"VII. Šibenik, u subotu 5. kolovoza 1911. Br . 568

RVATSKA RIEČ radplatna c l e n a : na g o d i n u K 12. - Za P 6 g o d i n e K 6. — Za Šibenik . god inu d o n a s a n j e m u kuću K 12. - Za Inozemstvo na godinu K 12 »više poš tarsk , trošak. - Pojed in i broj 10 para. - P la t ivo i u t u i i v o u

Š iben iku . Izlazi sriedom i sxxbotom

Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazil ike sv . Jakova. — Oglasi tiskaju s e po 16 para petit redak ili p o p o g o d b i , te s e primaju s a m o oni, koji s e unapried plate . — Priobćena pisma i zahvale tiskaju se p o 20 para p o petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju se . — Rukopis i ne vraćaju

1 K. Namjestništvu. Namjestnik je odsu tan ili bolestan, a pri-

•emili su se u Makarsko j takovi izbori, da bi istinu t rebalo znati, tko odgovara za sve š to

! onamo radi u i n e političke vlasti . Je li volja Zemal jskog Odbora , kojoj p r ed -

iže C. K. Namjestniš tvo ? Je li volja C. K. na-mjestnika Nardella, koji je odsu tan ili bo l e s t an? 1 zar odgova ra koji njegov zamjenik, javnosti osve nepozna t ? Ili je čak p repuš t eno sve C. ', poglavaru Simonelliu, koji ima u Beču na linistarstvu bra ta ? g

Pitanja su ovo , koja zanimaju osobi to one a rodne zas tupnike , koji su na vrieme tražili, da : doskoči nezakoni tos t ima i oduzimanju najsve-

:ijih gradjanskih prava onim obćinar ima koji se riznavaju pravaš ima.

Vlast, koja ima bditi, da bude svakomu lano i p o š t o v a n o njegovo izborno p ravo , pod zlikom da je c. k. Pog lavar vlastan dešavat i ttoke kako hoće , nije se ni makla. 1 tako M a -;arska idje u susre t izbor ima gdje 7s može :abrati isti broj viećnika kao i ostale 2 / 3 . T reće elo razdieljeno na birališta kako je učinjeno u "iakarskoj, gdje s jedne s t rane nalaze se sela

npaktna p ravaška , a s druge sela gdje je pra -aša dob ra polovica , dava za posljedicu da ona

Irećina protivničkih birača može izabrati koliko dvie trećine pravaša , čim se pravašima oduzme

oji g las . T o se učinilo. D r u g o tielo je pak oklaštreno na štetu p ra ­

vaških izbornika. I nakon svega toga, razdioba i tri tiela u §. 13 i zbornog reda nije p rovedena

ako t reba, s a m o radi izborne geometrije c. k. oglavara.

Da nedulj imo, listine su tako sastavljene velika većina biva pre tvorena u manjinu.

T k o je za to o d g o v o r a n ? I mora li to ko ostati ?

Ili ne bi bilo pravednije i p rema duhu i gri zakona dostojnije, da c. k. Namjestntš tvo

laredi obus t avu izbara, te uredjenje listina prema iktičnim poreznim poda tc ima ?

Ili mi jer smo pravaši m o r a m o biti izvan ikona i gdje imademo većinu, da nam se ne -

opuš t a imati ju ? A zaš to sve to ? Zaš to je sve to učinjeno, dokazivaju izlo-

:ene imenice za gradski izbor s a b o r s k o g za-upnika.

P r e m a njima imaju p ravo glasa mrtvi, tali-mski podanici, činovnici koji nemadu stalna

iirališta u Makarsko j i koji su se odselili imade iše godina, te n a p o k o n obrtnici koji nisu p r i -izali j o š prijave obrta , a pravaša izpušteno eko 30.

P r e m a ovomu hoće se na svu silu oteti tavaškoj stranci 2 zas tupnika na saboru u Zadru

:ao š to se otelo 2 za carevinsko vieće. I kao da za to listine nisu dos ta tne , mora

i upriličiti i te ror odozgor . Pos tupan je oružnika, osob i to igranske p o ­

taje je više nego dovol jno . T u prietnje, tu iza-vi, tu uhodarenje , tu zabranjivanje i najneduž-ijih r azgovora kao u vrieme o b s a d n o g stanja,

s t rahovanje . T u učitelji Antičić i Mihotić kao i su im zapovjednic i , tako da gone i mirne

ude u 7—8 sati kući. Sviet je uplašen i mora se čuvati tužba i

»rogona. Nu je li mi pravaš i možemo podniet i , je li

, možemo dopust i t i , da nam se otmu dva istupnička mjesta na saboru p o k r a j i n s k o m ?

.ii koji u upravi zemlje nemamo udjela nika-:voga da još d o p u s t i m o otimanje sjegurnih

ndata? da tako pos t anemo živalj bez prava i ; utjecaja na jedino z a k o n o d a v n o tielo, gdje

ložemo uplivati ? A zašto sve ovo ? Ne znamo. Nu dok je na vrieme, evo

ivnim putem p i t a m o : U Makarskoj zakonito anje i zakonito izvršivanje zakonskih pro-

I u suStini njihovoj, a ne u formi. Kad c. k. Namjestniš tvo zna da toga u

iakarskoj nema, a da ne može biti mogućnos t i

provedenih obćinsk h izbora, ono bi iste moralo obustaviti i pravu izbornika udovoljiti po zakonu.

T o isto mora se dok je na vrieme učiniti i gleee izbora za sabur .

Ne bude li c. k. namjestništvo stalo na kraj samovolji s t rančarskoj i hirima i mržnji stanovitih činovnika, onda mi ne znamo kamo ćemo svršiti.

Što znamo i što javno poručujemo jest, da stranka prava ne će pustiti, da se njezine pris taše postavlja izvan zakona.

I ovo napisasmo, da se u svoje doba ne reče, da nismo na vrieme upozorivali na p o ­sljedice.

Tražimo pravo i ništa drugo.

Jedinstvo stranke prava. Da se vidi, kako i što pišu s lavosrbske

novine o jedinstvu stranke prava, prenašamo ovdje dos lovno buncanje sudbeno uglavljenih špijuna i agent -provokatera , drugova Kaćanskog i Chlumetzkoga i najnovijih p reprodavaoca hr­vatske Atine njihovim „prijateljima" Srbima.

Svak zna, da su to dandanas glasonoše „s lobodoumlja" i „narodne b o r b e " . . . Čingrije imadu abraza dakle pisati s l i edeće :

„Bečka kamarila, koja skuplja sve niti p o ­litike monarhije u svojim rukama, kad je vidila, da progonima vješalima i ukidanjem ustava ne može da slomi ovaj (novokursaški) zdravi pokret u hrvatskom narodu segnula je za drugim sred­stvima. Kada je vidjela da preko Pešte ne može skršiti o d p o r hrvatskog naroda, kada nisu pomogli ni Rakodczav, ni Rauch, ni Tomašić , ni Frank, ni Krapac i Posilović sa jezuitima, onda je segnula za jednim drugim čovjekom, ovejanim crnožutim Šušteršićem. Plan je bio liepo udešen" .

„ O n a uloga, koja u Hrvatskoj i u hrvat­skom narodu nisu mogli provesti agenti bečke kamarile i njezine ekspoziture u Pešti, povje­rena je dru. Šušteršiću. On je odjedanput počeo govoriti o svojim simpatijama prama Hrvat ima; izjavio za se trializam. Htio je najprije dobiti za sebe hrvatske zastupnike u carevinskom vieću. I dob io je naše „pravaše" . Onda je s njima učinio juriš na Dalmaciju. Uzprkos prosutoga novca Dalmacija je častno iz nametnute joj borbe izišla i ostavila ljagu na Šušteršićevim pravaš ima" .

„Sada je trebalo još predobiti Milinu grupu u Hrvatskoj. Znali su, da će tamo najteže ići. Ali se tamo za to najviše i radilo. Šegvić, koji je bio izstupio iz redakcije „Hrvatske S lobode" , udesilo se, da stupi opet unutra. Zagorac, koji je poznat sa svojih mešetarenja, činio je opet svoju. Da se kapacitira Pavelića, Šušteršić je komandirao u Zagreb priesnog mu prijatelja još iz djačkog vremena dra. Krstelja iz Šibenika. I Pavelić se najviše ot imao. Nije htio ići niti na pregovore . No zaprietio je Zagorac, da izstupa iz s t ranke, govoreći , da ih ima još za sobom takovih. Aranžirala se večera kod Pavelića. Nešto Šegvić, nešto Zagorac, a najviše dr. Kr-stelj pri čaši šampanjca u Pavelićevoj kući na večeri ovoga nagovoriše i on je popus t io" .

„Tako je došlo do pravaške sloge. U koju s v r h u ? Treba li još govor i t i ? Stvar je jasna, da ne može biti jasnija".

Što mi na ovo ? U kratko ćemo, i to samo radi javnost i .

Špijuni mogu znati, da Šušteršić nije na nijedan način ulazio u posao jedinstva stranke prava, a da smo mi založili cielu svoju dušu za jedinstvo stranke prava najviše od kada smo opazili, kuda cilja izdaja novokursaša.

Naše pisanje nam je svjedokom. Od kada smo opazili i uvjerili se o toj

naumljenoj izdaji, od onda takodjer „navalju­j e m o " na Dalmaciju, da je os lobodimo. Svjedo­kom nam je rad i u saboru i izvan sabora, te smo dokazali da ćemo ju osloboditi , uzprkos što imademo proti sebi i bajunete i namjestnika Nardella i prosut i novac, o čemu da imade čovječtva mogao bi, ako itko, pripoviedati uprav sin kako ga ono zvao Trumbić , „staroga ma­

garca" , a ne bi njegova novina govorila, kao i otac mu o „prosutom novcu" .

Nego ostavimo to, jer nema u Dalmaciji čovjeka koji nezna kako je „navala" išla i kojim sredstvima se je utvaraško-demokra tsko-srbsko-služnička banda održala.

A sada da im pripoviedamo, kako se je predobilo „Milinu g rupu" .

Na upravu stranke prava u Dalmaciji obra­tili se uprav ljudi iz Miline grupe . Uprava dele­girala Prodana, Drinkovića, Krstelja.

Kad su ovi bili u Zagrebu Pavelić je krstio sina i oni su bili pozvani na krstitke. Šegvića tamo nije bilo.

Eto tako je došlo do pravaške sloge. A kad špijuni pitaju, u koju svrhu ?

Odgovaramo : stvar je jasna da nemoze biti jasnija : U svrhu da se od izdajnika oslo­bodi domovinu.

Prvo zasjedanje novog parlamenta.

* Ljetno zasjedanje novo izabranog parla­menta je dovršeno. Zastupnicim je javljeno, da će na novu sjednicu biti p ismeno sazvani, a to znači, da *su nastupili ljetni praznici. 0 duljini ovih praznika ne može se ništa pozitivna znati, no sva je prilika, da se ne će preveć oduljiti. Po nekim viestima parlamenat bi se "na jesensko zasjedanje imao sastati drugom polovicom rujna, a po drugim tek polovicom listopada.

Drugi pučki parlamenat dosad je dao bolje rezultate no prvi. U kratkom ljetnom za­sjedanju moglo se je u par dana sporazumno izviš i t rkonst i tu i ranje parlamenta te riešiti vele-važno i škakljivo bankovno pitanje, koje je za zadnjeg parlamenta zadavalo toliko brige, a da se nije moglo dovesti do nikakvog konkretnog s tadiuma.

Ministar predsjenik barun Gautsch svakako je najmarkantnija ličnost u parlamentu. Mora mu se pripisati kao uspjeh, što mu je pošlo za rukom tako gladko se u prvom početku pro vući. Dosad je barun Gautsch zbilja vodio i znao sebi stvoriti momentanu većinu. Hoće li mu ta većina vjerna i disciplinovana ostati, to će ovisiti o njegovoj taktici i spretnosti . Stranke su ovog puta brižno izbjegavale sve stranačke sukobe, a to je jedna karakteristika prošlog zasjedanja. Nijedna nije htjela, da kakvim preuranjenim činom prejudicira svom držanju u jeseni. Politika stranaka je počivala.

Jesensko zasjedanje biti će i zanimivije i važnije. Stranke će iztupiti iz svoje rezerve, a barun Gautsch morati će pokazati svoje pravo lice, koje je sad brižno zastirao. T a d a će se viditi, da li je' parlamenat zbilja djelotvoran i da li barun Gautsch u istinu posjeduje većinu. Ljetno zasjedanje je koliko-toliko pokazalo, da parlamenat imade volje za pozitivan rad. Gautsch je triput nastupio kao govornik, a parlamenat se je razišao pod utiskom, da je ovog puta na kormilu državnik, koji je u stvari prvi za­služan za sveobće pravo glasa.

Pitanje je, što li će ljetno zasjedanje d o -nie t i? Hoće li barunu Gautschu uspjeti, da rieši sva ona velika pitanja, koja čekaju parla­m e n a t ? Uvaživši, da je barun Gautsch zbilja spretan državnik, kao i to, da on uživa veliko povjerenje krune, onda se jasno razabire p o ­sljedica eventualne nedjelotvornosti parlamenta. Barun Gautsch bi bez sumnje, kada parlamenat ne bi bio djelotvoran, latio se skrajnjeg sred­s t v a : razpusta parlamenta. A baš ovo može da bude kao dobar predznak Gautschevom uspjehu.

Jesen će svakako biti jedna od najvažnijih polit 'čkih doba. Jer pobudjuje veliko zanimanje i to, kako i s kim će barun Gautsch svoju većinu stvoriti. Njegovo dosadašnje obzirno postupanje veli, da se ne će prenagliti.

U ostalom jesen je tu, te će se brzo biti na čistu i s ovim.

Obćinski izbori. Obćinski izbori se dosad ponajvećma izveli

u omanjim obćinama. Osim Zadra, gdje su izabrani Talijanaši bez borbe, jer se Hrvati ne prikazaše, izbori se dovršiše ili su još u toku samo u seoskim ili vanjskim obćinama. Važnija mjesta dolaze na red ovo dana.

Od dosadanjih rezultata poznati su o v i : U Obrovcu sporazumno je izabrano 14

članova Utvare, a 22 srbske stranke. U Sućurju na Hvaru su sporazumno iza­

brani pristaše Utvare i demokratske stranke. U Vrgorcu izabrani su sami utvaraši. U Staromgradu su većinom izabrani Utva­

raši i demokrati, a u trećem i drugom tielu po jedan pravaš.

U Vrtići izabrani su pristaše dosadanje srbske obćinske stranke.

U Budvi i Tivtu sporazumno provedeni izbori.

U Perastu u svim trim tieliiua izabrani pristaše dosadašnje obćine.

U Lastvi u III. i II. tielu izabrani su pr i­staše dosadanje obćine, a u I. tielu šest čla­nova opozicije.

U Prčanju se biralo po dogovoru, u Su­stići pobiedila opozicija. •

Na Muću sporazumno birani utvaraši i demokrate .

U Korčuli Utvara je izabrana. Glasovale su listine. Opozicija se morala povući pred bezakonjem.

U Nerezišću su izabrani Utvaraši . U Kninu bez borbe izabrani pristaše obćine. U Sipani i Slanomu izabrani demokrati . U Orebićim izabrani pristaše obćine u III.

tielu. U Sućurcu bila je žestoka borba . Pravaši ,

koji imaju većinu izidjoše u borbu proti k o a -liranim utvarašim i demokratim, koji su dosad na obćini zapovjedali. Da je bilo pravice, p ra ­vaši bi nesumnjivo bili pobiedili, no razne iz-bome^^aj f t^r t tv 'e i prljavštine, u kojima su

^ utvaraško-defiTf^KfTsTĆeperjani^ u susjednom Splitu "majsrerrri ^ ^ . r i o š e p o / d u koaliranim protivnicim pravaša. Ova je borba bila po svoj prilici pri ovim izborim najžešća od d o ­sadanjih. Utvara i demokrate naravno da nisu štedili ni birali sredstava.

U III. tielu pravaši su imali 132 glasa proti 230, u II. tielu 30 proti 40, u I. 6 proti 10.

Na Šolti je pobjedila pravaška stranka sa listinom dra. Jose Mladinova, koji nije načel­nikom izabran, kako je pogrešno bilo javljeno.

U Omišu izabrano je sporazumno 30 p ra ­vaša i 6 od ostalih stranaka.

U Lopadu III. i I. tielo biralo pravaše, a II. 6 viećnika izvan stranaka,

Ovo su dosad poznati rezultati. Od svih ovih obćina nijedna nije oteta pravašima. P r a ­vaši su svugdje sačuvali svoj posjed, a ozbiljno ugrozili protivncim ugrozili Sućurac. I da nije bilo stare piakse, ova bi obćina bila pala. Inače dosad sve teče prilično tromo i mlitavo, bež senzacije, kao da izbori i niesu. Stari iz­borni sistem još je kadar da služi u tvaraško-demokratskim topcima kao slamka.

IZBORI U ŠIBENSKOM KOTARU. Obćinski izbori u V o d i c a m svrš i l i . Po

kompromisu izabrano 17 pravaša i 13 pristaša hrvatske stranke. U upraviteljstvo dolazi načel­nik i 3 prisjednika pravaša a 3 prisjednika hrvatske stranke. Do sada ova obćina kroz zadnju šeštgodišnju periodu bila u rukam hrvat­ske stranke.

Izbori u Zlarinu svršavaju danas . P r a ­vaši ne sudjeluju.

U T i e s n o m e došlo do kompromisa : pra ­vaša 18 su 3 prisjednika ; utvara drugih 18 i prisjednika 3. Načelnik g. Krste Obratov.

U Š ibeniku izbori počinju u ponedjeljak sa III. tielom.

U Skradinu počinju izbori na 21 o. mj.

Portreti sinjskih kampijuna. IV.

Plemić de Grlsogono. Stari su mislili, da je stoicizam neka igra duha i neka ideja slična Ptatonovdj republici. Stoici su hinili, da se može Živjeti u s i romaštvu; biti neosjetljiv na uvrede , nezahvalnost, gubitak prijatelja, roditelja i imanja; s prezirom hladno u oči smrti gle­dati, kao nešto indiferentna, što ne može ni razveseliti, ni ožalosti t i ; biti u najgroznijim •nukam, a niti zajaukati, niti uzdahnuli , niti suze pustiti. Njima se je mililo ovakovu utvaru kreposti nazivati mudrošću.

Ovako su stari mislili; ali naši moderni ljudi, koji su srknuli hladne Vltave, koji su se ogrijali na žarkom srcu velikoga pr.na Masa-rika, svojim su životom dokazali, š to se starim činilo utvarom, da je to zbilja nešto realna u najvećoj mjeri.

Veliki pan svojom orijaškom pojavom na pozornici svieta sve je više duhove k sebi privlačio, kao nekom magičnom silom, svoj im nauk na sitno drobio , s njim ih pitao i slao po širokom svietu, kao nove apostole, kojim je namienio veliku i ozbiljnu zadaću p reporoda l judskoga roda na čvrstim temeljima s a m o -pr iegornog stoicizma.

U ovoj plemenitoj miiiji i na našem se slavenskom jugu pojaviše mnogi napredni du­hovi, sve zgoljni domaći sinovi, koji svojim izglednim i krepostnim životom, a onda viso­kim mislim i osjećajim s tadoše sviestiti naš neuki i mukotrpni narod i kazivati mu nove puteve sreće i s lobode .

Jedan od najoduševljenijih i najgenijalnijih apostola useli se u „zarobljenu cetinsku krajinu", pa nam donese divnu stoičku nauku, prokuhanu na hladnoj Vltavi. 1 mi se oćutjesmo, da smo ljudi, kojim sudbina u blizoj budućnost i dosu ­dila neku veliku ulogu u ljudskom družtvu.

Taj riedki čovjek, napredni duh, glavom vam je plemić Grisogono.

Zadojen najuzvišenijim mislim i osjećajim svega, š to je liepo i dobro , zaljubljen svim žarom svoga plemenitoga srca u narodnu sreću, okupio oko sebe sve najodličnije kampijune našega mjesta, pa iz petnih žila pregnuo, kako da oslobodi ovu tužnu „zarobljenu krajinu".

Udar nadje iskru u kamenu, a kamo li ne će njegova uzvišena rieč u svim b lagorod­nim duŠam naći i razpaliti plamen naprednoga rodoljublja. U njegovu se kolu nadjoše svi Tripali , Cinjole, de Brade-i , Tome , Videbe, Majini, Arići, Grabovci , Ugrini, uobće svi na ­rodni dobrotvori , koji djelom i besjedom narod zadužili. S rodne duše mislima i uzgojem složnim silam s tadoše njegove spasonosne ideje razno­siti i na njima zidati narodnu s lobodu.

U kratko viieme post igao je sjajnih uspjeha, pa je nade, da će brzo svoje djelo kraju pr i ­vesti, s ebe^ r j j r ^4č j^_ [ u p/jduSra^rtiMtL. u spo-menu na 1 V i e i < e os tavi t i ; da će svojim s l a v Z ^ nim djelimUji p r ^ ' ^ c i ^ p o m e m k aereperennius. Ovako obćenito misle naši napredni krugovi.

Ovaj epohalni kampijun omalena je stasa, okrugle glave, izbuljenih očiju, debelih usan«, još deblje kože, naborana i svedena Čela, š i­rokih pleća, dugih ruku, kratkih noga. Struk mu je zdepast , pogled mutan, lice ozbiljno. Hoda je brza, besjede munjevite. Kad govori trese glavom, obrve diže i spušta , rukam maše i lama. Psiholog će odma po ovoj vanjskoj pojavi zaključiti, da se tu krije genijalna duša. Po Descurćovim uputam jasno izbiju sve nje­gove osebine, sve njegove sklonosti prama vi­šim idealim.

Karaktera je postojana, premda prama svojoj nauci radi obćega dobra , često ga mienja. Napredna stoička nauka uči, da čovjek, koji se često mienja, nije jedan čovjek, nego, da je tu više ljudi. On se umnaža toliko puta, koliko je raznih p r i g o d a : on je svakoga časa ono, što nije b i o ; on će u brzo biti onaj, koji nikad bio nije. Ne pitrfjte ga, koje je misli ; nego kakove su njegove misl i : niti, koje je volje'; nego, koliko je vrsta njegove vol je?

Prama tomu, on moćno djeluje u družtvu i uviek pobire najsjajnije uspjehe u svome ži­lavome radu. On sada zida, a sada ruš i ; sada se smije, a sada p l ače ; sada je miran, a sada biesni . . . T a k o naravno biva u redovim nje­gove napredne vojske; ali, kad se radi o s re ­dovječnim natražnjacim i njihovoj nauci, tada je nesmiljen; tada nema sile. koja bi ga za­ustavila u njegovom naprednom /ušen ju .

U Bajagiću bio Judin sin, vjerni njegov pristaša, koji u tom neprosvietljenom selu sijao sjeme naprednoga n a u k a ; a u tome ga pleme­nitome radu priečio natražnjak Gruica. Ovdje planuo svim žarom naprednoga srca, pa udri po Gruici žešće, no je ikad don Quixoto udario na svoje protivnike. Bojne poljane obiju „Slo­b o d a " puŠile se od njegovih vitežkih nava la : s tao svojom plemićkom nogom za vrat crncu j nad njim podigao stotine križa, tih s r edo ­

vječnih simbola robstva, koje našao po Bajagiću.

U naprednom taboru pobjeda se orila, pobjedonosnom se vodji triumfalna kola zgra-dila, svi njegovi pouzdanici , a nada sve kre-postni vitez don Rodrigo, ljubili ga i grlili, pa opet grlili i ljubili. Svak se nadao, e smo u oči sretnoga dana oslobodjenja „zarobljene kra­jine". Mislilo s e : narod je progledao, pa će opet povjeriti obćinu, ili bolje kravu sa četrdeset i osam sisa, neka ju slavna Tripalova dinastija timari i muze.

Ali glupi seljaci od časa do časa pokupili krize, pa ih survali na njegovu plemićku glavu. Crnac se u slavi u s t a o ; a njemu prisili na­s love : lažac, klevetnik, varalica itd. E, što ćete, još prosvjeta nije doprla do toga zalupanoga i poživinčenoga sela.

Nego, kada se javila zviezda neobične ljepote i veličine na cetinskome n e b u : kada došao genijalni Kolumbatović i našemu napred­nome svietu nekud ljepše bilo. Kad još k tomu prosuo svoj blagoslovljeni sjaj prokušani i osvjedočeni rodoljub Rocco, e tada se mislilo, još koji čas i narod će do svoje s lobode d o ć i : zet br. 2 iz Beča će zlatnu kišu prolievati, a djedova dinastija unapredjivati zapuštenu krajinu sa svoga staroga mjesta.

Dragi Bože, puste li tada radosti u Gri-sogonovoj plemenitoj duši I Ni siromaštvo, ni siromaštvo, ni uvrede, ni neharnost, pa ništa na svietu nije ga strašilo. Letio je i po noći i po danu po tužnoj krajini i javljao zoru dana s lobodnoga .

Ali, opet nada-varalica prevarila i tužna krajina ostala u starom sredovječnom robstvu. Radost se promienila u ža los t ; ali stara uztraj-nost ne izda la : on udri po glupim seljacima sa peticijom i tako sakupljaj novac za crnei dane. Ni druga napredna sredstva ne pustio u miru, nego nastoji, kako će natražni ljudi bit mekši po kostima, nego po trbuhu, pa tako sposobniji , da postanu svoji na svojemu. *

Sviet i ako ga sada kune, on se ne smu-ćuje; on je sviestan svoga visokoga napred­noga zvanja; on je sviestan, da dobro radi, a „conscia mens recti famae mendacia ridet". Brige njega : ima, tko ga razumi.

Gradjevna djelatnost u Šibeniku. Nakon mnogogodišnjeg skoro p o d p u n o g

gradjevnog zastoja u našem gradu, grade se u posljednjem lustrumu kuće na sve strane u području naše napredne obćine. Bez pretjera­vanja možemo uztvrditi, da u c.eloj-Dalmaciji jedva ima obćina, koja se može izkazati sa tolikim gradjevnim pokretom kao Šibenik.

Službena statistika o podieljenim dozvo­lama za novogradnje u Šibenskoj obćini utvr-djuje gornju činjenicu sliedećim podatcima :

Godine u gradu po odlomcima ukupno 1S07 - 61 40 101 1908 63 44 107 1909 37 27 64 1910 52 24 76 1911 34 20 54

Tekuća godina koja još nije izcrpljena, te će predvidljivo donieti još koju novograd­nju, iztiče se osobito podizanjem ovećih zgrada. Tako su medju ostalim podieljene dozvole za gradnju trokatnica Braći Iljadica, Anti Bontempu, Mati Matačiću, Dumi Ćeko i Niki Rossi-u, Marku Mirkoviću za dvokatnicu, dok ovamo spadaju i dvokatni ljetnikovci (ville) Dra. Kurajice i nasljednika Ante Inchiostra.

Ovaj živahni gradjevni pokret nesumljivi je znak napredka našega grada i naše obćine, i to tim više što kućevlastnici nastoje, da im zgrade budu moderno izvedene, a počima se poklanjati pažnja i vanjskom arhitetonskom ukrasu, na koji se u Dalmaciji u obće doslie malo ili ništa pazilo. Stoga n. pr. stranci onaj veliki niz novogradnja na novoj obali u Zadru označuju naprosto „vojarnama".

Izvadjanju stanbenih zgrada ima sa stru­kovnog gledišta doduše raznih opravdanih pri­govora, napose gradjevni pravac i nedovoljan obzir na propise gradjevnoga reda. Nu ovaj se prigovor ne tiče samo Šibenika, nego na žalost gotovo ciele Dalmacije, ne izuzevši Zadra, gdje na staroj obali izgradnja jedne kuće radi neurednog pravca udara upravo barbarski u oči. Čini se prema tomu, da stranke grieše na račun gradjevnog reda, koji je očevidno manj­kav i nesavremen, pa bi ga trebalo barem novelirati, ili zajamčiti strožije provadjanje nje­govih ustanova.

Jedna neutješna strana razvitka gradjevne djelatnosti sastoji svakako u tom, što sve radnje ne izvadjaju domaći obrtnici, i to ne samo lokalni, nego i provincijalni, pa žalibože strani poduzetnici i obrtnici crpe korist, koja legitimno pr ipada našima. Nu ovo pravedno i korektno načelo, koje se u drugim naprednim zemljama vrlo s t rogo vrši, nije u nas praktično sasvim provedivo, jer na žalost ne razpolažemo sa

dovoljnim brojem osposobljenih obrtnika raznih poslovnih grana, a dosljedno tomu ni sa rad­nicima. Naši su obrtni odnošaji , kad ih se prosudjuje sa s t rukovnog gledišta, upravo ne ­vjerojatno nepovoljni, te neodgodivo traže remedure. Manje nehaja sa strane domaćeg elementa, a više djelotvorna mara sa strane javnih oblasti, napose ministarstava na svim područjima državnog promicanja obrta, izvuklo bi naš mali obrt iz njegova s veće strane pr i ­mitivnog stanja, što bi zemlji i narodu moralno i materijalno silno pomoglo. Pogledom u ruko-tvomi i mali obrt u obće zauzimlje Dalmacija žalibože najzadnje mjesto medju austrijskim pokrajinama, pa bi s toga podvostručenim silama trebalo pregnuti, da se mnogostrani propust i poprave te sustavnim radom stvore preduvjeti za uspješniji razvitak ove važne grane narod­nog gospodars tva . P — ć .

Iz grada i okolice. O d r e d b e g l e d e s m e ć a . Obćinska uprava

izdala je javnim oglasom odredbu, kojom se strogo zabranjuje izbacivanje i izmetavanje smeća na ulice. Za držanje smeća valja da gospodar i upotrebljavaju naročite sanduke (škri­nje), koje služinčad ima izpražnjivati u p o m e -tačka kola. Pometači će redovno dva puta dnevno prolaziti kroz ulice, te se zvoncem najavljivati, a tad se rečeni sanduci imadu odmah iznieti i u kola izkrenuti. Dosljedno je jednako strogo zabranjeno prolievanje smradne vode po ulicama, bilo s prozora ili s vrata, a isto tako otresanje prašine s prozora na ulicu, te svi takovi slični Čini, koji su na uštrb zdravlja i čistoće, i to pod prietnjom globe. Upozoru-jemo gradjanstvo, da se rečenih odredaba već u vlastitom interesu drži, te da o njima o b a -vieste i svoju služinčad, jer su oni za njihove propuste odgovorni .

M j e s t o o d v j e t n i č k o g k o n c e p l e n t a traži svršeni pravnik sa svim ispitima. Pozna hrvat­ski, talijanski, češki i njemački jezik. Nastup odmah. Odgovori p o d ' P . S. Starigrad na Hvaru. Poste restante.

P o s l j e d i c e lo š ih g o d i n a . Uslied velikih zaraza, koje su napa l e -na vinograde u području naše obćine, te raznih elementarnih šteta, p ro ­vedeni su u zadnje tri godine veoma zname­niti odpisi od poreza, a dosljedno tomu uma­njio se je i prihod od obćinskog nameta. Ovaj neugodan pojav otežčava šibenskoj obćini izva-djanje raznih naumljenih investicija, poimence proširenje kanalizacije, popločahje ulica, izgrad­nju javnog zahoda, postavljanje javne ure i gradnju obćinskog doma. Sve su ove investicije ne samo nuždne, nego i prešne, te će naša obćinska uprava biti sretna, ako čim prije dodje u položaj, da ih u interesu našeg grada naskoro ostvari. Mi se nadamo i

Jreljmo. da uobće gospodars tvene prilike n«šeg pučanstva krenu odlučno na bolje, te da obćin-skoj upravi omoguće, da i u iztaknutom pravcu posvjedoči svoju brigu za dobrobi t i napredak Šibenika.

T o r a n j s t o l n e c r k v e . Za izgradnju tornja stolne crkve sv. Jakova sabralo se je došle oko K 50.000. Taj iznos nije dakako dovoljan, te će manjkajući dio imati da doprinesu vjernici i država. U koliko smo obavješteni izradjeni su medjutim nacrti za gradnju novog tornja, te su središnjoj komisiji za čuvanje starinskih spomenika predloženi na odobrenje. Od izjave rečenog povjerenstva zavisiti će tečaj dalnje akcije, nu predbježno se dakako ne može ni predvidjati, kad će gradnja bdpočet i .

J e d a n u m j e t n i č k i t a l e n a t . Privatna uči­teljica vezanja, gospodjica Vjekoslava Mikalević, koja je u našem gradu poznata kao vrstna pjevačica iz škole maestra Petra Zulianija, p o ­kazuje osobito nagnuće za kiparstvo i slikar­stvo. Akademski kipar Meštrović, naš slavni zemljak, bivši onomadne u Šibeniku na prolazku, imao je prilike, da razgleda neke kiparske radnje rečene gospodjice, t? je izjavio, da one pokazuju nesumljivi umjetnički dar, koji bi sustavnim školovanjem trebalo razviti i usavr­šiti. Uslied toga počeli su neki naši g ra -djani nastojati, da osiguraju mladoj umjetničkoj samoukinji sredstvo za školovanje, jer je ona sirota bez otca i majke, te u znoju lica svoga zaslužuje svoj svagdanji kruh. Mi dotično na ­stojanje najtoplije preporučujemo pažnji naših gradjana.

I zvoz d r v l j a . Pod skladištem Steinbeiss krca" drvlje za Kanarske otoke parobrod „Stein-

.be i ss" . Jutros je parobrod „Veneto" odpu tovao krcat drva i celuloze iz naše luke za Mletke.

V r i e m e . „Naše Jedins tvo" informirano je o našim stvarima veoma istinito. Tako nosi, da je prošle subote u Šibeniku bila jaka oluja, dok je bila tišina. Veli da je pala silna kiša i nanila štete, a nije ni kapi. — Oluja ti u glavi Antoni jel

V r u ć i n a . Bila je za dva dana nešto po ­pustila, pak udarila opet . Nešto se naoblačilo i rek bi da će kišiti. Bože d a j !

U er i u r e d j e n j a j e z i č n o g p i t a n j a . Na željezničkoj postaji u Šibeniku još nije maknuta tabla napisana samo njemački i talijanski, kojom se upozoruju putnici, da legitimacije za popust drže spravne u ruci.

P o p r a v c i . Napokon poslie toliko tužaba počelo se je sa popravcima u Vruljama. Konal se je počeo graditi , ali pri tomu opažamo jedan grdan nedostatak. Cievi su preuzke. Zašto to ? Zar se niesu mogli promieniti šire cievi, koje su u svakom pogledu zgodnije i praktičnije.

1 drvena obala, koja se je ovo dana sru­šila sa kopnene s t rane, počela se popravljati. A za sve ovo trebalo je toliko tužaba, rekri-minacija i predbacivanja. U nekim stvarim bi ipak bilo vrieme, da vlasti budu malo zauzet-nije i . . brže.

T v o r n i c a „ S u f i d " . Uslied sve to v šeg izvoza karbita i umjetnog gnjoja povećala je broj radnih sila.

D i n a m i t a r d i . Glasoviti dinamitardi na Krci i Prukljanu stali su prietiti suseljanima ako ih ovi odadu . A kami motori na benzinu.

P o m o r s k e r a t n e v j e ž b e . Ratna morna­rica kroz ovu sedmicu izvadjala je vježbe van Šibenika danju i noći. Orljanje topova dopiralo je u grad, a okolni <gtoci bili su rasvjetljeni reflektorima ko po danu. Prizor je bio veoma liep, a za stručnjake poučan.

B r a ć a S o k o l i , koji polaze u Zagreb na slet upozoruje se ovime na polazak redovnih vježba, koje će se obdržavati od ponedjeljka počamši svaki dan. Ona braća, koja iste ne bi polazila, ne će biti pr ipuštena na slet. Uprava.

R a t n i b r o d o v i „Sigetvar" i „Zenta" ušli su noćas u našu luku.

D a r „ U b o ž k o m D o m u " . Gdjica Mika Rocadarovala je „Ubožkom D o m u " K 50. da počasti uspomenu Giocondo de Petris. Uprava na daru najharnije zahvaljuje.

Pokrajinske viesti. P i š u n a m iz D r n i š a . Pr igodom narodnog

blagdana Slavjanskih Apostola sv. Ćirila i Me­toda sakupilo se je u Drnišu K 88.24, pare te ova svota bi poslana dne 22 srpnja družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru u Opatiji na če­kovni račun pod brojem 37.619, a doprinieŠe p. n. gospoda : po K 10 Obćina Drniška; po K 5 Ivan Skelin, Ilinka ud. Skelin, Dr. Jere Grubišić, Dr. Ivo Buić, Dr. Medini, B. Medini; po K 2 Josip Krelja, A Mladineo, 0 Ante Bilonić, Stipe Buzolić, Ivan Meštrović, Dr. Dušan Ivetić, T o m a Pelicarić, Hotel Sokol, Joso Nakić p . Marka, N k o l a Vežić, Dušan Miović, Dr. Božo Štambuk; po K 1.30 Abonat Hrv. Sokola; po K 1 M. Popac , Z. Pelicarić, A. Endlicher, R. Ljubić, Ivan Kušpilić, Niko Popac , S. Novak, Ivan Smolčić, M. Čović-Plenković, Petar Jakov-čev, Ante Zenić, Mate Kulušić, Ivan Erstić, T o m a Mudronja, Petar Uroda, Josip Topić, Šime Ostojić, Ante Štrkalj; po 60 para Pava Pendelj i Josip Uroda; po 50 para Lederer H., Pava Schetina, Miće Vodanović, Roko Šarić; po 40 para Marko Jerković; po 30 para Ilija Bjegović; po 20 para Petar Pauk, Marko Bitu-njac, Ive Labor i Niko Mijanović; po 14 para X. X.; po 10 para Grubišić.

Živili darovatelji i našli što više naslje-vatelja !

A l k a r s k o d r u ž t v o . Sinj, 2 kolovoza. Ano­malije, koje se počinjaju u ovome družtvu dospjele su svome vrhuncu. Odkako je famozna Tripalova dinastija stala pobirati poraz za po­razom, od onda se sve malo po malo ova junačka institucija izradjala tabor n „gospodsko-pučkih rodol juba" .

U tu se svrhu izključivalo naše ljude pod raznim izlikam ; a Tripafove kavaze svih

mogućih boja utiskivalo. S ovim načinom danas „rodol jubni" Grabovci sačinjavaju polo­vicu družtva. Sve su časti u njihovim rukam, i ako se s ničim drugim podičiti ne mogu, osim s tim, što su zagrijani za srećom boljih vremena ove „tužne zarobljene krajine".

Oni su mogli i po više mjeseca odsjediti u tamnicam, a da nisu okaljali vitežku alkarsku č a s t ; a Tomaševići , slavni koljenovići, samo za to, š to su tobože uvriedili „dičnoga" svrzi-rnantiju Grabovca , ne mogu imati mjesta u družtva 1

Stari je običaj da vodja, poslie junačke igre, s kratkim govorom iznese historijat i svrhu alkarskog družtva. Nego odkako je izabran vodjom obćinski pisar Grabovac , koji je u četiri godine absolvirao prvi razred gimnazije: od tada javnost mora slušati svu mudrost go-spodsko-pučkog programa. U njegov govor ulaze Tripali , Maci, Srbi i u obće sve, što diše „slobodnim d u h o m " i sve, što uzdiše za zlat­nim vremenima Tripalove dinastije . . . .

R I M A N I ARTUR i drug P A P I R N I C A G r a m o f o n e plocc po 60 belerà Komad.

P r i p o v j e d n u oni, koji su čuli, da će vodja ve godine na kraljev dan držati svoj najsjaj-iji govor, svoje remek-dje lo , u kome će ž igo -ati sve g roba re Tr ipa iove vlade. Taj bi govor ~ a o biti generalni panegir ik sveceloga srb-

a i napredne misli, Da ovaj govor mora biti cšto osobi ta najboljim je dokazom, š to je nikao

z sveslavenskih moždana p ropa loga plemića. Sami ne znamo, kome b ismo se obratil i ,

a se spr ieče kojekakve n e u g o d n e posljedice'. J Roccovoj eri sudjeno je pravaš ima mirno ledati i s lušati , kako im, pa i najniži s tvorovi , riedjaju njihove hrvatske osjećaje.

„Nad nama je nebo (c . k.) za tvoreno — e pr ima nam plača ni mol i tve" .

/ N e č u v e n i p r o t e k c i o n i z a m ! Pišu nam iz plila, na 28 t e k ™ M V e T " 6 a ' riekog d o b a pe r -stentno govore zli jezici, da njegova preuzvi-enost g o s p . barun Nardelli ne će u pensiju rije nego p r id igne još j e d n o g člana svoje inastije, biva glavom s v o g rod jaka Petra Nar -ella, profesora ovdje u Spljetu, a brata onoga a carinarskom uredu u Kotoru. ["Činilo se to emoguće i netemeljita bijaše svaka sumnja, ok ju ne podkr iep i izpadak sjednice p o k r a j i n i kog ško lskog vieća dne dne 20 srpnja 1911 I

kojoj zbilja, od najstarijega natjecatelja m l a d j | -ekoliko god ina u službi tobože kao najs tar i j i !

istinu, jer je k o m o d a n , pa po dalmatin-f kom običaju, a možda još više radi imena,\ oje nosi i — rods tva — ta u eri smo n e p o - | zrna i dubrovčan izma — treba mu dati upravu, osp. Pe ta r Nardell i bi predložen za uprav i te l j a ! darske realke. Zaista p r avedno i dostojno !

" j e , nekoć i ta lo-srbo-hrvat , sada izraziti* lijanaš g lasovao o tvorenom ceduljicom, s v a -

omu je pokazivajući , za Betizzu, da steče mpatije tali janaša, i da olakoti rodjaku p o s a o , oji vele, će ga nositi ne kao Nardella . nego

Tali jana za talijanski zavod, jfoego f druge j lne kolaju, koje mi ne ćemo za sada sa -pljati jer ne znamo, koliko odgovaraju istini

a veoma su delikatne naravi za namjestnika Njegova Veličanstva. Svakako ćemo, kad se situacija razbistri, b u d e li zaslužilo, povratit i se

Krv p r a v e d n a p r o l i v e n a u K a š t e l i m . Pišu nam iz N o v o g : Šimetovska klika u Ka­štelima nakon svakovrs tnih nasilja : rušenje n a -;ada, razbijanja k ipova, navala na kuće pravaša , posilila se je i jučer je napokon ponovno prolila krv.

Šimetini s lugani : Roko Katinac navalio je bajunetom za koju kažu da potječe iz Šimetine kuće, najprije na Matu Pe rana i na Baru B o ­žića sa svakojakim prietnjama, a onda je prava i nedužna osamnaes tgodišn jeg dječaka Marina Biluša p rob io istom na mošnjama zadavši mu pogibeljnu ranu, da se biedan mladić sada bori sa smrću . Svemu tome bili su prisutni i žandari. Promisl i te , da niesu n ikamo stvar na­javili, niti su došli zapitati ranjenika koji se smrću borio š to je i kako je. Brat je ranjeni-kov išao sam na sud i d o v e o komisiju. Lječnik obćinski, poznat i dr. Rossignoli , čije je s t ran­čarsko ponašan je već zgadilo ciela Kaštela, i koji nam hvala d o b r o m Bogu odlazi, ponio se je u ovoj stvari skanda lozno .

On je najprije s tao vikati : zašto ga se zove za te malenkost i . Onda j e pregledao ranu, koja je oštetila unutarnje o rgane , da bolestnik mokri krv i bori se smrću i htio ju j e d n o ­stavno — zašiti. Obitelj i ranjenik tome su se oprli i o n d a je jedva popus t io . Onda je s tao vani Rosignoli u kafani da javno brani ubojicu Roka Katinca, jer da nije on to bio nego nje­gov brat. A svjedoka ima na pretek, koji su prisutni tome bili.

N a p o k o n je išao Rossignoli , po nalogu Šimetinu, u Trog i r na sud, kad je doznao da je brat ranjenikov išao da prijavi stvar, jer reče da Bog zna što će ti ljudi izlagati.

Ponašan je dr. Rossignola neka sudi javnost .

Drugi Šimetin slugan Injacio Tramfić, grdno je ranio na oku dječaka od kakovih 15 godina Jakova Vrilara.

Nakon ovog kritičnog dana , zločinci ne samo da šeću nesmetano, neprijavljeni, nego im je u znak slavlja poznati seoski . . . . te obćinski viećnik i Šimetova desna ruka Ivan Manjatera Radun napravio danas marendu.

Ovo osvjetljuje kukavičluk i razbojstva, koja se u Kaštelima zgadjaju blagoslovom ze­maljskog odbora i . . . itd. itd.

Sumnj iv i s l u č a j k o l e r e ? Poglavars tvo sinjsko, kako čitamo u „Smotri" , javilo je, da se na Dicmu pojavio {sumnjivi slučaj kolere. Bolestnik se zove Jure Jokan. Sve mjere oprez­nosti su preduzete .

Književnost i umjetnost. „Štekl i š" . Izašao je 2. i 3. broj „Stekliša

glasilo starčevićanske omladine sa sliedećim s a d r ž a j e m : Kerubin Šegv ić : Pedesetgodišiiji rad

•stranke prava, A. G. Matoš : Epitaf bez trofeja. Anton Debeljak : Pesen trpinov. Augustin Uje-vić : Naše Vile. Nikola P o l i ć : Tišina. Ljubo W i e s n e r : Kontemplacija. Zvonko Milković: Vjetar. Ivan Buratović : Cviet. A. U. Medju urednikom i saradnikom. A. G. M . : Preporučivana neuspje-lost. Jerolim M i š e : Kirijaš. M. V. Maržik : Fragment . Augustin Ujević : Gjuka Begović. V. B. : Akademičari nisu ono, što su nekad bili. G. : Naša politika. Bilješke : Politika. — Knji­ževnost. — Umjetnost. — Djačke viesti. — Aforizmi. — Ciena ovom dvobroju je 80 filira. „Stekliš" izlazi početkom svakog mjeseca. Ciena mu je do konca ove godine 4 K. Novci se šalju na upravu „Stekliša". Zagreb Gundulićeva ulica br. 26 a rukopisi na Matu Škarica, Za­greb, Univerza.

P r o g r a m c. k. Velike državne gimnazije u Zadru za god. 1910—11 primismo sa zahval­nošću na prikaz. Sadržava liepu studiju prof. Josipa Gyra „Kako je karakterizovao Siv je ?" te školske viesti.

Izvješ taj c. k. velike realke u Splitu za školsku godinu 1909—11. Sadržava jednu geo ­metrijsku Tadnju"" prof. " Juraja" Božičeviča" te~* školske obaviesti .

P r e p o r o d , glasilo obćinskih činovnika. Rrimismo 7 broj ovog lista. Od neko doba opažamo , da je ovaj list podpuno zabrazdio i da mješte nužne vanstranačnosti zauzima neka osobi ta stanovišta političke i kulturne naravi, koja se kose sa mnienjem velikog broja obć. činovnika. Jeli to zadaća tog „ P r e p o r o d a " ?

Priobćeno*). Advokatski demokratski organ u Spljetu,

za to što sam mu poručio neka mete izpred svoje kuće da ima šta, kad, na mjesto da kro­ničarski javi riešenje konflikta — kako je on nazivao — izmedju mjestne odvjetničke komore i Vrhovnog Suda u Beču i da me je odbor spljetske odvjetničke komore upisao u imenik odvjetnika sa sjedištem u Spljetu, proti svakom novinarskom pravilu i proti najelementarnijem načelu pristojnosti i uljudnosti, dirao je u moje vjerske i obiteljske prilike, piše :

„David Mandolfo radi našeg pisanja napada u „Hrvat. Državi" na najbezobrazniji način dr. Smodlaku, p remda znade, da on radi zaposle­nosti nikako ne nadzire naše pisanje. David je ostao David. Pr idržao je sve karakteristike, a u prvom redu onu koju Niemac nazivlje „Kekheit". On je „keck" i ništa drugo već „keck". Ako baš hoće da na druge pljuje sa „pfui" onda neka najprije pljuje na sebe, jer je on od naj ­veće i najkompetentnije vlasti proglašen „ n e d o ­stojnim", a ovi se tek traktiraju za „pljui". Ili bi zar gosp . David želio i sada imati kakovu komisiju ? zbilja, pfui I"

") Za članke p o d ovim n a s l o v o m Uredništvo ne preuzima nikakove o d g o v o r n o s t i .

Zar nezna organ na koga se je uviek pl juvalo? Ja ću mu kazati. Pljuvalo se je na izdajnike, denuncijante, i klevetnike.

Za kekstvo i za nedostojnost odgovarati će urednik kaznenom sudu, za komisije poziv-Ijem organ da razjasni čisto i bistro što je to, Sli ne samo u organu nego i meni lično pred dva svjedoka ili jednom otvorenom dopisnicom pak ću mu onda dati pr igodu da nastupi i dokaz istine.

Suviše pak u pogledu nedostojnosti poslao sam organu ovaj

I z p r a v a k : Nije istinito što se u broju 59 od 26

srpnja t. g. tvrdi da me je najveća i najkom­petentnija vlast proglasila nedostojnim, već je istinito, da pošto je najveća i po tom najkom­petentnija vlast — a to je Vrhovni Sud u Beču —- našla da su dielom neistiniti a dielom ne­ispravni razlozi zbog kojih mi je odvjetnička komora bila uzkratila upis u imenik odvjetnika s; sjedištem u Spljetu, ukinula taj zaključak, dozvolila upis i naredila odboru odvjetničke komore da ga odma (sofort) provede, što je o:i i učinio, te proveo moj upis u imenik od­vjetnika sa sjedištem u Spljetu dne 8 svibnja t. g. Sivjetnik D . Mando l fo odvjetnik.

Odgovori uredništva. G. N. A. — Makarska — Ocjenu o knjizi

dra. Frane Madirazze „Storia dei Comuni Dal-mati" ne možemo donieti, poš to uredništvo ju nile dobilo na ogled.

Gg. dopisnicim : umoljuvamo svu gg. d o ­pisnike, da nastoje u svojim dopisim biti što kraći, jer nam pros tor lista ne dozvoljava duge dopise nositi, a is todobno se mora udovoljiti željama.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, i izdavatel i odgovorn i urednik: Josip Drezga .

o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 8 o 1 5 5 5 o 0

Častim se javiti p. n. obćinstvu, da sam otvorio podpuno preuredjenu gostionu

Ajmo u Jove nalazeću se u sredini obale, odakle je strancima na svake odlazke parobroda najzgodnije.

Kuhinja je domaća. Topla i hladna jela uviek. Vina domaća najbolja: crno, žuto i opol . Pivo izvrstno Puntigam. Ciene veoma umjerene. Poslužba točna.

Preporučujem se obćinstvu i strancima jamčeć za sve rečeno

s poštovanjem MARKIOL J U R A S .

9 e a Q 5 9 o o

Ženske

O S O i

koje hoće , da očuvaju svoju kožu, naročito o d ljetnih pjega, a koje h o ć e da dobiju i da održe meku kožu, neka upotre­bljavaju kod pranja s a m o STECKENPFERDOV SAPUN

od ljiljanovog mlieka (Znak Steckenferd)

o d BERGMAN & COMP. Tetschen a. E.

Komad stoji 80 para, a dobije se u svim ljekar­nama, drogerijama, par-

iumerijama itd,

o o o o o o o o o o o S o o o

INSAM & PRIMOTH St. Ulrich, Groeden (Tirol).

JtiparsHc radnje iz dnfeta za crljVc Kipovi svetaca, oltari, propovjedaonice

križni putevi, razpela, j a s l i c e itd.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu narućbe do štacije ukljiučivo sa

škrinjom, ne plaća naručielj.

Jednog ili dva dječaka koji kane pohadjati novom školskom godinom mjestnu realku prima na hranu i stanovanje Obitelj bez djece u Varošu-Šibenik. — Kuća se nalazi u blizini škole. — Uvjeti povoljni. — Obratiti se na g. T. Colombo poduzetnika

Šibenik-Varoš.

PRODJAE S E d o b r o s a č u v a n i oioilil o d F i r m e J o h . P u c h s e t o r p e d o f r e i l au fom. G u m e K o s m o s . G a r a n c i j a 12 m jesec i . C i e n a m u j e K 1 5 0 — - O b r a t i t i se n a g . A N T U N A LILIĆA —

D R N I Š ( D a l m a c i j a ) .

PITOME ZEČEVE (Kuniće) d o 30 funti t e ž k i t mladi p o K 1 5 0 . za razplod od K 6 p a na v i še razaš i l je

S C H W A B , WIEN, W i m m e r g a s s e I . Cienike b a d a v a .

Kavin doručak od Franckovog „Enrila" je p o l e n t o m v a n r e d n o t ečan , zdrav i jeft in. Litra „ E n r i l o w - k a v e stoji z a j e d n e s a š e ć e r o m od pri l ike 4 filira, ko ja je ko l i č ina uz p o l e n t u

d o s t a t n a z a če tvor icu .

Zal i jevaj te k o d s v o g t r g o v c a

Franckov „ENRILO". Isti kuhajte i o n d a p o k u š a j t e

v r u ć e g z a doručak , a h l a d n o g z a g a š e n j e ž e d j e l

VELIKA ZLATARI JA Gi. P L A N Č i C

Vis=STARI6RAD=Velaluka

Bogato snabdjevena p o d r u ž n i c a

Š I B E N I K .

PRIJE U P O R A B E

L J E P O T A i U M I L J A T O L I C E p o s t i z a v a s e k r o z u p o r a b u

AACHBNBR = THERMALOVOG SiVFUJViV k o j i j e u j e d n o n a j b o l j e s r e d s t v o 2 5 « o č u v a n j e p r o t i k o ž n o j b o l e s t i

Dobiva se samo kod braće M. V. ŠKUBANJA — 5IBENIK (Dalmacija).

Cijena j e s t z a k o m a d e o d 1-e vrst i K 2-40 II „ „ „ H-e „ „ 1-60 i

Cijena j e s t z a k o m a d e od IH-e vrst i K 1-40 „ „ „ IV-e „ „ - . 8 0 POSLIE U P O R A B E