a�e su oèi tako oblikovane da nam pru-�aju podatke o dubini, udaljenosti, ve-lièini i pokretu. I jo� k tome � u boji!

Osim toga, mogu se micati prema gore, dolje, sjedne na drugu stranu, i time nam omoguæava-ju naj�iri moguæi pogled na na�u okolinu.

Pogledamo li fotografski aparat, lak�e æemoshvatiti kako se mi slu�imo oèima. Prednji diooka slu�i kao leæa, poput staklene leæe u pred-njem dijelu fotoaparata. Leæa je zakrivljeno pro-zirno tkivo koje lomi zrake svjetlosti koje pro-laze kroz nju.

Okrugli otvor, zjenica, odreðuje kolièinu svjet-losti koja ulazi u oko. Poput otvora iza leæa naobjektivu fotoaparata, zjenica se �iri ili su�avakako bi poveæala ili smanjila kolièinu svjet-losti koja ulazi u oko. Unutarnja stijenka oka,koja se zove mre�nica, predstavlja �film� ili �zas-lon� na koji pada slika.

Kako vidimoIpak je oko puno zamr�enije od fotoaparata.Fotoaparatom se slike samo zapisuju na film,dok su ljudi i �ivotinje sposobni dati znaèe-nje i djelovati prema podacima koji dolaze domre�nice.

Razlog le�i u tome �to je oko vidnim �iv-cem povezano s mozgom. Vidni �ivac izlazi nastra�njem dijelu svakog oka. Poruke koje je

primila mre�nica vidni �ivac prenosi mozgu.Poruke putuju u obliku �ivèanih podra�aja kojemozak tumaèi.

Ne vide oba oka stvari iz istog kuta, pa sei poruke koje �alju mozgu pomalo razlikuju.Kad smo bili sasvim mali, na� je mozak nauèiokako spojiti te dvije razlièite slike; zato vi�e nevidimo �dvostruko�. Lijeva i desna slika se sta-paju i zato vidimo da su predmeti èvrsti i da jeneki predmet ispred ili iza drugoga. To se zove�trodimenzionalna slika�.

Mozak nam omoguæuje da dobijemo pravil-nu sliku. Kada zrake svjetlosti prolaze kroz le-æu, one se lome, tako da je slika na mre�niciobrnuta. Buduæi da ne mo�emo hodati na glavikako bismo sliku vidjeli uspravno, na� mozak�proèita� sliku i istog nam je trena stavlja uuspravan polo�aj. No, da bi se to nauèilo, pot-rebno je dosta vremena, pa malena djeca doistavide naopako.

Graða okaLjudsko oko ima oblik loptice. U sredini pred-njeg dijela oka nalazi se proziran, malo ispup-èen sloj zvan ro�nica. Ro�nica je smje�tena ubjelooènici koja obavija èitavo oko. Bjelooènicuobavijaju debeli slojevi tkiva prokrvljenog mre-�om tankih krvnih �ilica.

Ro�nica prva lomi svjetlosne zrake koje ula-ze u oko. To je leæa stalne �ari�ne duljine: uvi-jek je na istom mjestu i istog je oblika.

Ispod ro�nice nalazi se �arenica. Na mnogimje jezicima zovu iris, �to je starogrèka rijeè zadugu i bo�icu duge. �arenica je najèe�æe plava,zelena ili smeða. Ona je zapravo kru�ni mi�iæs otvorom u sredini. Taj se otvor zove zjenica.Kroz nju svjetlost ulazi u oko.

DRVO ZNANJA 31

Veæinu podataka o svijetu oko nas primamo osjetom vida.Znanstvenici su izraèunali da smo 80%, ili èak sve èega sesjeæamo, nekada vidjeli.

N

ZA�TO SE MIJENJA VELIÈINA ZJENICEZjenica je otvor u sredini �arenice, kojiodreðuje koliko æe svjetlosti uæi u oko.Na jakom se svjetlu �arenica skuplja.Kao posljedica toga, zjenica se jako su-�ava i propu�ta sasvim malo svjetlosti.

Pri prigu�enom svjetlu �arenica se opu-�ta i �iri, a zjenica se poveæava i propu-�ta vi�e svjetlosti u oko. Zjenice setakoðer �ire pri sna�nim osjeæajima, kao�to su ljubav i strah.

ZZ TTaannkkaa ccrrvveennaa zzrraakkaa hheelliijjsskkoo--nneeoonnsskkooggllaasseerraa pprroollaazzii kkrroozz zzjjeenniiccuu lljjuuddsskkoogg ookkaa.. OOnnaa pprroorreezzuujjee rruuppiiccuu uu zzaammuuææeennoojjzzjjeenniiccii kkaakkoo bbii ssvvjjeettlloosstt ppoonnoovvnnoo mmooggllaa uullaazziittii uu ookkoo..

Vid

Ale

xand

er T

siar

as/S

cien

ce P

hoto

Lib

rary

City

Uni

vers

ity

VID32

Prostor izmeðu ro�nice i �arenice ispunjavaprozirna oèna vodica. Ta tekuæina èisti ro�nicui �titi je od �tetnih klica.

Akomodacija leæeIza �arenice nalazi se leæa oka. Ta je leæa punomek�a i savitljivija od ro�nice. Dr�i se pomoæumre�e vlakana koje èine zrakasto tijelo. Okru-�ena je zrakastim mi�iæima, koji joj mijenjajuoblik. Npr., kad gledamo neki udaljenipredmet, zrakasti se mi�iæi opu�taju kako bi seleæa pro�irila i stanjila, a kad gledamo neki bli�ipredmet, leæa se jaèe zakrivljuje.

Iza leæe je unutarnja oèna komora. Ispunjavaje �elatinozna tvar zvana staklasto tijelo. Zrakasvjetlosti, koju lome ro�nica i leæa, mora proæikroz staklasto tijelo da bi stigla do mre�nice �unutarnje oène ovojnice.

�tapiæi i èunjiæiMre�nica se sastoji od èak 130 milijuna stani-ca osjetljivih na svjetlost, koji se zovu �tapiæi i èunjiæi. �tapiæi su vrlo osjetljivi na svjetlost, aline razlikuju boje, osim plave i zelene. Èunjiæipak razlikuju sve boje i poma�u nam da jasni-je vidimo, no zataje kad nema dovoljno svjet-losti. Zbog toga kad se smraèi ne vidimo vi�etako jasno, a boje �i�èezavaju� te na koncu vidi-mo tek nijanse plavog i sivozelenog. Francuzistoga suton zovu l�heure bleue � plavo doba.

ZaslijepljenostKad je svjetlost vrlo jaka, �tapiæi vi�e ne rade,ostavljajuæi èunjiæe da se sami snalaze. Ali, kako

GRAÐA OKAOèna jabuèica dobija oblik po �elatinoznojtekuæini koja je ispunjava, a zove se staklasto tijelo. Zbog nje je oèna jabuèicaèvrsta, a ipak mekana. �ilnica i korijenvidnog �ivca dr�e oko u duplji. Vidni �ivacprenosi poruke od oka prema mozgu.

Svjetlost koja putuje od neke toèke na viðenom pred-metu prolazi kroz zjenicu i baca na mre�nicu obrnutu,izokrenutu sliku. Mozak je automatski ispravlja.

OBRNUTA SLIKA

Ako si kratkovidan, ne mo�e� jasno vidjetiudaljene predmetezbog toga �to je kodudaljenih predmeta�ari�te zraka svjetlostiispred mre�nice. To sedogaða kad je oènajabuèica previ�eizdu�ena ili kad leæaprejako lomi svjetlost.Konkavne leæe ispravljaju kratkovid-nost tako �to produ�uju put zrakama svjetlosti te one padaju toèno na mre�nicu.

KRATKOVIDNOST

��aarrii��ttee ppaaddaa iisspprreedd mmrree��nniiccee

kkoonnkkaavvnnaa lleeææaa iisspprraavvlljjaa ��aarrii��ttee

oèna vodica u prednjojoènoj komori

spojnica

leæa

ro�nica

zjenica

�arenica

ligamenti zrakastogtijela

zrakasto tijelomre�nica

�ilnica

bjelooènica

arterija

vidni �ivac

vena

slijepa pjega

unutarnja oèna komora

krvne �ilice

oèni mi�iæ

suzovod

staklasto tijelo

Stev

e Bi

ckne

ll

John

Hut

chin

son/

MC

Pict

ure

Libr

ary

MC

Pict

ure

Libr

ary

se smanjuje jaèina svjetlosti, �tapiæi se ponovnoaktiviraju. No, to se ne dogaða trenutaèno.Jeste li ikada opazili �to se dogaða kad s jakogsunca na ulici uðete u tamnu sobu? Va�im oèi-ma trebat æe neko vrijeme za prilagodbu. Kad sepak vratite na jarko sunce, bit æete neko vrijemezaslijepljeni.

Postoje neki oblici sljepoæe, uzrokovani bo-le�æu mre�nice, koji o�teæuju �tapiæe i èunjiæe teih ometaju u njihovu radu. Znanstvenici po-ku�avaju pronaæi naèin kako potaknuti �tapiæei èunjiæe ugradnjom siæu�nih elektriènih sondiili elektroda. Druga je zamisao obnoviti mre�-nicu presaðivanjem �tapiæa i èunjiæa s fetalnogtkiva.

Èunjiæi su sakupljeni na malom podruèjuzvanom �uta pjega ili sredi�nja jamica, kojeje smje�teno na stra�njem prostoru mre�nice.�utu pjegu okru�uju uglavnom �tapiæi, ali ièunjiæi su razbacani po cijeloj mre�nici.

�uta pjega se nalazi blizu mjesta gdje vid-ni �ivac izlazi iz oène jabuèice ka mozgu i tu

je mre�nica probijena. Zrake svjetlosti kojepadaju na mre�nicu nemaju nikakva uèinkana to podruèje, a to znaèi da na stra�njem di-jelu svakog oka imamo jednu siæu�nu �slijepupjegu�.

Kretnje oène jabuèiceBuduæi da jasnije vidimo sredi�njim dijelommre�nice, na�e se oko mo�e okretati, isto kao iglava, kako bismo bolje vidjeli. Oènu jabuèicuu njenoj duplji dr�i ukupno �est mi�iæa i okreæuje dajuæi joj veliku slobodu kretanja.

Na�e su oèi za�tiæene na razne naèine. Svakooko je smje�teno u svojoj duplji koju od ko�-tanog tkiva �titi mekano, masno tkivo. Akopadnemo ili nas netko udari, prije æe se o�teti-ti oèna duplja, nego samo oko.

Prednji dio oka i unutarnji dio vjeðe povezu-je prozirna �podstava� � spojnica. Spojnica �titii èisti cijelu prednju stranu oka kupajuæi je usuzama. Suze nastaju u suznim �lijezdama uvanjskim kutovima oèiju, a otjeèu u unutarnjekutove. Upadne li nam pra�ina ili trun u oko,suzne �lijezde stvaraju vi�e suza, koje æe isprationo �to je upalo u oko.

Unutarnja stijenka vjeða omoguæuje namda proèistimo oko svaki put kad trepnemo.Vjeðe sklapamo i da bismo se za�titili od pre-

jake svjetlosti te od èestica koje lete zrakom,a mogle bi o�tetiti ro�nicu. Trepavice takoðerdonekle �tite oèi od �tetnih èestica u zraku.Èak i obrve imaju svoju svrhu: �tite oèi od kap-ljica znoja.

Kratkovidnost i dalekovidnost

Najèe�æe pote�koæe s vidom su kratkovidnosti dalekovidnost. Kratkovidni ljudi ne mogujasno vidjeti udaljene predmete, a dalekovid-ni nejasno vide predmete u svojoj blizini. Tasu stanja gotovo uvijek uzrokovana oblikomoène jabuèice. Za savr�en vid oko bi trebalobiti potpuno okruglo. Meðutim, kratkovid-nim je ljudima oèna jabuèica izdu�ena (u smje-ru naprijed-natrag), a dalekovidnima je skraæe-na (u istom smjeru).

I kratkovidnost i dalekovidnost lako se is-pravljaju no�enjem naoèala ili kontaktnihleæa. No, znanstvenici su otkrili naèin kakoispraviti kratkovidnost trajnim stanjivanjemro�nice.

Kod te operacije, tzv. �radijarne keratotomi-je�, ro�nica se urezuje poput �bica na kotaèu.Kako ranice zara�æuju, tako se ro�nica stanjuje.

DRVO ZNANJA 33

DALEKOVIDNOST

��aarrii��ttee ppaaddaa iizzaa mmrree��nniiccee

kkoonnvveekkssnnaa lleeææaa iisspprraavvlljjaa ��aarrii��ttee

Ako si dalekovidan,predmeti u tvojoj blizini æe ti se èiniti zamuæeni. Kad je oèna jabuèicaprekratka ili leæa nelomi dovoljno zrakesvjetlosti, one s tih predmeta nisusakupljene u trenutkukad padaju namre�nicu. Konveksneleæe to mogu ispraviti lomeæi zrake svjetlosti tako da im �ari�te bude na mre�nici.

XX DDvvoojjiiccaa kkiirruurrggaa iizzvvooddee mmiikkrrookkiirruurr��kkuuooppeerraacciijjuu ookkaa.. SSlluu��ee ssee ooppeerraattiivvnniimmmmiikkrroosskkooppoomm kkaakkoo bbii uukklloonniillii ssiivvuu mmrreennuu.. UUzz ppoommooææ mmiikkrroosskkooppaa ddoobbiivvaajjuu iizzrraazziittoo uuvveeææaannuu sslliikkuu ookkaa..

BINOKULARNI VID (GLEDANJE SA OBA OKA)

Trodimenzionalni specijalni vizualniefekti na filmu mogu se postiæi prikazi-vanjem dviju malo razlièitih slika � jed-ne u crvenom i jedne u zelenom tonu,koje se preklope jedna preko druge.Publika u kinu nosi posebne naoèale sjednim crvenim i jednim zelenim stak-lom. Tako jedno oko vidi samo crvenu,a drugo samo zelenu sliku i gledateljdobiva privid trodimenzionalnosti.

Stev

e Bi

ckne

ll

BSIP

LEC

A/S

cien

ce P

hoto

Lib

rary

Star

Tra

cker

Pub

licat

ions

, Lon

don

VID34

Primjenom lasera moguæe je toèno izmjeritistupanj kratkovidnosti te taj podatak pohrani-ti u raèunalnu memoriju. Raèunalo zatimproraèunava koliko treba izrezati iz ro�nicekako bi oko ponovno �normalno� vidjelo.

AstigmatizamOblik oène jabuèice mo�e utjecati na vid najo� jedan naèin. Tada uzrokuje astigmatizam.Ova se vidna mana obièno javlja zajedno skratkovidno�æu ili dalekovidno�æu. Ro�nica,koja se nalazi na prednjoj strani oka, trebalabi biti zakrivljena pravilnom krivuljom,poput nogometne lopte. Kod nekih ljudi takrivulja vi�e nalikuje lopti za ragbi, �to znaèida oko ne mo�e izo�triti sliku.

Oko �bje�i� ako gleda u smjeru razlièitomod drugog oka � obièno prema nosu ili premavan, rjeðe uvis ili nadolje. Obièno je uzroktome �lijenost� jednog od �est mi�iæa koji po-kreæu oènu jabuèicu. Da bi se takvo razrokooko izvje�balo, na zdravo se oko stavlja nepro-zirni povez. Ako to ne pomogne, naoèale ilioperativni zahvat èesto æe biti rje�enje togproblema.

Kod djece su razrokost i ozljede glavni uzro-ci slabovidnosti na jednom oku. �to vi�e stari-mo, poveæava se broj problema s oèima, a me-ðu njima su i mrene: zelena (glaukom) i siva(katarakta).

MreneZelena mrena ili glaukom je oèna bolest kojanastaje zbog poveæanja kolièine oène tekuæineizmeðu �arenice i ro�nice, od èega znatno po-raste pritisak oène tekuæine, �to uzrokuje bol.Vid mo�e postati zamagljen, a ako se glaukomne lijeèi, mo�e dovesti do sljepoæe. Ponekad selaserom prore�e rupica u �arenici kroz kojuotjeèe vi�ak oène tekuæine, èime se snizi oènipritisak.

Siva je mrena (ili katarakta) zamuæivanjeleæe, �to se osobi koja pati od ove bolesti èinikao da gleda kroz prozor koji polagano prekri-va inje. Katarakte obièno sporo napreduju ibezbolne su. Mogu se ukloniti lomljenjem leæepomoæu posebne ultrazvuène sonde èiji su zvuènivalovi tako visoke frekvencije da ih ljudsko uhone mo�e èuti. Nakon uklanjanja leæe, ona sezamjenjuje plastiènim nadomjestkom.

r Ljudi trepnu jednom ili dvaputsvakih deset sekundi. Svaki treptajtraje jednu treæinu sekunde. To znaèida za dvanaest sati dnevno èovjektrepæe ukupno oko 25 minuta. Novoro-ðenèad uopæe ne trepæe; djeca poènutreptati s oko �est mjeseci starosti.

r Plaèemo kad smo tu�ni ili uzrujani,no ne zna se toèno za�to. Pri plaèuispuhujemo nos, jer suze kroz rupiceu unutarnjem dijelu vjeða otjeèu unos.

r Ako jedete mrkvu, to æe vamuistinu pomoæi da bolje vidite umraku. Razlog je vitamin A u mrkvikoji potpoma�e djelovanje �tapiæa umre�nici. Kupus i drugo zelenopovræe takoðer je dobro protiv oènihbolesti.

r Ljudsko oko razlikuje i do deset mi-lijuna razlièitih nijansi boja. No, zarazliku od kukaca, ljudi ipak ne moguvidjeti ultraljubièasto svjetlo.

Jeste li znali?

Koji broj vidite? Ljudi normalna vida opa�aju tri osnovne boje: crvenu, zelenu iplavu. Takvi æe proèitati broj 74. Ljudi slijepiza crveno-zelene nijanse, a njih je najvi�e, ne razlikuju crveno od zelenog i oni æe proèitatibroj 21. Vrlo je malo ljudi koji uopæe ne videboje. Sljepoæa za boje nasljeðuje se od roditelja, ba� kao i boja kose. Djeèaci ne razlikuju boje èe�æe od djevojèica. Sljepilo za boje ne mo�e se izlijeèiti, no vrlo je malosituacija u kojima ono uzrokuje ozbiljnepote�koæe.

Da biste prona�li svoju slijepu pjegu,ovu stranicu dr�ite od oèiju za du�inu ruke.Za�mirite ili pokrijte lijevo oko i usredotoèitedesno na lijevi (zeleni) krug. Polako pribli�avajte stranicu prema sebi sve dok desni (crveni) krug ne i�èezne. Slika mu je,naime, pala na toèku gdje vidni �ivac izlazi iz oka � to je tzv. �slijepa pjega� na mre�nici.

2

1

Bijelo se svjetlo mo�e stvoriti kombiniranjem zraka samo triju boja: crvene, zelene i plave. To su osnovne bojesvjetlosti. Dakle, bijela je svjetlost zapravomje�avina boja. Kad se osnovne boje kombiniraju u parove, one daju sekundarneboje: �utu, plavozelenu i ljubièastu.

3

13

2

OPTIÈKE VARKE