vijesti iz svijeta...otac umro vjerujuæi u isusa. kada isus ponovno doðe, poæi æemo na nebo...

VIJESTI IZ SVIJETA (3/2019) • 1

TreÊe tromjeseËje 2019. JUÆNOPACIFI»KA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAAdventistiËka misija za mladeæ i odrasle

2 • VIJESTI IZ SVIJETA (3/2019)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

LekturaSelena BrkiÊ

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2019.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovog tromjeseËja predstavit Êemo vam JuænopacifiËkudiviziju, koja obuhvaÊa djelovanje KrπÊanske adventistiËkecrkve u AmeriËkoj Samoi, Australiji, Cookovim otocima,Fidæiju, Francuskoj Polineziji, Kiribatiju, Nauruu, Novoj Ka-ledoniji, Novom Zelandu, Niueu, Papui Novoj Gvineji, Pitcair-nu, Samoi, Solomonskim Otocima, Tokelauu, Tongi, Tuvaluu,Vanuatuu te Wallisu i Futuni.

U ovom podruËju svijeta æivi 40,5 milijuna ljudi, od kojihje 518.016 adventistiËkih krπÊana, πto predstavlja odnos odjednog adventista na svakih 78 ljudi.

Uvijek se molim za Boæje blagoslove za vrijeme putovanjakada odlazim prikupljati misijska iskustva, meutim, ovogaputa poËeo sam se moliti mnogo ranije — Ëetiri mjeseca prijenego πto sam krenuo na put. Traæio sam od Boga svakogajutra da mi omoguÊi da dobijem najbolja iskustva.

Bog je odgovorio na moÊan naËin. Dok sam tijekom tritjedna obilazio πest dræava, primijetio sam nevjerojatan porastbroja moÊnih misijskih iskustava. Uvjeren sam viπe nego ika-da da Isus dolazi uskoro.

Vaπi darovi na djelu

Dio darova trinaeste subote 2016. godine bio je upo-trijebljen za izgradnju i opremanje prostorija za djeËjusubotnju πkolu u dvjema crkvama na otoku Maré uNovoj Kaledoniji. Iskustvo s otoka Maré moæete pronaÊina u ovim Vijestima iz svijeta.


Ovoga treÊeg tromjeseËja projekti trinaeste subote su raz-noliki. “Spasimo 10.000 prstiju” ima za cilj omoguÊiti zdrav-stvena predavanja za prevenciju amputacije noænih prstijuljudi s dijabetesom. ©irom podruËja ove divizije lijeËnici am-putiraju 80 noænih prstiju svaki dan, rekao mi je Paul Ran-kin, direktor zdravstvenoga odjela divizije. Rekao je da 19%ljudi u ovom podruËju boluje od dijabetesa tipa 2, bolestiizazvane skromnim æivotnim uvjetima. Te su brojke joπ veÊeu AmeriËkoj Samoi, u kojoj boluje 47% ljudi. Ta je dræavajedna od sedam koja Êe dobiti dio sredstava trinaeste subote.

Jedan projekt usmjeren je na otvaranje televizijskoga i ra-dijskoga kanala Glas nade (engl. Hope Channel) u Tongi. Tije-kom 2016. godine darovi trinaeste subote omoguÊili su dakanal Glas nade bude dostupan svakom domu na NovomZelandu. Kao rezultat toga, mnogi ljudi dolaze u adventistiË-ku crkvu. Molimo se za sliËne blagoslove u Tongi.

Andrew McChesney, urednik

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Izvori

UËinite svoju subotnju πkolu zanimljivijom; posjetite na-πu Facebook stranicu: facebook.com/missionquarterlies.

Moæete preuzeti i PDF verziju Vijesti za djecu: bit.ly/child-renmission.

Iskoristite prednosti misijskih iskustava u obliku video-zapisa, gdje ljudi iz cijelog svijeta iznose svoja iskustva, sposebnim naglaskom na one koji su primili misijske darovetrinaeste subote. Videozapise moæete preuzeti na web-strani-ci: https://adventisti.hr/kategorije/videovijesti/.

Hvala vam πto ohrabrujete druge da se ukljuËe u misiju!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Izazovi

Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseËja upotrijebit Êese za:u Projekt “Spasimo 10.000 prstiju”, koji radi na prevenciji

amputacije noænih prstiju putem zdravstvenih predavanjana otocima: AmeriËka Samoa, Fidæi, Kiribati, Samoa, So-lomonski Otoci, Tonga, Vanuatu.

u Izgradnju i opremanje televizijskog i radijskog studija ka-nala Glas nade na otoku Tongatapu u Tongi.

u Stvaranje animirane serije za djecu “Daniel”, od trinaestdijelova namijenjene djeci u Australiji od 8 do 12 godina,koja prati avanture Daniela i njegove trojice prijatelja.

Viπe: www.AdventistMission.org

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


6. srpnja 2019.

ObraÊenje roditeljaalkoholiËara

Papua Nova Gvineja

Roditelji Talithe Hoyato bili su poznati kao alkoholiËari ikockari u Goroki, planinskom gradu u Papui Novoj Gvineji.»esto su bili toliko pijani ili zaokupljeni kockanjem da suzaboravljali svoju osmogodiπnju kÊer kod kuÊe. Nisu se pro-tivili kada je jedna dobra susjeda predloæila da usvoji njiho-vu djevojËicu.

Susjeda je odvela malu Talithu u svoj dom, rekavπi joj daje zove “majko”. Rano ujutro, probudivπi se u pet sati zbogzvuka majËine budilice, Talitha je primijetila kako je æenaustala iz kreveta i kleknula pored njega, razgovarajuÊi naglass Bogom. »ak je spomenula i Talithino ime, a zatim je uzelacrnu knjigu i poËela Ëitati.

SljedeÊega jutra alarm je ponovno probudio Talithu u petsati. Ponovno je prisustvovala molitvi i Ëitanju. Tijekom togadana nekoliko gostiju posjetilo je njihov dom i traæilo od majkesavjete za svoje probleme. Majka se molila sa æenama, po-nudivπi im savjete iz crne knjige, za koju je Talitha saznalada se zove Biblija.

Talitha je poËela oponaπati majku. Kad bi se alarm ujutrooglasio, kleknula bi na svoja koljena za molitvu. PoËela jeËitati Bibliju. Majka ju je nauËila da govori drugim osobamaono πto je proËitala u Bibliji. Kako se Talitha molila, Ëitala idijelila s drugima svoje iskustvo, tako je uvidjela da Bog od-govara na njezine molitve. PoËela se oslanjati na Njega.

Godine su prolazile, a Talitha je rasla. Kada je napunilasedamnaest godina, krstila se. Nedugo nakon njezina krπte-nja majka joj je rekla da se treba vratiti u svoj roditeljskidom svojim bioloπkim roditeljima.


“Zaista to misliπ? Zaista æeliπ da se vratim?” pitala je Ta-litha. Sa suzama u oËima, majka joj je odgovorila: “Sada ka-da si prihvatila Isusa kao svoga osobnog Spasitelja, tvoji bio-loπki roditelji moraju takoer upoznati Isusa.”

Ellen G. White u djelu Isusove usporedbe kaæe: “Ako steprihvatili Krista kao svojeg Spasitelja, morate zaboraviti nasebe i pokuπati pomagati drugima. Govorite o Kristovoj lju-bavi, priËajte o Njegovoj dobroti. Izvrπavajte svaku duænost...”(str. 38).

Talithini roditelji prihvatili su je dobrodoπlicom. Upoznalase s dvojicom mlae braÊe i sestrom, koje nije poznavala.

Namjestila je alarm na pet sati ujutro kako bi se molila iËitala Bibliju. Pokuπala je govoriti svojim roditeljima o ono-me πto je Ëitala, ali oni su odbijali sluπati je. Dok su spavali,odlazila je do njihovog kreveta i iznosila im biblijske dogaa-je.

Sjetila se da je njezina pomajka govorila: “ObraÊenje nekeduπe nije naπ posao, veÊ Boæji.”

Nakon godinu dana njezina majka pristala je otiÊi u crkvu,ali bojala se da Êe je vjernici ismijavati zato πto se opijala ikockala. Talitha joj je rekla da se ne brine.

“Bog gleda srce. Kada je Isus bio na Zemlji, kretao semeu ljudima baπ kao πto si ti. Zato se nemoj brinuti πto Êedrugi ljudi reÊi. Velika je radost na Nebu kada se jedan gre-πnik pokaje”, rekla je majci.

Kada se vratila iz crkve, otac niπta nije rekao. Talitha jepozvala i njega da im se pridruæi, ali je odbio, rekavπi: “Ti sijoπ dijete, nemoj mi govoriti πto trebam Ëiniti.”

Talitha se nastavila moliti za oca. Meutim, promijenilaje svoju molitvu kada je proËitala retke u Danielu 4,28-37.ProËitala je kako je Bog uËinio da Nabukodonozor postanekao æivotinja da bi prihvatio Boga.

Molila se: “Dragi Gospodine, ako moæeπ uËiniti da kraljpostane kao æivotinja da bi shvatio da si Ti Bog, pogledajonda na mojega oca, samo jednog obiËnog Ëovjeka. Molim


Te, uËini neπto πto Êe mu donijeti bol, tako da Te moæe pri-hvatiti.”

Ubrzo nakon πto se Talitha poËela moliti na taj naËin,njezina oca su uhitili. Otac, koji je inaËe radio kao elektro-inæenjer, nije bio ispunio ugovor i njegov poslodavac poslaoga je u zatvor. Kada je nakon tri mjeseca iziπao iz zatvora,pridruæio se krπteniËkom razredu u crkvi.

Talitha je bila presretna. Meutim, mjesec dana kasnijeotac je umro od tifusne groznice. Imao je Ëetrdeset pet godi-na. Talitha nije mogla shvatiti πto se to dogodilo, ali smatra-la je da je Bog odgovorio na njezine molitve. “OËekivala samda moj otac postane adventist i da zajedno kao obitelj odla-zimo u crkvu, no to se nije dogodilo. Ipak, drago mi je πto jeotac umro vjerujuÊi u Isusa. Kada Isus ponovno doe, poÊiÊemo na Nebo zajedno, kao obitelj.”

Talitha, koja danas ima devetnaest godina, studira kakobi postala profesorica i kaæe da joj je drago πto ima dvijemajke.

“Uvijek zahvaljujem Bogu za majku koja me usvojila, kojame nauËila da budem Kristova uËenica u ranoj djeËjoj dobi.Sada je to postalo dio moga æivota, da svjedoËim drugimljudima gdje god da idem”, izjavljuje Talitha.

Prije tri godine dio darova trinaeste subote pomogao jeda se izgrade uËionice za djeËju subotnju πkolu u Talithinurodnom gradu Goroki u Papui Novoj Gvineji. Hvala vam πtoprilaæete subotnjoπkolske misijske darove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Povezano s iskustvom

u Pitajte sluπatelje na koji naËin mogu svjedoËiti gdje godidu. Jedan od naËina jest da, poput Talithe, Ëitaju Bibli-ju svakoga jutra u pet sati, a zatim svjedoËe o onome πtosu Ëitali svojim prijateljima, obitelji i bliænjima.


u Pogledajte videozapis o Talithi na sljedeÊem linku: bit.ly/Talitha-Hoyato.

u Slike povezane s ovim iskustvom pronaite na linku: bit.ly/fb-mq.

u ProËitajte joπ jedno Talithino iskustvo sljedeÊe subote.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


13. srpnja 2019.

Dva crna okaPapua Nova Gvineja

Devetnaestogodiπnja Talitha Hoyato bila je πokirana kadaje ugledala svoju cimericu s crnim modricama ispod oËiju.

“©to se dogodilo?” upitala je.Njezina dvadesettrogodiπnja cimerica Doreen (izgovara se:

Dorin) podigla je svoju bluzu i pokazala da su joj i lea bilapuna modrica.

“Moj suprug je alkoholiËar, i on mi je ovo uËinio”, reklaje Doreen plaËuÊi.

“Onda viπe ne bi trebala iÊi kuÊi”, rekla joj je Talitha.Ali Doreen je odlazila kuÊi kad god je imala priliku. Imala

je jednogodiπnje dijete oko kojeg se njezina svekrva brinulau mjestu Mount Hagen u Papui Novoj Gvineji. Dijete joj jejako nedostajalo.

Doreen je u Talithi imala suosjeÊajnu sluπateljicu. Objesu studirale na UËiteljskom fakultetu Simbu u Kundiawi, kojije bio udaljen tri sata voænje od Doreenina doma.

“Moj æivot je jadan, ne znam kako da ga promijenim, ka-ko da budem dobra majka i supruga”, rekla je Doreen.

Talitha se tada sjetila da je viala æene s braËnim proble-mima koje su dolazile k njezinoj pomajci traæeÊi savjet. Nje-zina pomajka upuÊivala ih je na mudrosti iz Biblije.

“Moja majka je govorila da nitko osim Boga ne moæepromijeniti osobu. Bog nas je stvorio i zna kako nam moæepomoÊi.” Predloæila je svojoj prijateljici da se moli i Ëita Bib-liju svakoga jutra.

Jedna od prvih stvari koje je Doreen primijetila kod svojecimerice bilo je to da je Talitha proslavljala Boga svakogajutra. Talitha bi ustala u pet sati ujutro, molila se i Ëitala


Bibliju. Doreen je saznala da su Talithini bioloπki roditeljibili alkoholiËari i da ju je odgojila æena iz AdventistiËke cr-kve, od koje je nauËila da se svakodnevno posveÊuje Bogu.

Kada se Doreen sljedeÊi put vratila u studentski dom skuÊnog odsustva, Talitha je imala jedno iznenaenje za nju.Pruæila joj je nekoliko listova papira na kojima je fotokopira-la tri biblijska dogaaja, ukljuËujuÊi i æivotno iskustvo obra-Êenja æene Samarijanke na izvoru, zapisano u Evanelju poIvanu 4,1-42. Fotokopirala je takoer i iskustvo iz prvogtromjeseËja 2017. godine iz knjiæice Vijesti iz svijeta, kao iiskustvo iz Vijesti iz svijeta za djecu.

“Ovo moæeπ proËitati kada budeπ imala vremena”, reklaje Talitha.

Doreen su se svidjela iskustva i traæila je joπ. Talitha jojje ispriËala kako se poËela moliti za svojega oca godinu danaranije, a on je odbacivao sve πto ima veze s Bogom. Meu-tim, kako se nastavila moliti, on je bio uhiÊen zbog neis-punjavanja poslovnoga ugovora, i tada se u zatvoru okrenuoBogu.

»ekala je da ga puste iz zatvora kako bi zajedno mogli iÊiu crkvu. “Ako Bog moæe promijeniti æivot mojega oca, ondamoæe i æivot tvojega supruga”, rekla je Talitha.

Doreen je bila dirnuta iskustvima i poËela se moliti zasvojega supruga svakoga dana.

Jednoga jutra Talitha se probudila u pet sati i vidjela daje njezina cimerica veÊ uvelike bila budna i da Ëita Bibliju.Bila je oduπevljena.

Proπla su dva mjeseca i Doreenina svekrva se javila tele-fonom donoseÊi iznenaujuÊe vijesti. Rekla je da je Doreeninsuprug, koji nikada nije radio u vrtu, sâm posadio i okopa-vao cvijeÊe.

“©alite se?” upitala je Doreen.“Doi i uvjeri se sama”, odgovorila joj je svekrva.SljedeÊi put kada je Doreen otiπla svojoj kuÊi, vidjela je

vrt. Njezin suprug se na sve naËine pokuπavao brinuti o njoj


i ostalim Ëlanovima obitelji, prvi put u svojem æivotu. Prestaose i opijati.

U selu nitko nije mogao povjerovati vidjevπi promjene ko-je su se dogodile.

Kada se vratila na fakultet, Doreen je zahvalila TalithigrleÊi je. “Neka bude slava Gospodinu! Bog djeluje”, rekla jeTalitha.

Danas Doreen redovito odræava jutarnja bogosluæja, a onai njezin suprug zajedno idu u crkvu. Viπe nikada nije imalacrne modrice ispod oËiju.

“Sada sam sretna majka sa sretnim suprugom”, kaæe Do-reen.

Doreen je jedna od mnogih osoba koje su upoznale Bogapreko Talithe. Iako ima samo devetnaest godina, Talitha naj-viπe voli razgovarati o Isusu i Njegovoj pravednosti.

“Moja pomajka me nauËila kako da budem Boæja sljed-benica dok sam joπ bila dijete. Zahvalna sam Bogu πto mi jedao takvu majku. Gdje god da idem, uvijek volim svjedoËitio Isusu. Kada razgovaramo o nekim vijestima, ja kaæem danam te vijesti govore da Isus uskoro dolazi. Moramo biti vjernii ne gubiti nadu u Isusa.”

Prije tri godine dio darova trinaeste subote pomogao jeda se izgrade uËionice za djeËju subotnju πkolu u Talithinurodnom gradu Goroki u Papui Novoj Gvineji.

Hvala vam πto prilaæete subotnjoπkolske misijske darove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte videozapis o Talithi na linku: bit.ly/Talitha-Ho-yato2.

u Slike povezane s ovim iskustvom moæete naÊi na linku:bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Misijske Ëinjenice

u Papua Nova Gvineja ima 1.045 crkava, 3.182 skupine vjer-nika i ukupni broj vjernika od 315.759, πto na stanovni-πtvo dræave od 8.317.000 predstavlja odnos od jednogadventista na svakih 26 ljudi.

u Rano adventistiËko djelovanje u Papui Novoj Gvineji biloje teπko zato πto je vlast u dræavi podijelila dræavni terito-rij na tri crkvena misijska tijela — metodiste, anglikancei Londonsko misijsko druπtvo. Misionarima iz bilo kojedruge crkve bilo je teπko djelovati, osobito kupovati zem-ljiπta i raditi na tim podruËjima.

u Papua Nova Gvineja ima 29 adventistiËkih klinika i zdrav-stvenih centara.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


20. srpnja 2019.

Bez plana za mirovinuPapua Nova Gvineja

Mnogi stariji adventistiËki pastori vraÊaju se u svoja rod-na sela kada odu u mirovinu u Papui Novoj Gvineji, provodeÊigodine svoje mirovine u svojim domovima s obitelji.

No ne i Okanama Kevi (66), pastor veteran iz sela Ure ubrdima ove juænopacifiËke dræave.

Njegov æivot postao je joπ ispunjeniji u mirovini, kada jeosjetio Boæji poziv da otpoËne molitvenu sluæbu s punim ra-dnim vremenom.

Ime pastora Okaname postalo je poznato πirom PapueNove Gvineje, jer je Bog odgovorio na njegove molitve na po-seban naËin.

Adventisti i drugi ljudi zovu ga i kucaju na vrata njegovaobiteljskog doma u πumi na planini. On je sastavio dugaËakmolitveni popis koji uzdiæe prema Bogu svakoga jutra i ve-Ëeri. Jednoga dana pastor iz jedne druge krπÊanske crkvepojavio se na vratima njegove kuÊe. Ovaj posjetitelj, Ricky,æivio je u drugom dijelu dræave. »uvπi za molitvenu sluæbupastora Okaname tijekom posjeta svojoj crkvi u gradu Uri,doπao je na vrata njegova doma sa svojom suprugom upoodmakloj trudnoÊi.

“Molim vas, moæete li se pomoliti za moju suprugu?Termin njezina poroda je proπao i jako smo zabrinuti”, rekaoje pastoru Okanami.

Pastor Okanama pomazao je æenu maslinovim uljem imolio se za nju. Dva dana kasnije æena se porodila i na svi-jet donijela zdravu djevojËicu.

SljedeÊe subote Ricky je otiπao u adventistiËku crkvu sasvojom suprugom i svoje πestero djece, ukljuËujuÊi i tek ro-


eno dijete. Pastor Okanama odmah je pozvao Rickyja i nje-govu suprugu da se pridruæe krπteniËkom razredu u crkvi,koji je kao uËitelj subotnje πkole vodio. Ostalih petero djece,uzrasta od osam do dvanaest godina, poËelo je takoer pro-uËavati Bibliju. Nakon nekoliko mjeseci prouËavanja braËnipar i njihovih petero djece krstili su se u kolovozu 2017.godine.

“Ricky je napustio svoju crkvu i zvanje pastora”, rekao jepastor Okanama prilikom intervjua u svom domu. “On je vje-ran Ëlan naπe crkve.”

Nakon Rickyjeva krπtenja jedan stariji pastor iz njegovebivπe crkve posjetio je adventistiËku crkvu u selu. Nakon su-botnjeg bogosluæja dobio je neko vrijeme da iznese svoje mi-sli. StojeÊi, uz suze u oËima, odræao je emotivan govor.

“Mnogo sam uloæio u Rickyja. Sada me napustio i otiπaou KrπÊansku adventistiËku crkvu. Brinite se o njemu i pazi-te ga, kao πto sam se ja brinuo.” Tim rijeËima dao je blago-slov Rickyju i podræao njegovu odluku.

Osim πto je bio pastor, Ricky je imao i dva posla kojimase bavio — prodajom uredskog materijala i iznajmljivanjemautomobila. Nakon svojega krπtenja nazvao je pastora Oka-namu da posveti njegove poslove Gospodinu.

Pastor je to uËinio s radoπÊu. “On je plod moje molitvenesluæbe”, kaæe pastor Okanama. “Putem te sluæbe molio samse za mnoge pastore.”

On se ne namjerava umiroviti. A vi?Dio darova trinaeste subote u 2016. godini pomogao je u

izgradnji uËionica za djeËju subotnju πkolu u Papui NovojGvineji, ukljuËujuÊi i podruËje u blizini doma pastora Oka-name.

Hvala vam πto prilaæete svoje subotnjoπkolske misijskedarove.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte pastora Okanamu u videozapisu na linku: bit.ly/Okanama-Kevi-2.

u Pronaite slike povezane s ovim iskustvom na linku: bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u Papua Nova Gvineja zauzima istoËni dio drugog po veliËiniotoka na svijetu, s vulkanskim aktivnostima, potresima iplimnim valovima.

u Na otoku postoji samo nekoliko putova, tako da je zraËnipromet vrlo gust.

u S viπe od 600 otoka i 800 domorodaËkih jezika, PapuaNova Gvineja sastoji se od Ëetiri teritorijalne jedinice sdvadeset provincija.

u Oko 80% stanovniπtva Papue Nove Gvineje æivi u seoskimpredjelima s malo ili bez ikakvih suvremenih pogodnosti.

u Jedina otrovna ptica na svijetu, pitohui dichrous, æivi naPapui Novoj Gvineji.

u UobiËajena prehrana stanovniπtva temelji se na πkrobnompovrÊu (divlji sago, kruπno drvo, slatki krumpir, taro i riæa)uz dodatak divljeg zelja, nekoliko vrsta banana, kokosovaoraha, manga i drugog voÊa.

u Na Papui Novoj Gvineji postoje tri sluæbena jezika: engle-ski, hiri motu i tok pisin.

u Visoravni na Novoj Gvineji prostiru se duæinom Nove Gvi-neje, a podruËja na viπim nadmorskim visinama Ëesto supod snijegom — πto nije uobiËajeno za tropska podruËja.

u Domoroci na Papui Novoj Gvineji nekad su bili ljudoæderi.Odsijecali bi neprijateljima glave i dræali ih kao ukras.


27. srpnja 2019.

SmrπavjetiËetrdeset kilograma

Solomonski Otoci

Herik Dun Siope (46) odrastao je u adventistiËkoj obitelji.Uspjeπno se bavio borilaËkim vjeπtinama na SolomonskimOtocima.

Predstavljao je Solomonske Otoke na juænopacifiËkim igra-ma na Tahitiju, zatim na juænopacifiËkim igrama na Fidæiju iosvajao je medalje.

Meutim, tada je odluËio posvetiti se arhitekturi. Oæeniose i dobio Ëetvero djece. Rijetko je Ëitao Bibliju ili odlazio ucrkvu. Prestao je trenirati i poËeo se hraniti brzom hranom,poput ribe i pomfrita ili piletine i Coca-Cole. Proπlo je jeda-naest godina, a Herik se udebljao na 105 kilograma, πto jebilo 40 kilograma viπe od njegove idealne sportske teæine.

Jednoga dana lijeva noga poËela ga je uæasno boljeti. Ti-jekom sljedeÊih tjedana bol u nozi stalno mu se javljala.Potraæio je medicinsku pomoÊ, no niπta mu nije pomagalo.Naposljetku nije mogao hodati.

Herik je postajao sve uznemireniji. Znao je da njegovanoga nema dobar protok krvi i bojao se da Êe ostati bez noge.Sjetio se Boga. “Pomozi mi da naem lijek”, molio se.

Nedugo nakon molitve jedan stariji roak pokucao je navrata njegovog doma u Honiari, glavnom gradu SolomonskihOtoka. Roak je izjavio da je imao jak osjeÊaj da trebaposjetiti Herika i pitati ga zaπto ne moæe hodati. Herik mu jerekao za bolove i nedostatak lijekova.

“U redu, pomoÊi Êu ti”, rekao je stariji Ëovjek.Pripremio je kuÊni lijek i njime lijeËio Herika svaki dan.

Nakon tri tjedna Herik je mogao stajati na nogama, ali nijemogao hodati.


“Izgubio si miπiÊnu masu u svojoj nozi. Moraπ vjeæbatinogu”, rekao je stariji Ëovjek.

Herik je zahvaljivao za iscjeljenje i molio se: “Boæe, æelimda me upotrijebiπ. Æelim biti na blagoslov drugima. Pokaæimi plan koji imaπ za mene.”

Nakon molitve Herik je bio Ëvrsto uvjeren da mora smr-πavjeti. NoÊu je slabo spavao, a boljela su ga i lea. Kada bipjeπaËio, teπko bi dolazio do daha.

Znao je da je bol u nozi bila povezana s prekomjernomteæinom. Ali kako da smrπavi?

Herik se sjetio knjige Ellen G. White Savjeti o æivotu iprehrani i poËeo je Ëitati. Bio je zadivljen kada je saznao daje apetit unio grijeh na svijet. »itao je: “Poπto su naπi praro-ditelji izgubili Eden zbog popuπtanja apetitu, naπa je jedinanada da ga povratimo odluËnim opiranjem popuπtanju ape-titu i strastima.” (Ellen G. White, Savjeti o æivotu i prehrani,Zagreb: Znaci vremena, 2017., str. 45)

Herik je unio velike promjene u svoju prehranu. Prestaoje jesti preraevine i, nakon veÊe borbe, prestao upotreblja-vati napitke s kofeinom. Prestao je i s unoπenjem πeÊera imlijeËnih proizvoda.

Umjesto toga, vratio se Boæjoj prvobitnoj biljnoj prehrani,sastavljenoj od voÊa, povrÊa, æitarica i oraπastih plodova. Po-kuπao je ne jesti nakon πesnaest sati, vodeÊi raËuna o tomeda se ne prejeda.

Uz brigu o prehrani poËeo je i vjeæbati, u poËetku πetajuÊisvaki dan, a zatim izvodeÊi jednostavne vjeæbe koje je mogaoraditi i u kuÊnim uvjetima.

Za dvanaest mjeseci izgubio je Ëetrdeset kilograma i vra-tio se na svoju idealnu teæinu. OsjeÊao se zdravijim i mogaoje raditi sklekove i druge vjeæbe koje nije mogao raditi nidok se bavio borilaËkim sportom.

Danas, dvije godine kasnije, Herik ima 46 godina i vodibesplatne satove fitnessa za otoËane s prekomjernom teæi-nom u jednoj dvorani koja pripada adventistiËkoj crkvi.


Viπe od 200 ljudi razliËitog vjerskog opredjeljenja dolazina vjeæbe Ëetiri dana tjedno. On takoer vodi i zdravstveneseminare pri Ministarstvu zdravlja i radi s mnogim privatnimtvrtkama.

Njegovi savjeti dolaze izravno od Ellen G. White. Ljudi gubeteæinu osjeÊajuÊi se bolje.

“Shvatio sam da je to naËin na koji me Bog æeli upo-trijebiti. Bog je ojaËao moj duhovni æivot. Zahvalan sam Muna blagoslovima koje mi je dao tako da mogu biti na blago-slov drugima na ovaj skroman naËin.”

Dio darova trinaeste subote ovog tromjeseËja upotrijebitÊe se za projekt “Spasimo 10.000 prstiju”, projekt borbe pro-tiv dijabetesa na Solomonskim Otocima. Projekt “Spasimo10.000 prstiju” odnosi se na amputaciju noænih prstiju ljudikoji boluju od dijabetesa i otpoËeo je svoje djelovanje u pro-sincu 2017. godine te financira Herikov program fiziËkih vje-æbi namijenjenih ljudima iz lokalne sredine.

Hvala vam πto prilaæete svoje subotnjoπkolske misijske da-rove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Herika na linku: bit.ly/Herik-Siope.u Slike povezane s ovim iskustvom moæete potraæiti na linku:

bit.ly/fb-mq.u ProËitajte viπe o Heriku sljedeÊe subote.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u Prvi adventistiËki pioniri misionari na Solomonskim Oto-cima bili su G. F. Jones i njegova supruga, koje je u mi-siju poslao Misijski odbor Australije, 29. svibnja 1914.


godine, kada su doπli na otok Gizo. Jones je uz pomoÊlokalne posade na svojem brodiÊu (The Advent Herald) kre-nuo prema otoku Viruu, koji se nalazi na zapadnoj obaliNove Georgije. Tamo je osnovao sjediπte za misijsko dje-lovanje i otvorio πkolu.

u Glavna organizirana religija na Solomonskim Otocima jekrπÊanstvo, koje su misionari donijeli u 19. i ranim godi-nama 20. stoljeÊa. Glavne krπÊanske crkve su: anglikan-ska, rimokatoliËka, metodistiËka i adventistiËka.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


3. kolovoza 2019.

Nadahnut jednimzaposlenikom

Solomonski Otoci

Geoffrey Samuel (51) (izgovara se Dæefri), izvrπni direktorgraevinske tvrtke na Solomonskim Otocima, nije mogao vje-rovati kad je jedan njegov zaposlenik smrπavio Ëetrdeset ki-lograma za godinu dana.

Promatrao je svoj trbuh i pitao se: “Mogu li i ja uËinitiisto?” Geoffrey je bio teæak stotinu i trideset kilograma. Desetgodina imao je nevolja s visokim tlakom. Shvatio je da senalazi na putu uniπtenja.

Geoffrey je u potpunosti bio upoznat s adventistiËkomzdravstvenom porukom jer je odrastao u adventistiËkoj obi-telji i pohaao crkvena predavanja. Meutim, stanje njegovogtijela bilo je u potpunoj suprotnosti s onim πto je znao. Ve-Ëernji obrok bio mu je najveÊi obrok u danu, kao i mnogimdrugim otoËanima, ukljuËujuÊi i adventiste.

Prije obroka molio se: “Boæe, hvala Ti za blagoslove ovehrane.” Nikada nije razmiπljao da se moli: “Boæe, daj mi snageda svladam svoj apetit.”

Jednoga dana, poËetkom 2017. godine, Geoffrey je priπaoHeriku, koji je radio za njega kao arhitektonski dizajner.

“Kako si uspio izgubiti sve te kilograme?” upitao je Herika.Herik je objasnio da je slijedio upute o prehrani i programvjeæbanja nadahnut knjigom Ellen G. White, Savjeti o æivotui prehrani.

“Mogu ti reÊi sve πto sam ja radio”, rekao je. “Kada mogupoËeti?”

“Ako æeliπ, moæemo poËeti danas.”Obojica su iziπla iz ureda Solomon Housing Limited i

otpoËela svakodnevne tjelesne vjeæbe u trajanju od 45 minuta


— na plaæi, pod drveÊem i na drugim mjestima. Za Geoffreyjaje to bio naporan posao — raditi razliËite tjelesne vjeæbe unizovima od po dvadeset sekundi.

“Kad sam poËeo vjeæbati, nisam mogao izdræati dvadesetsekundi vjeæbanja. Brojao sam i bio sretan ako sam mogaoizdræati pet sekundi. Svakoga dana pokuπavao sam biti bo-lji.”

Dok je tako gubio teæinu, drugi ljudi su im se pridruæili.Herik je nastavio voditi skupinu. Geoffrey je preuzeo ulogukoordinatora. Danas se viπe od dvjesto ljudi razliËitih vjer-skih opredjeljenja okuplja Ëetiri puta tjedno da vjeæba u jed-noj adventistiËkoj dvorani.

Svaki trening poËinje i zavrπava molitvom. Jednom tjednoodvaja se vrijeme za osobna iskustva, a Herik i Geoffrey na-glaπavaju vaænost prehrane. Njihovi savjeti dolaze izravno izknjiga Ellen G. White.

“Ako se sada osjeÊate dobro, zaπto ne biste uËinili pro-mjene i u svojem duhovnom æivotu?” pita Herik. “Zamislitekako biste se osjeÊali kad biste se svakoga jutra joπ i molili”,dodaje Geoffrey.

UviajuÊi da se njihova tijela vraÊaju u pravo stanje, Ëe-sto se iz dvorane moæe Ëuti uzvik Hem vaka! (To djeluje!) He-rik i Geoffrey nisu zdravstveni struËnjaci, ali primijetili suda Bog pomaæe da se tijelo oporavi kad se ljudi odnose pre-ma njemu onako kako je On prvobitno zamislio.

Geoffrey i dalje vjeæba da bi dosegnuo svoju idealnu te-æinu. Za osamnaest mjeseci vjeæbanja izgubio je trideset i petkilograma i osjeÊa se bolje nego ikada.

“Mogu trËati, penjati se, skakati”, izjavljuje s velikim os-mijehom na licu. “Ako ja to mogu, onda moæe svatko.”

Pretilost je jedan od najveÊih problema na SolomonskimOtocima i dovodi do brojnih zdravstvenih tegoba, ukljuËujuÊidijabetes.

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja podræat Êeprojekt “Spasimo 10.000 prstiju”, to jest borbu protiv dija-


betesa na Solomonskim Otocima. Projekt “Spasimo 10.000prstiju” pokrenut je krajem 2017. godine. On financira Heri-kove i Geoffreyjeve treninge namijenjene ljudima iz lokalnesredine.

Hvala vam πto prilaæete svoje subotnjoπkolske misijskedarove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Program vjeæbanja od 45 minuta

u Sudionici oblikuju krug za molitvu.u Trener objaπnjava redoslijed vjeæbi i njihovo trajanje.u »etiri minute zagrijavanja (aktiviranje miπiÊa: skokovi, ËuË-

njevi, sklekovi). To su vjeæbe za cijelo tijelo.u ©est minuta dubokog disanja i istezanja od glave do nogu.u Osam minuta vjeæbanja gornjeg dijela tijela, srednjeg i

donjeg. Dvadeset sekundi po vjeæbi.u 10 do 20 minuta dubokog disanja, istezanja miπiÊa i opu-

πtanja.u Sudionici ponovno oblikuju krug, okupljeni na molitvu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte videozapis s Geoffreyjem na linku: bit.ly/Geof-frey-Samuel.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u ©panjolski istraæivaË Álvaro de Mendaña de Neira prvi jeugledao Solomonske Otoke 1568. godine. Pronaπavπi zna-


kove aluvijalnog zlata u Guadalcanalu, Mendaña je po-mislio da je naπao bogatstvo kralja Salomona, stoga jeotoke nazvao Solomonskim Otocima.

u Vjeruje se da su ljudi nastanjivali ove otoke viπe od 2.000godina prije Krista.

u NovËani promet je razmjerno novijeg doba u kulturi Solo-monskih Otoka. I dalje se primjenjuje razmjena dobara idrugi oblici plaÊanja poput πkoljaka.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


10. kolovoza 2019.

Pospremanje krevetaSolomonski Otoci

Iako Kinnie Aitorea ima samo osamnaest godina, odredilisu je da bude akonica crkve u adventistiËkoj internatskojπkoli na Solomonskim Otocima.

Kinnie je bila oduπevljena! Njezina majka bila je akonicai nikada nije mislila da Êe i ona postati akonica.

Pastor je pozvao svih osmero akona, Ëetvero studenatameu kojima je bila i Kinnie i Ëetvero starijih vjernika nasastanak, odnosno na razgovor o njihovim odgovornostima ucrkvi na AdventistiËkom fakultetu Betikama. Rekao je Kinniei njezinoj prijateljici Wendy da imaju posebnu zadaÊu: treba-ju saznati imaju li djevojke u spavaonici neku hitnu potrebu.

Kinnie i Wendy odmah su prionule na posao. Hodale suspavaonicom, velikom prostorijom s krevetima na kat za Ëe-trdeset djevojaka. Provjeravale su imaju li svi kreveti poste-ljinu, pokrivaËe i jastuke. Gledale su imaju li djevojke odjeÊu,πkolsku opremu, olovke i papir. Kad su zapazile da je nekojdjevojci potrebna pomoÊ, zastale su i razgovarale s njom.

“Kako si?” upitala bi Wendy. “Kako ti je u πkoli? Je li tipotrebna pomoÊ?” pitala je Kinnie.

Neke djevojke su rekle da im je potrebna odjeÊa, drugimasu bile potrebne olovke i papir.

Tada su Kinnie i Wendy vidjele krevet Mitlyn Todonge.Jedan tanki prekrivaË bio je uredno presavijen i poloæen nadnu kreveta. Na drvenom krevetu na kojemu je Mitlyn noÊuspavala nije bilo madraca. Nije bilo ni plahte niti jastuka.

Kinnie i Wendy uvidjele su da Mitlyn nema ni odgovara-juÊu bijelu bluzu i dugaËku crnu suknju koje su uËenicenosile na nastavi. Nedostajale su joj i druge stvari.


Kinnie i Wendy æeljele su razgovarati s tom djevojkom, alisaznale su od drugih da je otiπla na cijeli dan sa πkolskimzborom na koncert u dvorani muzeja u glavnom gradu, Ho-niari.

Druge djevojke rekle su im da je to Mitlynina prva godi-na u πkoli. Bila je uËenica sedmog razreda koja je nedavnodoπla s drugog otoka.

Mitlynini roditelji nisu bili adventisti; trudili su se kolikogod su mogli da pomognu svojoj kÊeri. Majka je pekla pecivapunjena slatkom kremom i pravila limunadu, a otac je sveto prodavao. Ali novca nije bilo dovoljno.

Zatim su djevojke rekle neπto πto je rastuæilo Kinnie. Reklesu da Mitlyn noÊu plaËe zato πto je neke djevojke zadirkujugovoreÊi joj da potjeËe iz siromaπne obitelji. Ogovaraju je ismi-javajuÊi je meu sobom.

“Nema Ëak ni odgovarajuÊi krevet”, rekla je jedna djevoj-ka. “Zaπto je uopÊe doπla ovamo?” rekla je druga. “Sve ostaledjevojke imaju lijepo namjeπtene krevete.”

Kinnie i Wendy otiπle su k pastoru kako bi ga obavijestileo Mitlyn. “U redu, hajde da joj nabavimo madrac i odjeÊu.”

Svi troje su otiπli u grad i kupili madrac debljine pet cen-timetara kako bi Mitlyn mogla udobno spavati. Kupili su iposteljinu i prekrivaË s cvjetiÊima, jastuk i smeu jastuËni-cu, bijelu bluzu i crnu suknju, olovke, papire, sapun te pastui Ëetkicu za zube.

Kinnie i Wendy su u spavaonici lijepo namjestile madraci pospremile krevet, sloæivπi odjeÊu i druge stvari na lijeponamjeπten krevet.

Te veËeri, kad se Mitlyn vratila s nastupa njihovog zbora,bila je potpuno iznenaena ugledavπi svoj krevet.

“»iji je ovo madrac?” upitala je druge djevojke. “Tvoj”, od-govorila je jedna.

“Netko je ovo sve kupio za tebe”, rekla je druga.“Tko je to kupio?” pitala je Mitlyn.“Kinnie i Wendy su kupile sve to”, odgovorila je.


Kad je Kinnie doπla u spavaonicu kasnije te veËeri, Mitlynjoj je potrËala u zagrljaj plaËuÊi.

“Nisam nikad mogla niti pomisliti da Êe netko za menekupiti madrac i odjeÊu”, rekla je.

“Zbilja ste mi mnogo pomogle! Moj otac Êe biti vrlo sre-tan kad sazna πto ste uËinile za mene.”

Kinnie se osjeÊala toliko sretnom πto je mogla vidjeti Mit-lyninu radost. Uvidjela je da Bog ima plan da ljudi pomaæujedni drugima.

“U redu je”, rekla je Kinnie grleÊi Mitlyn. “Bog æeli dapomaæemo jedni drugima.”

Hvala vam πto pomaæete drugima tako πto prilaæete su-botnjoπkolske misijske darove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u AdventistiËki fakultet Betikama ima 520 uËenika, kojispavaju u pet æenskih spavaonica i πest muπkih.

u Pitajte svoje sluπatelje jesu li nekada nekomu priredili nekipoklon iznenaenja, ili primili dar koji nisu oËekivali. Kakosu se osjeÊali? Mitlyn je rekla: “Zbilja mi se svia madrac,zato πto mi ga moji otac i majka nisu mogli priuπtiti.Kinnie i Wendy su mi ga kupile, kao i mnoge druge stvarikoje Êu jako Ëuvati. Jako mi se sviaju i cvjetiÊi napokrivaËu.”

u Razmislite na koji naËin vaπ subotnjoπkolski razred moæenekoga iznenaditi neËim lijepim.

u Pogledajte Kinnie na linku: bit.ly/Kinnie-Aitorea.u Pronaite slike u vezi s ovim iskustvom na linku: bit.ly/

fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Zanimljivosti

u Spiralna πkoljka je instrument koji se koristi πirom Pacifi-ka, ukljuËujuÊi i Salomonske Otoke. Upotrebljava se kaotradicionalni oblik trube koja sluæi za pozivanje ljudi ilikao znak da otpoËinje neki znaËajan dogaaj. Otvor zapuhanje pravi se uklanjanjem kraja ljuske ili pravljenjemrupe sa strane.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


17. kolovoza 2019.

Rad subotomNova Kaledonija

Sophie Buama (44) prihvatila je subotu kao biblijski danod odmora kad je pastor govorio o Ëetvrtoj Boæjoj zapovijeditijekom evaneoskih sastanaka.

Meutim, nije napustila svoj posao u Novoj Kaledoniji,francuskom podruËju na Juænom Pacifiku.

Sophie je radila Ëetiri dana tjedno, od utorka do petka, usupermarketu u Mebuetu, selu na malom otoku Maré. Njezinakolegica Celine radila je u supermarketu preostala tri dana.

Sophie se osjeÊala grozno πto je morala raditi subotom.Petkom sunce zalazi u razmaku od 17.30 do 18.45, ovisno otome koje je doba godine. Sophie je trebala zatvoriti super-market u 19.00.

Nije æeljela napustiti taj posao, jer je bilo teπko naÊi zapo-slenje, a njezina plaÊa hranila je cijelu obitelj. Molila se Bo-gu da promijeni njezin poslovni raspored.

Jednoga petka uveËer Sophie je bila na poslu, uzrujanaπto radi joπ jedne subote, kad je primila telefonski poziv odCeline. Njezina kolegica je rekla da se nalazi u glavnom graduNove Kaledonije, Numei, koji se nalazi na drugom otoku, ida ne moæe rezervirati avion za povratak na otok Maré.

“HoÊeπ li me moÊi sutra zamijeniti na poslu?” pitala je.“Ne, sutra idem u crkvu. Znaπ da je sutra dan u kojemu

proslavljam Boga”, rekla je.Nedugo nakon toga Sophie je primila poruku na mobitel

od vlasnice supermarketa koja je takoer bila u Numei.“Moraπ otvoriti trgovinu sutra i raditi u subotu”, pisalo je

u poruci. Sophie je odgovorila na poruku: “Ne, sutra je danu kojemu proslavljam Boga. Zato neÊu otvoriti supermarket.”


Nakon nekoliko trenutaka vlasnica je odgovorila: “Nemaproblema, zatvori supermarket.”

Sophie je bila zabrinuta, pa je razgovarala s jednom vjer-nicom crkve.

“Nemoj se bojati ljudi, boj se Boga”, odgovorila je vjernica.U nedjelju je kolegica i dalje bila odsutna, pa je Sophie

otvorila supermarket. Vlasnica, koja je uspjela doputovati namali otok, doπla je u trgovinu. Bila je bijesna.

“Ovaj supermarket nikada nije bio zatvoren subotom. Neæelim da viπe ikada bude zatvoren subotom”, rekla je.

Sophie je podsjetila vlasnicu na svoja vjerska uvjerenja,dodavπi: “Ako mi æelite dati otkaz, moæete to slobodno uËiniti.”

Sophie je zadræala svoj posao. Nekoliko tjedana kasnijevlasnica joj je dopustila da uzme Ëetiri dana slobodnog vre-mena da otputuje sa svojom kÊeri tinejdæericom Catherine uglavni grad.

Meutim, kada se vratila, vlasnica joj je rekla da trebaraditi Ëetiri dana da nadoknadi svoje odsustvo. TreÊi i Ëetvrtidan bili su petak i subota.

Sophie je pokuπala zamijeniti dane sa svojom kolegicom,ali vlasnica je nastojala na tome da ona tada radi. Sophie jeradila sve dane, plaËuÊi dok je prodavala. NoÊu se borila sasnom. U oËajanju, molila se Bogu: “Boæe, pomozi mi dabudem slobodna u subotu.” Zamolila je i vjernike crkve dase mole za njezin problem.

Nekoliko dana kasnije vlasnica je objavila novi rasporedradnoga vremena. Sophie je trebala raditi dodatne sate svakidan, po æelji vlasnice, a to je bilo dosta novca za plaÊanje zaprekovremeni rad.

“Od sada Êeπ raditi samo od nedjelje do srijede”, izjavilaje vlasnica.

Sophie nije mogla vjerovati svojim uπima! Veliki osmijehprekrio je njezino lice dok je æurila svojoj kuÊi javiti vijestsvojem suprugu.

Danas Sophie zarauje manje novca, ali se ne brine zbogtoga. Moæe proslavljati Boga subotom.


“Moja plaÊa nije vaæna, no moje vrijeme s Bogom vrlo jebitno. Radosna sam πto mogu biti slobodna subotom”, kaæeona.

Dio darova trinaeste subote prije tri godine pomogao jeda se izgrade dvije uËionice za djeËju subotnju πkolu, uklju-ËujuÊi i Sophieinu crkvu na otoku Maré. Hvala vam πto pri-laæete svoje subotnjoπkolske misijske darove koji pomaæu dadjeca i odrasli upoznaju Boga.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Molite se za Sophieino selo Mebuet. Sophie i njezin suprugjedini su adventisti u selu od 1.500 ljudi.

u Razmislite kakav biste savjet mogli dati djelatnicima kojise suoËavaju s problemima oko subote. Sophie je rekla:“Molite se Bogu i stavite Boga na prvo mjesto u svojimæivotima. Tada Êete moÊi vidjeti Ëudo koje Bog moæe uËinitiza vas.”

u »itajte o tome kako se Sophiein suprug Georges desetgodina molio za njezino obraÊenje u Vijestima za djecu ilina linku: bit.ly/saved-by-finger.

u Pogledajte videozapis sa Sophie na linku: bit.ly/Sophie-Buama.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijske Ëinjenice

u Prvi adventistiËki misionari koji su radili na ovoj skupiniotoka su kapetan G. F. Jones i njegova supruga, koji suisplovili iz Sydneyja za Noumeu 23. listopada 1925. godi-


ne. Ti otoci bili su meu najteæim podruËjima za πirenjeRadosne vijesti u Juænom Pacifiku.

u Misija KrπÊanske adventistiËke crkve u Novoj Kaledonijisastoji se od otoka Pines, otoËja Loyalty, Nove Kaledonije,Wallisa i Futune.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


24. kolovoza 2019.

Aneli u olujiNova Kaledonija

Annie Paama (48) odrasla je u adventistiËkoj obitelji najuænopacifiËkom otoku Novoj Kaledoniji. Meutim, kad je ima-la πesnaest godina, napustila je crkvu i preselila se k svomedeËku Leonceu. Ubrzo su dobili dvoje djece.

Leonce je pio. »esto je dolazio kuÊi pijan i neizbjeæno bidolazilo do velike svae. Ponekad je tukao svoju malu djecu.

Jedne veËeri Annie je Ëula Leoncea kako viËe, pjeπaËeÊiuzbrdo do svoje kuÊe, koja se nalazila izvan glavnoga gradaNove Kaledonije, Noumee. Shvatila je da je pijan.

Padala je sitna kiπa. Meteorolozi su bili predvidjeli da Êeciklona Erika udariti Novu Kaledoniju te veËeri i pozivali suljude da ostanu u kuÊama.

Annie nije æeljela biti zarobljena u kuÊi s pijanim nasilnimËovjekom. Zgrabila je svoju trogodiπnju kÊer Morgane i osmo-mjeseËnog sina Leoncea Mlaeg i smjestila ih u automobil.

PoËela je voziti velikom brzinom. Vozila je dok kazaljkana mjeraËu goriva nije pokazala da je spremnik prazan. Par-kirala je automobil pored nekog drveta. Nije bila sigurna gdjese nalazi, ali bila je uvjerena da je to bilo najsigurnije mje-sto u oluji.

Snaæan vjetar je tresao automobil, a hladnoÊa se uvlaËilau njega. Annie je shvatila da nije ponijela tople prekrivaËe.

Pogledala je svoju djecu, koja su zaspala tijekom dugevoænje. Sjetila se Boga prvi put nakon mnogo godina.

“Boæe, ako postojiπ, pogledaj na moju djecu i mene ovenoÊi”, rekla je. Obuzeo ju je dubok umor. Zavalila se u svojesjedalo i gledala kroz prozor. Zatim je Ëvrsto zaæmirila i po-novno pogledala. Na njezino iznenaenje, oblaci su se povukli


i nebo se otvorilo. Drhtala je od straha promatrajuÊi prizor.TisuÊe anela uæurbano se kretalo po nebesima. Izvila je vratnadajuÊi se da Êe vidjeti Boæje prijestolje. Zatim se nebo za-tvorilo i ljestve su se pruæale od neba do automobila. Izgle-dale su kao goleme ljestve od isprepletene uæadi.

Tri anela su siπla s ljestava. Bila su svijetlobijela, bjeljaod bilo Ëega πto je ikada vidjela. Nije mogla jasno vidjeti nji-hova lica, samo da su bili visoki, da su imali krila i sjalisvijetlobijelom svjetloπÊu. Jedan aneo stao je ispred auto-mobila i raπirio svoja velika krila kojima je πtitio automobil.Druga dva anela takoer su stajala oko auta i πtitila gasvojim krilima.

Annie je bila prestravljena i preneraæena od straha. Tadaje osjetila da se automobil njeæno ljulja, kao πto majka ukolicima ljulja svoje dijete.

Ugodna tiplina ispunila je unutraπnjost automobila.Odjednom je Annienin strah iπËeznuo. OsjeÊala je spokoj.

OËi su joj se sklapale i zaspala je dubokim snom.Probudila se uz zvuk pjeva ptiËica. Pogledavπi kroz pro-

zor, vidjela je ljestve koje su se pruæale s neba. Aneli susklopili svoja krila i popeli se uz ljestve. Dok su aneli odla-zili, poËela je drhtati, ne od straha, veÊ od hladnoÊe. Ugodnatoplina napustila je automobil.

S obzirom na ono πto se dogodilo, Annie je shvatila da jenjezina molitva bila usliπana na izvanredan naËin. Odmah jepredala svoje srce Isusu.

“Nikad se viπe neÊu vratiti svjetovnom naËinu æivota. Obe-Êavam da Êu æivjeti za Tebe”, rekla je u molitvi.

Nekako je u spremniku bilo dovoljno goriva da se odvezedo kuÊe svoje majke.

Njezina majka protivila se njezinom momku i godinamaim je odbijala pomagati, no prvi put ju je doËekala raπirenihruku. Dala joj je novac za gorivo.

Vrativπi se u svoj dom, vidjela je da je kuÊa u oluji ostalanetaknuta. Poskidala je sve postere Boba Marleyja i kana-


bisa sa zidova, skupila svoj nakit i bacila sve u vatru. Vatraje i dalje gorjela kad se Leonce vratio s posla. Vidjevπi njego-vu iznenaenost, Annie mu je objasnila da je predala svojesrce Isusu. Onda ju je Leonce upitao za prethodnu noÊ.

“Gdje si bila zajedno s djecom? Doπao sam kuÊi i zatekaoje praznu.”

Annie je opisala kako ga je Ëula da se pijan pribliæavakuÊi i viËe i kako je pobjegla da bi izbjegla svau s njim.Leonce je polako klimnuo glavom i rekao: “To nisam bio ja.Ja juËer nisam pio.”

Annie je odræala svoje obeÊanje da Êe sluæiti Bogu. Udalase za Leoncea i ponovno se krstila. Postala je akonica uadventistiËkoj crkvi Bethany, a tu je sluæbu obavljala sljede-Êih deset godina.

Nakon πto je Ëuo za dogaaj o anelima, Leonce je pre-stao biti nasilan, a Annie se moli za njegovo krπtenje.

Njihova djeca, sada tinejdæeri, ne mogu vjerovati da subili dio takve nezaboravne noÊi. Voljeli bi da mogu iskusitineπto sliËno i danas. Annie im govori da je to moguÊe.

“Morate odræavati svoj odnos s Bogom i razgovarati s Njim.Tada Êe se On takoer otkriti i vama.”

Hvala vam πto ste prilagali darove trinaeste subote prijetri godine. Oni su pomogli da se izgrade dvije subotnjoπkol-ske uËionice na otoku Maré u Novoj Kaledoniji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pitajte prijatelje na koji naËin ih je Bog doveo do sebe.Annie kaæe da je ta noÊ bila prekretnica u njezinom æivotu.“Danas ne bih bila u crkvi da mi Bog nije dao to iskustvo.”

u Pronaite videozapis s Annie na linku: bit.ly/Annie-Paama.u Pronaite slike u vezi s ovim na linku: bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


31. kolovoza 2019.

“Pozdrav,ovo je Glas nade”

Novi Zeland

William Arama (49), pastor u gradu Kerikeri na sjeveruNovog Zelanda, Ëitao je elektronsku poπtu s velikim zanima-njem.

“Pozdrav! Moja supruga i ja uskoro se doseljavamo uKerikeri. Æeljeli bismo dolaziti u crkvu. Prije nekog vremenavidjeli smo jedan program koji je vodio neki Ëovjek u tere-tani u Kerikeriju. Æeljeli bismo se s njim susresti kad doe-mo. Volimo i vaπe programe. Vaπ brat u Kristu, Colin Hors-fall.”

Radost je ispunila Williamovo srce dok je Ëitao poruku.Dobar je osjeÊaj znati da netko gleda vaπ program i da ondodiruje srca ljudi. Ti ljudi æele doÊi u njegovu crkvu! Bio jezadivljen.

William je odgovorio pismom u kojemu je rekao da jeoduπevljen πto Colin i njegova supruga uæivaju u programimaGlasa nade. Zatim je objasnio da se Kerikeri nalazi na 250kilometara udaljenosti od najveÊeg grada na Novom Zelandu,Aucklanda. Kerikeri je mali grad sa 7,000 stanovnika Napisaoje da bogosluæje u adventistiËkoj crkvi poËinje subotom udeset sati, a odræava se u kapeli doma umirovljenika.

“Bili bismo sretni kada biste nam se Vi i Vaπa suprugapridruæili. Nazovite me ako Vam je potrebna bilo kakva po-moÊ.”

“Hvala, vidjet Êemo se uskoro”, odgovorio je Colin.William je doπao u Kerikeri nekoliko godina ranije da bi

osnovao prvu adventistiËku crkvu u tom mjestu. U to vrijemeu gradu je æivjela samo jedna adventistiËka obitelj, a Williamnije poznavao nikoga.


Nakon molitava o tome kako i πto da radi, odluËio je otvo-riti teretanu.

“Bog mi je dao tu sjajnu zamisao, da otvorim teretanu iotpoËnem program vjeæbanja. Otvorio sam teretanu zato πtosam znao da Êu na taj naËin upoznati dosta ljudi”, prisjeÊase William.

Zaista je upoznao mnoge ljude preko teretane i poËeo su-djelovati u programima kanala Glas nade na Novom Zelan-du, koji predstavlja lokalni ogranak adventistiËkog meuna-rodnog kanala. Glas nade se poËeo besplatno emitirati naNovom Zelandu sredstvima darova trinaeste subote u 2016.godini.

Jedan od programa koji je William osmislio jest skup vjeæbiu teretani. U tom programu on opisuje kako su ljudi zabri-nuti za svoje tjelesno zdravlje, a zanemaruju svoje duhovnozdravlje.

Taj poseban program utjecao je na Colina i njegovu su-prugu Robyn, koji su se pripremali za selidbu iz grada Kaitaie,koji se nalazi stotinu kilometara sjeverozapadno od Kerikerija.

Ovaj par pohaao je crkvu u svojem gradu koja pripadadrugoj krπÊanskoj denominaciji.

Bila je subota kad su Colin i Robyn doπli u Williamovucrkvu prvi put. AdventistiËka crkva od dvanaestero vjernikatoplo ih je doËekala. BraËni par je uæivao u bogosluæju i zajed-niËkom ruËku nakon toga.

“Svi su bili ljubazni, uËinivπi da se osjeÊaju dobrodoπlo”,rekao je William. Nastavili su dolaziti u tu crkvu.

William je saznao da je Colin bio osvajaË medalje na naj-prestiænijoj novozelandskoj biciklistiËkoj utrci “World MastersGames”. Uvidio je da Robyn voli gledati programe kanala Glasnade i ona bi ga, nakon πto bi ga vidjela na televiziji, doËekalarijeËima: “Vidjela sam svojeg omiljenog pastora tijekom tje-dna.”

Ubrzo su Colin i Robyn upitali za prouËavanje Biblije isada se pripremaju za krπtenje.


William s Colinom i Robyn Ëvrsto vjeruje da kanal Glasnade otvara mnoga vrata na Novom Zelandu, u kojemu jedruπtvo vrlo posvjetovljeno.

“Ovo je naËin na koji Bog moæe djelovati na ljude s pro-blemima o kojima ne æele govoriti drugima. Oni ne æele daih se vidi u crkvi. Meutim, putem kanala Glas nade onimogu udobno sjediti u svojim domovima i sluπati Boæju po-ruku”, kaæe William.

Hvala vam za darove trinaeste subote u drugom tromje-seËju 2016. godine, koji su pomogli da programi kanala Glasnade budu dostupni svakom domu na Novom Zelandu.

Hvala vam takoer i za redovne subotnjoπkolske misijskedarove, koji pomaæu da se Radosna vijest o Isusovu skoromdolasku πiri po svijetu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Prema Guinessovoj knjizi rekorda, mjesto s najduæim ime-nom na svijetu nalazi se na Novom Zelandu. Brdo ime-nom Taumatawhakatangihangakoau-auotamateapokaiw-henuakitanatahu nalazi se u podruËju Hawkes Bayja.

u Na Novom Zelandu æivi divovska veta, najteæi kukac nasvijetu. Teæi je od vrapca, a liËi na divovskog æohara.

u Godine 1893. Novi Zeland je bio prva dræava koja je do-pustila æenama pravo glasa.

u Novozelananin sir Edmund Hillary bio je prva osoba kojase popela na Mount Everest 1953. godine.


u Petnaest posto stanovniπtva Novog Zelanda Ëine Maori.u Iako je veliËine Japana, Novi Zeland ima neπto viπe od

Ëetiri milijuna stanovnika, πto ga Ëini jednom od najmanjenaseljenih dræava.

u Maorski naziv za Novi Zeland je “Aotearoa”. Naziv znaËi“zemlja dugog bijelog oblaka”.

u Kea, ptica koja æivi na Novom Zelandu, poznata je po ski-danju brisaËa vjetrobranskog stakla i jedenju gumene tra-ke s prozora automobila.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijske Ëinjenice

u Novozelandska pacifiËka unija sastoji se od 83 crkve, 26skupina vjernika i 13.167 vjernika. Na stanovniπtvo dræaveod 4.792.000 to predstavlja odnos od jednog vjernika nasvakih 364 ljudi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


7. rujna 2019.

Od gangsterado BogaNovi Zeland

Jayson Rogers zavapio je Bogu kojega nije poznavao ka-da je imao dvanaest godina. “Ne znam kako ili zaπto, no biosam sâm noÊu u mraku, plaËuÊi na svom jastuku”, prisjeÊase.

Dvanaestogodiπnji Jayson, najmlae od devetero djece, bioje kod tete i strica na sjeveru Novog Zelanda kad se molioda Bog djeluje u njegovom æivotu.

Njegovi roditelji smatrali su ga nemoguÊim, a bio jeizbaËen i iz πkole. Iako je bio djeËak, provaljivao je u domovedugih ljudi i krao automobile. S deset godina kupio je svojprvi automobil od svoje prve plaÊe, zaraene tako πto jepomagao svojem ocu na graevini. Automobil je bio “hravakanta”, kako kaæe, ali æelio ga je samo zbog registarskihtablica. Tijekom sljedeÊih nekoliko godina stavio je te regi-starske tablice na devet automobila koje je ukrao.

Jayson nije odmah osjetio odgovor na svoju noÊnu molitvu,i godinu dana kasnije roditelji su ga ponovno uzeli pod svojkrov, u najveÊem gradu na Novom Zelandu, Aucklandu.

Jayson je tonuo sve dublje u kriminal. Kad je imaopetnaest godina, ukrao je svoju prvu marihuanu, pobjegao izkuÊe i zapoËeo æivot sa svojom djevojkom Krystal u domunjezinih roditelja.

Pridruæio se jednoj uliËnoj bandi te nekoliko godina uz-gajao i prodavao marihuanu. A onda je postao ovisnik o me-tamfetaminu, prodajuÊi drogu kako bi zadovoljio vlastitu ovi-snost sljedeÊih jedanaest godina.

“Bio sam duboko ukljuËen u kriminal i podzemlje. Biosam poznat po pljaËkama, otmicama i iznuivanju novca.


Imao sam tri ‘kuhara’ i Ëetiri distributera koji su radili zamene.”

Takoer je nosio velike koliËine novca u gotovini. Svakadva do tri dana zaraivao bi 10.000 novozelandskih dolara(7.000 ameriËkih dolara) od prodaje droge.

Jednoga dana jedan Ëovjek po imenu Andrew priπao muje dok je bio na bazenu i pozvao ga na satove besplatnogkick boxinga. Jayson je odmah prihvatio ovu moguÊnost, na-dajuÊi se da Êe na taj naËin poboljπati svoj pristup zastra-πivanja ljudi i taktiku borbe na ulici.

Pridruæio se skupini drugih sumnjivih osoba koje su vje-æbale u sportskoj dvorani srijedom uveËer.

Andrew je vodio jednosatni program vjeæbanja, a zatim jedonio zbirku Biblija i rekao: “Okupimo se oko stola i podi-jelimo Biblije svima.”

Jayson je bio iznenaen i æelio je napustiti dvoranu. Me-utim, iz nekog razloga je ostao.

Dok je Andrew govorio nekih trideset minuta, Jayson jebjesnio na Boga u svojem umu. Razmiπljao je: “Tko je Bog?Ja sam bog u svojem svijetu. Imam radnike pod sobom, svo-je vlastite sluge, poπtovan sam i cijenjen. Ja sam bog.”

Vratio se u stvarnost kad je Andrew zavrπio sastanakËitajuÊi Isusove rijeËi: “Ne zgrÊite sebi blago na zemlji, gdjega moljac i ra nagrizaju i gdje ga kradljivci potkapaju i kra-du. ZgrÊite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni ra nenagrizaju i gdje kradljivci ne potkapaju niti kradu.” (Matej6,19.20)

Jayson je bio zbunjen. Kako je mogao zgrtati svoje blagona nebu, izvan dohvata hre i lopova poput njega?

Razmiπljao je o tome cijeli tjedan i ponovno je doπao natrening sljedeÊe srijede. Nakon nekoliko tjedana Andrew gaje pitao bi li volio pomoÊi u voenju treninga. Jayson je bioiznenaen i zadovoljan. Da bi se kvalificirao kao instruktor,upisao se na teËaj prve pomoÊi, koji je bio organiziran u An-drewevoj crkvi, adventistiËkoj mjesnoj crkvi Papatoetoe.


Jayson je dolazio na subotnja bogosluæja s Krystal i nji-hovih sedmero djece. Prihvatio je Isusa u svojem æivotu, vjen-Ëavπi se nakon dvadeset jedne godine æivota s Krystal. Crkvaje slavila svoje najveÊe obiteljsko krπtenje kada su se u is-tom danu krstili on, njegova supruga i njihovih petero djece.Dvoje mlae djece toga je dana posveÊeno Isusu.

Jayson, koji sada ima trideset i πest godina, kaæe da senjegov æivot u potpunosti promijenio u protekle tri godine.

“Viπe ne æivimo opasani visokim ogradama, s bejzbol pa-licama, puπkama i noæevima u stilu Ramba. Sada æivimo sbijelom drvenom ogradom i vlasnik sam svojeg vlastitog po-sla te radim kao majstor za kuÊne poslove.”

On i dalje pomaæe oko voenja treninga kick boxinga, kojisu iznjedrili najmanje πest krπtenja.

Suza se skotrljala niz njegovo lice kad je govorio o svojimroditeljima. “Moja zabrinuta majka nazivala me svaki dan”,rekao je prilikom intervjua u jednom aucklandskom restora-nu.

“Ona je iz prve ruke bila svjedok ruæne naravi onoga πtosam postao. Sada se ne Ëujem s njom, i smatram da je todobro.”

On se nada da Êe uputiti svoje roditelje i druge ljude naKrista.

“Sada sam spokojan i sretan, ne bih ovo mijenjao ni zaπto. Sada sam Boæji uËenik i æelim πiriti Njegovu RijeË πtoviπe mogu, na koji god naËin On to od mene æeli.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Jaysona na linku: bit.ly/Jayson-Rogers.u Pronaite slike povezane s ovim iskustvom na linku: bit.ly/

fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Misijske Ëinjenice

u VeÊ 1874. godine javilo se zanimanje za uËenje KrπÊanskeadventistiËke crkve na Novom Zelandu zahvaljujuÊi tisko-vinama koje su slali prijatelji ili rodbina iz SjedinjenihAmeriËkih Dræava.

u U listopadu 1885. godine ameriËki adventistiËki pastor S.N. Haskell doπao je u Auckland iz Australije i smjestio seu pansion Edwarda Harea, koji je zajedno sa svojom su-prugom postao prvi obraÊenik na Novom Zelandu. TijekomsljedeÊih Ëetiriju tjedana mala skupina ljudi u AucklandupoËela je svetkovati subotu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


14. rujna 2019.

Uvijek iÊi naprijedFidæi

Joeli Rabo, agent osiguravajuÊe kuÊe na Fidæiju, gledaoje iz svog bolniËkog kreveta lice svoje uzrujane tete.

“Sine, moraπ napustiti tu crkvu. Ne donosi nam to u selo”,rekla je. “To je prokletstvo za tebe. DoÊi Êe mnogo nesreÊeako uneseπ ta nova vjerovanja u naπe selo. Ti svetkujeπ drugidan. To je pogreπan dan. Sada trpiπ posljedice.”

Joeli je pogledao svoje ruke u zavojima. Obje ruke bilesu mu slomljene u prometnoj nesreÊi. Dva njegova neÊakasu poginula.

Kad se Joeli neπto ranije krstio, imao je goruÊu æelju dapropovijeda svoju vjeru u svojem rodnom selu. Ali nije biodobro prihvaÊen meu mjeπtanima, od kojih su mnogi bilinjegova rodbina, a pripadali su drugoj krπÊanskoj crkvi.

Pa ipak, Joeli je organizirao evaneoske sastanke i dese-tero ljudi se krstilo. Zatim je osigurao komad zemlje za iz-gradnju crkve. Dogovorio je s vjernicima crkve toËan dan kadÊe mu se pridruæiti u raπËiπÊavanju zemljiπta za izgradnju.

Dan prije ugovorenih radova Joeli je ustao rano da biodvezao svojega dvadesetsedmogodiπnjeg neÊaka u zrako-plovnu luku Nadi. U njegovom automobilu, Subaru sedanu,bili su joπ neÊakova majka, dvoje mlae braÊe i Joelijev trina-estogodiπnji sin.

Oko Ëetiri sata ujutro Joeli je zaspao za volanom i auto-mobil je skrenuo s puta. Dvadesetsedmogodiπnji neÊak i nje-gov πesnaestogodiπnji brat poginuli su na licu mjesta. Njiho-va majka i drugi neÊak primljeni su u bolnicu s ozbiljnimozljedama. Joeliju su ruke bile slomljene. Njegov sin je nekakoproπao neozlijeeno.


Joelijeva teta doπla je u bolnicu da ga odgovori od njego-vih planova da gradi adventistiËku crkvu.

“Teta, imaπ samo jednoga sina. Ako umrem u ovom bol-niËkom krevetu da bi tvoj sin postao adventist jednoga da-na, bio bih zahvalan Bogu za moguÊnost da dam svoj æivotza æivot tvojega sina”, rekao je.

Teta se okrenula. OËi su joj bile suzne. Iako je Joeli go-vorio s uvjerenjem, nije bio siguran za izgradnju crkve. Moliose tijekom svog jednomjeseËnog lijeËenja u bolnici: “DragiBoæe, ne znam Ëinim li Tvoju volju.”

Meutim, kad je napuπtao bolnicu, nije sumnjao u to dacrkva treba biti izgraena.

Mogao je reÊi zajedno s Ellen G. White: “Patnja je biladio Boæjeg naroda od muËenika Abela naovamo. Patrijarsi supatili zato πto su bili vjerni Bogu i posluπni Njegovim zapo-vijedima. Krist, Glava Crkve, patio je zbog nas; patili su Nje-govi prvi apostoli i prva Crkva; milijuni muËenika patili su,kao i reformatori. Zaπto bismo onda mi, koji imamo blaæenunadu u besmrtnost koju Êemo primiti o skorom Kristovomdolasku, ustuknuli pred æivotom patnje?” (SvjedoËanstva zaCrkvu, sv. 1, Zagreb: Znaci vremena, 2015., str. 73)

Joeli je uvidio da se zlo moæe dogoditi i dok se πiri Evan-elje, zato πto je Sotona bijesan. Crkva je bila otvorena uroku od mjesec dana.

Joeli je bio sretan πto je njegovo selo dobilo crkvu, no onje Ëeznuo za tim da osnuje joπ jednu crkvu, ovoga puta uselu koje se zove Kiuva. Ali nije æelio da ikoga pogodi tra-gedija. Zato se s ostalim vjernicima odluËio moliti i postitidvaput tjedno, dok su iπli od vrata do vrata obilazeÊi selo.

“Gospodine, imao sam loπe iskustvo u svojem selu”, moliose svaki dan. “Sada nosim Evanelje u drugo selo. MolimTe, nemoj dopustiti loπe iskustvo kao proπli put. Molim Te,vodi me u svemu πto Ëinim, tako da ne doæivim ponovno isto.”

Na njegovo iznenaenje, jedan mjeπtanin je zavolio ad-ventiste i pozvao Joelija da dræi subotnje bogosluæje u njegovu


domu. On je kasnije poklonio komad zemlje za izgradnju ad-ventistiËke crkve.

Joeli smatra da su molitve i post pomogli da se crkvaosnuje na tako jednostavan naËin.

Zatim je otiπao u treÊe selo, Buretu. Opet se zajedno svjernicima molio i postio. Na njegovu radost, seoski poglavari njegova obitelj su se krstili.

Meutim, nesreÊa je doπla prije nego πto je Joeli mogaoizgraditi crkvu. Seoski poglavar je umro od dijabetesa. Selja-ni su se bojali da je seoski poglavar kaænjen zato πto je po-stao adventist.

Joeli je rekao da je Sotona upotrijebio poglaviËinu smrtda bi napao adventistiËko djelo. On smatra da crkvena zgra-da treba biti izgraena. On se raduje daru trinaeste suboteovog tromjeseËja, jer Êe se upotrijebiti za prevenciju smrti oddijabetesa, financirajuÊi projekt nazvan “Spasimo 10.000 pr-stiju”.

Joeli je uvjeren da Êe Bog nadjaËati sve nevolje u ovomselu. PriËajuÊi svoje iskustvo, prisjetio se πto se dogodilo na-kon πto je rekao svojoj teti da je spreman umrijeti za njezinajedinog preostalog sina.

Kasnije su se njezin sin i njegovo Ëetvero djece krstili,postavπi adventisti.

“Kad sam posjetio tetu prije nego πto je umrla, zahvalilami je πto sam svjedoËio njezinom sinu. Bog sve vodi”, kaæeJoeli.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte videozapis s Joelijem na linku: bit.ly/Joeli-Rabo.u Slike povezane s ovim iskustvom moæete naÊi na linku:

bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Misijske Ëinjenice

u Fidæi ima 166 crkava, 101 skupinu vjernika i 26.487 vjer-nika. Na stanovniπtvo dræave od 878.000 stanovnika, topredstavlja odnos od jednog adventista na svake 33 osobe.

u Postoje dvije adventistiËke πkole na Fidæiju, AdventistiËkaosnovna πkola Navesau i AdventistiËki fakultet Suva.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


21. rujna 2019.

ObraÊenje na pogrebuFidæi

Nitko nije æelio pomoÊi Kositela Titu kada mu je otac um-ro. “Ne moæeπ ga sahraniti na crkveni naËin”, rekao je jedanËovjek.

“Samo ga ukopaj”, rekao je drugi.Ljudi u zabaËenom selu Nakavika na Fidæiju okrenuli su

lea Titovu ocu zato πto je postao adventist. Drugi seljani,ukljuËujuÊi i Tita, pripadali su drugoj krπÊanskoj crkvi.

Tito je æelio da njegov otac ima pravi sprovod, pa je pozvaoseoskog poglavicu, koji je bio njegov roak. Poglavica je do-pustio ukop, pod uvjetom da Tito sagradi adventistiËku cr-kvu.

Tito je sagradio malu drvenu kolibu, a on i drugi roacisu je ispunili. AdventistiËki pastor je odræao bogosluæje s te-mom o stanju mrtvih.

Tito je sluπao sav iznenaen. Uvijek je smatrao da ljudiidu u raj kad umru. Meutim, pastor je opisao smrt kaosan, naglasivπi da je i sâm Isus smrt nazvao snom u dogaajuo Lazaru iz Evanelja po Ivanu 11. poglavlju.

Titova sestra pruæila mu je Bibliju da Ëita retke dok jepastor govorio. Tito je vidio da rijeËi zapisane u Bibliji od-govaraju onomu πto je pastor iznosio.

Pastor je tada proËitao redak iz Poslanice Solunjanima:“Jer sam Êe Gospodin — na zapovijed, na glas arkanelov,na zov trublje Boæje — siÊi s neba. I najprije Êe uskrsnutimrtvi u Kristu.” (1. Solunjanima 4,16)

Tito je ponovno pogledao Bibliju i vidio da tekst odgovaraonomu πto pastor govori. Nikada prije nije Ëitao Bibliju zavrijeme bogosluæja u svojoj crkvi.


Kad su se oæaloπÊeni okupili nakon sprovoda na zajed-niËkom obroku, uhvatio je za ruku jednog adventista rekavπimu: “Molim pojedinosti o tome πto se dogaa kad ljudi umru.”

Vjernik ga je otpratio do kuÊe, odræavπi mu biblijskupouku o stanju mrtvih. Tito je æelio saznati viπe, pa je pozvaoËovjeka da ponovno doe da mu odræi neku drugu biblijskupouku.

Meutim, Titova supruga Vika nije æeljela sudjelovati ubiblijskim predavanjima. Kad bi taj vjernik doπao u posjet,ona bi se zatvorila u sobu s njihovo dvoje djece.

Nakon dva mjeseca Tito je doπao do lekcije o krπtenju itada je izjavio da se æeli krstiti.

Vika je plakala kad je saznala za njegovu odluku. “Izabralasam te zato πto imamo ista uvjerenja”, rekla je. “Ako je totvoja crkva, onda je bolje da se odvojimo. Imamo dvoje djece,ti uzmi jedno, ja Êu uzeti drugo.”

Tito je bio tuæan, ali nije se pokolebao.“Vika, od sada Êe Bog biti na prvom mjestu u mojem æi-

votu, a ti na drugom. Meutim, obeÊavam ti jedno: Ako jemoja ljubav prema tebi prije bila 50%, sada Êe biti 100%.”

Nakon krπtenja, Tito je rekao Viki da je neÊe spreËavatida odlazi u svoju crkvu nedjeljom, ali ju je zamolio da viπene kuha i ne pere rublje subotom. Rekao je da Êe joj poma-gati u tome nedjeljom.

Proπlo je mjesec dana, a Vika je primijetila da njezin su-prug zaista viπe nije bio onaj stari Ëovjek za kojega se udala.Kada bi zavrπio sa svojim poslom uËitelja u πkoli, viπe nijeodlazio na piÊe s prijateljima. Nije pozivao prijatelje u svojdom na razgovore ispunjene dimom cigareta i psovkama.Umjesto toga, dolazio je ravno kuÊi i provodio vrijeme s njomi djecom. Viπe nije pio, puπio niti psovao.

Jednoga dana obratila mu se: “Tito, zaista sam uvidjelaneke promjene u tvojem æivotu. Viπe nisi onaj stari kojegasam poznavala. Ranije smo se svaali, ali sada viπe ne. Imalismo mnoge razlike, ali sada viπe ne. Provodimo dosta zajed-


niËkog vremena u okviru obitelji. Molim te, i ja æelim saznatibiblijsku istinu.”

Tito se molio za Viku, a njezine rijeËi obradovale su nje-govo srce. Molili su se zajedno, a on je upriliËio biblijskaprouËavanja. Ubrzo se Vika krstila.

Danas Tito ima trideset i tri godine, pouËava u subotnjojπkoli, a radi i kao uËitelj u πkoli. Vika predaje prvaπiÊima.Tito dræi biblijske pouke mjeπtanima, od kojih se dvoje krstilo.

U πkoli se suoËio s problemom zbog svoje vjere. Jednogadana, kada je doπao na posao, primijetio je da je netko mo-krio po njegovom stolu. Drugoga dana netko je na πkolskomzidu napisao grafit s razvratnostima o njemu.

Ravnatelj πkole morao je pozvati policiju kad mu je pijanimjeπtanin prijetio noæem. Bez obzira na sve, Tito je odluËanu tome da πiri Evanelje. Njegova molitva glasi: “Boæe, ja æe-lim πiriti Tvoju rijeË ljudima u ovoj sredini. Molim Te, upo-trijebi me u ovim posljednjim danima.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Iako je Titovo ime Kositela, svi ga zovu Tito.u Pogledajte Tita na linku: bit.ly/Kositela-Tito.u Slike u vezi s ovim iskustvom moæete naÊi na linku: bit.ly/

fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Prva rijeË koju morate nauËiti na fidæijskom jeziku jest“bula”, πto znaËi “pozdrav”. Tu rijeË Êete Ëuti svugdje, iakoveÊina ljudi na Fidæiju podjednako govori i engleski.

u Mnogi otoËani podiæu svoje obrve da bi tako bez rijeËi re-kli “da”.


u Meke je festival na Fidæiju, proslava kulture na tradicional-ni naËin iznoπenja priËa uz pjesmu i ples.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


28. rujna 2019.

Bez noge, alis novim æivotom

Program trinaeste subote

PoËetna pjesma “Ja ne Ëeznem za slavom”, (KrπÊanskehimne, br. 383)

Dobrodoπlica Voditelj subotnje πkole

Molitva

Program “Bez noge, s novim æivotom”

Prikupljanje dara

Zavrπna pjesma “Na Nebu me veÊ Ëeka dom”, (KrπÊanskehimne, br. 401)

Zavrπna molitva

Napomena: Sudionici ne moraju uËiti napamet dijeloveteksta, veÊ bi trebali biti dovoljno upoznati s gradivom takoda ne moraju sve Ëitati.

* * *Lepani Kuruduadua osjeÊao se kao da mu æivot viπe niπta

ne znaËi.Umirovljeni πkolski uËitelj sluËajno je posjekao svoju lije-

vu nogu noæem dok je popravljao crkvu u selu Nakarani naFidæiju. Rana nije zacijelila, jer je Lepani imao dijabetes, ibivalo je sve gore. Naposljetku, lijeËnik je rekao da se nogamora amputirati.


Nakon operacije Lepani je mjesecima leæao u krevetu,razmiπljajuÊi o tome πto mu je ostalo od æivota.

Bio je jako tuæan jer je bio u crkvi sedamnaest godina,ali nikada nije upotrijebio svoje dvije noge da nekoga dovedeKristu. Sada je imao samo jednu nogu.

Deset mjeseci nakon amputacije Lepani je dobio umjetnunogu i ponovno je uËio hodati. Dan za danom razmiπljao je:“Moram neπto uËiniti za Boga, iako imam samo jednu nogu.”

Dok se molio, sjetio se sela u kojemu je njegova crkvaæeljela organizirati evaneoska predavanja. Sjetio se da jejedna adventistiËka obitelj æivjela u tom selu. OdluËio je pitatitu obitelj da mu pomogne u organizaciji evaneoskih sasta-naka.

Uzeo je taksi i otiπao do sela, a na vratima ga je doËeka-la Ana, njihova kÊi. Saznao je da su njezini roditelji, za kojese nadao da Êe mu pomoÊi oko evaneoskih predavanja, oti-πli na drugi kraj otoka, u mjesto Nadi.

“Kako sada proslavljaπ Boga?” upitao je Annu.Mlada djevojka mu je odgovorila da sada ponekad pro-

slavlja Boga s Nicom, susjedom koji nije pripadao nijednojcrkvi.

“Pomolimo se kratko”, predloæio je Lepani. “Æelim posjetitiNicov dom.”

Dok su se Lepani i Anna pribliæavali Nicovoj kuÊi, vratasu se naglo otvorila i Ëovjek je istrËao rekavπi: “Vi ste posje-titelj kojega sam oËekivao!”

Nico je pozvao posjetitelje unutra ispriËavπi im nevjerojatnupriËu. Rekao je da se molio i molio da mu netko govori oIsusu. ObeÊao je Bogu da Êe otiÊi u crkvu prve osobe kojadoe u njegov dom.

Toga jutra, dok je skupljao drva za loæenje, imao je snaæanosjeÊaj da Êe se dugooËekivani posjetitelj pojaviti.

Poæurio je kuÊi, ali tamo nije bilo nikoga.Istuπirao se i izlazio iz kupaonice kad je Ëuo Lepanijev

glas izvan kuÊe.


“Æelim doÊi u vaπu crkvu”, rekao je Nico. “SljedeÊe subotedoÊi Êu u vaπu crkvu sa suprugom i tri kÊeri.”

Lepani se pomolio s njim, izrazivπi radost zbog njegoveodluke da doe u crkvu. Ali rekao je: “SljedeÊe subote doÊiÊu k vama i otvorit Êemo crkvu u vaπoj kuÊi.”

U sljedeÊih nekoliko mjeseci Lepani je proslavljao Bogasvake subote u Nicovu domu. Drugi mjeπtani su im se pri-druæili. Nakon evaneoskih sastanaka koje je Lepani orga-nizirao, πesnaestero ljudi se krstilo, ukljuËujuÊi i Nicovu su-prugu i dvije od tri njihovih kÊeri. Kako je zajednica rasla,crkva se preselila iz njihove kuÊe u vlastitu zgradu.

Lepani, koji danas ima πezdeset godina, nada se da Êeosnovati crkvu u treÊem selu sljedeÊe godine.

On smatra da je gubitak noge promijenio njegov æivot.“Ono πto sam mogao uËiniti s dvjema nogama mogu uËiniti is jednom. Shvatio sam πto mi je Ëiniti.”

Dio danaπnjih darova trinaeste subote upotrijebit Êe seza podrπku projekta “Spasimo 10.000 prstiju”, programa kojisluæi za prevenciju dijabetesa i pomaæe ljudima koji imajudijabetes na Fidæiju i u πest drugih dræava.

Hvala vam za vaπe nesebiËne darove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte videozapis s Lepanijem na linku: bit.ly/Lepani-K.


u U Vijestima iz svijeta za djecu proËitajte dogaaj o Seni-tikiju, Lepanijevu prijatelju, koji takoer ima samo jednunogu, ili ga pogledajte na linku: bit.ly/one-leg-fiji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


BuduÊi projekti trinaeste subote

Projekti za koje Êe se prikupljati sredstva sljedeÊeg tro-mjeseËja dolaze iz IstoËne srednjoafriËke divizije Generalnekonferencije KrπÊanske adventistiËke crkve:

u Izgradnja uËionica na AdventistiËkom sveuËiliπtu Goma uDemokratskoj Republici Kongo.

u Izgradnja triju dvorana na AdventistiËkom sveuËiliπtu Phi-lip Lemon u Demokratskoj Republici Kongo.

u Proπirenje zdravstvenih usluga u AdventistiËkoj klinici Kin-shasa u Demokratskoj Republici Kongo.

u Otvaranje misijskog sjediπta u gradu Wau u Juænom Su-danu.

u Osnivanje AdventistiËke srednje πkole Juba u Juænom Su-danu.

u Izgradnja AdventistiËke bolnice Kisumu u Keniji.u Izgradnja Ëetiriju uËionica za djeËju subotnju πkolu u Eti-

opiji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Izvori informacija za Ëitatelje

Za viπe informacija o raznovrsnom kulturnom naslijeuAustralije, Fidæija, Nove Kaledonije, Novog Zelanda, Papue No-ve Gvineje i Solomonskih Otoka obratite se svojoj mjesnojknjiænici, putniËkoj agenciji ili veleposlanstvu æeljene zemlje.Utipkajte naziv zemlje u svoj internetski pretraæivaË ili posje-tite informativne turistiËke, vladine ili adventistiËke web-stra-nice.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole ............................................... 3

PAPUA NOVA GVINEJAObraÊenje roditelja alkoholiËara ........................................... 6Dva crna oka ...................................................................... 10Bez plana za mirovinu ....................................................... 14

SOLOMONSKI OTOCISmrπavjeti Ëetrdeset kilograma .......................................... 17Nadahnut jednim zaposlenikom ......................................... 21Pospremanje kreveta ........................................................... 25

NOVA KALEDONIJARad subotom ....................................................................... 29Aneli u oluji ...................................................................... 33

NOVI ZELAND“Pozdrav, ovo je Glas nade” ............................................... 36Od gangstera do Boga ........................................................ 40

FIDÆIUvijek iÊi naprijed .............................................................. 44ObraÊenje na pogrebu ........................................................ 48

Program trinaeste suboteBez noge, ali s novim æivotom ........................................... 52BuduÊi projekti trinaeste subote ....................................... 55

vijesti iz svijeta...otac umro vjerujuæi u isusa. kada isus ponovno doðe, poæi æemo na nebo...

Documents