velikogrđevački list 1 - veliki grđevac · ljeznička pruga kao jaka prometna veza sa bjelovarom...

Velikogrđevački listList Općine Veliki Grđevac, broj 1., lipanj 2011.List Općine Veliki Grđevac, broj 1., lipanj 2011.

Čestitamo Vam Čestitamo Vam Dan Općine Veliki GrđevacDan Općine Veliki Grđevac

2 Velikogrđevački listVelikogrđevački list

Koja su glavni projekti koji se realiziraju u općini Veliki Grđevac ove godine?

U ovoj godini bih izdvojio nekoliko važnijih proje-kata, a to su, rješavanje imovinsko pravnih odnosa na poslovnoj zoni. Zatim, izrada glavnog projekta rekreaci-onog centra sa bazenom, koji bi trebao biti i sastavni dio

Lovrakovog centra, te dovršetak radova na Lovrakovom centru uz kontinuirano uređenje seoskih i vatrogasnih domova.

Što je ponajviše pridonijelo tim razvojnim poma-cima u općini?

Vizija razvoja Općine koja kroz plan gospodarskog razvoja, ima zacrtane ciljeve, a odnose se na izgradnju komunalne infrastrukture, razvoj gospodarstva, razvoj poljoprivrede te turizam.

Što bi trebali biti ciljevi daljnjeg unapređivanja života na području općine? Što je sve potrebno učiniti da se te ciljeve i ostvari?

Unapređenje života na području Općine, kao i sela općenito, podrazumjeva širok je spektar djelovanja. U posljednje vrijeme selo, ako hoćete i općine općenito, je zapostavljeno u smislu ozbiljnijeg razvoja i zato je po-trebno decentralizirati sredstva države i omogućiti jed-nosmjerni razvoj na cijelom području Republike Hrvat-ske za što se zalažemo koliko je u našoj moći.

Na području Općine Veliki Grđevac nedostaje vodo-vodna mreža u svim naseljima osim Velikog Grđevca i bez obzira na vlastito vodocrpilište i komunalno podu-zeće kao distributera voda u okolna naselja nikako da dođe bez obzira što su ugovori sa Ministarstvom regio-nalnog razvoja već davno potpisani. Isto tako na uređe-nju poslovne zone Veliki Grđevac radi se točno osam go-dina. Tek neki dan riješeno je pitanje imovinsko-pravnih odnosa u većem dijelu zone. Poduzetnici nemogu čekati da država to riješi pa su neki već otišli, a na sreću neki još strpljivo čekaju. Uglavnom, nikako da se riješe biro-kratske prepreke. Zapošljavanje ljudi je najvažnija stvar

u svakoj sredini, a pogotovo u na-seljima kao što su općinsko središte Veliki Grđevac, jer bez te aktivnosti selo će jednostav-no nestati, mladi ljudi koji završe više škole ili fakul-tete nemaju posla u toj našoj sredini i svi putevi zapra-vo vode u Zagreb ili velike gradove. Znači, ponovno ću, zalažemo se da porezna politika, decentralizacija sredstava te usmje-ravanje poduzetništva prema manjim sredinama mora postati obveza i županije, a pogotovo države.

Turizam je djelatnost koja se sve više naglašava u razvojnim planovima općine. Što zasada nedostaje i što će se činiti na snaženju te grane privrede?

Turizam moramo spomenuti kao jednu od bitnih djelatnosti u Velikom Grđevcu, a pogotovo što smo već davno izradili projekat Lovrakovog centra u kojem se

nalazi kompozicija vlaka (Vlaka u snijegu), vodenica (Mlin Družbe Pere Kvržice), poučna staza (Staza prija-telja prirode), ljetna učionica i Mlinareva kuća koju tre-nutno obnavljamo.

Pošto godišnje Centar Mato Lovrak posjeti preko 3000 turista, uglavnom djece osnovnih škola, a u zadnje vrijeme i dosta umirovljeničkih ekskurzija dolazi u po-sjet centru, nedostatak je mogućnost kupnje određenih suvenira, adekvatne ugostiteljske ponude, a što ćemo pokušati riješiti uređenjem Mlinareve kuće. Isto tako plan je urediti cijeli prostor Lovrakovog centra u čijem sklopu je i sportski ribnjak.

Veliki Grđevac jučer, danas, sutraVeliki Grđevac jučer, danas, sutra

3Velikogrđevački listVelikogrđevački listKakvu bi politiku trebalo provoditi i koje akcije

poduzimati na županijskoj i državnoj razini da se pomogne ostvarivanju ciljeva na općinskoj razini?

Za državnu i županijsku razinu, moje je mišljenje, da bi se puno više trebalo pozabaviti gospodarstvom, odno-sno ekonomijom, ali za to je potrebno izraditi kvalitetne strategije, odnosno, donijeti zakone koji neće uništava-ti obrtništvo jer smo svjedoci da je u nekoliko zadnjih godina zatvoreno nekoliko tisuća obrta. Gospodarstvo uglavnom ne radi, što radi radi jako sramežljivo. Veći-na proizvoda koji se uvoze upitne je kvalitete, a domaći proizvodi, pogotovo poljoprivredni, nemaju plasman i cijene su im ispod svih ekonomskih i drugih razina. Za taj veliki posao u načinu upravljanja potrebno je znanje, vizija, politička volja i dobra organizacija. Smatram da decentralizaciju kompletne države treba uraditi odmah, i tu netreba nešto posebno izmišljati nego samo preni-jeti pozitivne primjere europskih zemalja kao što su Au-strija, Slovenija itd.

Koje su glavne zadaće općinske uprave u sljedećoj godini?

U 2011.g. postavili smo si za cilj aktiviranje poduzet-ničke zone s novim poduzetnicima, izgradnja vodovoda u tri naselja za koje je ugovor potpisan, početak gradnje sportskog objekta u Velikom Grđevcu, izrada projekta kanalizacije u Velikom Grđevcu, zatim davanje u zakup i prodaju sveg državnog poljoprivrednog zemljišta itd. Planovi su ambiciozni ali po mom mišljenju realni.

Veliki Grđevac je prepoznatljiv i poznat ponajprije po piscu djela za djecu Mati Lovraku. Na zasadama njegova djela zasniva se i kulturno-umjetnički amaterizam i znatan dio društvenog života, uz već i spomenuti razvoj turizma. Kakvim ocjenjujete društveni i politički život u širem smislu na području općine, te kako ga još unapređivati?

Za kulturno umjetnički život u Velikom Grđevcu bri-nu se udruge KUD Mato Lovrak Veliki Grđevac, Udruga žena Hrvatsko srce Veliki Grđevac, Udruga umirovljeni-ka, Kućni teatar Škripzikl, a isto tako i OŠ Mate Lovraka Veliki Grđevac. Nastupi udruga održavaju se na područ-

ju Općine prigodom određenih općinskih manifestaci-ja, blagdana, kao što su Dan Općine, Dan oslobođenja Općine, Božićni domjenak, Lovrakovi dani kulture, Sa-jam kreativnosti, a isto tako i na području županije bje-lovarsko bilogorske, pa moramo reći da udruge kao KUD Mato Lovrak nastupaju i na državnim smotrama (Đako-vački vezovi), a kućni tetar Škripzikl na manifestacijama kao što su Terezijana, Bok fest itd. Jedna od najbitni-jih i najvećih manifestacija na području Općine Veliki Grđevac je i manifestacija državnog značaja Lovrakovi dani kulture, koji kroz svoje priredbe kao što su Olim-pijada družbe Pere Kvržice i izložbe likovnih i literarnih ostvaraja, okruglim stolom na određenu društveno pro-svjetnu temu i dodjelom državne nagrade za najbolji ro-man za mladež, ostvaruje značajno mjesto i u kulturno prosvjetnom životu županije, a i Republike Hrvatske. Lovrakovi dani kulture završavaju Sajmom kreativnosti

na kojemu se izlažu rukotvorine i suveniri ovog kraja te poljoprivredni proizvodi (vino, med, sir i dr.). Bogatim kulturno-umjetničkim i zabavnim program, učešćem likovnih stvaratelja kroz likovnu koloniju te neizostav-nom gastronomskom ponudom završava manifestacija Lovrakovi dani kulture.

Što smatrate svojim osobnim najvećim postignućima na dužnosti načelnika? Što je to najvažnije što ste željeli a niste uspjeli postići?

Teško je u toj širini poslova koji obavlja svaki načel-nik općine reći što je to najveće dostignuće, ali ja bi se složio da je zapravo jedno od najvećih zapošljavanje u našim tvrtkama i ustanovama preko 20 osoba, završetak izgradnje Lovrakovog centra i stvaranje određenih rad-nji ili preduvjeta za bitnija investicijska ulaganja na po-dručju Općine Veliki Grđevac. Najbitnije, a nismo uspjeli postići do sada, je izgradnja vodovoda za sva naselja, ali projektno tehnička dokumentacija je završena i ishođe-ne građevinske dozvole. Isto tako aktivna izgradnja po-slovne zone i okončanje izgradnje Lovrakovog centra u skladu s izvedbenim projektom željena su dostignuća.

Za kraj bi iskoristio ovu priliku i čestitao svim mještani-ma Dan Općine uz želju da se svi lijepo proveselimo na ma-nifestacijama koje vam priređujemo povodom Dana Općine.


Zastava i grb Općine Veliki Grđevac - opis - kuna koja u ustima drži srebrnu ribu i stoji na srebrnom mlin-skom kolu. Zastava je svijetloplava s grbom u sredini.

Općina Veliki Grđevac nalazi se podno Bilogore, a središte Općine je Veliki Grđevac smješten uz državnu prometnicu Bjelovar - Daruvar. Općina se prostire na površini od 16.484 ha i po popisu 2001.g. broji 3248 stanovnika. U sastavu Općine su naselja Veliki Grđevac, Pavlovac, Dražica, Donja Kovačica, Mala Pisanica, Gor-nja Kovačica, Mali Grđevac, Sibenik, Cremušina i Topo-lovica.

U općini živi oko 1000 obitelji, a u obrtničkom regi-stru je upisano 36 obrtnika i 4 trgovačka društva, sa oko 300 zaposlenih.

Područje je oko 44 % pokriveno šumom, a ima oko 5600 ha poljoprivrednog zemljišta. Uz poljoprivredu (proizvodnja mesa i mlijeka), kao osnovnu granu privre-đivanja. Uz dvije tvrtke koje se bave preradom drveta, drvnu masu Hrvatske šume, preko Šumarije Veliki Gr-đevac, prodaju kao sirovinu. Mali obrti, iako nisu razvi-jeni u onom obimu kako ih pamte stariji stanovnici Op-ćine, još uvijek su dio privrede Općine Veliki Grđevac.

Povijest Povijest

Povijest naselja Veliki Grđevac seže u 13. stoljeće. Prije navale Turaka bilo je tu 1244. godine naselje s tvr-đavom (castrum) na rijeci Česmi. Danas lokacija tvrđave nosi ime «Gradina». Veliki Grđevac je u 13. stoljeću bio središte Gordie, županije kojoj su pripadala naselja Me-

đurača, Prugovac, Vukosavljevica, Trnovitica i Zdenci. Godine 1501. sve je porušeno i Gradina je razvaljena. U vrijeme Severinske bune spominje se Pavlovez. U 14. stoljeću Grđevačka je županije izgubila svoju samostal-nost i postala dijelom Križevačke županije. U Grđevcu se već 1357. godine spominje župna crkva, uz podatak da se u mjestu održavaju sajmovi.

Grđevački plemić Ladislav imao je tu posjede 1403. go-dine. On je od kralja Žigmun-da Luksemburškog za bano-vanja dobio na dar Voćin i Orahovicu. Sredinom 15. sto-ljeća, 1445. godine Grđevac pada pod Turke, sve do 1683. godine. U to vrijeme taj kraj je opustošen i ponovo se na-seljava tek progonom Turaka. Odlaskom Turaka naselje pri-pada Vojnoj krajini. Nakon turskih pustošenja mještani Grđevca još su 1701. godine pripadali župi u Novoj Rači. U vrijeme postojanja Bjelovarske županije Veliki Grđe-vac je pripadao Bjelovaru kao podžupanija i imao polo-žaj političke općine. Nastankom Bjelovarsko-križevačke županije, 1886. godine Veliki Grđevac je politička općina u sklopu Kotara Grubišno Polje.

U Velikom Grđevcu su vojne vlasti osnovale Trivijal-nu školu 1802. godine. U prvoj školskoj spomenici za-pisano je da je sagrađena prva školska zgrada 1829. go-dine. Ovu je godinu grđevačka škola uzela kao početak školstva u Velikom Grđevcu.

Učitelji su 1920. godine utemeljili društvo Sokol. Školske godine 1905/06. u prvi razred je upisan učenik Mato Lovrak, jedan od najpoznatijih hrvatskih pisaca za djecu, koji je i djelovao kao učitelj u školi između 1922. i 1926. godine.

Godine 1944. škola je izgorjela. Nova školska zgra-da sagrađena je 1947. godine, a 1954. godine donijeta

je odluka da se u Velikom Grđevcu otvori osmogodišnja škola. Od 1987. godine održavaju se Lovrakove dane

Veliki Grđevac danasVeliki Grđevac danas

5Velikogrđevački listVelikogrđevački listkulture, kulturno-prosvjetna manifestacija državnog značenja na kojoj se tradicionalno svaku godinu dodje-ljuje državna nagrada za najbolji roman za mladež.

Početkom 60-tih godina prošlog stoljeća ukinuta je Općina Veliki Grđevac, iako je za istu napravljena nova zgrada, u kojoj je nakon toga radio i djelovao mjesni ured, a poslije i mjesna zajednica, koja je bila i jedini no-

silac aktivnosti skromne gradnje infrastrukture u okvi-ru prikupljenih sredstava mjesnog samodoprinosa.

Od 1966. godine asfaltirana je glavna prometnica Bjelovar – Daruvar, a 1967.g. na žalost ukinuta je že-ljeznička pruga kao jaka prometna veza sa Bjelovarom i dalje Zagrebom.

Veliki Grđevac danas Veliki Grđevac danas

U novoj Hrvatskoj, 1991. godine okupirano 40 % te-ritorija općine i u prvoj oslobađajućoj akciji Otkos 10 u studenom 1991. godine oslobođen je cijeli prostor. Sta-tus općine Veliki Grđevac dobiva ponovno 1993. godine i od tada Općina predvodi svoje aktivnosti.

Uz naselje protječe rijeka Česma. Status općine Veliki Grđevac dobiva ponovno 1993.

godine i od tada Općina predvodi sve potrebne aktivno-sti na svom području.

Nakon deset godina djelovanja Općine Veliki Grđe-vac u okvirima svog samoupravnog djelokruga kao što su uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistič-ko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, so-cijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša, te pro-tupožarna i civilna zaštita, sasvim je sigurno opravdala razlog svog postojanja.

Općina i samo mjesto Veliki Grđevac poznati su po klasiku dječje književnosti Mati Lovraku koji je ov-dje rođen pohađao školu, te nakon smrti i pokopan na mjesnom groblju. 1987.g. utemeljeni su Lovrakovi dani kulture, manifestacija državnog značenja, a književna nagrada romanu za mladež dodjeljuje se već duži niz godina. Veliki Grđevac, tijekom godine obiđe par tisuća učenika I odraslih posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske. Budući da uz Lovrakove dane kulture i spomen sobu Mate Lovraka, nema drugih sadržaja, prišlo se rekon-

strukciji “Mlina Družbe Pere Kvržice”, identičnog i na istom mjestu gdje su ga obnavljali Pero i družina. Isto tako u sklopu Centra položen je pružni kolosijek na ko-

jemu su postavljeni lokomotiva parnjača s tri vagona, kao uprizorenje Lovrakovog djela “Vlak u snijegu”. U ne-posrednoj blizini centra nalazi se poučna Staza prijatelja prirode, koja je dužine oko 2 km. Predviđena je još re-konstrukcija tradicijske mlinareve kuće, dječje igralište i ostali manji etnografski sadržaji. Za Lovrakov centar veliko zanimanje pokazuju škole širom Hrvatske, pa je u konačnici i zamišljen kao kulturno - edukativno – tu-ristički centar za pretežito učenički turizam (exkurzije), koji bi promovirao ovaj kraj i prisjetio sve živuće genera-cije na lik i djela doajena dječjeg romana Matu Lovraka. Dakako da je značajno izgradnjom Lovrakovog centra obnavljanje kulturne baštine ovog kraja. U sklopu Lo-vrakovog centra na izuzetno lijepom sportskom ribnja-ku ŠRRU „Grđevica“ okuplja 50-ak ribiča. Organiziraju

se ribički dani na kojima love ribiči koji nisu članovi udruge.

Općina Veliki Grđevac je interesantna destinacija za lovni, seoski i školski turizam. Radi upotpunjavanja tih sadržaja Općina je pokrenula projekat revitalizacije sta-rog zapuštenog bazena s ostalim pratećim sportsko-re-kreacijskim i ugostiteljskim sadržajima.

Općina ima svoj dječji vrtić “Slatki potok” kao predš-kolsku ustanovu. U kulturno umjetničkom i drugom društvenom životu djeluju Udruga žena “Hrvatsko srce”, te KUD “Mato Lovrak” koje održava tradiciju ču-vanja i gajenja bilogorskih običaja, pjesme i plesa.

Lovačko društvo “Jelen” bavi se uzgojem divljači i po-

6 Velikogrđevački listVelikogrđevački listkretač je lovnog turizma na području Općine. Svoju lov-no-turističku djelatnost upotpunili su sa dvanaest ležaja u lovačkom domu. Od sportskih klubova tu su NK “Gor-dowa” i Karate klub “Gordowa”. Kao preduvjet daljnjeg komunalnog razvoja osnovano je komunalno poduzeće, koje je podiglo kvalitetu komunalne usluge, a to se pri-je svega odnosi na izgradnju vlastitog vodocrpilišta sa prilično izdašnim kapacitetom i vodovodnu mrežu kroz cijelo naselje Veliki Grđevac. Komunalni otpad se odvozi na vlastito odlagalište u Cremušini, a osigurano je i cje-logodišnje održavanje svih grobalja na području Općine.

Tradicionalni velikogrđevački obrti iz Staklene ulice su nestali. Nema više krojača, klobučara, postolara, bri-jača, mesara, pa čak niti limara. Od proizvodnih tvrtki tu su samo Pogrebna oprema “Kranjčec” i Drvna galan-terija “Šokec”. Stalno zaposleno u privatnim, državnim i ostalim javnim tvrtkama ili ustanovama je 300-tinjak osoba. Najveći broj zaposlenih je u Hrvatskim šumama, Šumariji Veliki Grđevac, HEP -Elektri Bjelovar - Pogonu Veliki Grđevac i OŠ Mate Lovraka. Zadaća Općine je osi-gurati stanovništvu svog područja gospodarski razvoj, radna mjesta i općenito što bolje uvjete življenja kroz poboljšanje komunalne infrastrukture, zdravstvene usluge, poboljšanje prosvjetnih uvjeta, kao i kulturnih i športskih sadržaja. Budući da je primarna garancija du-goročnog razvoja Općine proizvodnja, s kojom dolazi i do novog zapošljavanja, aktivnosti su usmjerene u prav-cu razvoja poduzetničke zone od strateškog značaja za razvoj gospodarstva. Poslovna poduzetnička zona “Bre-govci” formira se nasuprot TIO na oko 8 ha zemljišta, a s ciljem što bržeg zapošljavanja većeg broja ljudi s po-dručja općine. Poslovna poduzetnička zona “Bregovci” formira se sa ciljem što bržeg zapošljavanja većeg broja

ljudi s područja općine. Isto tako cilj je dovođenja suvre-menih tehnologija u ovu regiju. Procjenjuje se da će se u njoj po cjelokupnom dovršenju i popunjavanju, uklju-čujući i TIO, zaposliti znatan broj radnika, ostvarit će se povećanje ukupnog prihoda, izvoza, prihoda proračuna, a tijekom izgradnje zone povećat će se poslovi građevin-ske operative kod izgradnje infrastrukture zone i novih proizvodnih objekata u zoni. Razvoj poslovanja u zoni ovisit će i o ostalim poticajima, te o sposobnosti podu-zetnika koji će iskoristiti prednosti zone, te uložiti zna-nje i odgovorno nositi proces razvoja kapaciteta zone. Ukoliko bi razvoj zone to zahtijevao postoji mogućnost teritorijalnog širenja zone otkupom privatnog zemlji-šta.

Prednost predviđene zone je što neposredno uz zonu prolazi prometnica i potrebna infrastruktura, pa to znatno ubrzava ulazak zone u funkciju, te pojefti-njuje izgradnju objekata infrastrukture u zoni. Veliki Grđevac će biti izuzetno dobro prometno povezan kada područjem Općine prođe planirana auto cesta Zagreb – Virovitica. Telekomunikacijski Općina je vrlo dobro pokrivena. U bilogorskom brežuljkastom dijelu Općine nalaze se uglavnom napuštena naselja s velikim količi-nama kvalitetnog obradivog poljoprivrednog zemljišta, sa izuzetnim potencijalom za bavljenje stočarstvom na otvorenom, što su već neki poduzetnici prepoznali i for-mirali pašnjake s nekoliko stotina goveda, uglavnom u sustavu “krava-tele”. Naselje Topolovica, također goto-vo napušteno od stanovništva, prostornim planom ure-đenja Općine određeno je za ekološko poljoprivredno područje, pa je tu počela proizvodnja kozjeg mlijeka i prerada istog u kozji sir, čija kvaliteta je prepoznata na izložbama sireva, gdje osvaja zlatne medalje.

7Velikogrđevački listVelikogrđevački list

Sjedište Općine Veliki Grđevac je na adresi: Trg Mate Lovraka 3.Telefon: 043/ 461 666; 461 609Fax: 043/ 443 147 e-mail: [email protected]

Dan općine obilježava se na sam blagdan Duhova što je ujedno i naziv župe u Velikom Grđevcu.

Načelnik: Marijan Dautanac - HNS Zamjenik načelnika: Marijan Petak - nezavisni

Predsjednik Općinskog vijeća: Antun Pehaček, dipl.ing.šum. - HSSPotpredsjednici:Eugen Horvat – HNS Tomislav Pavlečić - HNS

Općinski vijećnici:JOSIP BIŠĆAN - HSSANA BRLETIĆ KRUNOSLAV BUKOVECMARIJA ČIČAK IVAN ČOLIK - HNSJOSIP ĐURĐEVIĆ - HDZ ZLATKO GRDINIĆ - HDZSREČKO CVETKOVIĆ - SDPBISERKA HIRKIĆ, dr. - HDZEUGEN HORVAT - HNSDARKO KRMELA - HNSGORAN PAJIĆ - HNSTOMISLAV PAVLEČIĆ - HNS

ANTUN PEHAČEK,dipl.ing.šum. - HSSMILENKO ŠENOLT - HDZLJERKA VODOPIJA - HNS

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela je Igor Đurek, dipl.ing.agr.Tel: 043/ 461 666Fax: 043/ 461 014e-mail: [email protected]

Stručni suradnik za upravne, imovinsko pravne i opće poslove: Drago TrošćanTel: 043/ 461 609Fax: 043/ 461 014e-mail: [email protected]

Unutar jedinstvenog upravnog odjela ustrojen je Odsjek za računovodstvo i fi nancije, a voditelj jeRobert Vuković - Viši računovodstveni referentTel: 043/ 461 666Fax: 043/ 461 014e-mail: [email protected]

Odsjek za administrativne poslove i pisarnica:Snježana Solić – administrativni referentTel: 043/ 461 666Fax: 043/ 461 014e-mail: [email protected]

Ivka Jurjević - spremačica

SjedišteSjedište

Subota, 11. lipnja 2011. Moto kros druženje humanitarnog karakter 10,00 – Motokros trening12,00 – Svečano otvorenje Moto staze u Pavlovcu12,30 – Ručak za uzvanike ( VATROGASNI DOM PAVLOVAC)13,00 – Motokros vožnja – Dodjela priznanja

Nedjelja, 12. lipnja 2011.11,00 - Sveta misa (Župna crkva u Velikom Grđevcu )OŠ MATE LOVRAKA (rukometno igralište) 14,00 - Zabavni program, degustacija domaćih jela 16,00 - Kulturno umjetnički program-nastupaju: - Udruga žena „Hrvatsko Srce“ Veliki Grđevac- KUD Mato Lovrak Veliki Grđevac- Muški pjevački zbor- Mali tamburaši

16,30 - Sportski program-Karate klub „Gordowa“ Veliki Grđevac- prezentacija vještina17,oo - Nogometna utakmica

Ponedjeljak, 13. lipnja 2011.11,00 - Sveta misa (Župna crkva u Velikom Grđevcu )DOM KULTURE VELIKI GRĐEVAC12,30 - Polaganje vijenca u čast poginulih branitelja kod centralnog križa na groblju u Velikom Grđevcu13,00- Svečana sjednica Općinskog vijeća- Dodjela javnih priznanja Općine Veliki Grđevac - Kulturno umjetnički program 14,00 - Ručak

Pozivamo i očekujemo Vas na obilježavanju Dana Op-ćine Veliki Grđevac

PROGRAM PROSLAVE DANA OPĆINE VELIKI GRĐEVACPROGRAM PROSLAVE DANA OPĆINE VELIKI GRĐEVACI DANA ŽUPE VELIKI GRĐEVAC - DUHOVII DANA ŽUPE VELIKI GRĐEVAC - DUHOVI


Mato Lovrak rodio se 8. ožujka 1899. godine u Velikom Grđevcu. U Zagrebu je završio uči-teljsku školu. Kao učitelj službovao je u raznim mjestima u Hrvatskoj (Kutini, Velikom Grđev-cu, Velikim Zdencima i Zagrebu). Otac mu je bio krojač, a majka domaći-ca, a pored toga obitelj je

brojila osmero djece od kojih je čak četvero umrlo vrlo rano zbog dječjih zaraznih bolesti. O svom najranijem djetinjstvu Mato Lovrak je rekao: ˝Pokušajmo zamisliti sliku mog rodnog sela koje se nalazi između Save i Dra-ve. Na svim seljačkim kućama slamnati krovovi, a crije-pom je pokriven jedino moj dom, kuća mog oca, seoskog krojača, tada prvog takvog obrtnika u tom mjestu. Moj je otac u ono vrijeme načinio pravi revolucionarni čin među susjedima seljacima. Pretplatio se na novine, na jedan dnevnik. Objaviše, npr., sjećam se dobro, zvijezdu repaticu s točnim danom, satom i minutom prikazivanja na nebeskom svodu. Moj otac napredovao je još i više. Kupovao je i knjige, među njima i lijepu literaturu, te je za zimskih večeri činio za svoju okolinu nešto vrlo neo-bično. Čitao je majci naglas pripovijesti iz knjiga. Slušali smo ga i mi, djeca, starija moja braća i ja - najmlađi u kući, kad su mi bile otprilike četiri godine. Otac je znao čitati duboko u noć i dok su moja braća pozaspala, ja bih ostao sve do kraja budan, pažljiv i uzbuđen. Roditelji su primjećivali da imam nešto posebno u svojoj duši, pa je to mog oca potaknulo da me odvede u seosku birtiju na izvedbe cirkuskih klaunova i lutkarskih kazališta. Ni ri-ječi nisam razumio u govoru izvođača, ali sam ipak osje-tio snagu djela...˝

Umro je 13. ožujka 1974. godine u Zagrebu, te po-kopan na mjesnom groblju u rodnom Velikom Grđevcu.

Mato Lovrak je pisac hrvatske dječje realistične pri-povijetke i dječjeg realističnog romana:

“Slatki potok i druge priče za djecu” (Božićni dar) 1930. g,

“Djeca Velikog sela” (kasnije “Vlak u snijegu”) 1933. g,

„Družba Pere Kvržice” 1933. g, “Prijatelji” 1946. g,“Divlji dječak” 1952. g, “Anka Brazilijanka” 1956. g. i drugi. Najpoznatiji Lovrakovi romani su ˝Družba Pere Kvr-

žice˝ i ˝Vlak u snijegu˝ u kojima je prisutno jedinstvo dječje maštovitosti i kreativnosti. O tim romanima Lo-vrak je rekao: ˝Za pisanje ˝Vlaka u snijegu˝ podsticaj je bio izlet s učenicima u obližnji mali grad na higijensku izložbu, a za djelo ˝Družba Pere Kvržice˝ vožnja čam-cem po Ilovi. U grupi mojih malih đaka bio je u čamcu sa mnom i dječak koji je škripao zubima od ogorčenja kad smo, vozeći se rijekom nalazili napuštene bivše zadruž-ne seoske mlinove - vodenice. Ogorčeni dječak u čamcu znao je zasukati rukave i uzviknuti: Eh, da je meni pet do šest složnih, a vrijednih prijatelja, popravili bismo mi ovu sramotu - da vodenica može opet mljeti žito s naših njiva!˝ Ova dva romana snimljena su i kao dječji fi lmovi. “Vlak u snijegu” preveden je na njemački, mađarski, ma-kedonski, poljski, češki i slovenski jezik.

U djelima Mate Lovraka nalazimo ljubav za djecu, osjećaj za ljepotu prirode i težnju za socijalnom prav-dom.

Inspirirani likom i djelom Mate Lovraka, OŠ Mate Lovraka Veliki Grđevac, tradicionalno 24-tu godinu za redom organizira kulturno prosvjetnu manifestaciju Lovrakovi dani kulture, na kojoj se dodjeljuje državna nagrada za najbolji roman za mladež.

Mato Lovrak - klasik dječje književnostiMato Lovrak - klasik dječje književnosti

Spomen soba Mate LovrakaSpomen soba Mate Lovraka

Unutar prostora Osnovne škole Mate Lovraka uređena je spomen soba poznatog dječjeg književnika Mate Lovraka, rođenog 08.03.1899.g. u Velikom Grđevcu a koja svjedoči o liku i djelu velikog dječjeg pisca.

Mato Lovrak istinska je

prepoznatljivost Velikog Grđevca.

9Velikogrđevački listVelikogrđevački listLovrakovi dani kultureLovrakovi dani kulture

Otišle su mnoge generacije učenika velikogrđevačke osnovne škole, učitelji i nastavnici u zasluženu mirovi-nu, a Lovrakovi dani kulture su tu, traju neprekidno 24 godine, od lipnja 1987.g. Tradicija koja nije duga za čo-vječanstvo, ali za kulturno prosvjetnu manifestaciju, a osobito kad se ona događa u Velikom Grđevcu, sigurno jest. Motivirani likom i djelom rođenog velikogrđevčana Mate Lovraka, klasika dječje književnosti, nekadašnji učitelji i ravnatelji OŠ Mate Lovraka, nažalost, pokoj-ni Ivan Balaško, Đorđe Đurić i Milan Taritaš utemeljili su Lovrakove dane kulture. Zamišljeni su kao kulturno prosvjetna manifestacija dječjeg književnog, likovnog i scenskog stvaralaštva. Sve godine do sada pokrovitelji su Minstarsto znanosti, obrazovanja i športa, te Mini-starstvo kulture, pa manifestacija ima državni karakter. Na natječaje za dječja djela i radove javi se svake godi-ne impozantan broj učenika iz cijele Hrvatske, od kojih prosudbena povjerenstva odabiru najbolje, koji se na-građuju na centralnoj manifestaciji, koja se održava prvi vikend u mjesecu lipnju. Vrijednost Lovrakovih dana kulture svakako je i izdavačka djelatnost, koju je osnov-na škola imala i prije održavanja Lovrakovih dana kul-ture. Zbornik učeničkih radova, škola je izdavala davno prije Lovrakovih dana kulture, a sa samom manifestaci-jom izdavačka djelatnost se značajno intenzivira.

1993. godine ustanovljena je državjna nagrada Mato Lovrak za najbolji roman za mladež. Za povelju naklad-niku, nagrađenom piscu, dodjeljuje se i novčana nagra-da, čiji je sponzor duži niz godina bila „Podravka“ pre-hrambena industrija Koprivnica, a dolaskom recesijskih vremena odustala od osiguravanja sredstava za nagradu, pa se sredstva za nagradu osiguravaju iz ukupnog prora-čuna manifestacije. Do sada su nagradu za najbolji ro-man dobivali istaknuti hrvatski pisci kao što su Pavao Pavličić, Miro Gavran, Mladen Kušec, Tito Bilopavlović i dr. Na samoj manifestaciji svake godine u programu je okrugli stol s raznim temama vezanih za prosvjetno pedagoški rad, jezik, pisanu riječ, likovno i scensko stva-ralaštvo, a tu su i teme o društvenim kretanjima kojan utiču na razvoj i odgoj djece i mladeži.

Lovrakovi dani kulture nisu jednodnevna manifesta-cija, pa se uz centralnu manifestaciju, dio programa od-vija u Centaru Mato Lovrak, uz Mlin Družbe Pere Kvrži-ce i Vlak u snijegu, gdje Sajam kreativnosti postaje sve prepoznatljiviji dio manifestacije, gdje se u organizaciju

i provedbu značajno uključila i Općina Veliki Grđevac. U sklopu Lovrakovih dana kulture održavaju su igre Druž-be Pere kvržice, koje uključuju škole Bjelovarsko bilogor-ske županije.

Organizacija same manifestacije zahtjeva mnogo tru-da i zalaganja. Najveći dio posla odrađuje tajnik Lovra-kovih dana, a ne mali teret je na revnatelju, te učiteljima i nastavnicima, kao i ostalom osoblju škole. Svakako treba spomenuti da je za kvalitetu i dugovječnost Lovra-kovih dana zaslužna gospođa Katica Grgurić, dugogo-dišnja tajnica manifestacije. Najviše tijelo manifestacije je Organizacijski odbor, koji radi na sjednicama, a koje se održavaju kroz gotovo cijelu godinu. Mnogo je sati i dana uloženog intektualnog i fi zičkog truda prosudbe-nih povjerenstava, prosvjetnih i ostalih djelatnika škole, stručnih suradnika, djece, roditelja i drugih volontera, da bi se manifestacija iz godine u godinu održala.

Iz godine u godinu sve je teže osigurati potrebna sredstva za manifestaciju. Troškove je teško smanjivati, a donatora je sve manje. Najveći troškovi su za izdavač-ku djelatnost. Lovrakovi dani kulture medijski se vrlo dobro prate, a na otvorenjima kroz godine bilježimo na-zočnost poznatih osoba iz javnog i društvenog života, uključujući ministre i župane.

Kao što je spomenuto, vremena su teška za osigura-vanje sredstava, ali značaj manifestacije za Općinu Veli-ki Grđevac, duga tradicija, kao i nepresušan izvor pisane riječi likovnog i scenskog stvaralaštva, garancija su op-stojnosti Lovrakovih dana kulture.

Lovrakovi dani kulture 2008.g. – nastup učenika Osnovne škole M. Lovraka V. Grđevac

CENTAR MATE LOVRAKA Dobro došli u Veliki Grđevac,

Lovrakovo mjesto rodno. Tu je mlin i vlak u snijegu,

za pogledat stvarno zgodno. OPĆINA VELIKI GRĐEVAC tel.: 043/461-666 e-mail: [email protected]


U sklopu Lovrakovih dana kulture, kojima se iskazuje sjećanje na život i djelo klasika naše dječje književnosti Matu Lovraka rođenog u Velikom Grđevcu, već petu godinu za redom, krajem svibnja mjeseca, održava se sportsko-zabavna manifestacija Igre družbe Pere Kvržice, u kojoj sudjelu-ju učenici osnovnih škola s područja BBŽ te njihovi roditelji (200-tinjak sudionika).

Program manifestacije: 27.05.2011. ŠRC KUKAVICA, 9,00 sati - postrojavanje ekipa- mimohod - kulturni program i podizanje zastave- otvaranje igara- športske igre i igre iz poznavanja književnih djela Mate Lovraka- proglašenje pobjednika i dodjela medalja, priznanja i nagrada - ručak- natjecateljske igre za odrasle

Igre družbe Pere KvržiceIgre družbe Pere Kvržice


U Velikom Grđevcu od strane Osnovne škole, pokrenuta je inicijativa za osmišljavanje svojevrsne manifestacijom u kojoj bi došli do izražaja krea-tivnost djece i roditelja u izradi raznih predmeta. Ista je nazvana – Sajam kreativnosti, a čiji je pokrovitelj Općina Veliki Grđevac koja znatnim fi nan-cijskim sredstvima potpomaže ovu hvale vrijedne izložbu. Već šestu godinu za redom početkom lipnja mjeseca održava se manifestacija Sajma kreativ-nosti. Na Sajmu kreativnosti će izlagati zainteresirani pojedinci te udruge i društva, ali i šire koji imaju nešto prigodno izložiti i na taj način prezentirati i prodati svoje proizvode. Na 6. po redu Sajmu kreativnosti uz ranije nave-dene ciljeve u planu je uključiti u projekt, uz već do sada bogatu kulturnu ponudu, turističku promidžbu, i gastronomsku ponudu uz predstavljanje tradicijskih jela, pića i delicija ovog djela Bjelovarsko-bilogorske županije. Na manifestaciji sudjeluje preko 50-ak izlagača s područja BBŽ, nekoliko kulturno-umjetničkih skupina, gostujućih udruga, škola te preko 500 posje-titelja manifestacije. Na sajmu gostovat će kao i svih godina do sada likovna i kiparska kolonija.

Sajam kreativnostiSajam kreativnosti


Osnovna škola u Velikom Grđevcu, bilježi svoje po-četke (u tadašnje vrijeme-školske obuke) još davne 1802. godine i to na njemačkom jeziku, a od 1850. go-dine nastava se počela održavati i na hrvatskom jeziku. Od 1922.-1926. godine u Velikom Grđevcu službovao je i Mato Lovrak. 1935. godine bilježi posjet kardinala Alojzija Stepinca. 1944. zgrada škole izgorjela je do te-melja te je na starim temeljima izgrađena nova koja je počela sa radom još 1948. godine.Tijekom 1975. godine dograđen je novi dio škole a 1981. športska dvorana.

U sklopu školske zgrade nalazi se i dječji vrtić koji je započeo svoj rad još davne 1981. godine god. u sastavu Dječjeg vrtića Maca Brkić Grubišno Polje sve dok 1996. godine nije pripao pod ingerenciju jedinice lokalne sa-mouprave pod imenom „Slatki potok“ pa sve do svojega osamostaljenja 2000. godine čiji rad uvelike i nadalje ve-likim dijelom fi nancira Općina Veliki Grđevac.

Povijest školePovijest škole

- 1802. - početak održavanja školske obuke-1807. - grđevačku školu posjetio je nadvojvoda Ljude-vit, vrhovni inspektor u vojnoj krajini-1850. - održava se obuka u školi na hrvatskom jeziku (do tada je bila i na njemačkom jeziku)- 1892. - dovršena nova zgrada škole, na njezinim teme-ljima nalazi se današnji najstariji dio škole- 1899. - izgrađena dva školska stana- 1904. - skupština Ilovskog društva u velikom Grđevcu- 1909. - povlastice za učitelje, vožnja željeznicom, be-nefi cija – za tri godine službe dobivaju se četiri godine radnog staža- 1911. - 11. svibnja učitelji odlučili održati Skupštinu Saveza hrvatskih učitelja i provoditi „pasivnu rezisten-ciju“ sve dok se ne riješi povećanje beriva i plaća

- 1914. - 25. ožujka ukinut je celibat učiteljicama i do-zvoljen im je rad u školi i nakon udaje- 1922. – 1926.- u grđevačkoj školi je kao učitelj službo-vao Mato Lovrak- 1935. - 17. i 18. lipnja grđevačku je školu posjetio nad-biskup Alojzije Stepinac- 1944. - škola je do temelja izgorjela- 1947. - na temeljima izgorjele škole dovršena je nova školska zgrada

- 1948. - započeo je rad u novoizgrađe-noj školi- 1954. - donesena odluka o otvaranju osmogodišnje škole- škola kupuje radioaparat- poljoprivredna zadruga kupuje školi dijaprojektor i nekoliko fi lmova- škola dobiva telefon- 1957. - dograđena školska zgrada sa šest učionica i sanitarnim čvorom- školu je završila prva generacija osmo-godišnje škole- 1975. - u dvorištu škole dograđena

školska zgrada sa sedam učionica, pet kabineta i sani-tarnim čvorom- 1981. - izgrađena športska dvorana- (Zdenka Štefulinac: Osnovno školstvo u Velikom Gr-đevcu, Slatki potok, 7./1994., 1829- 1957. Spomenica narodne osmogodišnje Veliki Grđevac, „Prosvjeta“ knji-žarsko tiskarsko poduzeće, Bjelovar, 1957.)

Budući ciljevi:Budući ciljevi: - Škola za školu:- uređenje i obnova školske zgrade- uređenje novog prostora za blagavaonicu- nabava novih didaktičkih i audiovizualnih sredstava- škola za mjesto- Lovrakov centar- ekoprojekti:- arboretum- ekostaza

Osnovna škola Mate Lovrak Osnovna škola Mate Lovrak


Osnovna škola u Velikom Grđevcu nosi ime književ-nika koji je tu rođen, Mate Lovraka. Kao i u većini škola širom Lijepe naše i u našoj je školi iz godine u godinu sve manje učenika.

Malo nas je al’ nas ima i za nas se čuje širom županije, ali i širom Lijepe naše. Naša škola je eko - škola, GLO-BE škola, škola Lovrakovih dana kulture. No, pođimo redom.

Školska godina je na izmaku i vrijeme je da rezimi-ramo što smo postigli, s čime smo zadovoljni, a što bi moglo biti još bolje.

Kulturna i javna djelatnost škole je bogata raznoli-kim i raznovrsnim događanjima. Od obilježavanja zna-čajnih nadnevaka do većih i malo većih kratkoročnih i dugoročnih projekata i aktivnosti. U kulturnoj i javnoj djelatnosti škole škola se javlja kao organizator, mode-rator i realizator aktivnosti, a kao suradnici se uključuju Općina Veliki Grđevac, mjesni vrtić “Slatki potok”, Šu-marija Veliki Grđevac, mjesni župnik, mjesni privatni poduzetnici i druge osobe s područja općine, ali i šire.

Značajni nadnevci najčešće se obilježavaju zidnim novinama i popratnim aktivnostima. Naravno, u svemu tome zajednički sudjeluju učenici i učitelji naše škole. I roditelji su česti suradnici u realizaciji obilježavanja, bilo da se radi o aktivnoj pomoći u izradi kostima, scenogra-fi je i drugih potrebnih predmeta, bilo da se radi o su-djelovanju kao dio publike na programima i manifesta-cijama. Nekoliko je značajnih i važnih datuma u čijem obilježavanju aktivno sudjeluju i roditelji. To su: Dani zahvalnosti za plodove zemlje, božićni blagdani, Dan škole i Lovrakovi dani kulture.

Dan školeŠkola je pokretač, moderator i realizator čitavog niza

projekata. Tu je kao prvo sudjelovanje u Projektu GLO-BE u koji su uključene škole širom svijeta. Glavne ak-tivnosti GLOBE su praćenja i mjerenja temperature tla, zraka i vode na specijaliziranim postajama na području našeg mjesta.

Školska knjižnica je pokretač nekoliko manjih proje-kata u kojem sudjeluju učitelji i učenici naše škole. Ti su

projekti tematski vezani uz Lovrakove junake te njego-vanje ljubavi prema knjizi i čitanju.

Božićna priredbaOve je školske godine pokrenut projekt Mjesec zdra-

ve hrane koji se odvija kroz različite aktivnosti tijekom cijele školske godine. Aktivnosti su sljedeće: poticanje i njegovanje navike konzumiranja zdrave hrane, uočava-nje važnosti zdrave prehrane, razvijanje pozitivnog od-nosa prema okolini i brige o drugima. Od većih aktivno-sti u sklopu ovog projekta su Dan jabuka i Kap dobrote. Nositelji ovog projekta su učenici i učitelji nižih razreda naše škole.

Dani kruha i jabukaProjekt Eko škole traje već neko vrijeme u našoj ško-

li. Škola je proglašena Eko školom 2005. godine. Biti eko školom znači voditi kontinuiranu brigu o izgledu, kvali-teti i sadržaju okoliša i interijera škole.

Škola je nositelj organizacije Lovrakovih dana kultu-re koje će se ove godine održati po 24. put. U taj se speci-fi čan projekt uključuju svi zaposlenici i učenici škole, ali u njemu na poseban način sudjeluju i učitelji i učenici ši-rom Lijepe naše. Njihovo se sudjelovanje sastoji u tome da učenici svoje likovne, literarne i novinarske ostvaraje šalju na natječaj u sklopu LDK. Lovrakovi dani kultu-re sastoje se od: kulturnog programa, okruglog stola/stručnog skupa, proglašenja najuspješnijih pristiglih učeničkih ostvaraja i uručivanja nagrade, prezentacije

Malo nas je al’ nas imaMalo nas je al’ nas ima

1414 Velikogrđevački listVelikogrđevački listzbornika učeničkih ostvaraja “Darovi djetinjstva”, do-djele nagrade “Mato Lovrak” romanu za mladež. Poprat-ne aktivnosti su: izložbe pristiglih učeničkih ostvaraja, susreti nagrađenih učenika i njihovih učitelja - voditelja, susret štovatelja Mate Lovraka, i dr.

Sajam kreativnosti mlađi je dio projekta Lovrakovih dana kulture i održava se ove godine po peti put. Sajam je zamišljen i pokrenut u cilju razvijanja dječjeg kreativ-nog mišljenja i stvaralaštva, čuvanja zavičajne baštine i izrade zavičajnog suvenira od izvornih materijala te njegovanja i poticanja suradnje roditelja i škole na nov kreativan način. Sajam se održava u Lovrakovom centru i mjesto je susreta roditelja, učenika, učitelja, mještana i posjetitelja. Sastavni dio Sajma je i kulturni program u kojem sudjeluju učenici naše škole i njihovi gosti.

Olimpijada Družba Pere Kvržice također je mlađi dio projekta Lovrakovih dana kulture. Pokrenuta je s namje-rom da se obogati i proširi i učvrsti veza između rodi-telja i škole, te da roditelji na jedan poseban način su-djeluju u realizaciji Lovrakovih dana kulture. Osim toga, želja je bila i da se učenici međusobno što više povežu i druže u jednoj slobodnijoj formi i na zanimljiv i zabavan način. Na prve dvije Olimpijade navedeni su se ciljevi vrlo uspješno ostvarili. Natjecateljske ekipe na Olim-pijadi bile su mješovite. Svaka ekipa imala je po jednog učenika od 1. do 8. razreda (ukupno 8). Učitelji su bili treneri i voditelji ekipa. Ekipe su nosile imena likova ili djela Mate Lovraka. Transparenti s nazivom ekipe bili su vrlo maštovito izrađeni zajedničkim radom učitelja i članova ekipa.

Od prošle godine kao suorganizator Olimpijade po-javljuje se županijski Savez školskih športskih društava. Promjena je i u sastavu ekipa koje sudjeluju na Olimpija-de. Ekipe dolaze iz škola iz cijele županije, a čine ih uče-nici nižih razreda. Olimpijada će se ove godine održati 27. svibnja. Mjesto održavanja ostalo je isto: Športski rekreacijski centar “Kukavica”.

Osim raznolikosti u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole, raznovrstan je i izbor obrazovnih aktivnosti u školi koje postižu zapažene rezultate na županiji, ali i šire. Postaje tradicijom da naši učenici sudjeluju, na čita-vom nizu natjecanja međuopćinske i županijske razine. Oni najuspješniji uskoro će sudjelovati na državnim na-tjecanjima.

Učenici 4. r., Iva Šimek i Luka Jelinčić, osvojili su 8. mjesto na županijskom natjecanju iz matematike. Pri-premala ih je učiteljica Marija Čičak. Na županijskom natjecanju iz povijesti za učenike 7. razreda Maja Marija Balog ušla je među prvih 10. Pripremao ju je učitelj Dar-ko Horvat. Na natjecanjima iz prirodne grupe predmeta smo vrlo uspješni. Učiteljica Jasna Piščević pripremala je učenike za natjecanja iz biologije i kemije. Alen Kovače-vić osvojio je 7. mjesto na natjecanju sedmaša, a Adriana Stubičar 6. mjesto na natjecanju osmaša iz biologije. Iz kemije uspjeh je sljedeći: Alen Kovačević 5. mjesto među sedmašima, a Nikola Aleksić 7. mjesto među osmašima. Učitelj Dražen Vinković pripremao je Hrvoja Ditriha

učenika 7.r. za natjecanje iz fi zike. Hrvoje je osvojio 9. mjesto.

Na županijskom natjecanju sudjelovali su učenici 5. - 7. razreda pod vodstvom učitelja Dražena Vinkovića. Od njih jedanaest: Ivan Faltus, Laura Gazdić, Komlje-nović Marko i Matea Komljenović, Domagoj i Leonard Bukovec, Ivona Filipović, Petar Hajdinjak, Davor Šotola, Damir Vincek, Alen Kovačević i Luka Mikac, najuspješ-niji je bio Leonard Bukovec i pozvan je na državno na-tjecanje.

Na županijskom natjecanju iz informatike učenici Hrvoje Ditrih i Nikola Aleksić bili su među najuspješ-nijim.

Od ekipnih natjecanja sudjelovali smo na Eko – kvizu “Lijepa naša”, Podmladak “Crvenog križa”, susret GLO-BE škola, te na natjecanjima rukometašica i nogometa-ša. Već postaje tradicijom da na navedenim natjecanji-ma postižemo vrlo zapažene rezultate. I na Eko kvizu i na susretu GLOBE škola i na natjecanju Podmlatka Crvenog križa bili smo najuspješniji i sudjelovali smo ili ćemo sudjelovati na državnom natjecanju.

Izrada paprenjaka (Eko kviz)Kao prvaci županije, ekipa naše škole u sastavu Kri-

stina Martić, Katarina Ditrih, Mihael Krog i Adriana Stubičar, sudjelovala je na državnom Eko kvizu i osvo-jila deseto mjesto od dvadeset i jedne ekipe. Voditeljica ekipe je učiteljica Ankica Marijan.

Na međužupanijskom susretu GLOBE škola ekipa u sastavu Hrvoje Ditrih, Alen Kovačević i Adriana Stubi-čar bili su među najuspješnijim i uskoro odlaze na držav-ni susret. Voditeljica učiteljica Zdenka Štefulinac.

Prvak županije je i ekipa Podmlatka Crvenog križa u sastavu: Maja Marija Balog, Katarina Ditrih, Elena Ko-vačić Gregov, Ivana Leskovar i Matea Šotola, i kao takva sudjelovat će na državnom natjecanju idući tjedan u Za-grebu. Pripremala ih je učiteljica Jasna Piščević.

U športskim natjecanjima smo nešto slabiji. Nogo-metaši su na međuopćinskom natjecanju pod vodstvom učitelja Franka Puharića osvojili treće mjesto. Rukome-tašice su na međuopćinskom natjecanju pod vodstvom učitelja Marijana Zelenike osvojile prvo, a na županij-skom natjecanju peto mjesto.


OSNOVNA ŠKOLA MATE LOVRAKAOSNOVNA ŠKOLA MATE LOVRAKATrg Mate Lovraka 143 270 Veliki GrđevacŠifra škole: 07 – 271 – 001Telefon: 043/ 461 021 (tajništvo) 043/ 461 582 (ravnatelj)Fax: 043/ 443 024Šk. mob.: 098 220 821E-mail: [email protected] Broj učenika Razrednih odjelaBroj učenika Razrednih odjelaI. - IV. razreda 122 I. - IV. razreda 9V. - VIII. razreda 144 V. - VIII. razreda 8UKUPNO: 266 UKUPNO: 17

Područne škole: Područne škole: • Donja Kovačica • Mala Pisanica • Pavlovac Broj djelatnika: Broj djelatnika: • učitelja razredne nastave - 9 • učitelja predmetne nastave -19 • stručnih suradnika - 2 • ostalih djelatnika - 10 Ravnatelj škole:Ravnatelj škole: Damir Štefulinac

Osnovni podaci o školiOsnovni podaci o školi

Županijsko natjecanje u rukometuŠto se tiče natjecanja umjetničkog karaktera i tu smo

bili prilično uspješni. Nastupi dramskih skupina učite-ljica Ane Nakani i Ljerke Vodopija na međuopćinskom natjecanju Lidrano bili su vrlo zapaženi. Na međuopćin-skom LIK natjecanju sudjelovali su učenici 4. i 8. razre-da. Rad na zadanu temu bio je vrlo zanimljiv i provo-kativan i tražio je posebnu umješnost i kreativnost uče-nika. Učiteljice Marija Čičak i Anita Res imale su težak zadatak da među radovima svojih učenika izaberu koje će poslati na Natjecanje. Na međuopćinski LIK poslano je 16 radova od kojih su radovi Valentina Stankića, Da-rija Žgele, Lore Polašek i Antonele Bišćan predloženi za državno natjecanje LIK.

Plesna grupa viših razreda pod vodstvom učiteljice Marije Čičak imala je vrlo zapažen nastup na natjecanju školskih plesnih skupina u Novoj Rači.

Tijekom školske godine planira se i realizira posjet kazališnoj predstavi, ali i posjet kazališne družine našoj školi. Ove godine učenici su gledali u Zagrebu mjuzikl “Jalta, Jalta”. Bjelovarsko kazalište je krajem ožujka dalo dvije predstave u mjesnom Domu kulture. Jednoj predstavi publika su bili učenici 1. - 5. razreda i djeca iz mjesnog vrtića, dok je druga predstava bila namijenjena učenicima 6. - 8. razreda.

No, tu još nije kraj našim aktivnostima. Pred kraj nastavne godine tradicionalno naši učenici odlaze na jednodnevni izlet. Ove godine odredište učenika nižih razreda je Zagreb, a učenika viših razreda Nacionalni park Plitvice. Učenici 6. - 8. razreda idu na petodnevnu ekskurziju na otok Šoltu. Jednodnevni izlet na kraju na-stavne godine i ekskurzija u kolovozu također su jedna od tradicija naše škole.

O svemu što se događalo tijekom ove školske godine, ali i o kreativnosti i maštovitosti naših učenika možete pročitati u novom 35. broju školskog lista “Kvržica”. Naš školski list nastaje pod budnim okom i stručnim vod-stvom učiteljice Marine Nejedli.

Natjecanje plesnih skupina u Novoj RačiPo svemu navedenom može se zaključiti zašto je na-

slov teksta Malo nas je al’ nas ima.Olivera Benić, prof.

pedagog škole


Dječji vrtić Slatki potokDječji vrtić Slatki potokDječji vrtić „Slatki potok“ osnovan je 1.3.1977. go-

dine kao područni vrtić grubišnopoljskog dječjeg vrti-ća „Maca Brkić“ čije ime je i on nosio sve do odvajanja 1996. godine. Te godine pokrenut je postupak registra-cije našeg vrtića kao samostalne ustanove pod nazivom „Slatki potok“. Prošle godine, u suradnji s grubišnopolj-skim dječjim vrtićem „Tratinčica“, obilježili smo tridese-tu obljetnicu rada.

Vrtić je smješten u unajmljenom prostoru velikogr-đevačke osnovne škole Mato Lovrak i ima jednu mješo-vitu skupinu djece u dobi od 2 godine do polaska u školu, te provodi program predškole čiji se rad odvija subotom. Trenutno je u vrtić upisano 26 djece, a u predškolu 24-ero djece.

U skupini rade 2 odgojitelja u primarnom deseto-satnom programu od kojih jedna odgojiteljica obavlja i poslove ravnatelja. Osim odgojitelja, tu je i naša teta kuharica-spremačica. Ona se brine da nam uvijek bude čisto, te nam nešto fi no i zdravo skuha (da imamo „go-riva“ za sve aktivnosti tijekom dana). Administrativne i fi nancijsko-računovodstvane poslove obavljaju djelat-nici općine uz naknadu. Radno vrijeme usklađeno je s potrebama roditelja, a ono je od 6.00 do 16.00.

Iako smo u adaptiranom prostoru osnovne škole, nastojali smo stvoriti mjesto radosnog življenja, igre i učenja djece na koje djeca veselo dolaze i rado borave u njemu. Kako smo mi mali vrtić, nemamo stručni tim što nam vrlo otežava stručno–pedagoški rad. No, baš iz tog razloga ulažemo maksimalan trud (nema ograniče-nja radnog vremena) kako bi našoj djeci pružili ono što

nude i veći vrtići od nas, ne pazeći pri tom na dulje rad-no vrijeme.

Naši organizacijski uvjeti (mješovita skupina) pruža-ju djeci mogućnost druženja djece različite dobi baš kao u pravoj obitelji, što naročito pogoduje učenju i cjelovi-tom razvoju djece. Svakodnevno nastojimo djeci omo-

gućiti široku lepezu aktivnosti, te raznovrsne izbore ma-terijala i sadržaja. Naime, poznato je da djeca najbolje uče u aktivnostima koje sami odaberu, a ne onim koje su im nametnute.

Osim pristupa djeci, važnu ulogu u odgojno-obrazov-nom procesu ima i prostor koji ih okružuje. Toga smo mi itekako svjesni te se mnogo pozornosti posvećuje uređenju vrtića i nabavci opreme. Kao i kod većine vrti-ća vlastita sredstva nisu dovoljna da zadovolje sve naše potrebe te svake godine nešto nabavimo i uz pomoć ra-znih donatora. Isto tako u zadnje vrijeme i sami „zara-đujemo“ prodavajući boce. Tu su, naravno, i roditelji koji nam pomažu kada je to potrebno. Tako roditelji djece koja odlaze u školu svake godine u znak pažnje poklone vrtiću nešto od opreme koja nam još nedostaje.

U srpnju 2008 godine kandidirali smo projekt pod na-zivom “Uređenje dječjeg vrtića Slatki potok Veliki Grđe-vac” za dodjelu sredstava darovnica iz programa Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka PPDS-a -potkom-ponenta Socijalna uključenost, kojeg je raspisalo Mini-starstvo šumarstva, regionalnog razvoja i vodnoga gos-podarstva. Projekat je odobren , te je potpisan Darovni ugovor (br. 06-D-SU2-21058/08-07) 24. listopada 2008. god. u Pakracu u vrijednosti od 331 114,20 kuna, od čega je spomenuto Ministarstvo putem zajma Svjetske banke osiguralo 264.377,85 kuna koje su isplaćene u tri rate tijekom godine dana (prosinac 2008, svibanj 2009 i rujan 2009.). Ostala sredstva u iznosu od 66.735,36 kuna osigurala je Općina Veliki Grđevac kao osnivač dječ-jeg vrtića i kao partner u provođenju potprojekta.

Dovršetkom Projekta dobili smo zaista primjere-ne uvjete za rad što ulaganjima samo vlastitih sred-stava nebi mogli postići još jako dugo. Isto tako, završetkom Projekta stvoreni su i uvjeti za dalji ra-zvoj predškolskog odgoja na području naše općine. Lijep i dobro opremljen prostor postaje pretijesan, te nam je slijedeći zadatak u suradnji s Osnivačem raditi na izgradnji primjerenog prostora.

Nastojimo prostor vrtića učiniti djeci što ugod-nijim tj. što sličnijim ugođaju roditeljskog doma. Vrtić je podijeljen na više kutića i centara aktivno-sti. Tako imamo centar za početno čitanje i pisa-nje, istraživački centar, obiteljski centar, glazbeni, likovni, početne matematike, didaktičkih igara, informatički, centar ekologije, centar građenja i još mnoge druge koji tijekom igre nastaju ali i ne-staju kada interes za njih prestane. Posebno smo

ponosni na naš informatički centar koji se sastoji od dva računala. Svi ti centri opskrbljeni su različitim ma-terijalima i opremom, od najobičnijih kutijica, čepova i drugih recikliranih materijala pa do skupljih didaktičkih igračaka. No, osim postojanja velikog broja zanimljivog materijala, jednako je važna i sloboda dječjeg odabira.

1717Velikogrđevački listVelikogrđevački listNaime, matematički pojmovi mogu se usvajati i „kupu-jući“ nešto u našoj trgovini isto kao i gradeći garaže u centru građenja ili pak kuhajući u našoj kuhinji.

Kroz cjelokupan rad veoma je važno djeci pokazati da ih se cijeni i da se u njih ima povjerenja. Važan korak u tom pravcu jest donošenje zajedničkih pravila gdje ih se potiče da se dogovorenih pravila i pridržavaju (I TETE!). Jedan od primjera je i samoposluživanje hranom, kli-zni doručak, te slobodan odabir popodnevnog odmora (nema prisilnog spavanja).

Kroz proteklo razdoblje možemo se pohvaliti sudjelovanjem na raznim manifestacijama u bli-žem, ali i širem okruženju. Naročito nam je drago da se možemo pohvaliti vrlo dobrom suradnjom sa osnovnom školom u čijem prostoru boravimo. Sva važnija zbivanja na razini škole ne prolaze bez nas. Tako smo sudjelovali na obilježavanju Dana kruha, Dječjeg tjedna, Božića, Poklada, Valenti-nova, Dana škole, Uskrsa, Dana planeta Zemlje, Lovrakovih dana kulture od kojih nam je najdraži Sajam kreativnosti koji se odvija u okviru Lovra-kovih dana kulture. Osim toga od samog početka sudjelujemo i na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Bjelovarsko-bilogorske županije gdje smo osvajali i medalje. Već više godina osvajali smo i i nagrade na natječaju Turističke zajednice Bje-lovarsko-bilogorske županije „Volim Hrvatsku“ u kategoriji likovnih radova dječjih vrtića. Osobito smo ponosni što se dodjela nagrada za 2007. godinu, zahva-ljujući nama, održala u našem Lovrakovom centru u Velikom Grđevcu. Kraj pedagoške godine obilježava se izletom i priredbom za roditelje.

Još mnogo toga dalo bi se reći o našem malom vrtiću koji je nama vrtićavcima postao drugi dom. Put razvoja vrtića kojim smo krenuli ponekad je ravan, ali mnogo puta više trnovit. Mnogo je lakše deklarativno prihva-titi, nego u praksi ostvariti odgojno-obrazovni pristup u kom se svako dijete, sa svim njegovim posebnostima, može razumjeti i njegov razvoj i učenje učinkovito podr-žati. Pri tom se rukovodimo da je dijete vrijednost samo po sebi, a dobrobit djeteta naša temeljna briga gdje vrtić treba biti mjesto istinskog življenja, igre i učenja djece.

Slobodni, samopouzdani, snalažljivi, odgovorni „klinci“ koji kreativno i kritički razmišljaju neki su od najvaž-nijih ciljeva odgoja koji se nastoje afi rmirati u Dječjem vrtiću „Slatki potok“. JER, U VRTIĆU SE DJECA NE PRIPREMAJU SAMO ZA ŠKOLU, VEĆ ZA ŽIVOT!

KUD Mato LovrakKUD Mato Lovrak


Mogu li kršćani danas dijeliti nevolje s drugima? Imaju li danas kršćani snage biti vjerni u malome kako bi bili spremni za veliku žrtvu života? Pet sestra Drin-skih mučenica, Božjih službenica u svojem vremenu ži-vota i kušnje imale su snagu za to. Ta njihova hrabrost i primjer potaknula je hodočasnike iz nekoliko župa da bar dijelom prođu stopama njihovoga „bijelog, hladnog, snježnog križnoga puta“ da na Palama, vrletima Roma-nije, Goražda i rijeke Drine koja postade njihov „tekući grob“, osjete posebne duhovne poticaje i vibracije srca.

Autobus hodočasnika iz Hrvatske stigao je 6. stude-nog u popodnevnim satima u Sarajevo, a hodočasnici su odsjeli u internatu KŠC-a “Sveti Josip”. Među hodoča-snicima je bio vlč. Mladen Benko, župnik Velikog Grđev-ca, rodne župe mučenice jedne od pet sestara Drinskih mučenica s. Bernadete, sa desetak bračnih parova i pred-stavnici župe Velikog Petrova sela, rodne župe s. Jule. Bilo je hodočasnika iz Granešine i okolice, predstavni-ca iz Donje Lomnice kod Velike Gorice. Organizatorica hodočašća bila je s. Ozana Krajačić. Nakon kratkog od-mora u Sarajevu hodočasnici su krenuli put Pala. Tamo su na mjestu zapaljenog i porušenog samostana 1941. „Marijin dom“ na Kalovitim brdima potreseni molili i razmišljali. U 17 sati u crkvi sv. Josipa radnika na Pala-

ma slavljena je misa za hodočasnike. U koncelebraciji sa župnikom vlč. Benkom misu je predvodio i propovijedao kanonik preč. Ante Meštrović. Uslijedio je povratak ho-dočasnika u Sarajevo.

U jutarnjim satima 7. studenog hodočasnici su se zaputili u Goražde te su prvo ušli u prostorije škole i u učionicu gdje su sestre bile zatočene i odakle su iskočile kroz prozor. Naime, sadašnja škola je bivša vojarna u ko-joj su sestre bile kratko smještene po dolasku u Goraž-de. Nakon toga hodočasnici su se spustili na obale Dri-ne gdje su u rijeku bacili cvijeće i palili svijeće. Na svim tim mjestima zadržali su se u molitvi vidno ispunjeni emocijama. Zatim su sudjelovali u tamošnjoj kapelici na

nedjeljnom misnom slavlju sa tamošnjim malobrojnim vjernicima. Misu je predvodio vlč. Luka Kesedžić, eko-nom Vrhbosanske nadbiskupije, u koncelebraciji sa vlč. Željkom Čuturićem, župnikom Goražda i vlč. Mladenom Benkom, župnikom Velikog Grđevca. Nakon kratkog od-mora i okrepe u 13 sati uslijedio je povratak u Hrvat-sku. Otišli su obogaćeni, puni snažnih utisaka i duhovno osnaženi.

Pet časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi: s. Jula Ivanišević, s. Berchmana Leidenix, s. Krizina Bojanc, s. Antonija Fabjan i s. Bernadeta Banja na Palama su slu-žile običnim malim ljudima. Njihov samostan “Marijin dom” i njihova srca su u teškom ratnom vremenu bila otvorena za sve, pogotovo za djecu i siromašne ljude. Uhićene su 11. prosinca 1941. Te po velikoj hladnoći, slabo odjevene i obuvene, preko hladne Romanije pra-ćene od progonitelja pješke su došle u Goražde gdje su 15. prosinca 1941. prinijele žrtvu života ostajući vjerne redovničkim zavjetima i Bogu.

Glas o njihovoj mučeničkoj smrti nadaleko je raširen te je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, do-bivši potrebno dopuštenje od Kongregacije za proglaše-nje svetaca, 4. prosinca 1999. izdao dekret o pokretanju Dijecezanskog postupka za njihovu beatifi kaciju. Pro-glašenje blaženima Božjih službenica Marije Jule Ivani-šević i četiriju susestara, za što je potrebno moliti, bit će

ne samo službeno priznanje njihova mučeništva nego i promidžba duhovnih vrijednosti za koje su one živjele i svoje živote položile.

Iz života Župne zajedniceIz života Župne zajedniceStopama Drinskih mučenicaStopama Drinskih mučenica

1919Velikogrđevački listVelikogrđevački listHodočašće u VukovarHodočašće u Vukovar

Dana 19.veljače 2011.g. župnik župe Duha Svetoga Veliki Grđevac ve-lečasni Mladen Benko organizirao je hodočašće „Da se ne zaboravi“ heroj-skom gradu Vukovaru, na koje je pohodilo 50 – ak župljana. Samo putovanje značajno je pomogao gospodin Marin Uđbinac, osiguravši luksuzni autobus tvrtke „Globtour“ Međugorje. Među hodočasnicima je bio i općinski načel-nik Općine Veliki Grđevac gospodin Marijan Dautanac, koji je zajedno s op-ćinskim vijećnikom Eugenom Horvatom i velečasnim Mladenom Benkom položio vijenac, te zapalili svijeću na memorijalnom groblju na Ovčari. Sve-tu misu posvećenu poginulim vukovarskim braniteljima u obnovljenoj crkvi u Vukovaru predvodio je velečasni Mladen Benko.

Posjet kardinala Bozanića našoj ŽupiPosjet kardinala Bozanića našoj Župi


02.12.2009. po razgovoru g-dina Marijana Dautanca i g-dina Željka Vinceka o potrebi osnivanja UDVDR Veli-ki Grđevac, a zbog zanemarivanja Velikogrđevačkih čla-nova udruge “Bilogora 91” i lošeg ostvarivanja različitih prava veterana i dragovoljaca domovinskog rata, dogo-voreno je osnivanje Udruge za: 09.12.2009. zajedno sa suborcima iz MUP-a. Od tada općina Veliki Grđevac ima UDVDR. Za predsjednika UDVDRRH podružnice BBŽ ogranka Veliki Grđevac je izabran gospodin Marijan Dautanac. Od osnivanja do danas u Udrugu je uključe-no 120 članova, a taj broj se povećava svakoga mjeseca. Udruga ima svoje predsjedništvo od 17 članova - 1 predsjednik, 2 zamjenika; 7 članova središnjeg od-bora, 3 člana nadzornog odbora, 3 člana suda časti i 1 tajnik. U svim tijelima udruge su jednako-prav-no zastupljeni pripadnici HV i MUP-a. Učestvovali smo na svim športskim igrama do sada zajedno sa takmičarima iz ogranka Grubišno Polje, a zajedno ćemo nastupati i nadalje i tako postizati dobre re-zultate za našu podružnicu i županiju te nastaviti zajedništvo suradnje kao i u ratu.

Prošle, 2010. god. smo 7 odraslih osoba i 11 djece slali na more preko Udruge po minimalnoj cijeni smještaja. Učestvovali smo na već tradicio-nalnom hodočašću u svetište Majke Božje Bistrič-ke sa 12 hodočasnika iz naše Udruge.

Donirali smo 300 kg jabuka karitasu Zagre-bačke nadbiskupije (zajedno sa udrugom iz Da-ruvara). Od Zagrebačkog karitasa smo zauzvrat dobili polovnu odjeću i obuću, koju smo donirali 32-ici članova naše udruge, 5 paketa Bjelovarskoj udruzi i 5 paketa Da-ruvarskoj udruzi.

Svake godine povodom prigodnih blagdana polaže-mo vijence i lampione stradalim borcima i civilima u do-movinskom ratu. Organiziramo i svečani domjenak za

godišnjicu oslobođenja Velikogrđevačke Općine sa dru-ženjem suboraca, mještana i uzvanika.

Planovi za budućnost Udruge :- Rad na povećanju članstva Udruge- Organiziranje informiranja članova o njihovim za-

konskim pravima i pomoć u ostvarivanju prava- Stalni rad na prikupljanju fotodokumentecije iz vre-

mena domovinskog rata,a u svrhu postavljanja spomen-sobe događaja i učešća naših postrojbi HV – MUP-a te civila kroz domovinski rat kao istinski dokumenat mje-štanima, djeci i generacijama poslije nas

- Nastavak podjele iskaznica učesnicima rata sa teri-torija naše općine

- Izleti - planiranje posjeta mjestima značajnih doga-đaja iz domovinskog rata

- Organiziranje društvenih i športsko-rekreativnih aktivnosti svojih članova

- Suradnja sa odgovarajućim institucijama u lokalnoj samoupravi, a radi zadovoljavanja potreba, interesa i zaštite statusa ratnih veterana.

Financiranje planiramo iz općinskog proračuna prema mogućnostima Općine Vel.Grđevac. Nismo profi tabilna Udruga pa nemamo članarinu, ali računamo na do-niranje dragovoljnih priloga poduzetnika, donatora, sufi nancera, tako da su svi dobro-namjerni i dobrodošli kao pripomoć Udruzi, a zbog velikog broja potrebnih, siromašnih članova. Sa takovom namjerom možete se javiti predsjedniku ili tajniku Udruge.

43270 Veliki Grđevac- Trg Mate Lovraka 3Predsjednik udruge:

Marijan Dautanac - mob. 098 464 378Tajnik: Željko Vincek - mob. 099 7096 277

UDVDR Veliki GrđevacUDVDR Veliki Grđevac


Više o “Kućnom teatru Škripzikl”Više o “Kućnom teatru Škripzikl”

Povijest grupe započinje nastupima 2005. godine po klu-bovima, a 2009. se formira službeni naziv i registriracija udruge. Predsjednik je Romano Dautanac, a udruga broji 10-ak članova. Kroz vrijeme djelovanja, razvijanja i izvođenja, iz svog su programa predstavili raznolike predstave - komične, glazbene i pantomimske. U vlastitoj produkciji snimili su mnogo spotova/kratkih fi mova (koje nazivaju “dječjim fi l-movima za odrasle”), izveli popriličan broj “grotesknih per-formansa”, koncerata, klaunovskih predstava, radionica za djecu, ostvarili mnoge suradnje s glazbenicima, glumcima i udrugama, a pojavili su se i u mnogo radijskih i tv-emisija.

Kroz 2008. i 2009. godinu ostvaruju suradnje s profesi-onalnim kazalištima (program “Škripultura” za “Teatar Itd”, dječja predstava “Tetak i stric” za “Tvornicu lutaka”) i izvode svoje predstave na raznim festivalima, programima i inicijati-vama (festival nijemog fi lma “PSSST!”, Špancirfest, Cirkuska-bare, revija amaterskog fi lma “RAF”, festival urbane kulture F.U.K, Noćni lab Itd-a, Lovrakovi dani kulture...). Specifi čnost izvođenja razvija se i kroz mnoge predstave po kućama i sta-novima, te trgovima i galerijama i van granica naše zemlje (Španjolska, Slovačka, Srbija, Mađarska...).

Glazbeni video “Nemoj tamo, nemoj - tu si!” i kratki fi lm „Nestajanje“ (red. Josip Visković) ušli su u konkurenciju me-đunarodnog festivala crno-bijelog fi lma u Portu. Na istom fe-stivalu izvode pantomimsku predstavu 2010. godine.

Iste godine Romano Dautanac prolazi audiciju na showu “Supertalent” (NovaTV) izvodeći kratke skečeve čime odu-ševljava žiri i publiku, ostvaruje zapažene rezultate i ulazi u polufi nale natjecanja, te zbog svoje glume dobiva naziv “čo-vjek s tisuću lica”. Zbog specifi čnog humora i izvrsnog prije-ma kod žirija i publike biva pozvan u fi nalnu emisiju kao gost sa nastupom iznenađenja u vlastitoj režiji.

web: www.myspace.com/etuietuisoniczoilmail: [email protected]

mob: 098/436-394

Udruga Kućni teatar ŠkripziklUdruga Kućni teatar Škripzikl


Vatrogastvo na području Velikog Grđevca nesumnjivo postoji već dugi niz godina. Na žalost u Grđevcu nisu sačuvani dokumenti koji bi nam to potvrdili. Zbog toga se je, sve do neki dan, u svim vatrogasnim krugovima (od DVD-a, VZŽ do HVZ), 1922. godina spominjala kao godina osnutka DVD Veliki Grđevac.

Iz Varaždina nam se javio Prim. dr. GUSTAV PIASEK, sin utemeljitelja društva iz tridesetih godina STJEPANA PIASEKA, i naveo nas na put da dođemo do dokumenta iz kojeg ćemo nešto više saznati o nastanku društva.

Zaista, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu pronašli smo PRAVILA DOBROVOLJNOG VATROGA-SNOG DRUŠTVA VELIKI GRĐEVAC usvojena

1. siječnja 1901. godine, a odobrila ih je ZEMALJ-SKA VLADA KRALJEVSTVA HRVATSKE, SLAVONIJE I DALMACIJE, Odjel za unutarnje poslove, Zagreb, 7. studena 1902.

Posve je sigurno da je vatrogastvo na području Gr-đevca nastalo i prije ovog datuma, jer ako ništa drugo, netko je morao pripremiti ova pravila i sastanak na ko-jem su ona donesena .

Slobodno možemo reći da vatrogastvo u Velikom Grđevcu nastaje već krajem XIX. stoljeća.

Početak rada društva karakterizira nastojanje za omasovljenjem članstva, materijalnim jačanjem i što boljom organizacijom.

Rad društva stagnira za vrijeme I. svjetskog rata jer većina članova odlazi u razne vojne postrojbe, a oprema se koristi u vojne svrhe. Iza rata ponovno se pokreću razne vatrogasne aktivnosti pa se vjerojatno zato 1922. godina smatrala godinom nastanka društva.

Procvat društva dolazi s tridesetim godinama proš-log stoljeća kada intenzivnu brigu o društvu (održava-nje, fi nanciranje) preuzima STJEPAN PIASEK i tvrtka Piasek-Pavlović.

«Oko godine 1932/33. zamislilo se osnovati pomla-dak DVD učlanjivanjem muške školske djece. Briga i organizacija toga povjerena je Mati Korenu. Ubrzo je to bilo obustavljeno zbog jakog protivljenja tadašnjih pri-stalica jugo-stranke»

II. svjetski rat donio je opet stagnaciju u radu. Pri tom je nestala i sva dokumentacija društva, a mnogi su vatrogasci morali vratiti dobivene kolajne i odlikovanja. Početkom rata DVD Veliki Grđevac pripada Dobrovolj-noj vatrogasnoj župi Grubišno Polje.

U godinama poslije rata društvo se fi nancira organi-ziranjem zabava, članarinom i posudbinama od Poljo-privredne zadruge i mještana. Nabavljana je potrebna oprema, izrađena su kola za prijevoz štrcaljke, kuplje-na ručna sirena (1952), izvršen je popravak kapelice Sv.

Florijana koja je tada krasila raskrižje cesta Bjelovar-Daruvar-Grubišno Polje. Počele su i pripreme za izgrad-nju vatrogasnog doma (rušenje i prijevoz hrastova iz Zdenačkog Gaja). Društvo je već tada bilo pretplaćeno na vatrogasni vjesnik «Suvremeno vatrogastvo» pa su članovi mogli pratiti nova dostignuća u vatrogastvu. Iz statističkih podataka (1947.) saznajemo da u Velikom Grđevcu ima 1865 stanovnika, zgrada zidanih 330, dr-venih 685, pokritih slamom 230, crijepom 785, da su 2 tvornice, 1 veliko skladište, 2 pilane, 1 mlin, 2000 jutara guste šume.

Pedesete godine u znaku su priprema i gradnje vatro-gasnog doma:

24. 9. 1954. - izdana je dozvola za izgradnju vatroga-snog doma

17. 5. 1955. - potpisan je ugovor o izgradnji doma sa zidarskim majstorom STEVOM STANKIĆEM iz Pavlov-ca te se je krenulo u izgradnju vatrogasnog doma.

1958. kupljen je novi agregat SAVICA.Pedesetih godina na području općine Veliki Grđevac

osnovan je i djeluje VATROGASNI ODBOR OPĆINE sa šest DVD-a:

- DVD Veliki Grđevac- DVD Dražica- DVD Doljnja Kovačica- DVD Pavlovac- DVD Gornja Kovačica- DVD Velika Jasenovača

U ranim šezdesetim godinama društvo ponovo dola-zi u krizu. Promijenilo se je nekoliko predsjednika koji nisu uspjeli organizirati društvo. Na okupu ga drži FER-KO TOT – tajnik i spremištar.

1963. godine društvo dobiva novu električnu sirenu.Od tada je u društvu došlo do značajnog preokreta

i počelo se je s intenzivnim radom. Od vojske je 1967. dobiven kamion-cisterna DODŽ na kojeg Ferko Tot i Ivan Cunft montiraju pumpu Savicu, no to radi tek par godina. Društvo iza toga ostaje bez sredstava za gašenje pa su se počela prikupljati sredstva za kupovinu nove auto-cisterne.

Organizirane su zabave, prodavane zahvalnice za dobrovoljne priloge, pa je uz donaciju Šumarije, Ugo-stiteljskog poduzeća, Veterinarske stanice, OOSSRN (Socijalistički savez) i uz pomoć Općine Grubišno Polje, kupljeno vatrogasno navalno vozilo. Poslije servisa, teh-ničkog pregleda, registracije i instruktaže 19. kolovoza 1973. svečano je preuzeta nova auto-cisterna.

Iste godine DRAGO ŽIVKO, JOZO ŽUNAC i MARI-JAN ERI, kasnije zapovjednici (1976-1979), pohađaju vatrogasni tečaj u Zagrebu. Poslije toga dolazi do inten-zivnih priprema i vježbi vatrogasaca o čemu se brižljivo i savjesno vodi dokumentacija.

DVD Veliki GrđevacDVD Veliki GrđevacVatrogastvo u Velikom GrđevcuVatrogastvo u Velikom Grđevcu

2323Velikogrđevački listVelikogrđevački list1979. na domu se izrađuju novi metalni prozori i

vrata. Vozilo i spremište preuzima STEVO LUŽANIĆ, a zapovjedništvo ŠANDOR ČIČAK kojega 1980. preuzima MIRKO KOVAČIĆ, a 1988. IVO GAZDIĆ.

Tih godina predsjednik je BRANKO PRESPLJANIN, a tajnik STEVO HALAUŠ. TIO – tvornica industrijske opreme pomaže DVD-u izgradnjom metalnog tornja za električnu sirenu.

Sedamdesetih i osamdesetih godina održano je mno-go vježbi u suradnji s vojskom, civilnom zaštitom i te-ritorijalnom obranom, a svake godine su bile opsežne vježbe NNNI (Ništa nas ne smije iznenaditi).

Redovito se, pa i dan danas, organiziraju dežurstva vatrogasaca i vozača za vrijeme žetve. Na vatrogasnom domu se izrađuje fasada, cijevi za odvod krovnih voda, a dio garaže iznajmljen je za smještaj sanitetskog vozila, Doma zdravlja.

1987. - proširuju se garažna vrata 1988. - priprema se teren i asfaltira prostor ispred

doma- uređuju se pristupi vodocrpilištima1989. osniva se SIZ (Samoupravna interesna zajedni-

ca) protupožarne zaštite Grubišno Polje no ona značaj-no ne doprinosi vatrogastvu Velikog Grđevca.

12. 11. 1990. raspadom Jugoslavije vatrogastvo pre-lazi na ratni raspored, a 4. 5.- FLORIJANOVO ponovo se počinje slaviti kao DAN VATROGASTVA.

25. 7. 1993. na teritoriju općine Veliki Grđevac osni-va se VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE.

U to vrijeme betoniraju se garaže, prekriva se dom i uređuje krovište te izrađuje gromobranska instalacija.

1997. - obnavljaju se i izoliraju stropovi- uvodi se plin i centralno grijanje- prilazi se izgradnji nove garažeValja napomenuti da su materijal za garažu dali

sponzori, da su majstori radili besplatno, da su radnu snagu dali vatrogasci, a hranu za veće akcije priredile domaćice Velikog Grđevca.

1998. Prostorije stana u domu preuređuju se u

poslovne prostorije VZO i DVD-a te kuhinju da bi se dom mogao iznajmljivati za različite prigode.

Od 1997. DAMIR ŠTEFULINAC preuzima rad s va-trogasnom mladeži koja postiže značajne uspjehe (jedno do dva prva mjesta) na ŽUPANIJSKIM VATROGASNIM SUSRETIMA MLADEŽI u Daruvaru, Garešničkom Bre-stovcu, Velikim Zdencima, Hercegovcu, Utiskanima. Počelo se je i s redovitim godišnjim skupštinama vatro-gasne mladeži.

2001. godine pod predsijedavanjem Josipa Cente godine nastavljeno je s dogradnjom u uređenjem sanitarnog čvora te preuređenja vodovoda i kanalizacije. Ponovno se kreči unutrašnjost doma, mijenja stara električna instalacija, i obnavlja vanjska fasada. Značajno je postavljanje daljinskog (telefonskog) uključivanja sirene, pri čemu se ona može uključiti s bilo kojeg mjesta

2005 godine za predsjednika je izabran Drago Malekovića- Gec, koji dužnost obnaša sve do 2010 kada ge smrt odvaja od društva. Za v.d. predsjednika izabran je njegov zamjenik Željko Jurišić.

Danas DVD-om Veliki Grđevac predsjedava Marijan Petak, tajnik je Ivan Koščević, blagajnik Darko Horvat, zapovjednik Božidar Gazdić. Društvo nastavlja tradiciju obiležavanja dana zaštitnika vatrogasaca Sv. Florijana, DVD nabavlja dva klimatizacijska uređaja na vatrogasni dom, Općina Veliki Grđevac donirala je sredstva za nabavku novog vatrogasnog kombi vozila.

Dana 28.05. 2011. DVD Veliki Grđevac obilježava 110-u obljetnicu osnutka.

Kao većina društava, i naše je kroz sve to vrijeme imalo svoje padove i uspone na svim pravcima svoga djelovanja, uvijek se moralo snalaziti za sredstva i traži-ti pomoć te dokazivati svoj dobrovoljački i humanitarni rad i potrebu potpore sredine čiju imovinu i živote štiti i spašava, često i u najtežim uvjetima.

Uz sve poteškoće valja nam i dalje razvijati vatroga-stvo, tehniku modernizirati, ljudstvo omasoviti, a od opasnosti neka nas i dalje štiti naš zaštitnik Sveti Flo-rijan.


Udruga umirovljenika je osnovana 28.04.2009. godi-ne, sa 64 člana. Predsjednica udruge je Marija Kalenik, tajnica Verica Brestovac, dopredsjednik Josip Kukovac i blagajnik Ankica Aleksić. Preregistrirani smo 15.06.2010. u Maticu umirovljenika općine Veliki Grđevac. Članovi Matice umirovljenika druže se svakog četvrtka u večer-njim satima gdje se igra pikado, karta bela ili igra čovječe ne ljuti se. 2010. godine organiziran je zbor pjevača i pje-vačica koji je uspješno nastupao na županijskom druženju umirovljenika, u Končanici za Svetog Martina, u Daruva-ru za Dan starijih osoba, u Hercegovcu na druženju, za proslavu Dana grada Grubišno polje i u Velikom Grđevcu na Božićnom koncertu.

Organizirali smo izlete u Rastoke, Daruvarske toplice, na Vinkovačke jeseni, Bizovačke toplice, Tuheljske toplice i kupanje u Barču. Članovi Matice posjetili su predstavu u kazalištu u Virovitici te smo posjetili znamenitosti Varaž-dina i Međimurske dvore sa zabavnim programom.

Tijekom godina posjetili smo osmero bolesnih člano-va naše Matice. Sa Vindijom imamo sklopljen sindikalni dogovor o nabavi piletine i puretine, sa Čazmatransom ugovor o prijevozu na izlete i popustu na pojedinačnom putovanju.

Matica umirovljenika općine Veliki Grđevac sada broji 70 članova.

Predsjednica:Marija Kalenik

Udruga umirovljenika Općine Veliki GrđevacUdruga umirovljenika Općine Veliki Grđevac


Udruga žena “Hrvatsko srce” osnovana je 19.11.1999. godine. Udruga počinje s radom prvenstve-no kao humanitarna organizacija. Tijekom svih ovih godina organizi-rali smo prikupljanje pomoći i posje-ćivali stare i nemoćne osobe. Svojim prilozima sudjelovali smo i podr-žavali akcije kao “Dajmo da čuju” i “Dobri moj anđele”. U vrijeme “da-rivanja” pred Božić i Uskrs posebnu brigu vodimo o djeci iz višečlanih obitelji i slabijih imovinskih moguć-nosti darujući ih prigodnim pokloni-ma.

Aktivno sudjelujemo u svim kul-turnim manifestacijama u općini Veliki Grđevac i Bjelovarsko-bilogor-skoj županiji. Organiziramo kazališ-ne predstave, Božićni koncert, naša pjevačka skupina daje svoj doprinos na brojnim manifestacijama u župa-niji (npr. Bjelovarski sajam i izbor “Najžene” županije). Prijateljujemo sa društvima susjednih Općina i održavamo stare običaje.

Predsjednica udruge:Ana Kvaternik

Udruga žena Hrvatsko srce Veliki GrđevacUdruga žena Hrvatsko srce Veliki Grđevac

Motocros staza u PavlovcuMotocros staza u Pavlovcu

Početkom veljače 2011.g. u Pavlovcu je održana osnivačka skupština na kojoj je osnovan Motokros klub „Pavlovac“. Istodobno se intenzivno radilo na uređenju nove motokros staze na tzv. školskoj ogradi. Staza je pripremljena za prvu prob-nu vožnju, koja je održana dana 12. veljače 2011. g. uz nazočnost 10-ak vozača i stotinjak gledatelja. Vozači su ocijenili stazu kao izuzetno dobru te istaknuli da se uz određene dorade na njoj može organizirati i zvanično natjecanje. Službeno otvorenje iste biti će za Dan Općine 2011. kada se planira i utrka.

Motokros klub PavlovacMotokros klub Pavlovac


01.07.2009. god. sklopljen je Ugovor o suradnji Op-ćine Veliki Grđevac sa Ministarstvom branitelja i među-generacijske solidarnosti Bjelovarsko-bilogorske župa-nije, zbog izuzetno velikog broja osoba starije životne dobi, lošeg zdravstvenog stanja, velikog broja samačkih domaćinstava,dislociranih , sa ispodprosječnim prima-njima.

Od tada na području Općine Veliki Grđevac radi služ-ba: Pomoć u kući starijim osobama. Službu sačinjavaju:

• 1 voditelj• 1 medicinska sestra• 8 gerontodomaćica• 2 pomoćna radnika.Sjedište službe je u Velikom Grđevcu, ul. Kralja To-

mislava 10. (iznad stare Veliko-Grđevačke željezare).Vođenje Programa je povjereno gos. Željku Vinceku iz Velikog Grđevca.

Uvođenjem Programa, poboljšali smo življenje stari-jih osoba lošijeg zdravstvenog i materijalnog stanja, o kojima nema tko svakodnevno skrbiti i dajemo svako-tjednu skrb većem broju najsiromašnijih, tj. najpotreb-nijih korisnika iz naše Općine.

Počeci skrbljenja bili su sa 209 korisnika, a taj se broj mijenjao svakoga kvartala. Zbog bolesti i starosti bi uvi-jek netko umro. Nekolicini smo našli skrbnika ,(udomi-telja), a nekima smo pomogli da odu u starački dom.

Kako smo Općina sa starijim domicilnim stanovniš-tvom, broj korisnika potrebnih usluge se ne smanjuje, naprotiv, stalno imamo nove potrebne korisnike koji traže uključenje .

Prosječno, svaki kvartal imamo 202. korisnika uslu-ga. Od toga broja, 150. osoba su žene, a 52. osobe su muškarci. 110. osoba žive sami, a 52. osobe su u zajed-nici sa nekom osobom također bolesnom i potrebnom usluga iz Programa. 174. osobe su lošeg zdravstvenog stanja (to stanje se starenjem pogoršava). 16. osoba je izrazito lošeg zdravstvenog stanja, a samo 12. osoba je prihvatljivog-dobrog zdravlja (u skladu sa njihovim godinama). Kod dobre većine uočljiva je nemoć i velika potreba za uslugama iz Programa, jer su iz dana u dan u sve lošijem zdravstvenom stanju. 15. osoba nema stalni svako-mjesečni prihod, a nadpolovična većina od 187. osoba, ima prihod manji od 1000. kn. 30. osoba još uvi-jek nema skrbnika.

Njihove potrebe zadovoljavamo prema njihovim že-ljama u skladu sa našim ovlastima i mogućnostima. Ve-ćini korisnika usluge pružamo jednom tjedno, a kod naj-kritičnijih, dva- tri puta, (pripremanje hrane, kupanje i presvlačenje polu-pokretnih i nepokretnih osoba). Tri korisnika su od naše službe dobili na posudbu bolnički krevet kako bi im se olakšalo liječenje i ležanje.

Od usluga najčešće traže:- dostavu namirnica i lijekova (dislocirani i nemaju

prevoz)- poslove održavanja okućnice- mjerenje tlaka i šećera u krvi- održavanje čistoće stambenog prostora- kontrola uzimanja lijeka,kontakt sa liječnikom,

dostava lijeka- razgovor i druženje u svrhu prevladavanja osamlje-

nostiProgram je jako važan za korisnike, sve bolji i svr-

sishodniji. Svakoga mjeseca nastojimo napraviti veću

radnu akciju kod nekog od najpotrebnijih korisnika koji žive u lošim uvjetima stanovanja, a nisu si u mogućno-sti, zbog raznih okolnosti poboljšati uvjete življenja. Evo nekoliko snimaka tih radova kod korisnika, izrade poklona za blagdane, predstavljanje općine na danima kreativnosti.

Sada već gotovo svi mještani, pa i šire, znaju za naše aktivnosti, pa nam vrlo često doniraju razne stvari i po-trepštine. Na taj način smo u 2010. godini donirali naj-siromašnijima:

11. kauča, 3. TV, 2. radio-uređaja, 4. fotelje, 1. trosjed na razvlačenje, 2. francuska ležaja, 3. kuhinjske peći,17. madraca, 4. metalna kreveta, 20. deka, mnogo odjevnih

Pomoć u kući starijim osobamaPomoć u kući starijim osobama

2727Velikogrđevački listVelikogrđevački listpredmeta i obuće.

Posredstvom Crvenog križa Grubišno Polje, donirali smo najpotrebnijima 48. paketa hrane kroz godinu, a svi ostali naši korisnici su dobili od Općine Veliki Grđevac simboličan paket artikala za blagdane (špeceraj) i kalen-dar za 2011. godinu. Konstantno im se pomaže u ostva-rivanju raznih prava, mijenjanju dokumenata itd.

Osobitu suradnju imamo sa predškolskom djecom (vrtić) te sa OŠ Mato Lovrak gdje djeca izrađuju čestitke za blagdane, kao njihov poklon našim korisnicima uslu-ga, a za Dane kruha, doniraju višak kruha, kolača, peci-va i ostalog što bude skupljeno za tu prigodu, pa tako razveselimo najpotrebnije korisnike. Odličnu i uspješnu

suradnju imamo i sa našim Velečasnim. Donirao nam je svjećice za izradu Adventskih vijenaca i uvijek rado

pomogne. Odlično surađujemo i sa našim liječnicima i ostalima iz te službe. Također dobro surađujemo sa udrugom umirovljenika, udrugom žena Hrvatsko srce, KLA Veliki Grđevac ,UDVDR ogranak Veliki Grđevac, Općinom Veliki Grđevac te mnogobrojnim pojedincima iz naše općine i šire.

Program je dobar i veoma potreban većini korisnika, no fi nancijska sredstva su uvijek u pitanju, pa nas sa-dašnja situacija tjera na skromnost u izvršenju radnih akcija.

Radom i nesebičnim zalaganjem, na davanju usluga

potrebnim korisnicima, pokušati ćemo motivirati sve službe koje rade na ostvarivanju opstanka Programa i u narednom periodu, time bismo omogućili lakše i časnije doživljavanje naših korisnika. Većina ih je pre-siromaš-na da bi mogli u starački dom.

Velikim zalaganjem načelnika Općine, lokalne samo-uprave te vijećnika Općine, osiguran je dio sredstava za rad, no to nije dostatno, tako da će Program ovisiti o podršci naše Bjelovarsko- bilogorske županije te vlade Republike Hrvatske kao i do sada.

Za većinu korisnika katastrofalno bi bilo izgubiti Program, jer su vrlo siromašni, stari i bolesni, sa ispod-prosječnim, nedostatnim primanjima za život bez tuđe pomoći.

Iskreno se nadamo mogućnosti suradnje i u nared-nom periodu. Na taj način bi smo mogli i dalje pomagati stare i potrebne mještane i vratiti im bar malo ljubavi i dostojanstva koje su oni u svojoj mladosti davali nama.

voditelj Programa: Željko Vincek


Poduzeće «Veliki Grđevac» d.o.o., osnovano je 1994. godine, od strane Općine Veliki Grđevac, kojaje i danas 100 % vlasnik, s ciljem uređenja groblja, zelenih i ostalih javnih površina te poboljšanju ostale komunalne infrastrukture na području Općine Veliki Grđevac. Radom je započelo u dosta teškim uvjetima s 4 zaposlenika i nužnim alatkama za odrađivanje navedenih poslova. Tijekom godina poduzeće se postepeno razvija, pa tako uz nabavku potrebnih alata i strojeva za rad 2002 godine kupuje rovokopač koji doprinosi daljnjem napretku u odrađivanju zadanih poslova a isto tako uslugu rada tog stroja nudimo ostalim fi zičkim i pravnim osobama.

2004. godine završava se vodocrpilište i vodovodna mreža, te se uključujemo u distribuciju vode za područje Velikog Grđevca i područje Općine Velika Pisanica, gdje sada imamo oko 300 potrošača vode a svake naredne godine taj broj raste.

2005. godine nabavljamo veliki traktor i prikolicu, te preuzimamo odvoz smeća s područja cijele općine.

U međuvremenu nabavljamo dva kombi-vozila za daljnji napredak poslovanja, te razne priključke i alatke, tako da smo osposobljeni za niz radnih zadataka koji se od nas traže. Za «Elektrometal» Bjelovar, distributera plina za područje naše i Općine Velika Pisanica, vršimo očitanje brojila i još neke poslove vezano za distribuciju

plina. 2009. godine zapošljavamo i jednog KV zidara,

tako da imamo jedan zaokružen ciklus kod izvođenja građevinskih radova razne vrste.

U tijeku smo uvođenja dimnjačarske službe u djelatnost poduzeća, čime bi i taj dio posla odradili na području cijele općine.

Trenutno zapošljavamo 11 stalnih, te 10 zaposlenika preko programa javnih radova na određeno vrijeme.

Od ostalih djelatnosti izdvojio bih organizaciju i vršenje sabrana na svih 17 groblja na području općine, izrada betonske galanterije (stupci i ivičnjaci), izrada vodovodnih priključaka, popravak i izrada poljskih puteva, cijevnih propusta, rad zimske službe na održavanju nerazvrstanih cesta, manji bravarski radovi i slično.

Ovome mogu još dodati da od 2002. godine poduzeće posluje pozitivno, za razliku iz perioda 1995-2002, kada je bilo u gubitku nekoliko milijuna kuna, plaće se isplaćuju redovito a prispjele obveze se podmiruju kontinuirano.

“Veliki Grđevac” d.o.o. za javno-komunalne poslove i usluge Veliki Grđevac,

K. Tomislava 10 Tel. 043 461 321, Fax. 043 461 496

Veliki Grđevac d.o.o.Veliki Grđevac d.o.o.


Stomatološki centar Bukovec d.o.o. prvo je započeo sa radom kao Zubotehnički laboratorij 1996.g. sa zaposlenim jednim djelatnikom. Sa vremenom posao se razvijao i počeo sam zapošljavati nove djelatnike. Zbog povećanja posla 2008.g. registrirao sam Stomatološki centar Bukovec d.o.o. koji se sada sastoji od dentalnog laboratorija i dentalne ordinacije.

Danas poduzeće zapošljava jedanaestero ljudi i opremljen je sa najmodernijom tehnologijom dentalne medicine kao i ljudi koji su prošli edukacije, školovanja i seminare u zemlji i inozemstvu.

Radimo operativne zahvate, ugradnju implatata, sve vrste kombiniranih dentalnih radova, metalne proteze, cerkon keramiku, metal keramiku, ljuskice, udlage za izbjeljivanje zubi, udlage za sportaše i udlage protiv hrkanja.

U zadnjih par godina organiziramo radne tečajeve, seminare koji drže profesori, doktori i majstori dentalne tehnike iz naše zemlje i stranih država. Surađujemo sa 32 ordinacije dentalne medicine i zato pratimo najnoviju

tehnologiju dentalne medicine. Našim pacijentima nastojimo dati najviše

što se može u pogledu dentalne medicine. Bukovec Krunoslav

Stomatološki centar Bukovec d.o.o.Stomatološki centar Bukovec d.o.o.

KOVING d.o.o. sa sjedištem Kralja Tomislava 3,Veliki Gr-đevac djeluje na prostoru općine od početka 1998.g. Poduze-će se bavi trgovinom, i to:

- GRAĐEVINSKI MATERIJAL na adresi Kralja Tomislava 3 sa širokim asortimanom roba i to:opeka, crijep, cement, željezo, ogradni stupci, betonske cijevi, rubnjaci, univerzal-no pletivo za ograde, boje i lakovi kao i sav potrošni materi-jal vezan za građevinarstvo, a po dogovoru vršimo dostavu na gradilište. Tel.: 461-701

- ŽELJEZNARIJA na adresi Kralja Tomislava 14 u svom asortimanu nudimo: male kućanske aparate, razne alate, boje, lakove kao i kompletan asortiman STIHL-a motorke, kosilice, trimeri i potrošni materijal.

U asortimanu nudimo sve vrste agrostretch folija, mreža i špage za sjenažu. Tel.: 461-016- MJEŠOVITA ROB A u Donjoj Kovačici bb - SERVIS motornih pila, kosilica, trimera, a isto tako popravljamo motocikle i motore, sve kvalitetno sa origi-

nalnim dijelovima te u najkraćem roku. Tel.: 443-060.

Koving d.o.o.Koving d.o.o.


Obitelj Čolik - među stotinjak najuzornijih Obitelj Čolik - među stotinjak najuzornijih Hrvatskih mljekara Hrvatskih mljekara

Obitelj Čolik bavi se poljoprivrednom proizvod-njom od davnih dana. Nakon dugogodišnjeg svašta-renja između stočarske, ratarske i povrtlarske proi-zvodnje našli su svoj put u proizvodnji mlijeka i to s samo nekoliko krava u staji. Prije nešto više od šest godina, točnije 2004. ulaze u investiciju izgradnje su-vremene Lauf-staje za držanje muznih krava, nabav-ku rasplodne stoke te djela mehanizacije. U izgrad-nju ulažu vlastita sredstva te koriste kreditnu liniju Erste&Steimarkische banke. U proizvodnji mlijeka koriste najmodernije tehnologije, od spremanja hra-ne za prehranu stoke, preko sustava mužnje do iz-gnojavanja. Trenutno imaju 76 komada muznih krava Holstein-friesian pasmine i isto toliko podmlatka koji sami uzgajaju ostavljanjem ženske teladi dok mušku prodaju. Svakog dana izmuzu 1400 litara mlijeka kla-sifi ciranog u I. razred kvalitete, kojeg isporučuju tvrtki Ledo. Osim Ivana kao nositelja gospodarstva na ima-nju rede i supruga Suzana, sin Marko, kći Martina te roditelji Antun i Marija. Da bi prehranili stoku obrađu-ju osamdesetak hektara zemlje od kojih je tridesetak u zakupu. Posljednjih par godina pribavili su najmo-derniju mehanizaciju za obradu zemlje te uspjeli do-nekle okrupniti poljoprivredne površine te napominju koko im je to uz visoku cijenu repromaterijala najveći problem. Radni im dan traje često puta duže od uo-bičajenog, ali kad se obave sezonski poslovi mužnja i hranidba im ne zadaju probleme. Sve obavljaju složno, pa imaju vremena i za društveni život.

OPG ČolikOPG Čolik


OPG Ivana Kolara iz Pavlovca OPG Ivana Kolara iz Pavlovca

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivana Ko-lara iz Pavlovca bavi se poljoprivrednom proizvodnjom kombiniranog tipa, tj. proizvodnjom mlijeka, mesa te ratarskom proizvodnjom već dugi niz godina. Obi-teljski posao naslijedio je od oca i majke koji su mu uz suprugu, sina i kćer velika pomoć. Trenutno u staji drži 30 muznih krava, dvadesetak rasplodnih junica iz vlastitog uzgoja te dvadesetak junadi u tovu. Uspješ-no surađuje s tvrtkom Dukat kojoj godišnje isporuči 180.000 litara mlijeka prvog razreda. U prošloj godini vlastitim sredstvima izgradili su objekat za tov junadi kapaciteta cca 40 komada. Obrađuju stotinjak hekta-ra zemljišta: 45 ha vlastite, 30 ha u zakupu te 20-ak hektara državnog poljoprivrednog zemljišta također u zakupu. Uz svu mehanizaciju koju posjeduje, kaže, nije mu problem baviti se i ratarstvom za potrebe svoga po-ljoprivrednog gospodarstva te uz sav posao na poljo-privredi nađe i vremena za odmor. Sin i kćer se još ško-luju, za njih još nema planova i ne zamara se hoće li oni naslijediti njihov posao ili će se baviti nečim drugim.

OPG KolarOPG Kolar


Današnja Športsko rekreativno-ribolovna udruga „Grđevica“ iz Velikog Grđevca kao član Zajednice šport-sko ribolovnih društava Grada Grubišnog Polja uteme-ljena je prije 30-ak godina na inicijativu tadašnjih gr-đevačkih entuzijasta i ljubitelja prirode te uz potporu i pomoć pojedinih ljudi s čelnih položaja institucija ta-dašnje države. Prva izborna skupština održana je 1980. godine koju je sačinjavao tadašnji inicijativni odbor u sastavi 11 ljudi, kada je donesen naziv Sportsko ribolov-no društvo „Grđevica“ na zahtjev tadašnjeg inicijativnog Odbora koji se svim snagama borio za ideju stvaranja ribnjaka i rekreacijskog centra, među kojima se naročito isticao Branko Borota. Sam ribnjak kopan je u nekoli-

ko faza, glavnina ribnjaka iskopana je 1980. uz pomoć tadašnje tvrtke „Hidroregulacije“ i Živka Popovića-Žike tadašnjeg rukovoditelja, zatim Šumarije Veliki Grđe-vac, upravitelja Dušana Radosavca i Mirka Hajdinjaka, te uz pomoć mnogih mještana koji su gradili i uređivali ribnjak bilo putem radnih akcija ili kroz druge vidove pomoći. Najistaknutiji pojedinci tog vremena bili su uz ranije spomenute, Josip Kuhar, Đuro Kalenik, Vodopi-ja Zdravko, Matičić Zoran, Stjepan Tanković te mnogi drugi. Te, 1980. godine puštena je prva riba u ribnjak. Sam ribnjak je proširivan 1985. godine kada je na rijeci Grđevici stotinjak metara uzvodno od ribnjaka drvena brana zamjenjena betonskom koja je zadržavala vodu za kontinuirano punjenje ribnjaka vodom. U to doba od 1980 - 1985. zahvaljujući tadašnjem rukovodstvu i brojnim članovima ribičkog društva uređen je okoliš ribnjaka, posađene su smreke koje se i danas nalaze na ribnjaku, ali što je još važnije već tada je začeta ideja o sportsko-rekreativnom centru Mato Lovrak koji se po-čeo graditi i uređivati početkom ovog stoljeća. U to doba društvo je kulminiralo u svom radu na stvaranju sport-skog ribnjaka ne samo po broju radnih akcija koje su članovi ribičkog društva odrađivali već i po broju samih članova koji se kretao od 92 člana 1982. godine da bi

društvo do 1985. godine dostigao vrhunac te brojilo 106 članova nakon čega se članstvo iz godine u godinu laga-no smanjuje. Nagli pad članstva samog društva dogodio se početkom Domovinskog rata i stvaranja Hrvatske države tako da 1990. društvo broji 49 članova. Društvo je tijekom domovinskog rata bilo aktivno te su mnogi današnji članovi Hrvatski branitelji, no nažalost za to vrijeme izgubljen je dio dokumentacije o radu društva.

Novi, i danas važeći, Statut udruge napravljen je i usvojen na Godišnjoj skupštini 1998. kada je druš-tvo i preimenovano u Športsko rekreativno-ribolovnu udrugu „Grđevica“ iz Velikog Grđevca. Športsko rekre-ativno-ribolovna udruga „Grđevica“ iz Velikog Grđevca članica je Zajednice športsko ribolovnih društava Grada Grubišnog Polja od 2003. godine zajedno s ŠRD „Udi-ca“ Grubišno Polje, ŠRD „Šaran“ Veliki Zdenci, ŠRD „Zdenac“ Mali Zdenci, ŠRD „Ilova“ Ivanovo selo i ŠDR „Ledina“Grubišno Polje.

Udruga se brine za ribnjake poribljavajući ih, brinući se za stanje ribe, nivo i kvalitetu vode, velika se pažnja posvećuje i okolišu koji se redovito uređuje kako bi bora-vak ribiča bio što ugodniji. Organiziraju se radne akcije čišćenja okoliša, uređenja i popravka plota, nadsteršnica i dr. U blizini ribnjaka sagrađen je manji Ribički dom. Ribolov se obavlja tokom cijele godine, subotom, nedje-ljom, te državnim blagdanima. Vrijeme ribolova je od izlaska do zalaska sunca. Ribnjaci su poribljeni uglav-nom šaranom i amurom, a ima dosta soma, smuđa i štu-ke te sitne ribe, uglavnom babuške. Udruga sudjeluje u raznim aktivnostima, natjecanjima, te uz ostale klubove i društva s područja općine sa svojih 40-ak članova znat-no pridonosi razvoju športsko rekreativnih aktivnosti Općine Veliki Grđevac.

Predsjednik ŠRRU „Grđevica“ Veliki GrđevacIgor Đurek

ŠRRU Grđevica Veliki GrđevacŠRRU Grđevica Veliki Grđevac


Nogometni klub Gorodwa je klub sa dugom tradicijom rada - postoji od 1924. godine. Rad kluba odvija se u cilju unapređenja, promicanja i poticanja nogometnog sporta na području Općine, provođenja dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži i njihovog usmjeravanja u nogometni sport, brige oko odgoja i usmjeravanja nave-denih mladih nogometaša te razvijanja fi zičkog i psihičkog zdravlja kod svojih članova.

U kraćoj povijesti orijentiran je na rad s mlađim uzra-stima kako bi odgojili vlastite nogometaše. Tako od 2003. godine uz ekipu seniora koja broji oko dvadeset pet igrača, imamo 30 do 45 mladih igrača raspoređenih u dvije ili tri ekipe mladih nogometaša, ovisno o starosti.

U tekućoj nogometnoj sezoni imamo: seniore koji se već jedanaestu godinu natječu u II ŽNL-trenutno su 12. od 14 ekipa, juniore - 5. od 9 ekipa i mlađe pionire koji igraju u play-off u za prvaka. Od većih uspjeha ekipa istakli bi: drugo mjesto seniora u sezoni 2000/01, drugo mjesto U-15 u sezoni 2004/05, drugo mjesto U-12 u sezoni 2005/06, prvo mjesto u grupi U-15 u sezoni 2007/08, drugo mjesto U-11 u sezoni 2008/09. Upravnu strukturu koja se trenutno brine za rad kluba trenutno čine: Ivan Kovač - predsjednik, Marijan Dautanac - dopredsjednik, Milan Kuprešanin-dopredsjednik i trener pionira, Denis Kuprešanin-tajnik, članovi I.O. - Zlatko Grdinić, Živko Rakocija, Mile Žgela, Mario Šotola i Josip Faltus te članovo N.O. - Renato Jelinčić, Josip Đurđević, Zvjezdan Marijan i trener seniora i juniora Matija Grdinić. Uz spomenute ljude koji već duže vrije-me rade u klubu, još moramo spomenuti ljude koji su u posljednjih petnaestak godina doprinjeli u uspješnom radu kluba, a to su: Ivan Blaž Horvat, Marijan Petak, Josip Centa i Kristijan Galović: U narednom periodu i dalje ostaje osnovni cilj omasovljavanje nogometnog sporta na području Općine te kvalitetniji i učinkovitiji rad sa mlađim uzrastima uz angažiranje mladih i stručnih nogometnih stručnjaka sa Iicencama nogometnog saveza Hrvatske.

Ništa manje važno nije i stvaranje boljih radnih uvijeta za članove kluba, a prvenstveno se to odnosi na iz-gradnju novih prostorija u skladu i zahtjevima Hrvatskog nogometnog saveza za navedeni stupanj natjecanja te fi nancijskim mogućnostima lokalne samouprave.

Nogometni klub GordowaNogometni klub Gordowa


Lovačko društvo “Jelen” Veliki Grđevac Lovačko društvo “Jelen” Veliki Grđevac 1934.-2011.1934.-2011.

Lovačko društvo „Jelen“ Veliki Grđevac je osnovano 13. svibnja 1934.

Osnivači društva su bili lovozakupnici Franjo Lovrak i Ivan Vodopija.

Da je društvo bilo aktivno i u vrijeme II. Svjetskog rata potvrđuje ugovor o zakupu dijela lovišta Roviški Konak od 1014 katastarskih jutara. Sklopljen 1941. s važenjem do 1953. godine. Ugovor je sačuvan zahvalju-jući obitelji Ivana Vodopije.

Pedesetih godina prošlog stoljeća na području Opći-ne Velikog Grđevca osnovana su još dva lovačka druš-tva, Lovačko društvo “Fazan” Pavlovac i Lovačko druš-tvo “Vepar” Mali Grđevac. 1967. godine ta društva su se pripojila L.D. “Jelen” Veliki Grđevac i dalje djelovala kao lovne jedinice.

1979. godine Općina Grubišno Polje ukida sva lovač-ka društva na području Općine (tada Općini Grubišno Polje pripada i područje današnje Općine Veliki Grđevac) ustrojeno jedno Lovačko društvo “Bilogora” Grubišno Polje, a Lovačko društvo “Jelen” Veliki Grđevac postaje samo jedno od lovnih jedinica bez pravne osobnosti.

1994. godine Lovačko društvo “Jelen” se iščlanjuje iz L.D. “Bilogora” Grubišno Polje i postaje samostalno, kako djeluje i danas.

Kroz povijest društvo je gospodarilo lovištem veli-čine od 12 500 hektara do današnje površine od 6500 hektara. Danas je društvo zakupnik Zajedničkog lovišta Bjelovarsko-bilogorske županije “Grđevica-Kovačica” 7/401.

Godine 1986. započela je izgradnja lovačkog doma, radove su izvodili uglavnom sami lovci, sredstvima lo-vačkog društva. Nakon što je izgrađen dom, opremljen je potrebnom opremom i namještajem te se u njemu od-vijaju brojne aktivnosti i druženja. Niz godina u njemu

lovci sa svojim suprugama slave Svetog Huberta, doče-kuju Nove godine, a na godišnjim skupštinama druže se sa brojnim suradnicima i prijateljima društva.

Osim doma, lovci su uz pomoć Općine Veliki Grđe-vac, Bjelovarsko-bilogorske županije i Ministarstva tu-rizma izgradili hladnjaču.

Biti lovac je stil života, prije svega to je potreba čo-vjeka za boravkom u prirodi, druženjem, kao i željom da tu prirodu očuva od svih neželjenih utjecaja, da vodi brigu o uzgoju i zaštiti divljači, osobito ugroženih vrsta, a da prirast divljači odstrijeli kao zasluženu nagradu za svoj rad. Odstrel divljači i stjecanje trofeja današnji je civilizacijski odraz prastarog odnosa čovjeka i prirode. Lov je u neku ruku i vrsta zabave, natjecanje u rukova-nju oružjem i održavanju tjelesne kondicije. Danas na lovstvo možemo gledati i sa ekonomskog stajališta kroz prihode od lovstva i lovnog turizma. Prirodne ljepote, bogatstvo i raznolikost grđevačkog kraja pružaju velike mogućnosti za to.

Članovi društva tradicionalno posvećuju veliku brigu uzgoju lovačkih pasa te su bili na niz izložaba i ispita sa lovačkim psima te postigli zapažen uspjeh.

U Lovačkom društvu “Jelen” niz lovaca primio je za svoj rad u unapređenju lovstva priznanja u vidu zlatnih, srebrnih i brončanih ordena, kao i pismena priznanja od Hrvatskog lovačkog saveza.

Kroz protekli period lovci Lovačkog društva “Jelen” stekli su više trofejno visoko vrijednih rogova jelena običnog, srnjaka i kljova veprova. Lovačko društvo u po-sjedu je jelenskih i srnećih trofeja stalno izloženih u lo-

vačkom domu. Udruga se popunjava mladim i vrijednih lovcima te go-tovo ni jedna aktivnost od lova, lova na grabe-žljivce, radnih akcija uređenja doma, sadnje i branja kukuruza, izra-de lovno gospodarskih i tehničkih objekata, ure-đenja i održavanja lovi-šta ne prođu, a da se ne okupi veći broj lovaca.

Danas Društvo ima 72 člana.

LD Jelen Veliki GrđevacLD Jelen Veliki Grđevac


Hrvatski Roller klub Bilogora je osnovan 22.08.2009. god. na inijacitivu golubara sa područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Glavni osnivači kluba su bili - Đuričić Damir, Čoić Damir, Čoić Tatjana, Vargić Darko, Manjkaz Željko, Burkovac Zlatko, Ko-vačić Edo, Živković Veljko, Semeš Dario i Kohn Stjepan.

Za predsjednika kluba biran je Đuričić Damir, tajnika Čoić Tatjana, blagajnika Manjkaz Željko. Rad udruge se bazira sa ciljem edukacije, uzgoja i takmičenja u sport-ske svrhe sa golubovima umjetničkog leta - BIRMINGHAM ROLLER. Ali u klubu ima članova koji drže druge vrste golubova i ukrasnu perad. HRKB je u 2009. i 2010. god odradio nekolicinu klupskih takmičenja i jedno međunarodno kup 1799, u kojoj su učestvovale susjedne nam države, RK-Srbija, RK-Slovenija, RKS-BIH. Cilj kluba je svo-jim radom i zalaganjem se plasirati na Europsko i Svjetsko prvenstvo, svojim učešćem zastupati RH i svoju općinu Veliki Grđevac.

Predsjednik Hrvatskog Roller kluba Bilogora: Damir Đuričić

Hrvatski Roller klub BilogoraHrvatski Roller klub Bilogora

Karate klub GordowaKarate klub Gordowa


Šume na osobit način doprinose prirodnoj ljepoti gr-đevačkog kraja. Bogatstvo je to koje nema cijenu. Narod je to oduvjek znao, jer nebrojene su blagodati i koristi koje je kroz vjekove čovjek od šume dobivao. Organizi-rano gospodarenje šumama na ovim prostorima ima vi-šestoljetnu povjest.

Šumarija Veliki Grđevac osnovana je 1. srpnja 1954. godine, spajanjem šumskih površina dotadašnje Šuma-rije Nova Rača i dijelova Šumarija Grubišno Polje i Vi-rovitica. 1957. godine ukidanjem Šumarije Trnovitički Popovac, šumski predjeli Sječa i Trupinski gaj pripojeni su grđevačkoj šumariji. Preuzimanjem navedenih šuma, preuzeto je i pripadajuće terensko osoblje, tako da je ukupno bilo 16 zaposlenih. Šumarija je tada bila smje-štena u privatnoj kući, a tri godine kasnije smještena u novoizgrađenu sadašnju zgradu. U početku je Šumarija

obavljala poslove uzgajanja i zaštite šuma, te sječe sani-tara i prorjeda. 1960. Šumarija Veliki Grđevac se spaja sa Šumskim radilištem Česma iz Velikog Grđevca, koje se do tada bavilo iskorištavanjem glavnog prihoda, a u sklopu šumsko privrednog poduzeća Mojica Birta Bje-lovar. Šumarija integralno gospodari, povećava dobit, zapošljava najveći broj radnika u svom postojanju (134). Početak mehaniziranog rada na sječi i izradi započinje 1961. Godine uvođenjem motornih pila. Za daljnji za-zvoj šumarstva nužna je bila izgradnja komunikacija. Kako su u to vrijeme ceste imala samo sela Veliki Gr-đevac i Hercegovac, šumarstvo je podnijelo i veliki teret izgradnje lokalnih cesta. Sedamdesetih godina počele su se graditi prve šumske ceste.

Površina šume kojima danas gospodari Šumarija Veliki Grđevac je cca 7500 ha. Prostire se izduženo od vrha Bilogore do blagih obronaka Moslovačke gore u dužini tridesetak kilometara. Burna prošlost ovog kra-ja imala je odraz na gospodarenje šumama. U godinama nakon Drugog svjetskog rata, zaredale su sječe vrijed-nih šuma koje su imale teške posljedice. Drvna je zaliha smanjena na trećinu današnje. Štetan utjecaj politike i nadalje je bio prisutan kroz primoravanje Šumarije da

se bavi poljoprivredom, prevodeći „nekvalitetne“ šume u poljoprivredno zemljište, a zatim u vidu zahtjeva za podizanjem kulture topola i crnogorice na vrijednim staništima hrasta lužnjaka i bukve. Ipak, početkom se-damdesetih godina prošlog stoljeća, šumarstvo dobiva veću samostalnost i uslijedila su vremena kontinuira-nog stručnog rada koje je rezultiralo šumama iznimne kvalitete i vrijednosti.

Šumarija Veliki Grđevac je danas u sastavu jedinstve-nog podutzeća Hrvatske šume d.o.o. Pored šezdesetak stalno zaposlenih posao tu nalazi veći broj sezonskih radnika, privatnih poduzetnika i vrijednih stanovnika ovog kraja, koji rado u samoizradi priskrbljuju ogrijev. Od samog početka svog postojanja, Šumarija i njeni za-poslenici su imali velik utjecaj na kvalitetu života u Ve-likom Grđevcui ostalim mjestima na svom području, od prve električne rasvjete, izgradnje cesta, mjesnog kina i ostalih elemenata infrastrukture. Česte ustrojstvene promjene u šumarstvu davale su i različite mogućnosti.

Puno je ljudi kojima Šumarija i mjesto duguju za svoj ra-zvoj i napredak. Ne spominjemo imena namjerno, da u ovako kratkom članku nebi nepravedno nekog ispustili. Grđevčani ih znaju i pamte. Život ovog mjesta i mjesne šumarije isprepleten je i povezan, kako u prošlosti tako i danas.

Ivan Jambreković

Šumarija Veliki GrđevacŠumarija Veliki Grđevac

velikogrđevački list 1 - veliki grđevac · ljeznička pruga kao jaka prometna veza sa bjelovarom...

Documents