna škola nogometa“. Projekt su provodili policijski službeni-ci za prevenciju varaždinske Policijske uprave u suradnji s humanitarnom or-ganizacijom Cross culturess project association (CCPA) Hrvatska, Vijećem za prevenciju kriminaliteta Općine Do-nja Voća, OŠ Andrije Kačića Miošića iz Donje Voće, Područnom školom „An-tun Gustav Matoš“ iz Gornje Voće te NK „Vindija“ iz Donje Voće.

UčENJE UZ IGRU U tri su dana trajanja „Škole“ djeca bila u središtu pozornosti te se družili i za-bavljali uz igre koje su za njih pripremili treneri i asistenti. Policijski su službenici u sklopu pro-jekta postavili „informativni štand za prevenciju“ te izložili policijska vozila i opremu koju koriste u svakodnevnom radu. Djeci su pritom skrenuli pozor-nost na sigurno ponašanje u prometu te im podijelili promotivne materijale.

Posljednjeg su dana za njih organizira-ne radionice, dok je za roditelje orga-niziran „kutak za roditelje“. U sklopu njega, roditelji su mogli doznati nešto više o prevenciji ovisnosti i vršnjačkom nasilju, te usvajanju navika važnih za normalan rast i razvoj djece.

DAROVI I DIPLOMA Svako je dijete dobilo sportsku majicu, kapu i narukvicu te diplomu o sudjelo-vanju u „Školi“. Osnovna i područna škola te nogometni klub dobit će pak nogometne lopte, markere, plastične čunjeve te ostale rekvizite koji su ko-rišteni tijekom trajanja škole. Iz varaž-

dinske policije naglašavaju da su osim policajaca, važan doprinos u realizaciji projekta dali i volonteri te pomoćno osoblje koji su cijelo vrijeme brinuli o uspješnoj organizaciji i sigurnosti svih sudionika.

Svako je dijete dobilo diplomu

Kroz igru i edukaciju djecu se nastoji podučiti toleranciji i nenasilju

Program su vodili policijski službenici

PU v

ar

ažd

ins

ka

37KOLUMNA

Proizvodnja mesa i mlijeka, broj goveda, broj obiteljskih gospodarstava alarmantno padaNedavni sukobi oko cijene mlijeka i po-ticaja proizvodnji samo su jedan aspekt akutne krize hrvatskog sela i stočarstva te govedarstva kao njihove kralježnice. Proizvodnja mesa i mlijeka, broj gove-da, broj obiteljskih gospodarstava i broj zaposlenih u poljoprivredi posljednjih desetak godina alarmantno pada, a ovisnost o uvozu raste. Politika vođena tijekom prošlog desetljeća prouzroko-vala je zaustavljanje proizvodnje i ispo-ruke mlijeka u prosječno petnaest obi-teljskih poljoprivrednih gospodarstava na dan, što je u selu otvorilo teške gos-podarske, socijalne i ekološke rane.

SVE VIšE UVOZIMOPosljednjih 20 godina Hrvatska je uve-zla hrane u vrijednosti od preko 9,5

Doslovce smo pojeli gotovo 1/5

akumuliranog duga zemlje

Dr. sc. Dragutin Vincek

Govedarstvo, kralježnica hrvatskog sela – atrofira

milijardi dolara više nego što je izvezla, što znači da smo doslovce pojeli goto-vo 1/5 akumuliranog duga zemlje, i to s tendencijom snažnog rasta toga pre-hrambenog deficita u drugom, mirno-dopskom desetljeću! Od početka ovoga stoljeća naš je uvoz hrane bio godišnje prosječno oko 700 milijuna dolara veći od izvoza. Preko 2/5 toga deficita na-stalo je sve većim uvozom stoke i mli-jeka i umanjilo rast BDP-a za najmanje 1 posto godišnje. Posebno je markantno pogoršanje u trgovini živih uzgojnih i tovnih životinja, mesa i jestivih klaonič-nih proizvoda, gdje se dolarski deficit od 2001. do 2010. početverostručio u odnosu na prethodno, „ratno“ deset-ljeće (‘90. godine).

STVARA SE NEZAPOSLENOSTSve veća ovisnost o uvezenom mesu i mlijeku (grafikoni 1. i 2.) stvorila je ne-zaposlenost i potrebu socijalne pomoći ondje gdje je posao vapio za ljudima ili gdje se u najmanju ruku mogla spasiti sa-moodrživost obiteljskog gospodarstva.Kako u takvoj situaciji zaustaviti uništa-vanje ljudskih i gospodarskih potencija-la sela? I kakva je specifična – i ključna – uloga govedarstva u tom procesu? Radi se o velikom izazovu, vremena je malo, a neposredna je opasnost da pro-izvodnja nastavi slabiti, i to tamo gdje

Grafikon 1. Vrijednost uvoza goveđeg mesa (svježeg i smrznutog), te mlijeka i prerađevina od mlijeka u Hrvatsku; 2002. - 2011. g. (Izvor: HGK 2012)

Grafikon 2. Broj obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava u Hrvatskoj koja proizvode i predaju mlijeko; 2002 - 2011. g. (Izvor: HPA 2012)

je najosjetljivija – blizu životu u skladu s okolišem – i u trenutku kada makroeko-nomska situacija bezuvjetno zahtijeva prekid ovisnosti o uvozu hrane.

SVE OVISI O NAMA Više je nego očito da hrvatsko govedar-stvo ima veliki potencijal i da predstav-lja resurs koji nije ni izbliza stavljen u funkciju, već mu je, dapače, sustavnim zapostavljanjem umanjena vrijednost i učinkovitost u usporedbi sa zemljama koje nam nalikuju. Odluka hoće li tako ostati ovisi o nama: ili ćemo se probu-diti i uzeti „uzde u svoje ruke“ i početi odgovorno upravljati proizvodnim pro-cesima ili nam preostaje perspektiva zemlje uvoznice hrane često sumnji-vog porijekla i kvalitete, zakorovljenog krajobraza, zapuštenog sela i nezado-voljnih ljudi. Za rast govedarstva nije potrebno privući greenfield investicije, treba samo pustiti krave u njihovo ze-leno carstvo. Svakom godinom pro-puštenom u sređivanju vlastitog pro-izvodnog aparata na selu znatno se povećava trošak provedbe te operacije jer domaći resursi u međuvremenu pro-padaju. A bez njih nastavak ovisnosti o (sve većem) neto uvozu hrane morao bi se kompenzirati s odgovarajućim gu-bitkom standarda na drugim područji-ma. Jer jesti se mora ...


šKOLSTVO

Odgojno obrazovni rad Varaždinska županija kontinuirano unapređuje projektima dodatne nastave s nadarenim učenicima kroz centre izvrsnosti, učeničko zadrugarstvo, eko-škole te niz pojedinačnih programa i projekata

Na svečanosti u dvorani Gospodarske škole Varaždin dodijeljene su diplome i priznanja najboljim učenicima osnov-nih i srednjih škola Varaždinske župani-je te njihovim mentorima za ostvarene uspjehe na županijskim, međužupanij-skim i državnim natjecanjima u školskoj godini 2011./2012. Na državnim je natje-canjima sudjelovalo ukupno 292 učeni-ka iz Varaždinske županije te su osvojili 43 prvih mjesta, 66 drugih mjesta te 52

Na natjecanjima sudjelovalo gotovo 3.300 učenika iz Varaždinske županije

Diplome i priznanja najboljim učenicima i mentorima

trećih mjesta, dok je na županijskoj razi-ni natjecanja sudjelovalo gotovo 3.300 učenika te 250 sportskih ekipa.

OPRAVDALI ULAGANJADiplome i priznanja učenicima i men-torima dodijelili su župan Varaždinske županije Predrag Štromar te zamjenici župana mr. sc. Blanka Glavica Ječmeni-ca i Milan Pavleković. Župan je tom pri-likom izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima, koji su pri samom vrhu na državnom nivou te istaknuo kako župa-nija ulaže puno u obrazovanje i pono-sna je na brojne projekte, što učenici vi-šestruko vraćaju ovakvim rezultatima.- Više od pedeset posto naših učenika sudjelovalo je na natjecanjima i smo-trama, što je odličan pokazatelj kolika je velika njihova uključenost u izvanna-stavne aktivnosti. To je jako važno za razvoj novih vještina, kreativnosti i spo-sobnosti te otkrivanje nadarenih uče-nika za pojedina područja, ali i njihovu daljnju i intenzivniju naobrazbu. Imamo sreću što imamo tako dobre uvjete, od-lične učenike te vrhunske mentore i na-

stavnike, kojima zahvaljujem na silnom trudu, zalaganju i entuzijazmu – izjavio je župan te još jednom čestitao svim učenicima i mentorima na postignutim uspjesima te im zaželio puno uspjeha u daljnjem učenju i radu.U osnovnim i srednjim školama Varaždin-ske županije u školskoj godini 2011./12., sukladno propozicijama Agencije za od-goj i obrazovanje, uz suglasnost Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta, održana su natjecanja i smotre na škol-skoj, županijskoj i državnoj razini u 37 predmetnih područja, u sportu, glazbi i strukovnom obrazovanju.

PUT PREMA VRHUMasovnost sudjelovanja učenika osnov-nih i srednjih škola Varaždinske župani-je na svim razinama natjecanja i smotri te izvrsni rezultati učenika ostvareni na državnim natjecanjima, po čemu je županija u samom hrvatskom vrhu, potvrda su kvalitetnog i kontinuiranog odgojno obrazovnog rada na području Varaždinske županije, koji se kontinu-irano unapređuje kroz projekte do-

Zajedničko fotografiranje za “Najbolju fotografiju” u školskoj godini 2011./12.

39šKOLSTVO

Zajedničko fotografiranje za “Najbolju fotografiju” u školskoj godini 2011./12.

U petak 15. lipnja gotovo 24.000 učeni-ka osnovnih i srednjih škola u Varaždi-nu i Varaždinskoj županiji na dva i pol mjeseca oprostilo se od školskih klupa te su otišli na zasluženi odmor. Neki su bili uspješni, neki manje uspješni, a svi će oni, osim onih koji, nažalost, imaju negativne ocjene, uživati i mirovati do jeseni, odnosno do 3. rujna kada zapo-činje školska godina 2012./2013.Stresno će biti jedino maturantima, koje očekuju upisi na fakultete, te do-jučerašnjim osmašima, koji moraju oda-brati u kojoj će srednjoj školi nastaviti svoj obrazovni i životni put. Vremena su imali dovoljno, a zahvaljujući, izme-đu ostalog, kampanji „Odaberi svoju školu“ bili su i dobro informirani kako bi što lakše donijeli tu važnu životnu odluku.

RIJEšITE NEDOUMICEKao i prijašnjih godina učenici će se u prvi razred srednjih škola upisivati u dva roka, ljetnom i jesenskom. Ljetni upisni rok sastoji se od dva kruga. Prvi

školarci otišli na zaslužene ljetne praznike

Mnogo vremena za odmor, ali i brojne aktivnostiKao i prijašnjih godina učenici će se u prvi razred srednjih škola upisivati u dva roka, ljetnom i jesenskom. Ljetni upisni rok sastoji se od dva kruga. Prvi će trajati od 2. do 5. srpnja, a drugi od 9. do 11. srpnja. Jesenski upisni rok počinje 20. i trajat će do 22. kolovoza

će trajati od 2. do 5. srpnja, a drugi od 9. do 11. srpnja. Jesenski upisni rok počinje 20. i trajat će do 22. kolovoza. Svi koji još imaju bilo kakvih nejasnoća odgovore mogu potražiti na internet-skim stranicama Varaždinske župa-nije, gdje je objavljen natječaj za upis učenika u I. razred srednjih škola za školsku godinu 2012./2013., iz kojeg se mogu vidjeti podaci za svaku pojedinu školu i zanimanja koja se nude, odno-sno programi koje škola provodi, go-dine trajanja obrazovanja, potreban bodovni prag za upis, broj učenika koji će se upisivati, nastavni predmeti zna-čajni za izbor kandidata, strani jezici koji se uče u školi kao obvezni pred-met te posebni uvjeti koje propisuju određene škole.U Gradskoj vijećnici priređeno je pri-manje za najbolje učenike varaždinskih osnovnih škola. Gradonačelnik Goran Habuš i njegov zamjenik Vjeran Radelić primili su učenike i predstavnike osnov-nih škola koji su osvojili nagrade na dr-žavnim natjecanjima. Uz čestitke uče-nici su dobili i nagrade, jednogodišnje iskaznice za Gradsku knjižnicu.

RAZMJENA UDŽBENIKAVaraždinska županija završetkom i ove školske godine nastavlja s inicijativom za provođenjem akcija prikupljanja i razmjene udžbenika. O načinu priku-pljanja i razmjene udžbenika odlučivat će svaka škola posebno. One će putem oglasnih knjiga, oglasne ploče ili inter-netskih stranica obavijestiti učenike i roditelje o terminima razmjene. Inače, škole nad kojima osnivačka prava ima Varaždinska županija krenule su s ak-cijama razmjene udžbenika još 2009. godine te se od tada uspješno provode krajem svake školske godine, što naj-bolje potvrđuje i odličan odaziv učenika i roditelja.

datne nastave s nadarenim učenicima kroz centre izvrsnosti, zatim učeničko zadrugarstvo, eko-škole te niz pojedi-načnih programa i projekata.Voditelj Centra izvrsnosti iz matemati-ke Branko Topić istaknuo je da su u četi-ri godine, koliko centar radi, kroz njega prošla dvadeset i četiri polaznika. Oni su ostvarili iznimne rezultate. – Rezultati su jako dobri, kao i zaintere-siranost djece, a trudit ćemo se i dalje raditi i biti uspješni jer izvrsnost zahtje-va talent, ali prije svega i puno rada – zaključio je Topić.Na svečanosti dodjele diploma nastu-pili su učenici Glazbene škole Varaž-din, svjetski prvak u twirlingu Tihomir Bendelja te tamburaški sastav iz Elek-trostrojarske škole. Svim učenicima, grupama, ekipama i zborovima koji su se plasirali i sudjelovali na županijskim i državnim natjecanjima, susretima i smotrama dodijeljena su priznanja i diplome, a kao još jedan podsjetnik na njihov uspjeh bilo je zajedničko foto-grafiranje za “Najbolju fotografiju” za školsku godinu 2011./12.


šKOLSTVO

Na Gradskim bazenima od 2. srpnja organiziran je „Ljetni sportski kamp“. Program, tijekom čitavog ljeta, traje pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka od 9 do 16 sati. Djeca su u kam-pu svrstana u grupe prema godištu, a svaka grupa imat će svog voditelja/

Za učenike željne rekreacije organiziraju ljetne škole

Osnove plivanja, atletike, škola rukometa...

trenera te tako svakodnevno, uz dru-ženje i igru, ali i ozbiljan trening, upo-znati i učiti osnovne elemente bazičnih sportova i sportskih igara. Naravno, u kampu postoji vrijeme za igru i druže-nje te kupanje i sunčanje.

USVAJANJE BAZIčNIH SPORTOVAPolaznici kampa u cijeni imaju osiguran ručak. Svi programi će biti na bazenima i sportskim terenima Gradskih bazena, te-renima teniskog kluba „Varaždin 1811“,

Izbor su proveli Radio Varaždin i Varaždinske vijesti

U Županijskoj palači u petak 15. lipnja upriličen je prijam za pobjednike izbo-ra najbolje maturantice i maturanta u školskoj godini 2011./2012. Izbor su pro-veli Radio Varaždin i Varaždinske vijesti. Pobjednicima, koji su od 29. svibnja do 11. lipnja na Facebooku sakupili najveći broj glasova; Ani Fotez iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole i Davidu Oštreku iz Glazbene škole, čestitao je župan Predrag Štromar. Primili su i za-služenu nagradu, prijenosna računala.Ana je odlična učenica, a postala je i državna prvakinja na državnom natje-canju iz prehrane Nutri-vita. Upisat će Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku.- Puno mi znači ovo priznanje za daljnje

školovanje i sretna sam što su baš mene izabrali. Možda će ovaj izbor potaknuti i druge da više uče – kazala je.David Oštrek već je poznat onima koji prate ozbiljnu glazbu. Ovaj talentirani mladić tijekom školovanja sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima, a uspio je pjevati i glavne uloge u operama. Najveća potvrda nje-gova rada stigla je ovih dana kada je pri-mljen na glazbenu akademiju u Beču, a od 180 kandidata bio je drugi. Prijamni ispit, kaže, trajao je sedam dana i bio je vrlo iscrpan. Morao je pjevati, plesati, glumiti, izvoditi aerobik...- Ovo priznanje mi znači puno, a s obzi-rom na to da ću studirati, odlično će mi doći i laptop, zato što je financijska situ-acija takva kakva je. Titula je isto super, drago mi je što sam predstavnik svoje škole i što mogu biti na ponos svojoj školi i što ću jednom možda biti uzor nekome tko će iduće godine dobiti ovu titulu – poručio je.

Primanje za najbolje maturante Varaždinske županije

Laptopi Ani i Davidu

nogometnog kluba „Varaždin“, dvora-nama Hrvačkog kluba „Vindija“ i Fitne-ss centra „SportLife“. Cijena iznosi 300 kuna. Više informacija moguće je sazna-ti, a upis u kamp dogovoriti, na recepciji bazena ili na broj telefona 215 366.Atletski klub Sloboda od 18. do 23. lip-nja od 17 do 19 sati organizira Atletski kamp za učenike nižih razreda osnov-nih škola. Svaki dan stručni će treneri s djecom obraditi jednu disciplinu, a zadnja će dva dana biti organizirano natjecanje. Ukupni pobjednici u poje-dinim disciplinama primit će diplome i majice. Atletski elementi koje će djeca usvaja-ti su trčanje, skokovi, prepone, skok u dalj, skok u vis, skok s motkom, bacanje vortexa, bacanje kugle, bacanje koplja i štafeta. Ulaz je za sve zainteresirane besplatan, a više informacija može se dobiti kod atletskih trenera Nenada Pavličeka 091 906 1303 i Marije Hižman 099 402 5224.

UBRZANI PROGRAM PLIVANJAPlivački klub Barok i ove godine provo-di ljetnu školu plivanja u trajanju od 10 dana. Radi se o ubrzanom programu učenja i usavršavanja plivanja, a iz klu-ba poručuju kako su dobrodošli i plivači i neplivači. Škola će biti održana u tri termina. Prvi je 18. lipnja, drugi 4. srpnja, a treći 18. srpnja. Sve informacije dostupne su na stranici www.pk-barok.hr i na broj tele-fona 091 13 000 47. Od 15. lipnja poče-la je Ljetna škola rukometa za dječake i djevojčice godišta od 2002. do 2005. i za svu djecu koja žele upoznati ruko-met u organizaciji Rukometnog kluba Varaždin. Treninzi su inače svakodnevno od 16 do 18 sati u Sportskom centru TTS, a za djeca su tri do četiri puta tjedno. Školu rukometa RK Varaždin do sada pohađa stotinjak polaznika, koji treniraju i na-tječu se u svom godištu.Cilj je da se tijekom Ljetne škole pro-filiraju oni koji žele nastaviti i najesen trenirati rukomet, te se i natjecati, po-ručuju iz RK Varaždin. Ljetnu školu ru-kometa RK Varaždin aktivno podupire i reprezentativac Blaženko Lacković. Upisi su otvoreni, a dodatne informaci-je mogu se dobiti na 091 2601 501.

www.vamp.com.hr

41šKOLSTVO

Na Gradskim bazenima od 2. srpnja organiziran je „Ljetni sportski kamp“. Program, tijekom čitavog ljeta, traje pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka od 9 do 16 sati. Djeca su u kam-pu svrstana u grupe prema godištu, a svaka grupa imat će svog voditelja/

Za učenike željne rekreacije organiziraju ljetne škole

Osnove plivanja, atletike, škola rukometa...

trenera te tako svakodnevno, uz dru-ženje i igru, ali i ozbiljan trening, upo-znati i učiti osnovne elemente bazičnih sportova i sportskih igara. Naravno, u kampu postoji vrijeme za igru i druže-nje te kupanje i sunčanje.

USVAJANJE BAZIčNIH SPORTOVAPolaznici kampa u cijeni imaju osiguran ručak. Svi programi će biti na bazenima i sportskim terenima Gradskih bazena, te-renima teniskog kluba „Varaždin 1811“,

Izbor su proveli Radio Varaždin i Varaždinske vijesti

U Županijskoj palači u petak 15. lipnja upriličen je prijam za pobjednike izbo-ra najbolje maturantice i maturanta u školskoj godini 2011./2012. Izbor su pro-veli Radio Varaždin i Varaždinske vijesti. Pobjednicima, koji su od 29. svibnja do 11. lipnja na Facebooku sakupili najveći broj glasova; Ani Fotez iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole i Davidu Oštreku iz Glazbene škole, čestitao je župan Predrag Štromar. Primili su i za-služenu nagradu, prijenosna računala.Ana je odlična učenica, a postala je i državna prvakinja na državnom natje-canju iz prehrane Nutri-vita. Upisat će Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku.- Puno mi znači ovo priznanje za daljnje

školovanje i sretna sam što su baš mene izabrali. Možda će ovaj izbor potaknuti i druge da više uče – kazala je.David Oštrek već je poznat onima koji prate ozbiljnu glazbu. Ovaj talentirani mladić tijekom školovanja sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima, a uspio je pjevati i glavne uloge u operama. Najveća potvrda nje-gova rada stigla je ovih dana kada je pri-mljen na glazbenu akademiju u Beču, a od 180 kandidata bio je drugi. Prijamni ispit, kaže, trajao je sedam dana i bio je vrlo iscrpan. Morao je pjevati, plesati, glumiti, izvoditi aerobik...- Ovo priznanje mi znači puno, a s obzi-rom na to da ću studirati, odlično će mi doći i laptop, zato što je financijska situ-acija takva kakva je. Titula je isto super, drago mi je što sam predstavnik svoje škole i što mogu biti na ponos svojoj školi i što ću jednom možda biti uzor nekome tko će iduće godine dobiti ovu titulu – poručio je.

Primanje za najbolje maturante Varaždinske županije

Laptopi Ani i Davidu

nogometnog kluba „Varaždin“, dvora-nama Hrvačkog kluba „Vindija“ i Fitne-ss centra „SportLife“. Cijena iznosi 300 kuna. Više informacija moguće je sazna-ti, a upis u kamp dogovoriti, na recepciji bazena ili na broj telefona 215 366.Atletski klub Sloboda od 18. do 23. lip-nja od 17 do 19 sati organizira Atletski kamp za učenike nižih razreda osnov-nih škola. Svaki dan stručni će treneri s djecom obraditi jednu disciplinu, a zadnja će dva dana biti organizirano natjecanje. Ukupni pobjednici u poje-dinim disciplinama primit će diplome i majice. Atletski elementi koje će djeca usvaja-ti su trčanje, skokovi, prepone, skok u dalj, skok u vis, skok s motkom, bacanje vortexa, bacanje kugle, bacanje koplja i štafeta. Ulaz je za sve zainteresirane besplatan, a više informacija može se dobiti kod atletskih trenera Nenada Pavličeka 091 906 1303 i Marije Hižman 099 402 5224.

UBRZANI PROGRAM PLIVANJAPlivački klub Barok i ove godine provo-di ljetnu školu plivanja u trajanju od 10 dana. Radi se o ubrzanom programu učenja i usavršavanja plivanja, a iz klu-ba poručuju kako su dobrodošli i plivači i neplivači. Škola će biti održana u tri termina. Prvi je 18. lipnja, drugi 4. srpnja, a treći 18. srpnja. Sve informacije dostupne su na stranici www.pk-barok.hr i na broj tele-fona 091 13 000 47. Od 15. lipnja poče-la je Ljetna škola rukometa za dječake i djevojčice godišta od 2002. do 2005. i za svu djecu koja žele upoznati ruko-met u organizaciji Rukometnog kluba Varaždin. Treninzi su inače svakodnevno od 16 do 18 sati u Sportskom centru TTS, a za djeca su tri do četiri puta tjedno. Školu rukometa RK Varaždin do sada pohađa stotinjak polaznika, koji treniraju i na-tječu se u svom godištu.Cilj je da se tijekom Ljetne škole pro-filiraju oni koji žele nastaviti i najesen trenirati rukomet, te se i natjecati, po-ručuju iz RK Varaždin. Ljetnu školu ru-kometa RK Varaždin aktivno podupire i reprezentativac Blaženko Lacković. Upisi su otvoreni, a dodatne informaci-je mogu se dobiti na 091 2601 501.

www.vamp.com.hr


ZANIMLJIVOSTI

Od nove školske godine u svim sred-njim školama čiji je osnivač Varaždinska županija te u srednjoj školi Maruševec, uvest će se e-Dnevnik sustav koji će zamijeniti dosadašnje teške i velike pa-pirnate školske razredne knjige, raste-retiti nastavnike te omogućiti brojne prednosti za učenike i za roditelje. Prili-kom prezentacije projekta ravnateljima srednjih škola u Županij-skoj palači Varaždinske žu-panije voditeljica projekta Barbara Kolarek istaknula je nekoliko posebnosti ove web aplikacije za vođenje razredne knjige u elek-troničkom obliku među kojima su obavještavanje roditelja o izostancima učenika e-mailom dan po-slije, pristup učenika svojim ocjenama, bilješkama i izostancima, uvid nastav-nika samo u ocjene iz svog predmeta, mogućnost slučajnog odabira učenika za ispitivanje te alarmiranje razrednika o neopravdanim satima i mnoge druge. Osim toga sustav ima funkcije poput izrade raznih izvještaja o pedagoškom

praćenju, o sjednicama nastavničkog vijeća, analize uspješnosti učenika i slično. Sve bi ove specifičnosti e-Dnev-nika trebale doprinijeti većoj transpa-rentnosti podataka o učenicima, kao i dostupnosti podataka o ocjenama i izostancima njihovim roditeljima. Da su zadovoljni i nastavnici potvrđuje poda-tak da ga je čak njih 80 posto, koji ga

koriste u okviru pilot pro-jekta, pozitivno ocijenilo u unapređivanju vođenja ra-zredne nastave. Naime, kao pilot projekt Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta E-Dnevnik sustav je početkom školske

godine 2011./12. uveden u deset razre-da tri srednje škole u Hrvatskoj: XV. Gi-mnaziji u Zagrebu, Gimnaziji Požega i u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića u Za-dru. Trenutno ga koristi 80 nastavnika i 300 učenika, a od nove školske godine prva ga istovremeno u sve svoje škole uvodi upravo Varaždinska županija. Zamjenik župana Varaždinske županije Milan Pavleković izrazio je zadovoljstvo

Nakon Zagreba, Požege i Zadra e-Dnevnik i u školama Varaždinske županije

Od jeseni u svim srednjim školama e-Dnevnik mijenja papirnate imenike

Profesori će odsad znatno manje trošiti na vođenje svakodnevne evidencije,

učenici će putem aplikacije imati uvid u svoje ocjene,

bilješke i izostanke, isto kao i njihovi roditelji

e-Dnevnik za učenikee-Dnevnik za učenike je web aplika-cija koja učenicima omogućava pre-gled ocjena, izostanaka i bilježaka koje su upisali nastavnici u e-Dnev-nik sustav. Za sada ocjene mogu vidjeti samo učenici škola koje su uključene u pilot projekt (XV. Gimna-zija u Zagrebu, Gimnazija Požega i Medicinska škola Ante Kuzmanića u Zadru). Osim desktop inačice, apli-kacija je prilagođena i za mobilne uređaje kako bi učenicima omogućila lakšu dostupnost i preglednost dok su u školi.

ovim projektom te istaknuo da je Župa-nija za tu namjenu, s ciljem poboljšanja odgojno-obrazovnih procesa, osigu-rala sredstva za opremu u iznosu od 210.000,00 kuna.

E-DNEVNIK SMANJUJE BROJ IZOSTANAKA UčENIKARavnatelj CARNeta Zvonimir Stanić izvijestio je kako ovaj eksperimentalni projekt vođenja razredne evidencije E-dnevnik ima sve funkcionalnosti “pa-pirnate” razredne knjige uz dodatne funkcionalnosti koje omogućuje ICT te iznio podatak kako je zahvaljujući takvim performansama značajno sma-njen broj izostanaka učenika. Iz CARne-ta poručuju i kako straha od hakiranja nema jer će svaki uređaj biti registriran na određenog nastavnika i svako će se rukovanje bilježiti, pa tako i ono neovla-šteno.Načelnica Sektora za odgojno-obra-zovni sustav pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Vera Šutalo izja-vila je da je Varaždinska županija jedna od najboljih u prihvaćanju noviteta jer postoji suradničko ozračje za imple-mentaciju novih projekata. Najavila je da je ovaj projekt ujedno i predvodnik e-Upisa s kojima bi se trebalo krenuti već od sljedeće godine.

JESTE LI ZNALI?: Varaždinsko područje 1981. pogodio je snažan potres s

epicentrom u Kelemenu

Pod pretpostavkom da je 1. lipnja u 9 sati i 20 minuta šire područje grada Va-raždina pogodio potres s epicentrom u Ivančici, jačine 5,7˚ po Mercaliju, čija je posljedica bila manji broj lakše i teže povrijeđenih osoba te velika šteta na gradskoj infrastrukturi, posebno na staroj jezgri, kao i veliki broj oštećenih stambenih i poslovnih objekata te za-krčivanje prometnica, prekid u opskrbi energijom i plina, Hrvatski Crveni križ (HCK) i Društvo Crvenoga križa (DCK) Varaždinske županije održali su tijekom dva dana pokaznu vježbu za spašava-nje i pružanje pomoći stanovništva u slučaju potresa “Drava 2012.”

šATORI UZ DRAVUNaime, HCK i DCK Varaždinske župani-je u toj situaciji imaju zadaću osigurati uvjete za zbrinjavanje ugroženog i stra-dalog stanovništva, osim u javnim usta-novama (škole, športske dvorane) i na nekoliko lokacija u širem prstenu grada, gdje se podižu privremena prihvatna

Crveni križ je uz Dravu održao vježbu spašavanja i zbrinjavanja stanovništva u slučaju potresa

Potres bi srušio zgrade u Varaždinu

Zbog nafte i plinaStručnjaci smatraju da su potresi sve češći, a i bit će sve češći zbog sve agresivnije eksploatacije nafte u Sredozemlju te u arapskim zemlja-ma. Crpljenje nafte ostavlja goleme praznine u zemlji, a one uzrokuju po-make tektonskih ploča. Također, po-javi potresa doprinosi i eksploatacija plina - rekao je prof. dr. sc. Rudolf Lončarić.

Dugotrajne pripreme - Ovakve vježbe spašavanja sta-novništva prilikom katastrofa dugo se pripremaju. Ova-kva oprema nije uvijek uz nas. Ona se nalazi u samo 5 punktova u državi te se u roku od 1 sat dostavlja na mjesto gdje je potrebna. Radi se, primjerice, o su-stavu za pročišćavanje vode i slično – kazala je Nada Liber, ravnateljica županijskog DCK-a.

Varaždin je smješten u trusnoj zoni, u kojoj su mogući potresi intenziteta čak 7 do 8 stupnjeva po Mercalijevoj skali, kaže akademik Rudolf Lončarić

šatorska naselja za privremeni smještaj. Jedna od lokacija na kojoj bi bilo postav-ljeno prihvatno naselje za 100 osoba je ona između nove sportske dvorane na Dravi i rijeke Drave, kod koje je vježba i održana. Ova lokacija, naime, ispunjava uvjete prema minimalnim standardima u odgovoru na katastrofe (SPHERE), ističe se u elaboratu pokazne vježbe.

USKLAđENOST TIMACilj vježbe bio je prezentacija moguć-nosti HCK-a i Interventnog tima DCK-a Varaždinske županije za pružanje po-moći ugroženom i stradalom stanov-ništvu kroz duže vremensko razdoblje. Prezentirane su i mogućnosti HCK-a za osiguranje uvjeta za zdravstveno zbri-njavanje i socijalnu skrb ugroženog i stradalog stanovništva (stariji, bolesni, djeca) u slučaju nastanka katastrofa i velikih nesreća te prikaz sposobno-sti HCK-a za osiguranje pitke vode u izvanrednim situacijama, korištenjem namjenskih specijalnih uređaja za pročišćavanje vode. Osim toga, bilo je prikazano i pružanje prve pomoći

Vježba pružanja prve pomoći unesrećenima

unesrećenima i trijaža, kao i važna isto-vremena usklađenost svih sudionika u akciji spašavanja; od policije, Državne uprave za zaštitu i spašavanja, vatroga-saca i drugih. Koordinator u pripremi i izvođenju aktivnosti bila je Nada Liber, a voditelj interventnog tima Društva CK-a Nebojša Buđanovac.

43ZANIMLJIVOSTI

Od nove školske godine u svim sred-njim školama čiji je osnivač Varaždinska županija te u srednjoj školi Maruševec, uvest će se e-Dnevnik sustav koji će zamijeniti dosadašnje teške i velike pa-pirnate školske razredne knjige, raste-retiti nastavnike te omogućiti brojne prednosti za učenike i za roditelje. Prili-kom prezentacije projekta ravnateljima srednjih škola u Županij-skoj palači Varaždinske žu-panije voditeljica projekta Barbara Kolarek istaknula je nekoliko posebnosti ove web aplikacije za vođenje razredne knjige u elek-troničkom obliku među kojima su obavještavanje roditelja o izostancima učenika e-mailom dan po-slije, pristup učenika svojim ocjenama, bilješkama i izostancima, uvid nastav-nika samo u ocjene iz svog predmeta, mogućnost slučajnog odabira učenika za ispitivanje te alarmiranje razrednika o neopravdanim satima i mnoge druge. Osim toga sustav ima funkcije poput izrade raznih izvještaja o pedagoškom

praćenju, o sjednicama nastavničkog vijeća, analize uspješnosti učenika i slično. Sve bi ove specifičnosti e-Dnev-nika trebale doprinijeti većoj transpa-rentnosti podataka o učenicima, kao i dostupnosti podataka o ocjenama i izostancima njihovim roditeljima. Da su zadovoljni i nastavnici potvrđuje poda-tak da ga je čak njih 80 posto, koji ga

koriste u okviru pilot pro-jekta, pozitivno ocijenilo u unapređivanju vođenja ra-zredne nastave. Naime, kao pilot projekt Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta E-Dnevnik sustav je početkom školske

godine 2011./12. uveden u deset razre-da tri srednje škole u Hrvatskoj: XV. Gi-mnaziji u Zagrebu, Gimnaziji Požega i u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića u Za-dru. Trenutno ga koristi 80 nastavnika i 300 učenika, a od nove školske godine prva ga istovremeno u sve svoje škole uvodi upravo Varaždinska županija. Zamjenik župana Varaždinske županije Milan Pavleković izrazio je zadovoljstvo

Nakon Zagreba, Požege i Zadra e-Dnevnik i u školama Varaždinske županije

Od jeseni u svim srednjim školama e-Dnevnik mijenja papirnate imenike

Profesori će odsad znatno manje trošiti na vođenje svakodnevne evidencije,

učenici će putem aplikacije imati uvid u svoje ocjene,

bilješke i izostanke, isto kao i njihovi roditelji

e-Dnevnik za učenikee-Dnevnik za učenike je web aplika-cija koja učenicima omogućava pre-gled ocjena, izostanaka i bilježaka koje su upisali nastavnici u e-Dnev-nik sustav. Za sada ocjene mogu vidjeti samo učenici škola koje su uključene u pilot projekt (XV. Gimna-zija u Zagrebu, Gimnazija Požega i Medicinska škola Ante Kuzmanića u Zadru). Osim desktop inačice, apli-kacija je prilagođena i za mobilne uređaje kako bi učenicima omogućila lakšu dostupnost i preglednost dok su u školi.

ovim projektom te istaknuo da je Župa-nija za tu namjenu, s ciljem poboljšanja odgojno-obrazovnih procesa, osigu-rala sredstva za opremu u iznosu od 210.000,00 kuna.

E-DNEVNIK SMANJUJE BROJ IZOSTANAKA UčENIKARavnatelj CARNeta Zvonimir Stanić izvijestio je kako ovaj eksperimentalni projekt vođenja razredne evidencije E-dnevnik ima sve funkcionalnosti “pa-pirnate” razredne knjige uz dodatne funkcionalnosti koje omogućuje ICT te iznio podatak kako je zahvaljujući takvim performansama značajno sma-njen broj izostanaka učenika. Iz CARne-ta poručuju i kako straha od hakiranja nema jer će svaki uređaj biti registriran na određenog nastavnika i svako će se rukovanje bilježiti, pa tako i ono neovla-šteno.Načelnica Sektora za odgojno-obra-zovni sustav pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Vera Šutalo izja-vila je da je Varaždinska županija jedna od najboljih u prihvaćanju noviteta jer postoji suradničko ozračje za imple-mentaciju novih projekata. Najavila je da je ovaj projekt ujedno i predvodnik e-Upisa s kojima bi se trebalo krenuti već od sljedeće godine.

JESTE LI ZNALI?: Varaždinsko područje 1981. pogodio je snažan potres s

epicentrom u Kelemenu

Pod pretpostavkom da je 1. lipnja u 9 sati i 20 minuta šire područje grada Va-raždina pogodio potres s epicentrom u Ivančici, jačine 5,7˚ po Mercaliju, čija je posljedica bila manji broj lakše i teže povrijeđenih osoba te velika šteta na gradskoj infrastrukturi, posebno na staroj jezgri, kao i veliki broj oštećenih stambenih i poslovnih objekata te za-krčivanje prometnica, prekid u opskrbi energijom i plina, Hrvatski Crveni križ (HCK) i Društvo Crvenoga križa (DCK) Varaždinske županije održali su tijekom dva dana pokaznu vježbu za spašava-nje i pružanje pomoći stanovništva u slučaju potresa “Drava 2012.”

šATORI UZ DRAVUNaime, HCK i DCK Varaždinske župani-je u toj situaciji imaju zadaću osigurati uvjete za zbrinjavanje ugroženog i stra-dalog stanovništva, osim u javnim usta-novama (škole, športske dvorane) i na nekoliko lokacija u širem prstenu grada, gdje se podižu privremena prihvatna

Crveni križ je uz Dravu održao vježbu spašavanja i zbrinjavanja stanovništva u slučaju potresa

Potres bi srušio zgrade u Varaždinu

Zbog nafte i plinaStručnjaci smatraju da su potresi sve češći, a i bit će sve češći zbog sve agresivnije eksploatacije nafte u Sredozemlju te u arapskim zemlja-ma. Crpljenje nafte ostavlja goleme praznine u zemlji, a one uzrokuju po-make tektonskih ploča. Također, po-javi potresa doprinosi i eksploatacija plina - rekao je prof. dr. sc. Rudolf Lončarić.

Dugotrajne pripreme - Ovakve vježbe spašavanja sta-novništva prilikom katastrofa dugo se pripremaju. Ova-kva oprema nije uvijek uz nas. Ona se nalazi u samo 5 punktova u državi te se u roku od 1 sat dostavlja na mjesto gdje je potrebna. Radi se, primjerice, o su-stavu za pročišćavanje vode i slično – kazala je Nada Liber, ravnateljica županijskog DCK-a.

Varaždin je smješten u trusnoj zoni, u kojoj su mogući potresi intenziteta čak 7 do 8 stupnjeva po Mercalijevoj skali, kaže akademik Rudolf Lončarić

šatorska naselja za privremeni smještaj. Jedna od lokacija na kojoj bi bilo postav-ljeno prihvatno naselje za 100 osoba je ona između nove sportske dvorane na Dravi i rijeke Drave, kod koje je vježba i održana. Ova lokacija, naime, ispunjava uvjete prema minimalnim standardima u odgovoru na katastrofe (SPHERE), ističe se u elaboratu pokazne vježbe.

USKLAđENOST TIMACilj vježbe bio je prezentacija moguć-nosti HCK-a i Interventnog tima DCK-a Varaždinske županije za pružanje po-moći ugroženom i stradalom stanov-ništvu kroz duže vremensko razdoblje. Prezentirane su i mogućnosti HCK-a za osiguranje uvjeta za zdravstveno zbri-njavanje i socijalnu skrb ugroženog i stradalog stanovništva (stariji, bolesni, djeca) u slučaju nastanka katastrofa i velikih nesreća te prikaz sposobno-sti HCK-a za osiguranje pitke vode u izvanrednim situacijama, korištenjem namjenskih specijalnih uređaja za pročišćavanje vode. Osim toga, bilo je prikazano i pružanje prve pomoći

Vježba pružanja prve pomoći unesrećenima

unesrećenima i trijaža, kao i važna isto-vremena usklađenost svih sudionika u akciji spašavanja; od policije, Državne uprave za zaštitu i spašavanja, vatroga-saca i drugih. Koordinator u pripremi i izvođenju aktivnosti bila je Nada Liber, a voditelj interventnog tima Društva CK-a Nebojša Buđanovac.


SPORT

Kao igrač, Vladimir Canjuga počeo je svoj rukometni put u Ivancu. Pod paskom „oca ivanečkog rukometa“ Stjepana Pojea izrastao je u odličnog kružnog napadača, a mogao je igrati i graditelja igre. Jednostavno, bio je po-malo univerzalac, rođeni vođa. Od 1972. do 1988. godine igrač, a od 1979. u dvo-strukoj ulozi igrač-trener.

ROđENI VOđASvoj trenerski put započeo je vrlo rano, već na prvoj godini Kineziološkog fa-kulteta. Kad je preuzeo „dirigentsku palicu“ struke u klubu i ekipa je polako, ali sigurno počela napredovati. Prvo je bio prvak tadašnje međužupanijske lige, zatim je to sve ponovio u trećoj i drugoj, da bi se Ivanec kao rukometni centar našao i među tadašnjim članovi-ma Prve B lige. Punih pet sezona ekipa je sazrijevala i na kraju i uspjela doći među najbolje.Ekol Ivančica je punih sedam sezona bila u vrhu hrvatskog rukometa. Sjajan uspjeh ostvarila je generacaje u kojoj su „prve violine“ bili Kušter, Halamek, Dubovečak, Lančić i društvo. No kako to obično biva, polako je nestajalo en-tuzijazma, klupska blagajna bila je sve siromašnija, otišao je i sponzor i jedno-stavno Ivančica se preselila u niži stu-panj natjecanja.

IMAO JE “NOS”Vladimir Canjuga imao je „nos“ za pro-nalaženje i brušenje igrača. Već kada mu je od strane Hrvatskog rukometnog saveza povjereno vođenje kadetske reprezentacije bio je uspješan jer iz te ekipe do seniorskog sastava dogurali su Dominiković, Šprem, Špoljarić, Balić,

Valčić, da spomenemo samo neke. Na-kon toga došla je nova generacija koja je 2004. godine donijela i prvo odličje, a u kojoj su dominirali Čupić, Duvnjak, Musa, Šunjić, Gojun, Kopljar, sada sve standardni igrači najbolje selekcije Slav-ka Goluže. Osvojeno je i prvo odličje u Beogradu na EP-u. Zatim niz uspjeha se nastavlja i s trećom generacijom koja 2009. godine u Tunisu postaje prvak svijeta, a tu su kako igrači sazrijeli Ste-pančić, Huđ, Matulić i društvo.U povodu svega nabrojanog, razgova-rali smo s Vladimirom Canjugom.Gospodine Canjuga, kako ste doživjeli prelazak iz muškog u ženski rukomet?- Po meni bio je to logičan slijed, iako bi neki rekli da je lako sada nakon svega tako govoriti. No, ja sam uvijek od kada sam krenuo u trenerske vode tražio iza-zove, a preuzimanje ženske rukometne reprezentacije bio je jedan od izazova. U trenutku kada te djevojke nije nitko želio, ja sam stao pred članove Izvrš-nog odbora i ponudio se kao rješenje. Uzeo sam „vrući krumpir“ svjestan da u slučaju neuspjeha neću biti dugo u izborničkom stolcu. Počeli smo polako. Tražio sam igračice koje će znati i htjeti provoditi na terenu ono što smo vjež-bali i pripremali na treninzima. Djevojke su upijale svaku moju riječ, stvoreno je međusobno povjerenje i rezultat je tu. Nije bilo lako, bilo je i trenutaka od ko-jih boli glava, ali ja sam takav – odusta-janja nema.Rad u reprezentaciji, rad u školi, pa tu je i obitelj, sve treba stići, a dan ima samo 24 sata. Kako ste to sve skupa uspjeli povezati?- Jednostavno, u školi sam rukomet usa-dio pod kožu svima, a rezultati su tu.

Profesor Vladimir Canjuga, rukometni trener, dobitnik je Nagrade Varaždinske županije za iznimna postignuća

Nije bilo lako ostvariti rezultat, ali kod mene nema odustajanja

Sa školskom ekipom rukometaša šest puta bio sam prvak Hrvatske, igrali smo na svjetskim prvenstvima srednjoškolaca u Solunu 2002. godine, kada smo bili prvaci i 2004. u Portugalu, kada je mali Ivanec bio če-tvrti. Za svoju obitelj, suprugu Brankicu i kćerke Ivu i Maju, mogu reći da su mi bili i ostali velika podrška. U šali znamo reći da svi Canjuge ujutro idu u Gimnazi-ju, jer Maja i ja smo profesori, a Iva je učenica trećeg razreda, pa tako mama Brankica ima i dan-danas tri školarca. Moram zahvaliti i ravnateljici škole Branki Parić, baš kao i pedagoginji Nadici Levanić, koje su uvijek pronalazile način kako će se rupe koje su na-stajale mojim izbivanjima radi reprezentacije najbolje popuniti, a da nastava ne trpi.Kako upražnjavate slobodno vrijeme, ako ga uopće imate? - Moja zimska aktivnost, i to punih 25 godina, je ski-janje. To su trenuci kada je cijela ekipa na okupu de-setak dana, kada uživamo svi skupa i opuštanje je primarno. U sezoni se viđamo onako u trku, ali uvijek se nađe vremena za pokoji savjet, kritiku, razmjenu mišljenja, a rukomet je vječno u našoj kući na tape-ti. Ljeti pak odigram pokoju partiju tenisa. To volim i koristim svaki trenutak da se okušam sa prijateljima, bilo u Ivancu ili negdje drugdje.Ženska rukometna reprezentacija sada prvi puta ide na Olimpijske igre. Kakvi su planovi, želje i ambicije?- Prije svega moram reći da je naš plasman na Olim-pijske igre u Londonu plod zajedništva, međusobnog povjerenja i velikog odricanja. Krenuli smo gotovo od nule, ali eto uspjeli smo. Sada kada smo tu želi-mo i nešto više. Ždrijeb nas nije mazio, ali nije bio niti previše okrutan. Igramo s Rusijom, Brazilom, Crnom Gorom, Angolom i Velikom Britanijom u prvoj fazi. Dvije pobjede nose prolaz, a tri i lakšeg suparnika u sljedećem krugu i to bi za početak morao biti naš cilj. Vidjet ćemo za dalje, sve je moguće, no do Londo-na treba još puno raditi, trenirati, podići formu i biti zdrav. Kada možemo pobijediti Dankinje u dva navra-ta, Španjolke i Slovenke te biti bolji od niza drugih re-prezentacija, zašto ne bismo zablistali u punom sjaju u Londonu? Uspjeh na Olimpijskim igrama naše re-prezentacije zasigurno bi bio vjetar u leđa hrvatskom ženskom rukometu, jer vjerujem da bi se sve više djevojčica okrenulo rukometu i da bi kroz povećanu masovnost kroz nekoliko godina dobili ponovno niz sjajnih igračica.

45SPORT

Kao igrač, Vladimir Canjuga počeo je svoj rukometni put u Ivancu. Pod paskom „oca ivanečkog rukometa“ Stjepana Pojea izrastao je u odličnog kružnog napadača, a mogao je igrati i graditelja igre. Jednostavno, bio je po-malo univerzalac, rođeni vođa. Od 1972. do 1988. godine igrač, a od 1979. u dvo-strukoj ulozi igrač-trener.

ROđENI VOđASvoj trenerski put započeo je vrlo rano, već na prvoj godini Kineziološkog fa-kulteta. Kad je preuzeo „dirigentsku palicu“ struke u klubu i ekipa je polako, ali sigurno počela napredovati. Prvo je bio prvak tadašnje međužupanijske lige, zatim je to sve ponovio u trećoj i drugoj, da bi se Ivanec kao rukometni centar našao i među tadašnjim članovi-ma Prve B lige. Punih pet sezona ekipa je sazrijevala i na kraju i uspjela doći među najbolje.Ekol Ivančica je punih sedam sezona bila u vrhu hrvatskog rukometa. Sjajan uspjeh ostvarila je generacaje u kojoj su „prve violine“ bili Kušter, Halamek, Dubovečak, Lančić i društvo. No kako to obično biva, polako je nestajalo en-tuzijazma, klupska blagajna bila je sve siromašnija, otišao je i sponzor i jedno-stavno Ivančica se preselila u niži stu-panj natjecanja.

IMAO JE “NOS”Vladimir Canjuga imao je „nos“ za pro-nalaženje i brušenje igrača. Već kada mu je od strane Hrvatskog rukometnog saveza povjereno vođenje kadetske reprezentacije bio je uspješan jer iz te ekipe do seniorskog sastava dogurali su Dominiković, Šprem, Špoljarić, Balić,

Valčić, da spomenemo samo neke. Na-kon toga došla je nova generacija koja je 2004. godine donijela i prvo odličje, a u kojoj su dominirali Čupić, Duvnjak, Musa, Šunjić, Gojun, Kopljar, sada sve standardni igrači najbolje selekcije Slav-ka Goluže. Osvojeno je i prvo odličje u Beogradu na EP-u. Zatim niz uspjeha se nastavlja i s trećom generacijom koja 2009. godine u Tunisu postaje prvak svijeta, a tu su kako igrači sazrijeli Ste-pančić, Huđ, Matulić i društvo.U povodu svega nabrojanog, razgova-rali smo s Vladimirom Canjugom.Gospodine Canjuga, kako ste doživjeli prelazak iz muškog u ženski rukomet?- Po meni bio je to logičan slijed, iako bi neki rekli da je lako sada nakon svega tako govoriti. No, ja sam uvijek od kada sam krenuo u trenerske vode tražio iza-zove, a preuzimanje ženske rukometne reprezentacije bio je jedan od izazova. U trenutku kada te djevojke nije nitko želio, ja sam stao pred članove Izvrš-nog odbora i ponudio se kao rješenje. Uzeo sam „vrući krumpir“ svjestan da u slučaju neuspjeha neću biti dugo u izborničkom stolcu. Počeli smo polako. Tražio sam igračice koje će znati i htjeti provoditi na terenu ono što smo vjež-bali i pripremali na treninzima. Djevojke su upijale svaku moju riječ, stvoreno je međusobno povjerenje i rezultat je tu. Nije bilo lako, bilo je i trenutaka od ko-jih boli glava, ali ja sam takav – odusta-janja nema.Rad u reprezentaciji, rad u školi, pa tu je i obitelj, sve treba stići, a dan ima samo 24 sata. Kako ste to sve skupa uspjeli povezati?- Jednostavno, u školi sam rukomet usa-dio pod kožu svima, a rezultati su tu.

Profesor Vladimir Canjuga, rukometni trener, dobitnik je Nagrade Varaždinske županije za iznimna postignuća

Nije bilo lako ostvariti rezultat, ali kod mene nema odustajanja

Sa školskom ekipom rukometaša šest puta bio sam prvak Hrvatske, igrali smo na svjetskim prvenstvima srednjoškolaca u Solunu 2002. godine, kada smo bili prvaci i 2004. u Portugalu, kada je mali Ivanec bio če-tvrti. Za svoju obitelj, suprugu Brankicu i kćerke Ivu i Maju, mogu reći da su mi bili i ostali velika podrška. U šali znamo reći da svi Canjuge ujutro idu u Gimnazi-ju, jer Maja i ja smo profesori, a Iva je učenica trećeg razreda, pa tako mama Brankica ima i dan-danas tri školarca. Moram zahvaliti i ravnateljici škole Branki Parić, baš kao i pedagoginji Nadici Levanić, koje su uvijek pronalazile način kako će se rupe koje su na-stajale mojim izbivanjima radi reprezentacije najbolje popuniti, a da nastava ne trpi.Kako upražnjavate slobodno vrijeme, ako ga uopće imate? - Moja zimska aktivnost, i to punih 25 godina, je ski-janje. To su trenuci kada je cijela ekipa na okupu de-setak dana, kada uživamo svi skupa i opuštanje je primarno. U sezoni se viđamo onako u trku, ali uvijek se nađe vremena za pokoji savjet, kritiku, razmjenu mišljenja, a rukomet je vječno u našoj kući na tape-ti. Ljeti pak odigram pokoju partiju tenisa. To volim i koristim svaki trenutak da se okušam sa prijateljima, bilo u Ivancu ili negdje drugdje.Ženska rukometna reprezentacija sada prvi puta ide na Olimpijske igre. Kakvi su planovi, želje i ambicije?- Prije svega moram reći da je naš plasman na Olim-pijske igre u Londonu plod zajedništva, međusobnog povjerenja i velikog odricanja. Krenuli smo gotovo od nule, ali eto uspjeli smo. Sada kada smo tu želi-mo i nešto više. Ždrijeb nas nije mazio, ali nije bio niti previše okrutan. Igramo s Rusijom, Brazilom, Crnom Gorom, Angolom i Velikom Britanijom u prvoj fazi. Dvije pobjede nose prolaz, a tri i lakšeg suparnika u sljedećem krugu i to bi za početak morao biti naš cilj. Vidjet ćemo za dalje, sve je moguće, no do Londo-na treba još puno raditi, trenirati, podići formu i biti zdrav. Kada možemo pobijediti Dankinje u dva navra-ta, Španjolke i Slovenke te biti bolji od niza drugih re-prezentacija, zašto ne bismo zablistali u punom sjaju u Londonu? Uspjeh na Olimpijskim igrama naše re-prezentacije zasigurno bi bio vjetar u leđa hrvatskom ženskom rukometu, jer vjerujem da bi se sve više djevojčica okrenulo rukometu i da bi kroz povećanu masovnost kroz nekoliko godina dobili ponovno niz sjajnih igračica.


FESTIVALSKE NAJAVE

tel.: 042 211 390, fax: 042 213 602

IDEMO OTOK – od 6. do 8. srpnjaUdruge mladih iz Ludbrega, Varaždina i Koprivnice (Lumen, M:A:K i V.U.K.) odlu-čile su prvi put zajedno organizirati veliki međužupanijski festival na ludbreškom Otoku, kao geografskoj sredini dviju žu-panija. Đubrivo, Happy Ol’ McWeasel, Nadimač, Disease Illusion samo su neki od potvr-đenih glaz-benih sa-stava. Kroz p r e g r š t kreativnih r a d i o n i c a kao što su sviranje instrumenata, snalaženje u pri-rodi, izrada nakita, kuhanje i druge, uz dvije pozornice, zajednički nazivnik bit će druženje i upoznavanje, a organiza-tori će u sklopu festivala provesti i akci-ju „Za zeleni otok“. Više informacija na www.idemootok.com

MOTORIJADA VINICA – 13., 14. i 15. srpnjaJoš nije poznat program tradicionalne motorijade u Vinici, ali objavljen je da-tum moto-susreta. Sudeći prema pret-hodnim godinama, bit će to zasigurno i ove godine događaj za pamćenje, uz koncerte, dobru atmosferi i besplatan kamp.

LJETO U VARAŽDINU – tijekom srpnja i kolovozaVaraždin je poseban po svojim parko-vima i šetalištima koja su skladno uklo-pljena u arhitekturne slojeve povijesti. Zahvaljujući tim zelenim kontinentima utkanima u gradsku geografiju, ljeto u Varaždinu svježe je i prozračno. No, ljeto u Varaždinu nije samo šum fon-tana između svježine urbanog zelenila i arhitekture koja strelovito preskače stoljeća. Naime, u taj se međuprostor svake godine ušulja i Ljeto u Varaždinu te ga ispuni imaginacijom umjetničkog stvaralaštva. Tijekom Ljeta u Varaždinu možete uživati u glazbi, plesu i teatru na različitim lokacijama u centru grada. Sve informacije saznajte na www.kon-certni-ured.com.hr

Festivalski događaji ovog ljeta u Varaždinu i okolici:JAILHOUSE FESTIVAL – od 27. srpnja do 2. rujnaFestival koji je bio dosad poznat poznat pod imenom Magnum ove će godine biti održan pod znakovitim nazivom Ja-ilhouse festival. Svi znaju da Lepoglava nije poznata samo po čipki, aktivnim mladima, udrugama i noji, nego i po le-poglavskom zatvoru. Maštovito ime za festival na kojem će se u trajanju dužem od mjesec dana odvijati izložbe, radio-nice, performansi, projekcije, koncerti i mnogi drugi programi. Mediji će uskoro objaviti više informacija o svemu tome.

šPANCIRFEST – od 24. kolovoza do 2. rujnaTijekom Špancirfesta Varaždin postaje prijestolnica glazbe, kraljevina teatra i carstvo ljepote stvorene čarobnim ru-kama umjetnika. Ulice i trgovi povije-sne jezgre postaju pretijesne, a uz de-setke tisuća posjetitelja njima vladaju ulični izvođači. I ove godine posjetitelje

očekuju izvrsni koncerti (Flogging Mo-lly, Perpetuum Jazzile, Kiril Džajkovski, Dubioza kolektiv, Cold Snap, Dječaci, Mostar Sevdah Reunion...), ulični per-formeri, dječje predstave, kreativne radionice... Sve informacije saznajte na www.spancirfest.com

CERAMICA MULTIPLEx – od 25. kolovoza do 31. listopadaTema ovogodišnje izložbe Ceramica Multiplex, IV. Međunarodnog festivala postmoderne keramike, je U svom gra-du pronađi moj grad, a izložba će biti predstavljena u Gradskom muzeju Va-raždin. Više detalja pronađite na www.kerameikon.com

TRASH FILM FESTIVAL – od 14. do 15. rujnaLjubitelji masakra motornom pilom, ne-mrtvih duša, zmajevog gnijezda i tek-saškog rendžera s kung-fu pedigreom i ove će godine pohoditi Varaždin. U tije-ku su pripreme za 7. Trash film festival koji će ove godine biti u znaku akcijskog filma. Kao i svake godine, i ovogodišnji će festival biti održan u multimedijal-nom centru Kult, a očekuje vas pregršt niskobudžetnih filmova s atipičnim ju-nacima, odlični koncerti, predavanja o trash umjetnosti i prije svega – dobra zabava! www.trash.hr

47RAZBIBRIGA

POVOLJNO OGLAŠAVANJE NA ŽUPANIJSKIM NADSTREŠNICAMA!

Reklamirajte svakih 14 dana svoje proizvode!Reklame su vidljive 24 sata dnevno na City Light-ovima diljem Varaždinske županije.

državne ceste

700 kn (za 14 dana)

TIP 1lokalne ceste

500 kn (za 14 dana)

TIP 2

Varaždinska agencija za marketing i promidžbu d.o.o.Stanka Vraza 4 (VII kat), 42000 VaraždinTel: +385 42 410 131, Fax: +385 42 422 208GSM: +385 98 757 988

www.vamp.com.hr

POVOLJNO OGLAŠAVANJE NA ŽUPANIJSKIM NADSTREŠNICAMA!

vijesti varazdinske zupanije - travanj 2011

Documents