vijesti szh 6 · pdf filerješavanja spora, pokrenuo tužbe ... ispunila mjerila - rekao...

SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE / broj 6 / srpanj 2010.

Tužbom do pune božićnice str. 4

Ujedinjenje sindikata SŽH i SPPHŽ str. 5 Društva HŽ Holdinga ne slijede primjere dobre prakse na području ravnopravnosti str. 6

Pogled preko graniceZašto se željezničari protive privatizaciji Austrijskih saveznih željeznica – ÖBB? str. 16

Europska komisija (ne) zna za posljedice svog djelovanja str. 10

SŽH partner u jednogodišnjem projektu Europske komisije o socijalnom dijalogu str. 15

Intervju: Branko Jakšić, glavni tajnik str. 9

MEĐUNARODNI ODNOSI

TEMA BROJA:

VIJESTI

Javnim natječajem do upravljačkog kadra u državnim poduzećima str. 8

2 VIJESTI SÆH 6.2010. www.szh.hr

VIJESTI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

22 VIVIJEJESTI SÆH 6.2010. wwwww.szszhh.hrhr

Druženje u Štrucljevu

www.szh.hr 6.2010. VIJESTI SÆH 3

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE RIJE» PREDSJEDNIKA

Poπtovane kolegice i kolegeList VIJESTI SÆH izlazi kvartalno

IzdavaËSindikat æeljezniËara Hrvatske

Za izdavaËaBranko Kreπ, predsjednik SÆH

UrednicaKatarina Mindum

AdresaTrg Francuske Republike 13,

10000 Zagreb

Telefoni01/370 75 81 Æat: 855/ 35 29

Fax01/370 24 24

E-mail:[email protected]

Webwww.szh.hr

GrafiËko oblikovanje i tisakÆeljezniËka tiskara, d.o.o.,

Zagreb, Petrinjska 87

Sadržaj

Riječ

predsjednika .............. 3

Vijesti .......................... 4

Tužbom do pune božićnice• Pravilnik o organizaciji HŽ • Infrastrukture d.o.o.Ujedinjenje sindikata SŽH i • SPPHŽDo kraja godine osnovat će se • HrvatskaFederacija transportnih • radnika

Tema broja ................. 8

Intervju ....................... 9

Međunarodni

odnosi .......................... 10

Europska komisija (ne) zna za • posljedice svog djelovanjaTreći forum civilnog društva • zemalja Zapadnog BalkanaSŽH partner u jednogodišnjem • projektu Europske komisije

Zanimljivosti ............... 16

Vijesti iz podružnice ...

Vijesti iz sekcija ......... 18

Peti susreti Ženske sekcije • SŽH u Zelenom viruVI Susreti Sekcije mladih • Sindikata željezničara Hrvatske

Ljeto je najčešće vrijeme kad se ne dešava ništa važno i kad novinari muku muče da popune stranice vijestima. Ovo je ljeto počelo vruće kako na željeznici tako i na državnoj razini.

Štiteći interese svojih članova, Sindikat željezničara Hrvatske je, iscrpivši sve prethodne faze mirnog rješavanja spora, pokrenuo tužbe protiv društava HŽ Holdinga zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora, to jest zbog neisplate ugovorenog iznosa božićnice za 2009. godinu.

Kolektivni ugovor je legalni akt i mijenja se samo propisanim, legalnim putem. Da nismo ovako reagirali otvorili bi put mnogim drugim nelegalnim potezima i doveli u pitanje sve ugovorene odredbe, a i sam kolektivni ugovor kao najsnažniji instrument osiguranja radničkih prava.

Zahvaljujemo se na povjerenju koje ste nam ukazali i dali nam punomoć da u vaše ime vodimo sudske procese.

Ponosni smo na vašu hrabrost i vjeru u Sindikat željezničara Hrvatske jer je na taj način stvorena čvrsta pozicija za pregovore i mogućnost da se sačuvaju prava radnika.

Razumijemo i radnike koji su vjerojatno zbog navodnih pritisaka i prijetnji poslodavca povukli svoje tužbe. Vjerujem da znaju cijeniti hrabrost svojih kolega zbog čije su ustrajnosti i oni dobili neisplaćenu razliku ugovorene božićnice.

Vrijeme koje je pred nama zahtijevat će sve više ovakvih i sličnih akcija čiji će ishod ovisiti o našoj spremnosti da zajedno stanemo u obranu svojih prava. Bit će teško ali samo ako budemo solidarni, ako budemo odlučni i ustrajni u zajedništvu, možemo ne samo sačuvati postojeće već postići više i bolje.

Što se može postići solidarnošću i odlučnošću pokazali su radnici i na državnoj razini. Najavljenim izmjenama Zakona o radu, naročito odredbi o kolektivnim ugovorima, uništio bi se sam sustav kolektivnih ugovora. To je i bio povod za svesindikalnu reakciju. Zajedno sa svim sindikalnim središnjicama u akciji skupljanja potpisa za Zahtjev Hrvatskom saboru za provođenje referenduma o promjenama ZOR-a koordinirano je učestvovalo šest sindikata koji djeluju u društvima HŽ Holdinga.

Skupljeno je 813.016 potpisa protiv izmjene ZOR-a. O uspjehu akcije govori podatak da je za referendum bilo potrebno skupiti „samo“ 450 000 potpisa.

Svesindikalno jedinstvo na nacionalnom a tako i u željezničkom sektoru, koje se ovih dana iskazivalo kroz aktivnosti oko izmjena ZOR-a i zahtjev za poštivanje kolektivnih ugovora, potvrđuje ispravnost formule uspjeha radničkog pokreta.

Samo jedinstveni radnici mogu se uspješno boriti i očuvati dostojanstvene uvjete rada!

Branko Kreš



uzvratili da zaposlenici nemaju pravo na ukupno 2500 kuna božićnice jer su sindikati lani s njima potpisali i Aneks 6. Kolektivnog ugovora prema kojemu im je poslodavac za 2009. bio dužan isplatiti 2000 kuna neoporezive božićnice po radniku do 24. prosinca 2009., i to u obliku potvrde za kupnju robe. Isplaćivanje umanjenog iznosa od 1250 kuna božićnice uprave društava HŽ Holdinga su pravdale odlukom od 21. prosinca 2009. u kojoj su se pozvale na preporuku Vlade, na promijenjene uvjete poslovanja i na tešku situaciju zbog recesije.

Uslijedile su prve, nepravomoćne presude, kojima se potvrđuje da je Sindikat željezničara, potpisavši Aneks 6. pokazao dovoljno razumijevanja za promijenjene uvjete poslovanja i tešku situaciju zbog recesije te pristao na korekciju iznosa božićnice, a poslodavac se obvezao da neće otpuštati radnike bez suglasnosti sindikata. Taj Aneks su potpisali i poslodavci pa u svojim presudama sud ne uvažava njihove argumente i opravdanja za dodatno smanjivanje iznosa božićnice.

Nepravomoćnom presudom je svakom članu SŽH koji je podnio tužbu dosuđeno pravo na isplatu razlike od 750 kuna božićnice, sukladno Aneksu, te pravo na sudske troškove.

Poslodavci se bude. Mole SŽH da povuče tužbe. Spremni su isplatiti razliku božićnice i sve dosadašnje sudske troškove.

Sindikat željezničara Hrvatske je, biblijskim rječnikom rečeno, bio i ostao sol i kvasac sindikalne scene. Bez osviještenih i organiziranih članova SŽH, radnici društava HŽ Holdinga nastavili bi raditi pognute glave, svjesni da teoretski imaju prava, ali nespremni izboriti se za njih. Svaki član SŽH je u svojoj sredini ono zrno soli koje daje okus cijelom jelu, ona grudica kvasca koja čini da tijesto uzraste i bude mirisan ukusan kruh.

Kruh koji su osolili i ukvasali hrabri članovi Sindikata željezničara Hrvatske sada radosno jedu svi zaposleni u društvima HŽ Holdinga.

Pa neka im je dobar tek!!

Vijesti

Tužbom do pune božićniceNapisala: Katarina Mindum

Hrvatska je ovih dana na međuvladinoj konferenciji sa EU otvorila tri zadnja poglavlja u procesu pregovora sa Europskom Unijom. Među njima je i 23. poglavlje “Pravosuđe i temeljna prava” koje je povjerenik EU za proširenje Stefan Füle nazvao “poglavlje nad poglavljima” i čije će zatvaranje, kada se ispune uvjeti, značiti da je Hrvatska doista postala država vladavine prava prema EU standardima, da građani Hrvatske uživaju zaštitu i pravednost.

Nije dovoljno samo usvajati zakone već će nam trebati uvjerljivi dokazi o implementaciji kako bi mogli uvjeriti i države članice da je Hrvatska ispunila mjerila - rekao je povjerenik za proširenje.

U Hrvatskoj je za ostvarivanje svojih prava potrebna hrabrost.

Osvrnemo li se samo na iskustva sa željeznice, možemo utvrditi činjenicu da uspostavljanje nekog prava određenim aktom ne znači da se to pravo stvarno i uživa. Pravo na ugovoreni iznos plaće, plaćen prekovremeni rad, pravo na zaštitnu i službenu odjeću i obuću, pravo na darove djeci, pravo na božićnicu, regres, pravo na ravnopravnost, pravo na zaštitu dostojanstva radnika….sva ta prava često ostaju samo prava na papiru. Nerijetko, da bi se „implementirala“ ta prava radnici moraju pokrenuti određene postupke i pozvati se na postojeće pravo, a to onda znači u krajnjoj liniji aktivirati pravosuđe.

Na ovim je prostorima već bilo slučajeva masovnih tužbi zbog neisplate božićnice, no po prvi put tužbe su krenule iz društava HŽ Holdinga. Sve do jedne pokrenuo je Sindikat željezničara Hrvatske. Prvi veći val tužbi zbog neisplate punih božićnica od recesije zaprimljen je na najvećem sudu u državi – zagrebačkom Općinskom građanskom sudu. Gotovo 3000 radnika HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga, HŽ Infrastrukture, HŽ Holdinga... tužilo je svoje tvrtke jer su im u 2009. isplatile umanjenu božićnicu od 1250 kuna umjesto iznosa na koje polažu pravo na temelju Kolektivnog ugovora.

Zbog kršenja Aneksa, radnici su tražili poštivanje Kolektivnog ugovora i isplatu preostalih 1250 kuna. Poslodavci su u odgovoru na tužbe


SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE VIJESTI

Promjene Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture nisu temeljene na stručnim analizama procesa rada iz kojih bi se jasno mogla vidjeti stvarna potreba za radnim mjestima.

Ove promjene ne nude rješenje problema koje smo i do sada imali, a vrijeme će jako brzo pokazati sve nedostatke brzopletih i paušalnih promjena.

Ovi razlozi i niz drugih detalja u svakom od segmenata u kojima je došlo do promjena, razlog su našeg ne davanja suglasnosti na prijedlog Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture.

Unatoč tome, poslodavac ga je odlučio primijeniti, a one najgore nedostatke, očito, rješavati u hodu.

Na žalost, ništa novo. Povijest se ponavlja.Ono što je izuzetno bitno, sindikati s pravom

na kolektivno pregovaranje u HŽ Infrastrukturi dogovorili su s direktorom Poslova ljudskih potencijala i pravnih poslova da se neće izdati ni jedan ugovor o radu (nova radna mjesta,

Pravilnik o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o.Napisao: Zoran Maršić, dopredsjednik za područje rada HŽ Infrastrukture

upražnjena radna mjesta) dok se ne završi proces odlaska radnika u mirovinu s poticajnim mjerama.

Isključivi razlog za donošenje ovakvog zaključka leži u činjenici da ćemo tek nakon odlaska radnika u mirovinu moći sagledati cjelokupnu situaciju i znati koliko nam je upražnjenih radnih mjesta na raspolaganju.

Cijene sata rada ostaju iste kao i do sada do otvaranja i završetka novih kolektivnih pregovora za 2011. godinu, a koji bi trebali početi tijekom rujna ove godine.

Nove cijene sata rada, prije navedenih kolektivnih pregovora, dogovarat će se samo za novih 77 radnih mjesta.

Svim radnicima, koji su kroz ove promjene ostali bez svog radnog mjesta, Poslodavac mora ponuditi ugovor o radu za upražnjeno radno mjesto, sukladno njegovoj stručnoj spremi, bez obzira o kojoj se ustrojbenoj cjelini unutar HŽ Infrastrukture radilo.

Ljudski rod je već odavna došao do spoznaje da se zajedničkim snagama mogu postići bolji rezultati u funkcioniranju zajednice, ali i društva u cjelini. To vrijedi i na sindikalnoj sceni, jer što je više sindikata teže je postići dobre rezultate i ostvariti zacrtane ciljeve.

SŽH stoga uvijek radi na okrupnjavanju sindikalne scene kako bi se što snažnije mogli oduprijeti promjenama koje su u ovom vremenu gotovo uvijek na štetu radnika.

SPPHŽ, jedan od sindikata koji je djelovao u HŽ Putničkom prijevozu, pokrenuo je dana 02.05. 2010 godine inicijativu o ujedinjenju sa SŽH.

SŽH je prihvatio inicijativu i nakon provedene procedure propisane Statutom SPPHŽ-a, te provedene rasprave na zajedničkom sastanku čelnika SPPHŽ-a i SŽH-a, potpisan je Sporazum o ujedinjenju.

VIJESTI IZ DRUŠTVA HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

Ujedinjenje sindikata SŽH i SPPHŽ

Napisao: Franjo Jularić, dopredsjednik SŽH-a za Putnički prijevoz

Sporazum o ujedinjenju stupio je na snagu dana 01.06.2010 godine.

Ovaj postupak od strane čelnika SPPHŽ-a je hvale vrijedan zbog činjenice što ćemo sada u nastupu prema Poslodavcu, zastupajući zajedničke interese naših članova, biti još snažniji.

SŽH -e je i do sada u HŽ Putničkom prijevozu bio većinski sindikat što samo dokazuje da kvalitetan i kontinuiran rad na zaštiti interesa radnika daje dobre rezultate.

Svojim motom ZAJEDNO SMO JAČI, SŽH uvijek drži otvorena vrata svima koji su zainteresirani za zajedničko djelovanje, kao i udruživanje u cilju jačanja sindikalne scene, a samim tim i ostvarivanju boljih rezultata.



Sekcija žena Sindikata željezničara Hrvatske, koja već desetak godina djeluje unutar društava HŽ Holdinga, u više navrata je upozoravala uprave društava na potrebu izrade Plana djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova.

Tek nakon nedavne intervencije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Društva su sindikatima uputila Prijedlog i dala rok od 8 dana za očitovanje. Sindikatu željezničara Hrvatske je i to vrijeme bilo dovoljno, jer prati hrvatsko zakonodavstvo, dobru praksu europskih željeznica, a i zajedničke Preporuke o većoj zastupljenosti žena na željeznici koje su potpisali europski socijalni partneri u željezničkom sektoru: sa strane radnika, ETF – Europska federacija radnika u transportu, a sa strane poslodavca CER, Udruga poslodavaca željezničkih i infrastrukturnih poduzeća, koje je i HŽ Holding član.

“Zajedničke preporuke za bolju zastupljenost i integraciju žena u željezničkom sektoru” rezultat su projekta koji je financirala Europska komisija još 2007. Godine. CER i ETF od tada redovito procjenjuju implementaciju ovih preporuka na osnovu upitnika. Upitnik je prvi puta poslan željezničkim poduzećima i sindikatima krajem 2008, na koji je odgovorilo ukupno 17 poduzeća i sindikata.

Upravo ovih dana Jean-Paul Preumont i Sabine Trier, predstavnici ETF-a i CER-a poslali su zbirne rezultate primjera dobre prakse i prijedloga za učinkovitu provedbu Zajedničkih preporuka. Osim toga u 2011. godini najavili su nastavak projekta za veću zastupljenost žena na željeznici.

Sindikat željezničara Hrvatske očitovao se na prijedlog Plana djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova u društvima HŽ Holdinga.

Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života. Sudjelovanje žena u sektoru prometa još uvijek se može smatrati ograničeno, osobito u usporedbi s njihovom prisutnosti na tržištu rada u cjelini. U tom kontekstu, žene se i dalje suočavaju s brojnim preprekama koje ometaju njihovo punopravno sudjelovanje u sektoru i koje ga čini neatraktivnim za radnice.

SŽH smatra da predloženi Plan ne sadrži potrebne elemente za uspostavljanje i promicanje ravnopravnosti spolova u društvima HŽ Holdinga.

Obveza donošenja Plana ima svrhu učiniti željeznički sektor prihvatljivijim ženama.

U Hrvatskoj već godinama djeluje neformalna koordinacija sindikata radnika zaposlenih u transportnom sektoru, članova ITF-a i ETF-a.

U posljednje vrijeme intenzivirale su se pripreme za formalniji oblik suradnje na nacionalnoj razini. To je na tragu promocije sektorskog socijalnog dijaloga koji provodi Europska komisija, a na nacionalnoj razini u tijeku su pripreme za formiranje sektorskih vijeća koje potiče vladin Ured za socijalno partnerstvo.

Cilj Udruga sindikata transportnog sektora je okupljanje radništva transportnog sektora Republike Hrvatske. Buduća udruga otvorena je svim sindikatima koji djeluju u transportnom sektoru. Na posljednjem sastanku koji je održan 29. 06. 2010 u Zagrebu sudjelovali su predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske, Sindikata kontolora leta Hrvatske, Sindikata strojovođa Hrvatske, Sindikata prometnika

Do kraja godine osnovat će se Hrvatska federacija transportnih radnika

vlakova Hrvatske, Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica i Sindikata željezničara Hrvatske. U statusu promatrača, sudjelovao je i Sindikat prometa i veza Hrvatske koji okuplja radnike u cestovnom prometu. U aktivnostima oko formiranja udruge sudjeluju i Sindikat lučkih radnika Hrvatske te Sindikat radnika u gradskom prijevozu.

U prvom dijelu sastanka Katarina Mindum je održala prezentaciju o europskom socijalnom dijalogu s osvrtom na sektorski socijalni dijalog, načine promoviranja i implementacije rezultata europskog socijalnog dijaloga te razumjevanje načina primjene postojećih europskih Autonomnih sporazuma.

U drugom dijelu sastanka raspravljalo se o prijedlogu statuta udruge i drugim tehničkim pitanjima.

Slijedeći sastanak održat će se 08.09. 2010 u Rijeci.

Društva HŽ Holdinga ne slijede primjere dobre prakse na području ravnopravnosti


SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE VIJESTI

Po podacima navedenim u prijedlogu Plana očito je da su žene u društvima HŽ Holdinga podzastupljene.

U Prijedlogu se navodi da: „ Zbog teških uvjeta rada (izloženost štetnostima, opasnostima i naporima), nepovoljne izmjene smjena (12- satna smjena i noćni rad), kao i zbog fizički teških poslova koji se obavljaju na željeznici, ovaj sustav tradicionalno zapošljava mušku radnu snagu.“ Stoga je nerazumljiva tvrdnja da u društvima HŽ Holdinga ne proizlazi potreba za uvođenjem posebnih mjera kojima bi se uklonile prepreke zapošljavanju žena u željezničkom sektoru.

Na osnovi analize položaja žena i muškaraca, potrebno je rasvijetliti razloge „ tradicionalnom zapošljavanju muške radne snage“ na željeznici jer ti razlozi su ujedno prepreke zapošljavanju žena u tom sektoru, što baš ukazuje na potrebu za uvođenjem posebnih mjera.

Posebne mjere su važan način na koji poslodavac može ukloniti prepreke koje ometaju pristup zapošljavanju i zapošljavanja za određene skupine ljudi.

Prijedlog plana, između ostalog, nema odredbi o mirenju/ usklađivanju profesionalnog i obiteljskog života, a ni jasnu i učinkovitu proceduru zaštite od uznemiravanja i diskriminacije.

Ključni koncept koji treba uspostaviti je praćenje pojavnosti diskriminacije, a ne teorijskog ili formalnog položaja.

Rijetko koje poduzeće bi ikada priznalo da daje službeno odobrenje za politiku diskriminacije.

Nema europske države koja dopušta ili odobrava diskriminaciju. A ipak diskriminacija i dalje postoji. Dakle nije toliko važno pitanje “Kakav je službeni stav vaše zemlje ili poduzeća o diskriminaciji? “. Ono što je važno više je: “Što ćete učiniti s njom ili kako ćete osigurati da nikada ne bude problem?” Ili: “Ako je netko bio diskriminiran, kakvi su pravni lijekovi dostupni i kako lako su dostupni? “

Jednostavno govoreći: “Diskriminacija je protuzakonita u našoj zemlji” ili “Diskriminacija je protiv politike našeg poduzeća, stoga nemamo potrebu ništa učiniti “ znači promašiti smisao.

Stoga su potrebne mjere koje izričito priznaju i upućuju na postojanje ili potencijalno postojanje diskriminacije.

Iako se žene mogu školovati za zanimanje „prometnika“ i „strojovođe“, u Hrvatskoj ni JEDNA žena ne radi kao strojovođa, a za žene u izvršnoj službi postoji pravilo o napredovanju (tzv. “ljepljiv pod” ili “stakleni plafon”), npr. ni jedna žena prometnica nikada nije radila na Zagreb Glavnom kolodvoru.

Slučajevi diskriminacije i uznemiravanja koje prijave žene, rješavaju se mjesecima. Imamo dokumentaciju

o 4 takva prijavljena slučaja od kojih 1 još nije rješen iako je prijava uručena krajem prošle godine.

Menadžeri mogu napraviti brojne pretpostavke o nedostatku vještina ili sposobnosti određenih skupina ljudi. Vjerujući da se te pretpostavke temelje na čvrstim činjenicama, mogu nekome uskratiti priliku za posao ili napredovanje, ali u isto vrijeme ostati sasvim uvjereni da nisu učinili ništa loše ili na bilo koji način djelovali nepravedno.Ideja o diskriminaciji možda nikada svjesno nije ušla u njihove glave.

Dok je s jedne strane sindikalna strana educirana o politici jednakih mogućnosti i zaštite dostojanstva radnika, strana poslodavaca za ta područja nije senzibilizirana, a istovremeno je u te aktivnosti nespremna uključiti socijalne partnere.

Na našu intervenciju, prihvaćeno je uspostavljanje mješovitog odbora za praćenje primjene plana, no taj odbor bi se trebao sastajati barem svaka tri mjeseca, a ne samo jedan puta godišnje kako je odredio Poslodavac.

Mišljenja smo da ovakvim prijedlogom Plana HŽ Društva samo žele zadovoljiti formu a ne uistinu promicati i uspostaviti ravnopravnost u društvima HŽ Holdinga.

Obratili smo se Uredu Vlade RH za ravnopravnost spolova kojem je HŽ Holding dostavio Plan na suglasnost.

Predstojnicu ureda, Helenu Štimac Radin obavijestili smo o specifičnoj problematici željezničkog sektora koju na europskoj razini socijalni partneri CER i ETF zajednički rješavaju. Naveli smo i čitav niz primjera dobre prakse drugih željeznica, koje područje ravnopravnosti, zaštite dostojanstva radnika, mirenje obiteljskih i radnih obveza te zaštitu zdravlja neizostavno rješavaju zajedno sa socijanim partnerima. Najčešće se suradnja na tim područjima odvija kroz zajedničke odbore.

Iz vladinog Ureda stigao je i odgovor da će se pri davanju mišljenja svakako uzeti u obzir i primjedbe iz našeg očitovanja.

Društva HŽ Holdinga trebaju prepoznati da odredbe o jednakim mogućnostima na radnom mjestu nisu samo izraz dobre upravljačke prakse, nego da čine dobro i u poslovnom smislu. Politike jednakih mogućnosti pomoći će svima onima koji rade za Društva da razvijaju svoj puni potencijal i talente kako bi resursi radne snage bili u potpunosti iskorišteni za povećanje učinkovitosti organizacije.


TEMA BROJA SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

U Hrvatskoj kriteriji kao što su stručnost, neovisnost, marljivost ili tržišna vrijednost ne pripadaju obrascu koji se rabi u hrvatskoj političkoj i gospodarskoj stvarnosti i ne predstavljaju objektivne razloge za uspon ili pad.

Za uglednoga sveučilišnog profesora makroekonomske analize dr. Matu Babića primjeri imenovanja direktora u poduzećima u državnom vlasništvu, repovi koji se nakon akcije Državnog odvjetništva i USKOK-a i otkrivanja ozbiljnih poslovnih muljaža za mnogima od njih vuku, samo su još jedna potvrda činjenice na koju on odavno upozorava, a riječ je o tome da se od socijalističkog sustava pa do danas ništa nije promijenilo u načinu upravljanja u tim poduzećima, što je detaljno opisao u svojoj novoj knjizi “Uvod u ekonomiju”

Kao prilog svojoj tezi navodi i podatak da su među dvadesetak direktora javnih poduzeća, za čiji je rad nadležna Vlada, svi, osim dvojice, imenovani po političkoj podobnosti.

Prema uhodanoj političkoj shemi, nakon gubitka stranačkih pozicija istodobno se gubi i menadžerska fotelja, bez obzira na to koliko se, kako i što radilo jer se ionako na poziciju nije ni došlo po kriteriju sposobnosti, nego podobnosti.

Direktore poduzeća u socijalizmu postavljala je partija i bili su odgovorni samo Komitetu, koji ih je tu instalirao. Nije bilo tržišnog vrednovanja njihova rada. Socijalizam se i urušio jer su se urušile firme kojima su upravljali podobni, ali nesposobni direktori.

Desetke godina nakon sloma socijalizma u ovom dijelu Europe i početkom takozvanog “prijelaznog razdoblja”, dugog i neiskušanog puta iz socijalizma u kapitalizam, knjižnice su pune inventura stanja u državama, sasvim različite kvalitete.Nakon prve euforije, za neke ljude san o kraju povijesti, posvuda je došlo do razočaranja. Brzopleto usvajanje zapadnih koncepata pokazalo se kontraproduktivnim, a prepoznata je nužnost ravnoteže između tog koncepta i posebnosti svake pojedine države.Ne postoji čarobni recept za brz uspjeh.

Danas imamo privatno vlasništvo, nismo više u socijalizmu, međutim, kad se radi o državnim tvrtkama, tu kao da se nije ništa promijenilo. Sve te direktore opet postavljaju političke stranke. U vladajućoj koaliciji dogovara se raspodjela tih direktorskih mjesta - kaže dr. Mate Babić i upozorava kako takav pristup stimulira neodgovornost.

Tema broja

Javnim natječajem do upravljačkog kadra u državnim poduzećima

- Ako je bilo koje poduzeće ostvarilo gubitak, uprava i nadzorni odbor automatski moraju snositi odgovornost. Ako te odgovornosti nema ni kod Nadzornog odbora, a kod nas je nema, kako očekivati da se menadžment racionalno ponaša? - pita se dr. Babić.

Podsjeća kako za efikasnost poduzeća nije toliko ni važno vlasništvo, nego upravo loše upravljanje koje je kod nas najkritičnije.

- Upravljanje je ključ svega! - zaključuje dr. Babić.Nastave li politički kadrovi voditi javne tvrtke,

nećemo se oporaviti desetljećima, a tragedija je već sad prevelika. Umjesto stranačkih ključeva u kadroviranju, upravljački kadar treba isključivo birati javnim natječajem. Sindikat željezničara Hrvatske u ovakvom rješenju vidi i ključ rješavanja nagomilanih problema u društvima HŽ Holdinga. Netransparentni odnosi među društvima HŽ Holdinga vode u netransparentnost troškova. Jedino je trošak radne snage uvijek transparentan i kao takav prvi na udaru u svim restriktivnim mjerama.

Uvođenjem instituta javnih natječaja, kalendarskim pomakom mandata uprava u odnosu na izbore i micanjem dužnosnika iz nadzornih odbora, u određenoj mjeri smanjuje se mogućnost upliva politike.

Natječaje za menadžere poduzeća u vlasništvu države potrebno je organizirati s odmakom od jedne do dvije godine od parlamentarnih odnosno lokalnih izbora kako bi se umanjila mogućnost da svaka nova politička garnitura postavlja svoje ljude u ta poduzeća.

Ukoliko funkcija bude vezana uz poslovne rezultate, onda nitko neće moći imati zaštitu u stranačkoj pripadnosti. Odvajanje politike od upravljanja javnim tvrtkama apsolutno je ključ cijele priče.

Status direktora izabranih javnim natječajem treba regulirati menadžerskim ugovorom, a ne primati ih u radni odnos, čime će se izbjeći da nakon isteka mandata ostaju u tvrtkama na savjetničkim i sličnim visoko plaćenim pozicijama.

Hrvatska vlada mora napokon odlučiti kakvu željeznicu želi. Tvrdnja da je željeznica rupa bez dna, nekontrolirani potrošač budžetskih sredstava, već je pročitan recept. No šef kuhinje je u Vladi RH.

Uvođenje u upravljanje državnim poduzećima identičnih standarda gospodarenja kakvi vrijede u privatnom sektoru, dobra je praksa u zemljama Europske unije.

Upravljanje rezervirano za stranačke kadrove

Nužno odvajanje politike od upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu

Nitko odgovoran za loše upravljanje


godine neće biti. Usprkos stanju u državi imamo čvrste garancije da neće biti nikakvih daljnjih smanjivanja prava.

Iako se čini da je to još daleko mi već sad pripremamo naš Memorijal koji će se krajem rujna ove godine održati u Svetom Martinu na Muri.

V. Kako bi ocijenili rad Sindikata željezničara Hrvatske čiji ste vi glavni tajnik?

B.J. Teško je odgovoriti na ovo pitanje a da se izbjegne subjektivnost. Zbog toga ću pokušati biti maksimalno objektivan.

Sindikat željezničara Hrvatske, preteča skoro svih sindikata na HŽ ima dugu tradiciju. Usprkos teškim vremenima, smjenama vodećih ljudi i velike konkurencije, sindikat je i dalje ostao jak i prepoznatljiv. Svoju snagu sindikalni brod može pokazati samo ako ima jaku posadu, a to je u ovom slučaju članstvo. Za svoj Sindikat mogu reći da stvarno i ima jaku posadu. S druge strane ima radnika koji svaki uspjeh sindikata odnosno sva zbivanja pripisuju slučajnosti, kao: pa to bi tako i tako dobili. Tu se jako varaju. Niti jedan poslodavac neće nikome ništa pokloniti i dati na lijepe oči. To svakako treba imati na umu. Mi smo toga svjesni i zato ništa ne prepuštamo slučaju. Ponekad se desi i da se ne uspije u planiranom, ali niti jedan, pa tako i naš Sindikat, nije svemoćan i nema čarobni štapić kojim bi mahnuo i riješio problem. Na svu sreću to su vrlo, vrlo rijetki slučajevi.

V. Da li imate još nešto dodati na kraju?B.J. Imam, iako će to možda čudno zvučati. Ja

bih rad sindikata usporedio sa radom dobre i vrijedne domaćice koja svaki dan radi sve poslove po kući od jutra do mraka da bio ostali ukućani bili zadovoljni. Sam rad domaćice je neprimjetan. Ali kad se jednog dana domaćica razboli i ne može raditi svoje poslove tek onda ostali vide koliko vrijedi njezin rad. Na ovu usporedbu su me ponukali oni radnici koji smatraju da se sindikati slabo ili nikako ne bore za njihova prava. Na kraju poručujem svim radnicima, a pogotovo članovima sindikata da se jedino sindikati mogu izboriti i sačuvati radnička prava. Mnogi su radnici za svoj sindikat izabrali Sindikat željezničara Hrvatske. Nadam se da će i ostali.

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE INTERVJU

V. Koji je vaš djelokrug rada?B.J. Moj djelokrug rada je vrlo širok. Osim obveza

propisanih Statutom SŽH (organiziranje rada Središnjeg odbora i rada Predsjedništva) postoji još niz drugih. Kao što je poznato, po ustroju našeg Sindikata, izabrani su dopredsjednici za pojedina područja rada. Svaki od njih vodi brigu u svom području, a ja sam na neki način koordinator između njih. Od njih dobivam informacije koje po potrebi prenosim glavnim povjerenicima i ostalim članovima Sindikata. Dešava se da dnevno odgovorim i prenesem nekoliko desetaka informacija. Osim ovog, svakodnevno pišem i šaljem razno razne dopise, kako prema upravama društava tako i prema ostalima s kojima naš Sindikat surađuje.

V. Da li se bavite i drugim aktinostima?B.J. Da. Osim već navedenog sudjelujem u radu

pregovaračkih odbora za kolektivne pregovore i Povjerenstva za tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora. Organiziram rad Sabora i konvencija te sudjelujem u provođenju izbora po podružnicama i po područjima rada, a obvezno sam i član organizacijskog odbora za organiziranje Memorijala Ante Ereša. Također sam zadužen za koordinaciju rada Sekcije žena i Sekcije mladih. Ne skrivam ponos što su jedino unutar Sindikata željezničara Hrvatske osnovane te dvije interesne organizacije. Ne samo da su osnovane, nego je svaka od njih izuzetno aktivna, organizira čitav niz aktivnosti i prati specifičnu problematiku interesne skupine koju pokriva.

V. S kojim se problemima susrećete u radu?B.J. Zahvaljujući predsjedniku, dopredsjednicima,

poslovnoj tajnici i glavnim povjerenicima nemam većih problema. Možda je najveći tromost sustava prilikom protoka informacija, odnosno korespondiranje u hitnim slučajevima.

V. Kako ocjenjujete sindikalnu scenu na Hrvatskim željeznicama?

B.J. Prilično dobro. Sindikati na HŽ su izborili svoj status što koriste prilikom zaštite interesa svojih članova. Suradnja među sindikatima nije onakva kakva bi mogla i trebala biti, ali kad se dešava nešto od posebne važnosti onda se sindikati dogovaraju i obično postignu vrlo dobre dogovore.

V. Koje su trenutačno najvažnije aktivnosti?B.J. Iako je doba godišnjih odmora posla ne

nedostaje. Trenutno je aktualno produljenje Kolektivnog ugovora u HŽ Cargo, kao i potpisivanje aneksa kolektivnim ugovorima u svim društvima koji se odnose na sporazum o isplati regresa i božićnice za 2010. Ako još slučajno netko ne zna, regres za 2010. će biti 750.00 kn neto, dar za djecu 600.00 kn dok božićnice ove

INTERVJU: Branko Jakšić, glavni tajnikRazgovarala: Katarina Mindum


ME–UNARODNI ODNOSI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Međunarodni odnosi

Na redovnom sastanku Željezničke sekcije ETF-a, koja se održavala 26. i 27. travnja u Istambulu, učesnike je posebno zaokupilo nekoliko tema:

Usvajanje stava Željezničke sekcije o liberalizaciji • usluga u domaćem željezničkom putničkom prijevozu; Sigurnost u željezničkom prometu;Procjena europskih demonstracija željezničara • 17. prosinca 2009 u Bruxellesu i Europskog Dana akcije željezničara 13. travnja 2010 - Moguća odluka o daljnjim akcijama;Izvješće iz turskog sindikata o stanju željeznice • i položaju željezničkih radnika u Turskoj te o industrijskim odnosima u Turskoj.

Od posljednjeg sastanka Željezničke sekcije i raspravi o sigurnosti željeznica u svjetlu nesreće u Viareggiu, Italija, dogodila se još jedna strašna željeznička nesreća u Buizingenu, Belgija. ETF Radna grupa “Željeznička politika” inicirala je analizu pitanja sigurnosti željeznica i uspostavljanje, eventualno uz pomoć stručnjaka , “Sindikalnog dosjea o sigurnosti željezničkog prometa u Europi”.Sindikalni dosje će sadržati analizu različitih pokazatelja kako bi se procijenila sigurnosti željeznica, kao npr:

Pokazatelji Direktive o sigurnosti i Direktive o • željezničkoj statistici;Pokazatelji koji, sa stanovišta sindikata, nedostaju • (npr. incidenti i izbjegnute nesreće, kretanje kroz crveno svjetlo i sl.);Sindikalni pogled na “samo kultura”: Kakva • je realnost u željezničkim tvrtkama u vezi izvještavanja o izbjegnutim nesrećama i incidentima? Kako bi nadređeni mogli potaknuti radnike da to prijavljuju? Kakva je pravna situacija?

Opis odnosa “ljudskog faktora” i sigurnosti • željezničkog prometa “(npr. stres);Zbirka primjera izbjegnutih nesreća koje se nikad • nisu našle u statistici;Zbirka primjera kako nedostatak osoblja i / ili • kvalifikacija i osposobljavanja utječe na sigurnost;Primjeri realnosti vezane uz SMS (Sustavi • upravljanja sigurnošću) u željezničkim poduzećima;Sindikalna iskustava s nacionalnim tijelima za • sigurnost i neovisnim tijelima za istraživanje nesreća.

Sivu brojku čine i sve češća stradavanja radnika na održavanju pruga koje unajmljuju poduzeća koja su posao dobila direktno na natječaju ili su podizvođači. Ti radnici nemaju nikakvu obuku o sigurnosnim propisima.Tijekom rasprave, učesnici su iskazali zabrinutost da bi ERA - Europska željeznička agencija mogla dati prioritet cilju Europske unije: otvaranju tržišta i poboljšanju konkurentnosti sektora na štetu sigurnosti željeznica.

Od ERA se u kontekstu njene kompetencije po pitanju certificiranja i kvalifikacija željezničkog osoblja očekuje osiguravanje visoke razine kvalifikacija i ne dopuštanje snižavanja standarda zbog konkurentnosti.ERA treba imati na umu sigurnost i zdravlje željezničkih radnika i ne bi smjela zanemariti važnost dovoljnog broja osoblja, radne uvjete i kvalifikacije za sigurnost željeznice.

Ovaj dosje bit će javno uručen Europskom parlamentu, Europskoj komisiji i Vijeću ministara prometa.

Europska komisija (ne) zna za posljedice svog djelovanja

U Bruxellesu se 18. i 19. svibnja 2010. u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalog odbora (EGSO) održao treći po redu Forum civilnog društva zemalja zapadnog Balkana. Cilj ovog skupa je bio upozoriti na važnost potpore civilnog društva procesu proširenja i pristupanja EU.

Na skupu je sudjelovalo 100-tinjak predstavnika organizacija civilnog društva, uključujući i socijalne partnere (sindikati te udruge poslodavaca) iz zemalja Jugoistočne Europe (JIE), članove EGSO-a, predstavnike Europske komisije te predstavnika pojedinih vlada zemalja JIE.

Kroz izlaganja panelista i tijekom rasprava naglašeno je da su razina i kvaliteta djelovanja civilnog društva važni pokazatelji demokratizacije društva. Prikazan je i program Civil Society Facility (CSF) koji je jedan od osnovnih instrumenta EU za jačanje civilnog društva u zemljama regije.

Skup su otvorili Erina Pari potpredsjednica EGSO-a i Michael Leigh, direktor u Općoj upravi za proširenje

Treći forum civilnog društva zemalja Zapadnog BalkanaRazina i kvaliteta djelovanja civilnog društva - pokazatelji demokratizacije društva


Spomenuta je i strategija za pametan, održiv i inkluzivan rast koju je pripremila EK – Europa 2020, koja bi trebala poslužiti EU za izlazak iz krize i pripremu gospodarstva za sljedeće desetljeće, obzirom da se u kontekstu globalne krize, čitav koncept ekonomije polako mijenja i prilagođava novonastalim (globalnim) okolnostima.

Spomenuti su izazovi za postizanje dostojanstvenog rada u zemljama JIE: pored utjecaja ekonomske krize na zapošljavanje, plaće, socijalnu zaštitu, spomenuta je neformalna ekonomija i neprijavljen rad, problem starijih radnika, žena, mladih i manjina; slabe institucije socijalnog dijaloga, problem reprezentativnosti socijalnih partnera i politička volja; potreba jačanja kapaciteta svih sudionika u socijalnom dijalogu – vlade, udruge poslodavaca i sindikata.

Predstavnik Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) spomenuo je problem politike i korupcije – interesne skupine predstavljaju svoj interes kao javni interes. Napomenuo je da uglavnom u većini zemalja postoje institucionalni i zakonodavni okviri, no treba raditi na implementaciji.

Sudionici skupa posebno su pozvali sve vlade zemalja JIE da naročito u vrijeme krize promiču socijalni dijalog i u potpunosti poštuju i primjenjuju radnička prava te se usredotoče na učinkovitu provedbu relevantnih propisa.

Sudionici pozivaju institucije EU da zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama omoguće status promatrača u Europskoj agenciji za osnovna prava te da podupiru učinkovitu primjenu ekonomskih i socijalnih prava te daju potporu brzom osnivanju i djelovanju Vijeća za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Sudionici Foruma traže od političkih vlasti u regiji razmatranje projekata održive prometne infrastrukture te uključivanje organizacija civilnog društva u dijalog o budućoj primjeni sporazuma kojim se osniva Prometna zajednica.

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE ME–UNARODNI ODNOSI

EK, istaknuvši kako će zaključci Foruma poslužiti za definiranje bolje suradnje između EGSO-a i partnera u zemljama zapadnog Balkana. Napomenuli su kako se suradnja za sada uspješno odvija kroz zasebne zajedničke savjetodavne odbore za zemlje kandidatkinje (među kojima je i RH) te Kontaktnu skupinu za ostale potencijalne kandidate s prostora JIE. Michael Leigh je dodatno naglasio kako će preporuke sudionika biti važne i za unaprijeđenje programa potpore civilnom društvu u okviru IPA - Civil Society Facility (CSF), namijenjenog organizacijama civilnog društva (OCD) iz zemalja regije.

U raspravi je spomenuto da se u većini zemalja zakoni donose po brzom postupku, ne provode se konzultacije te organizacije civilnog društva često nemaju prilike aktivno sudjelovati. Gospodin Leigh je napomenuo da EU traži da predstavnici civilnog društva budu uključeni te da ih vlade uvažavaju.

Napomenuo je da bi se moglo razmotriti da jedno od mjerila u Strategiji proširenja, koja je u pripremi, bude i sudjelovanje OCD-a u postupcima odlučivanja.

U raspravi su predstavnici civilnog društva nadalje napomenuli da je postupak dodjele financijskih potpora iz sredstava EU zahtjevan i kompliciran te se manje udruge teško mogu prijavljivati.

Predstavnici EK su izvijestili da se u okviru Civil Society Facility razmišlja kako pomoći manjim, lokalnim organizacijama.

Predstavnici EK su nadalje napomenuli da je namjera kroz spomenuti instrument IPA-e ojačati kapacitete civilnog društva u regiji, na način da ono bude ravnopravan sugovornik vladama.

Gospodarska i socijalna prava te prometna politika su dva područja kojima su se tijekom protekle godine bavili zajednički savjetodavni odbori i Kontaktna skupina u EGSO-u.

Po pitanju gospodarskih i socijalnih prava uvodno je naglašeno da su ta prava pod udarom ekonomske krize ugrožena. Spomenuti su važni dokumenti, kao npr. Agenda za dostojanstveni rad Međunarodne organizacije rada (MOR) čiji su osnovni principi: zapošljavanje, socijalna zaštita, socijalni dijalog i pravo na rad.

Donošenje zakona po brzom postupku, bez konzultacija

Politika i korupcija

Glavne teme Foruma - gospodarska i socijalna prava te prometna politika


Rasprava o prometnoj politici bila je orijentirana na važnost budućeg Ugovora o prometnoj zajednici za JIE. Cilj Ugovora je uspostaviti bolji, jeftiniji i efikasniji prometni sustav te time

doprinijeti stvaranju neophodnih preduvjeta za daljnji gospodarski rast, socijalni razvoj te

unaprjeđenje okoliša u čitavoj regiji. U tijeku su pregovori o konačnom tekstu Ugovora, koji će potpisati EU i sedam zemalja JIE, uključujući i Hrvatsku.

Prema riječima predstavnika iz Opće uprave EK za mobilnost i promet (DG MOVE) uspostavljanje prometne zajednice priprema je za uključivanje regije u EU i poštivanje pravne stečevine.

G. François Begeot, iz Opće uprave Europske komisije za proširenje, napomenuo je da će reforma sustava prometa utjecati i na socijalna pitanja te će taj aspekt biti uključen u Ugovor, kao i pitanje okoliša. Ugovorom će biti osnovan Socijalni forum kako bi različiti dionici iz regije i EU mogli razgovarati o socijalnim posljedicama. Objasnio je da u pravnoj stečevini EU postoji velik broj direktiva koje se odnose na socijalna pitanja u području prometa, uključujući i socijalni dijalog.

Na poziv Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Katarina Mindum je ispred ETF-a govorila o ulozi sindikata u praćenju provedbe Ugovora o osnivanju prometne zajednice Jugoistočne Europe.

Obzirom na važnost prometnog sektora, koji zapošljava veliki broj ljudi u JIE, posebno je istaknula ulogu sindikata u nadzoru primjene reformi u ovom području – imajući na umu da su reforme povezane i s ukidanjem određenog broja radnih mjesta.

Pozvala je na promociju učinkovitog socijalnog dijaloga, što znači uključivanje socijalnih partnera u sve odgovarajuće razine socijalnog dijaloga u svezi s nadgledanjem implementacije Transportne zajednice i njezinih učinaka osobito na otvaranje tržišta, porast konkurentnosti i restrukturiranje.

Ugovor o prometnoj zajedniciJugoistočne Europe

Rasprava o zaključcima

Gospodarski razvoj i društveni napredak uzajamno su ovisni i neodjeljivi od izgradnje socijalne dimenzije.

Tijekom procesa implementiranja Ugovora o uspostavi Transportne zajednice nužna je pomoć poduzećima i radnicima u predviđanju, prilagodbi i pozitivnom upravljanju društveno-gospodarskim promjenama te predviđanje i upravljanje socijalnim posljedicama, u prvom redu nadziranje radnih uvjeta i socijalnih učinaka te učinaka na zapošljavanje.

Prisutne udruge koje se bave zaštitom okoliša posebno su upozorile na problem neuključivanja civilnog društva u proces dogovaranja o prometnoj zajednici te su pozvale na uspostavu Foruma za okoliš u okviru Ugovora o prometnoj zajednici, a što je uključeno u završne zaključke skupa.

Na kraju se raspravljalo i dogovaralo o zaključcima te je skup zaključen njihovim usvajanjem.

U ovogodišnjim zaključcima, zagovara se aktivno uključenje organizacija civilnog društva u praćenje budućeg Ugovora o prometnoj zajednici kroz uspostavu Socijalnog foruma, ali i Foruma za okoliš. Dodatno je istaknuta važnost uključivanja svih zemalja kanididatkinja i potencijalnih kandidatkinja u statusu promatrača u rad Europske agencije za osnovna prava (Hrvatska je pred dobivanjem tog statusa).

Zaključno je naglašeno kako je potrebno strateški pristupiti razvoju održivih organizacija civilnog društva koje doprinose jačanju demokratskih institucija i pružaju modele i rješenja za probleme i brige običnih građana.

U tom je kontekstu istaknuto kako bi bilo dobro razmotriti ideju uspostave dodatnog mjerila pri cjenjivanju budućih poglavlja pregovora o pristupanju pojedinih zemalja Uniji – stanje razvijenosti civilnog društva – kako bi i same vlade shvatile važnost dugoročnijeg pristupa prema razvijanju pravnih i financijskih okvira koji omogućavaju razvoj civilnog društva.


U Bruxellesu se od 18. i 19. svibnja, 2010. godine, u organizaciji EUROCADRES-a održao seminar o radnoj migraciji u EU.Na seminaru su sudjelovali sindikalni predstavnici koji se bave pitanjem mobilnosti u svom sindikatu, ukupno 17 sudionika iz 13 različitih europskih zemalja. Ispred SŽH sudjelovala je Zdenka Vužić koja je i članica Izvršnog Odbora Eurocadresa.

Cilj ovog seminara bio je raspraviti pitanje “priljeva mozgova” u usporedbi sa suprotnim

Radna migracija kao „priljev mozgova“ - šansa za EuropuNapisala: Zdenka Vužić, glavna tajnica Ženske sekcije SŽH

pitanjem “ neiskorištenost mozgova “. Kada je riječ o mobilnosti visoko kvalificiranih zaposlenika, sindikati istražuju negativan utjecaj mobilnosti i pronalaze rješenja. Česti su problemi ne priznavanja kvalifikacija i diploma, nejednakih radnih i životnih uvjeta za strane zaposlenike, problemi po povratku na bivše radno mjesto, prijenos socijalno pravne sigurnosti, itd. Stručno i visko kvalificirano osoblje (P & MS) može proizvesti efekt “priljev mozgova” za tvrtke i



društvo, ukoliko se s mobilnosti upravlja na učinkovit način. Tijekom prvog dana seminara predstavnik Opće uprave za istraživanje Europske komisije, g. Sohail Luka, govorio je o Europskom partnerstvu za istraživanje, inicijativi EU i EUAXESS - informacijski program za istraživače i znanstvenike koji im pruža informacije i konkretnu pomoć, te daje jači poticaj za poboljšanje mobilnosti istraživača i znanstvenika. Jedan od glavnih efekata “priljeva mozgova” je činjenica da visoko kvalificirani ljudi pozitivno pridonose razvoju svoje zemlje, a kada napuste svoju zemlju kroz održavanje osobne i profesionalne mrežu, prenose saznanja i uspostavljaju novu suradnju. Prezentacija g. Stevena Van Campa pružila je osnovne činjenice o pozadini mobilnosti. Bilo je riječi o odnosu između mobilnosti mladih i nezaposlenosti mladih, kao i razlozima za mobilnost kroz primjere nekih europskih zemalja. Statistički podatci o mobilnosti su rijetki i nepouzdani.

Pored klasičnih oblika mobilnosti (posao, geografski položaj , karijera) možemo govoriti o "projektu mobilnosti " osobito za zanimanja na području istraživanja.

Važno je pojasniti da je na prvi pogled prednost mobilnosti na strani poslodavca. Neke države nude i porezne pogodnosti za one koji dolaze. Ova atrakcija je problematična jer uzrokuje nejednake mogućnosti (Danska, Švedska). Zadatak sindikata nije promicanje mobilnosti, već dati članovima dobre savjete i informacije te pratiti jednakosti plaća za svakoga.

Mobilnost teži prema uravnoteženom razvoju, a država može promijeniti status migranata iz iseljenik u useljenik (Portugal).

Drugi dan seminara bio je posvećen konkretnom primjeru iz tvrtke Toyota Motor Europe. Predstavnici zaposlenika Kaare Homeland i Jos de Ceuster predstavili su strategiju zapošljavanja Toyota Motor Europe pod nazivom “Diplomski program razvoja” koja ima za cilj regrutiranje studenata iz raznih zemalja kroz godinu i pol trening programa.

Raspravljalo se i o EUROCADRES web stranici. Dopunit će se specijaliziranim informacijama koje mogu biti korisne članovima kao npr. informacije o sindikatima u Europi, strukturama i uslugama za P & MS, nacionalnim kolektivnim ugovorima, propisima i sl.

U Pragu se 25. i 26. svibnja ove godine održala 20. Stalna konferencija europskih željezničkih sindikata. Na stalnoj konferenciji učestvovali su predstavnici iz Češke, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Srbije i Ukrajine.

Iskustvo stečeno do sada pokazalo je da su procesi restrukturiranja željezničkih poduzeća u zemljama sudionicama slični, uključujući i sve negativne pojave.Zahvaljujući međusobnoj suradnji i dobroj razini informacija u brojnim slučajevima je moguće postići ispravak ili neke pozitivne rezultate.Tijekom ove konferencije sudionici su bili usmjereni na utjecaj svjetske ekonomske krize na zaposlenike u zemljama članicama, uglavnom na njen utjecaj na željeznički prijevoz, a posebno prijevoz tereta.Što se tiče željezničkog prometa, sudionici smatraju da je prvi i najistaknutiji zadatak sindikata boriti se za održavanje nacionalnog prijevoznika kako u prijevozu putnika tako i robe. U prijevozu putnika, samo financijski snažan i na nacionalnoj razini rasprostranjen operativni prijevoznik u mogućnosti je

Zaključci i preporuke Stalne konferencije europskih željezničkih sindikata

Napisao: Josip Puškarić, dopredsjednik za područje zaštite na radu

pružiti potrebnu mobilnost građana koja je jedan od osnovnih stupova koji omogućuje održivo rješenje nezaposlenosti. U prijevozu tereta, financijski snažan nacionalni prijevoznik pruža osnovu za poželjnu tranziciju iz preopterećenog prijevoza tereta cestom do željezničkog prijevoza i za naknadno poboljšanje kvalitete života građana i okoliša.

Druga stavka na dnevnom redu sastanka bila je informacija o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća 1370/2007 o javnim uslugama prijevoza putnika i njen utjecaj na željeznički prijevoz.Sudionici su se složili da će provedba propisa odredbe općenito biti blagotvorna za putnički željeznički promet. Njihova primjena u praksu može značiti unapređenje sigurnog položaja nacionalnih prijevoznika, uključujući jednakost uvjeta na tržištu prijevoza. Međutim, svjesni su da relativne ugovorne slobode vezane uz trajanje ugovora, zaštitu ulaganja i otvaranje tržišta mogu donijeti određene rizike.U svojim zemljama, oni preporučuju vršenje pritiska na donošenje takve provedbe ili pratećih standarda (kao što je slučaj u Češkoj Republici), koji će osigurati


dovoljnu garanciju za kvalitetne dugoročne ugovore o prijevozu od javnog interesa koji će u jamčiti zaštitu ulaganja.

Sudionici se ne slažu sa težnjama nekih vlada koje koriste ovaj pravni standard kao razlog za još jaču liberalizaciju tržišta željezničkog prometa. Brzopleta liberalizacija provedena do sada pokazala je vrlo jasno da nije ostvarila predviđeno poboljšanje željezničkog prijevoza i očekivano poboljšanje konkurentnosti. Nasuprot, svjedoci smo postupnog propadanja sigurnosti, otkazivanja vlakova, pa čak i otkazivanja rada na nekim linijama.

Drugi negativni fenomen koji je uzrokovala brzopleta liberalizacija je postupna monopolizacija željezničke mreže u cijeloj Europi od strane najmoćnijih (paradoksalno, u državnom vlasništvu) prijevoznika.


Sudionici konferencije u potpunosti podržavaju zaključke sa sastanka Željezničke sekcije ETF održanom 26. i 27. svibnja u Istambulu.Spremni su, zajedno s ETF-om, poduzeti sve korake koji će omogućiti provedbu regulatornih elemenata koji će spriječiti da nacionalni prijevoznici budu dovedeni u nepovoljniji položaj (osobito oni u novim članicama ili državama kandidatkinjama) što može dovesti do trajne štete u željezničkom prometu u određenoj zemlji.

Sljedeća Stalna konferencija europskih željezničkih sindikata održat će se, na temelju odluke zemalja članica i na temelju poziva, u proljeće 2011. u Beogradu, Srbija.Glavna tema bit će: “Iskustva i prijedlozi liberalizacije i privatizacije željezničkog teretnog i putničkog prijevoza”.

U Berlinu se od 20. do 26. lipnja 2010. godine održao prvi seminar iz projekta zaklade Friedrich-Ebert za sindikalne stručnjake ( npr. pravnike, ekonomiste) u jugoistočnoj Europi.

Međunarodni seminar na temu “Europsko pravo, socijalna dimenzija i proces pristupanja EU“ je početak redovitih seminara regionalnog projekta o radnim odnosima i europskim zakonima, propisima i standardima.

Ovaj seminar je organiziran u suradnji s Institutom za europsku politiku (IEP), koji je jedan od prvih stranih i europskih političkih istraživačkih centara u Saveznoj Republici Njemačkoj i služi kao forum za razmjenu između akademske zajednice, politike, uprave i političkog obrazovanja.

Na poziv zaklade Friedrich-Ebert, ispred SŽH u projektu sudjeluje Katarina Mindum.

„ Možete upoznati sistem, shvatiti kako funkcionira. Ne morate ga prihvatiti, ali ćete znati kako se s njim nositi. Zatim možete rješavati probleme ili ostati doma i lupati glavom o zid.“ Bile su uvodne riječi dr. Katrin Böttger, politologinje specijalizirane za proširenje Europske unije.

Većina predavača učestvovala je u kreiranju europskih političkih dokumenata na direktan ili indirektan način. Vrijedno iskustvo je znati kakve je politička pozadina nastanka pojedinog EU sporazuma; zašto je jedinstvana EU ipak nejedinstvena i u kojim područjima; zašto zajednička EU pravila vrijede različito za nove i stare članice EU; da li je pogrešan

SŽH u regionalnom projektu zaklade Friedrich-Ebertpotez nekih novih članica i zemalja kandidatkinja prepisivanje EU direktiva od riječi do riječi u nacionalno zakonodavstvo dok su druge prilagodile tekst tradiciji i domaćim okolnostima; kako zbog činjenice da europski političari ne znaju uvijek svoje ideje pretočiti u „ treaty“ jezik, nego to za njih rade pravnici, a i zbog „gubljenja“ u prijevodu, često treba posegnuti za izvornim dokumentom na engleskom ili francuskom jeziku; zašto se svi drže odredbi statuta EU koje govore o potrebi slobodnog kretanja ljudi i kapitala, dakle zajedničkom tržištu, a previde u tim istim odredbama zaštitu od diskriminacije, slobodan pristup tržištu rada, socijalnu sigurnost, fer i pravedne uvjete rada koji poštuju zdravlje, sigurnost i dostojanstvo radnika.

Što zapravo znači kad se kaže da su unutar EU koordinirana socijalna prava? Znači da EU samo koordinira između postojećih (različitih) socijalnih sistema, a ne koordinira sadržaj tih sistema. Treba li EU uopće imati socijalnu komponentu nije riješeno pitanje nego je njegovo rješavanje odgođeno uz kompromis. Francuzi smatraju kad EU uspostavi zajedničko unutarnje tržište imat će i zajedničku socijalnu politiku, dok drugi osnivači EU tvrde da socijalno područje mora ostati u nacionalnim okvirima i nije potrebna europska socijalna politika. Kompromisom je rješenje odgođeno: zajednička socijalna komponenta bit će posljedica zajedničkog europskog unutarnjeg tržišta – dakle, socijalna komponenta neće biti proizvod EU politike nego unutarnjeg tržišta.

Europska unija ima „zlatnu uzdu“ – daje novac ali zahtjeva uspostavljanje prioriteta koji njoj odgovaraju.



Europska komisija odobrila je zajednički jednogodišnji projekt transportnih sindikata pod nazivom: “Socijalni dijalog u sektoru transporta – Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Hrvatske”

Sukladno okvirima koje je zadala Europska komisija, projekt moraju zajednički provoditi sindikati iz zemalja članica EU i oni van EU. Sindikat željezničara Hrvatske partner je u tom projektu zajedno s transportnim sindikatima, CNSTR iz Rumunjske , FTW PODKREPA iz Bugarske i FSTV iz Makedonije.U sklopu projekta održat će se četiri radionice, po jedna u svakoj od zemalja te završna konferencija u Rumunjskoj.

Troškovi sudjelovanja i održavanja radionica i konferencije pokrivaju sredstva iz projekta.

Na prvom sastanku upravnog odbora projekta koji je održan 08.07.2010. koristeći internetske mogućnost skype video konferencije, utvrđen je kalendar aktivnosti, razrađene teme i određen broj učesnika.

Prva radionica održat će se 16. i 17. rujna ove godine u Bukureštu, Rumunjska.

Predviđene teme:Predstavljanje EU i prometne politike• Socijalni dijalog u europskom transportnom sektoru • Socijalni dijalog u rumunjskom transportnom • sektoru:perspektiva socijalnih partnera, zakonodavstvo, problemi, rješenja - primjeri uspjeha i neuspjeha, utjecaj ekonomske krize na radna mjesta u prometu

SŽH će učestvovati sa šest predstavnika.

Druga radionica održat će se 4. i 5. studenog, 2010. godine u Sofiji, Bugarska.

Predviđene teme:Socijalni dijalog u bugarskom transportnom sektoru: • perspektive socijalnih partnera, zakonodavstvo, problemi, rješenja - primjeri uspjeha i neuspjeha, utjecaj gospodarske krize na radna mjesta u transportnom sektoru Socijalni damping u transportnom sektoru, u • projekt uključenih zemljama iz dvije perspektive: država koje su u prednosti i država koje gube - predstavljanje fenomena socijalnog dampinga u EU (što je damping, koje su mjere EU za borbu protiv dampinga) Uloga socijalnog dijaloga u borbi protiv socijalnog • dampinga, sindikalna strategija - rad u grupama, predstavljanje zaključaka od strane svakog partnera


Treća radionica održat će se 9. i 10. prosinca, 2010. godine u Hrvatskoj.

Predviđene teme:

SŽH partner u jednogodišnjem projektu Europske komisije o socijalnom dijalogu

Napisala: Katarina Mindum, dopredsjednica za međunarodne odnose i obrazovanje

Socijalni dijalog u hrvatskom transportnom sektoru: • perspektive socijalnih partnera, zakonodavstvo, problemi, rješenja - primjeri uspjeha i neuspjeha, utjecaj gospodarske krize na radna mjesta u transportnom sektoruUtjecaj statusa kandidata Makedonije i Hrvatske • na socijalnu dimenziju u transportnom sektoru - zakonodavstvo, socijalni dijalog, prednosti, uloga sindikata, itd.utjecaj pristupanja u EU na području prometa • Rumunjske i Bugarske- zakonodavstvo, socijalni dijalog, uloga sindikatapreporuke / sugestije za države kandidatkinje, • Hrvatsku i Makedoniju Lisabonska strategija, utjecaj strategije na • nacionalnoj razini, rasprava o provedbi Lisabonske strategije u partnerskim zemljama uloga sindikata u pregovorima i procesu integracije • u EU

SŽH će učestvovati s deset predstavnika.

Četvrta radionica će se održati 3. i 4. veljače 2011.godine u Makedoniji.

Predviđene teme:Socijalni dijalog u makedonskom transportnom • sektoru: perspektive socijalnih partnera, zakonodavstvo, problemi, rješenja - primjeri uspjeha i neuspjeha, utjecaj gospodarske krize na radna mjesta u transportnom sektorusindikalne strategije za suočavanje s izazovima • ekonomske krize, za zaštitu prava članova sindikata i smanjenje negativnog utjecaja na zapošljavanje – rad u grupamaodrživi promet u EU (što predstavlja održiv promet • u duhu Lisabonske strategije, društveni utjecaj - socijalna dimenzija); pozicija ETF-a na temu socijalne održivosti prometnog sustava; rasprava u radnim grupama o održivom prijevozu u zemljama koje su uključene u projekt: ekonomski i socijalni utjecaj


Završna konferencija održat će se 4. travnja 2011. godine u Bukureštu, Rumunjska.

Na konferenciji će se predstaviti projekt, rezultati, brošura - vodič kroz socijalni dijalog u uključenim zemljama. Raspravljat će se o perspektivi prometne politike na razini EU i ulozi sindikata u procesu razvoja prometa u zemljama koje su uključene u projekt.

SŽH će učestvovati sa deset predstavnika.


ZANIMLJIVOSTI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Austrijski sindikat VIDA, koji je nastao udruživanjem sindikata željezničara (GDE), trgovine, prijevoza, transporta (HTV) i hotela, ugostiteljskih i osobnih usluga (HGPD) pokrenuo je kampanju “Naša željeznica mora ostati crveno-bijelo-crvena”.

Na stranici www.unserebahn.at, formiranoj za potrebe kampanje, od sredine svibnja informiraju javnost o ÖBB-u i o oko 42.000 zaposlenih.

Na web stranici je pokrenuta i peticija protiv rasprodaje ÖBB i protiv učestalog klevetanja zaposlenika željeznice.

Kampanja dokumentira opsežne prednosti Austrijskih saveznih željeznica i željezničara za korisnike usluga i gospodarstvo općenito. Štoviše, kampanja pokazuje i zašto bi privatizacija željeznice bila kontraproduktivna.

Zadnjih godina optužbama i neistinama uvijek se iznova u javnosti namjerno stvara loša slika o željezničarima.

„Mi nećemo dopustiti da o željeznici govore loše tako dugo dok je ne učine zrelom za privatizaciju„ ističu čelnici VIDE koji u tome vide stvarnu pozadinu napada vladajućih političkih partija ÖVP, BZÖ i FPÖ na Austrijske željeznice.

Posljednjih pola godine napadi su zapravo uvijek dolazili od državnog tajnika za financije, Reinholda Lopatke s ciljem da namjerno potkopavaju povjerenje ljudi u željeznice i njihove zaposlenike, tvrde u VIDI.

I to usprkos činjenici da je upravo ÖVP unutar nekadašnje crno-plavo-narančaste Savezne vlade bio odgovoran za kaotičnu strukturnu reformu ÖBB-a 2003. godine.

Eksplozija režijskih troškova, nekontrolirana plaćanja bonusa, dupliciranje strukture, više menadžerskih pozicija nego ikad, gubici kroz špekulacije koji se mjere stotinama milijuna i velika financijska rupa – to je stravična bilanca nastala kroz, unatoč svim upozorenjima, forsirano razdvajanje ÖBB-a u pojedinačna poduzeća, tvrde u VIDI.

Od toga željeznica trpi posljedice i danas: “U samo šest godina crno-plavo-narančasta koalicija uništila je posao desetljeća”.

Vladajuća stranka planira privatizirati i rasprodati osnovne dijelove ÖBB-a i to one profitabilne kao npr. teretni promet. „Ö će vjerojatno nestati iz imena naše željeznice. Ono što ljudi trebaju - putnički i infrastrukturu, bi tako ostalo na cjedilu. Bez profitabilnih dijelova tvrtke, ne mogu preživjeti druga važna područja ÖBB. To znaju protivnici željeznice i upravo je na to usmjerena njihova strategija“, upozoravaju iz VIDE. I upravo s te osnove, navodima i poluistinama ciljano stvaraju lošu sliku o željezničkim radnicima i upravo zato je na željeznici stvoren kaos, kako bi se u javnosti potkopalo povjerenje u nju i u željezničare .

Pogled preko granice

Zašto se željezničari protive privatizaciji Austrijskih saveznih željeznica – ÖBB?

Preuzeto iz VIDA newsletteraS njemačkog prevela i priredila: Katarina Mindum

Zanimljivosti

S kampanjom pod nazivom „ Naša željeznica mora ostati crveno-bijelo-crvena“ žele sindikalci i radničko vijeće kroz različite akcije pokazati da Austrijanci trebaju svoju željeznicu.

Činjenica je da je željeznica tu svaki dan za 1,2 milijuna ljudi - bilo da se voze na posao, u školu, sveučilište, na odmor, do liječnika ili se jednostavno voze kući. Ti ljudi trebaju vlak.

Jednako tako austrijskom gospodarstvu treba željeznica.

„Bez željeznice se u Austriji ništa ne pokreće“, naglašavaju u VIDI.

Za očuvanje željeznice potrebna je široka podrška. S akcijama pod nazivom “Naša željeznica mora ostati crveno-bijelo-crvena”, pokazuju da su mrzitelji željeznice sićušna manjina u Republici.

Peticiju s prikupljenim on line potpisima uručit će saveznom kancelaru Faymannu, ministru financija Pröllu, ministrici prometa Bures i “ trenutno najistaknutijem protivniku željeznice “, državnom tajniku Lopatki iz stranke ÖVP.

“Uz aktivnu potporu javnosti, pokazat ćemo što su željeznice i željezničari“ kažu u VIDI.

VIDA poziva:Zaustavite napade glasinama i poluistinama!Saznajte istinu o Austrijskim saveznim željeznicama i njihovim zaposlenicima.

NETOČNO: ÖBB rasipa porezni novac.ISTINA: Danas, srećom, više ne. Ali između 2000. i

2006. bilo je stvarno tako. Za to vrijeme, politički imenovani menadžeri ÖBB-a prokockali su na burzi stotine milijuna eura. Od 2003. Imamo više “menadžera” nego ikad prije. To sve je na željeznicu navukla kriva politika.

NETOČNO: Austrijske željeznice moraju biti privatizirane.

ISTINA: Prodaja ÖBB značio bi kraj željeznice Austrijanaca. Gdje god je željeznica prodana privatnim investitorima, bilo je to na štetu krisnika željeznice i njihove sigurnosti. Kad se podvuče crta, rasprodaja željeznice košta nas porezne obveznike neprocjenjivo više od onog što se njom dobiva.

NETOČNO: Sindikat režira ÖBB-om.ISTINA: Upravo oni koji to tvrde na besprimjeran su

način pretvorili ÖBB u svoju prčvarnicu. Između 2000. i


SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE ZANIMLJIVOSTI

2006. hrpe menadžera, konzultanata i stručnjaka politički motivirano su ugurani u ÖBB. Rezultat: Više “šefova”, milijunske plaće, bonusi - i jedan debakl za drugim.

NETOČNO: Na ÖBB-u ima stvarno previše radničkih predstavnika, profesionalaca.

ISTINA: Broj članova radničkog vijeća na ÖBB-u, naravno, u potpunosti odgovara Zakonu o radu.

NETOČNO: ÖBB je rupa bez dna.ISTINA: Nigdje u privatnom sektoru vlasnici javno ne

prikazuju svoje poduzeće i svoje zaposlenike tako lošim kao što to neki političari čine s ÖBB-om. Oko 447 milijuna putnika godišnje koristi vlak. Austrija treba željeznicu više nego ikada prije.

Molim vas ne dopustite da održivost prijevoza u Grčkoj postane žrtvom mjera Europske komisije

Drage kolege,

Možete li uopće i zamisliti da se pola željezničke mreže u vašoj zemlji preko noći zatvori?To je upravo ono što se ovih dana događa u mojoj zemlji, Grčkoj:Memorandum dogovoren između grčke vlade i MMF-a, Europske središnje banke i Europske komisije, uključuje odredbe o zatvaranju neprofitabilnih pruga.

Praktično samo će glavni koridor Atena-Solun, zajedno s malim brojem veza na kraće udaljenosti i nedovoljnim brojem veza u susjedne zemlje, biti u potpunosti pošteđen.Dijelovi koji će biti ugašeni su linije renovirane europskim sufinanciranjem. Grčka već ima najnižu gustoću željezničke mreže u Europi (osim Finske), s gustoćom od 19km/1000 km2, tri puta nižu od europskog prosjeka.

Visoki deficit Grčkih željeznica, koji je predstavljen kao opravdanje za zatvaranje, je prvenstveno politički, a zatim financijski.

Marginalizacija željeznice u korist cestovnog i zračnog prometa je kamen temeljac grčke prometne politike barem od kasnih 60-ih godina.

40% od ukupno akumuliranog duga državnog • željezničkog poduzeća ima veze s kamatama na bankovne kredite, koje su nametnule grčke vlasti opredjeljivanjem za ne ulaganje jednog eura (ili drahme) javnog novca direktno u željezničku infrastrukturu i održavanje. Za razliku od željezničkih projekata, milijarde javnog • novca, kao i većina europskih fondova, masivno je uložena u izgradnju 2,500 km autocesta, mrežu gušću od one u Velikoj Britaniji ili Francuskoj do 2015.Modernizaciju željeznice do 2015. obilježit će samo • 800 km pruge srednje brzine (160-200 km / h). Pruge visokih brzina uopće nisu predviđene.Komercijalna luka Pirej ostaje odsječena od pristupa • željeznici još od sredine 80-ih.

Već desetljećima željeznička konkurencija, • uglavnom vlasnici kamiona i autobusne zadruge, je subvencionirana izravno i neizravno, često na skandalozne načine.

Uz pokretanje PPP projekata za autoceste od 2007. (Point-to-Point Protocol), situacija za grčke željeznice postaje čak i gora:

2008: svi novi željeznički projekti zamrznuti na • neodređeno vrijeme, čak na prioritetnim europskim koridorima.2009: usluge na većini linija drastično smanjene. • Linija Atena-Patras, europski koridor i glavni pristup zemlje prema Zapadu, suspendirana na neodređeno vrijeme uz izgovor izvođenja građevinskih radova.Od prosinca 2009 suspendiran je čak i sistem • rezervacija karata putem telefona. Online rezervacija još uvijek nije dostupna, unatoč uzastopnim europskim sredstvima.

Grčke željeznice umiru zbog političkih, a ne iz ekonomskih razloga.

Održiva rješenja postoje i mi, grčki Zeleni, ih predlažemo posebno u ovim kriznim vremenima kada je korištenje privatnog automobila postalo stvarno skupo dok se prihodi domaćinstva smanjuju.

Željeznica je kičma zemlje. Ako je slomljena, sve se paralizira uključujući sve izglede za održivost prometa, koji je prvi na udaru.

U ime mojih sugrađana, pozivam vas da pomogne poslati jasnu poruku Europskoj komisiji da je isključivanje velikog dijela grčkih željeznica jednako unazađivanju europske prometne politike i nagrađivanju prakse desetljeća nelojalne konkurencije.

Molim Vas, recite Europskoj komisiji da ona jednostavno nema pravo na to.

S poštovanjem,Michail Tremopoulos

Član Europskog parlamenta,Oikologoi Prasinoi, Zeleni / EFA, Grčka

Strasbourg, 17.6.2010

Pismo iz Grčke

Otvoreno pismo svim kolegama u Europskom parlamentu

S engleskog prevela: Katarina Mindum


Ženska sekcija SŽH koristi sve oblike komunikacije kako bi umrežila svoje članice i omogućila bolji protok informacija.

Sukladno tome formirala je svoju stranicu i na facebooku, popularnoj ako ne i trenutno

VIJESTI IZ SEKCIJA SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Vijesti iz sekcija

Članice Ženske sekcije iz svih podružnica Sindikata Željezničara Hrvatske bile su pozvane 12. 06. 2010. u Skrad (Zeleni Vir ) na V susrete Ženske sekcije SŽH. Izuzetno ugodan dan, jedan od rijetkih suhih dana u kišnom lipnju. „Štimung“ stvoren još u vlakovima prema Skradu sa zagrebačke i riječke strane, puno „velike“ i „male“ djece, kao i uvijek, obilježje je susreta Ženske sekcije.

Peti susreti Ženske sekcije SŽH u Zelenom viruNapisala: Blaženka Delija, v.d. predsjednice Ženske sekcije SŽH

Nakon okrepe, pod budnom paskom iskusnih planinara krenuli smo označenom stazom do izvora Zeleni Vir i kanjona Vražji prolaz. Nakon kratkih odmora uz idilična jezerca i slapove, vratili smo se do kolodvora Skrad gdje su vrijedni domaćini iz riječke podružnice organizirali ručak. Druženje se nastavilo do polaska vlaka.

U školskoj dvorani Branimirova bb, dana 01.07.2010. godine, održan je sastanak članica Ženske sekcije SŽH, podružnice Administrativno tehničkih radnika. Na dnevnom redu bile su novosti u društvima HŽ Holdinga i promjene Zakona o radu.

Aktivnosti Ženske sekcije podružnice ATRNapisala: Snježana Arambašić, koordinatorica Ženske sekcije Podružnice ATR

Pozvani su dopredsjednici Josip Puškarić, Zoran Maršić i Marijan Lepoglavec te glavna referentica za socijalni rad HŽ Carga, Ines Savnik i voditeljica grupe za psihofiziologiju rada HŽ Infrastrukture, Gordana Dömötörffy.

Sastanak je protekao burno u raspravi, a nakana je bila informirati članice sekcije o svim promjenama koje su se dogodile u društvima HŽ Holdinga, o problemima koje te promjene uzrokuju, te mogućim rješenjima.

Podružnica Zabok organizirala je 26.06.2010. duženje podružnica SŽH, regije sjever. Druženje je započelo u Zaboku dolaskom gostiju iz Varaždina i Čakovca. Veselim vlakom krenulo se prema Svetom Križu Začretje u etno muzej Žitnica na razgledavanje bogate kulturne baštine Hrvatskog zagorja: tradicijskih alata, narodnih nošnji i starinskog namještaja. Muzej u svome sastavu ima zbirku najrazličitijih jaslica, poznatu u cijeloj Europi.

Posjet Vinoteci i kušanje vina bio je slijedeći zadatak. Nakon dužeg isprobavanja zaključeno je da sva vina imaju jako visoku prolaznu ocjenu.

Ručak je organiziran u društvenom domu u Štucljevu, a potom su slijedile slobodne aktivnosti u kojima je, s obzirom na visku temperaturu i kaj ne bi nekoga strefilo, prevladavala bela te prepričavanje anegdota s posla.

Zabok, Varaždin, Čakovec i TPVV Varaždin u ŠtrucljevuNapisao: Ivan Lovrenčić, regionalni povjerenik

U popodnevnim satima Dramsko amatersko kazalište Sveti Križ Začretje izvelo je predstavu „Agencija“ koja na smiješan način prikazuje ne baš tako smiješne situacije na našim zavodima za zapošljavanje.

Zbog velike potrošnje energije članovi su se okrijepili odojcima s ražnja te se zabavljali plešući i pjevajući uz tamburaški bend našeg strojovođe Stjepana Severa do dugo u noć.

Uz zaključak svih prisutnih kako moramo organizirati više ovakvih druženja, zahvaljujem članovima koji su pomogli u organizaciji: Ivanu Majsecu glavnom koordinatoru fešte i stručnjaku za vojnički grah, Stjepanu Mišaku i Ivanu Celiniću za vrhunski ispečene odojke, Marinku Ciguli na dobroj kapljici, Ireni Tušek kao vrhunskoj domaćici priredbe, te Zdenku Koprivnjaku, Damiru Zajcu i Željku Tomeku kao vrijednim logističarima.

Ženska sekcija SŽH na facebookunajpopularnijoj društvenoj mreži u svijetu. Svi koji žele znati više o aktivnostima ŽS SŽH, osjetiti atmosferu na našim druženjima, komentirati postojeće teme ili postaviti novu, pozvani su da potraže i „lajkaju“ FB stranicu Ženske sekcije SŽH.


SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE TEMA BROJASINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE TEMA BROJA

Ekipa Vuče Koprivnica

Ekipe Novske i Zagreba

TTLLLL ZN ARA HRVA KELLLLLLLLLLJJSusreti mladih

Ekipa Vinkovaca

www.szh.hr 66.2.2010 0. VIJESTI SÆH 19

Odlična atmosfera, druženje, susreti generaci-ja. Ukratko, jako dobar provod. Sportski susreti polako ali sigurno prerastaju u tradiciju. Uspjeh ovog događanja nije sâmo natjecanje već prilika svim našim mladim kolegicama i ko-legama iz cijele Hrvatske za dobru zabavu na jednim mjestu.Kako se evo već treću godinu Sportski susre-ti organiziraju u Koprivnici (Šoderica) vidljiva je i uigranost organizacijskog tima koji su svoj posao odradili i više nego dobro. Ove godine pridružile su nam se i kolege iz Sindikata stro-jovođa koji nažalost nisu imali toliko uspjeha u samom natjecanju ali su se jako dobro uklopili u nastavku druženja. Kako ne bi zaboravili ko-lege koji su se doista trudili i dobro oznojili za

osvajanje pehara i medalja i ovom prilikom im čestitamo na uspjehu.

VI Susreti Sekcije mladih Sindikata željezničara HrvatskeNapisao: Zoran Maršić, dopredsjednik za područje rada HŽ Infrastrukture

NOGOMET 1.Podružnica Rijeka2.Podružnica Novska3.Podružnica Vinkovci

PIKADO1.Podružnica Osijek2.Podružnica Čakovec3.Podružnica Karlovac

Rezultati natjecanja: BELA1.Podružnica Zagreb Gl.2.Podružnica Karlovac3.Podružnica Čakovec

BOĆANJE1.Podružnica Split2.Podružnica Ploče3.Podružnica Karlovac



Susreti na Zelenom viru

vijesti szh 6 · pdf filerješavanja spora, pokrenuo tužbe ... ispunila mjerila - rekao...

Documents