vii. evolucija socijalnog pona[anjanasport.pmf.ni.ac.rs/materijali/2388/ТЕ7_17.pdf ·...
TRANSCRIPT
VII. EVOLUCIJA SOCIJALNOG PONA[ANJA
Prof dr Jelka Crnobrnja Isailović
Teorija evolucije
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Prirodna selekcija je zasnovana na preimu}stvupojedinca.
Pretpostavljamo da }e, stoga, u~estalost “sebi~nih”karakteristika tokom vremena biti sve ve}a upopulaciji.
Kooperativni odnosi u kojima jedinke vidnoomogu}avaju preimu}stvo drugima, ~esto na svoju{tetu, izgledaju kao antiteza evoluciji putemprirodne selekcije.
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMA
-Manipulacija-Individualna prednost-Reciprocitet-Selekcija u srodni~kom krugu
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMAManipulacija
Davalac potpoma`e primaoca zato {to je obmanut(parazitizam
1. Interspecijski2. Intraspecijski)
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMAIndividualna prednost
“SEBI^NO KRDO”
Gregarno pona{anje — korist — za{tita od predatora- cena — ve}a kompeticija za
hranu
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMAReciprocitet
Recipro~ni altruizam — podrazumeva prethodneponovljene interakcije među jedinkama —mutualizam ili prepoznavanje ili prolazna asocijacija
NESTABILNA EVOLUTIVNA STRATEGIJA
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMAReciprocitet
Recipro~ni altruizam — samo nekoliko primera jepoznato u `ivotinjskom svetu
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMAReciprocitet
“Milo za drago” — jedinka prvo deluje kooperativno,zatim radi ono {to rade druge jedinke (poma`e iline}e da poma`e)
STABILNA EVOLUTIVNA STRATEGIJA sve dok jebroj jedinki promenljiv i nepredvidljiv
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMASelekcija u srodni~kom krugu
Teorija “inkluzivne adaptivne vrednosti”
Fi{er, Holdejn, Hamilton
Porast ili pad u~estalosti jednog alela nije posledicasamo uticaja tog alela na adaptivnu vrednostjedinke (direktna adaptivna vrednost), ve} iposledica uticaja tog alela na adaptivnu vrednostdrugih jedinki koje nose kopije tog alela (indirektnaadaptivna vrednost).
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
TEORIJE KOOPERACIJE I ALTRUIZMASelekcija u srodni~kom krugu
Teorija “inkluzivne adaptivne vrednosti”
Ti drugi nosioci istog alela obi~no su srodnicijedinke koju analiziramo, tako da se selekcijazasnovana na inkluzivnoj adaptivnoj vrednostinaziva i
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Selekcija u srodni~kom krugu
briga za potomstvo
inkluzivna adaptivna vrednost:
wi = ai — cii + ΣΣΣΣrijbij
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
wi = ai — cii + ΣΣΣΣrijbij
ai = osnovna a.v. u odsustvu socijalne interakcije
cii = {tetni efekat altruisti~kog pona{anja jedinkena sopstvenu a.v.
bij = porast a.v. jedinke j zahvaljuju}Ialtruisti~kom pona{anju jednike i .
rij = koeficijent srodstva izmedju jedinki i i j
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
wi = ai — cii + ΣΣΣΣrijbij
Hemiltonovo pravilo:
Altruisti~ko pona{anje preovlada}e u populacijiako je
rb>c
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Dokazi evolucije putem selekcije u srodni~kom krugu
Prepoznavanje srodnika i kanibalizam:
Ambystoma tigrinum
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Dokazi evolucije putem selekcije u srodni~kom krugu
Prepoznavanje srodnika i kanibalizam:
Ambystoma tigrinum
Jedinke kanibali razlikuju stepene srodstva:
-ređe pro`diru rodjake
-~e{}e pro`diru rođake nego bra}u i sestre iz istogokota
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Dokazi evolucije putem selekcije u srodni~kom krugu
Kooperativno odgajanje:
-sredina siroma{naresursima
ili-hijerarhijska socijalnaorganizacija
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Dokazi evolucije putem selekcije u srodni~kom krugu
Socijalni insekti:
Vrste smatramo EUSOCIJALNIM ako se odlikujuslede}im osobinama:
1. Jedinke sarađuju u odgajanju mladunaca;2. Postoji reproduktivna podela rada, gde skoro ili
potpuno sterilni radnici poma`u fekundnijimjedinkama;
3. Generacije se preklapaju, tako da potomstvosarađuje sa roditeljima.
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Dokazi evolucije putem selekcije u srodni~kom krugu
@enke =2n; razvijaju se iz oplođenih jaja
Mu`jaci=n; razvijaju se iz neoplođenih jaja
Koeficijent srodstva:
između sestara r=0.75između majke i }erke =0.5između sestre i brata = 0.25
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Dokazi evolucije putem selekcije u srodni~kom krugu
Koeficijent srodstva:
između sestara r=0.75između majke i }erke =0.5između sestre i brata = 0.25
Inkluzivna a.v. p~ele radiliceve}a je ako poma`e sestri (kraljici)nego ako gaji }erke.
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Dokazi evolucije putem selekcije u srodni~kom krugu
Koeficijent srodstva:DIPLOIDNE VRSTE HAPLODIPLOIDNEM O M O
]1 ]2 ]1 ]2
r=0.5x0.5 +0.5x0.5 r=0.5x0.5 +0.5x1=0.75=0.25 +0.25=0.5
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Izuzeci:
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Izuzeci:
Termiti su eusocijalna vrsta koja nema haplo-diploidnigenetički sistem.
Neke vrste sa haplo-diploidnim genetičkim sistemomnemaju eusocijalnu organizaciju.
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Nova hipoteza evolucije eusocijalnosti:
Vilson & Holdobler 2004
Tri vida selekcije :
a) Individualna
b) Grupna
c) Kolateralna selekcija u srodničkom krugu
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Nova hipoteza evolucije eusocijalnosti:
Vilson & Holdobler 2004
Ključno za razvoj eusocijalnosti:
Pojava i širenje genske varijante za sklonost mladunaca da ostanu u gnezdu
&
Okruženje koje favorizuje kooperaciju
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Nova hipoteza evolucije eusocijalnosti:
Vilson & Holdobler 2004
Stepen srodstva pre svega utiče na BRZINU promene socijalnog sistema,
a ne direktno na evoluciju kooperacije
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Nova hipoteza evolucije eusocijalnosti:
Vilson & Holdobler 2004
Ose drvodelje
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Nova hipoteza evolucije eusocijalnosti:
Vilson & Holdobler 2004
Ose drvodelje
Privremene eusocijalne grupe – podela uloga u okviru parova – „kraljica“ vs. „radnik“
Nesrodne jedinke se grupišu oko „kraljice“ dok srodnici pokazuju težnju da napuste grupu
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Eusocijalnost je retka pojava:
Nastala je samo 12 puta tokom istorije života na Zemlji (poznati podaci)
Evoluirala je kod 15/2600 nama poznatih familija insekata
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Eusocijalnost je retka pojava
Preduslovi:
Majčinski instinkt
Pravljenje gnezdaPrikupljanje hrane
Hranjenje mladunaca
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Eusocijalnost je retka pojava
Preduslovi:
Bogati resursi & oštra kompeticija
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Eusocijalnost je retka pojava
Preduslovi:
Mnogo parova „kralj“ – „kraljica“ na istom mestu
Širenje jedne kolonije i zaposedanje resursa(najkooperativniji par)
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Eusocijalnost je retka pojava
Preduslovi:
Gubitak alela za disperzivnost
+Već postojeća sklonost ka altruizmu (kooperaciji)
SOCIJALNE INTERAKCIJE I
EVOLUCIJA KOOPERACIJE
Eusocijalnost je retka pojava
Alternativno objašnjenje evolucije eusocijalnosti:
Ekološki uslovi
+
Visok stepen srodstva u koloniji