VANJSKA ANATOMIJA GRKLJANA

VANJSKA ANATOMIJA GRKLJANA

grkljan visi objeen izmeu kosti. Ispod su kosti torza, a iznad glave

KOSTI

vane povezne toke u lubanji, pogotovo podjezina kost na dnu lubanje nalaze se dvije otre izboine nazvane stiloidni nastavak (stri prema dolje i naprijed s donje povrine sljepoone kosti te slui kao hvatite miiima i ligamentima) nasuprot stiloidnom nastavku lubanja takoer ima dva vea mastoidna nastavka (Mastioid (mastoidni nastavak) je onaj kotani greben koji se pipa iza une koljke. Iako se radi o tvrdoj kosti, ona je uplja iznutra) u njima se nalazi prsnokljunosisasti mii podjezina kost je jedina kost u tijelu koja nema direktnu vezu s nekom drugom kosti ve je povezana ligamentima i miiima. Podjezina kost ima tri dijela: trup, manje rogove i vee rogove te ima oblik potkove. Moe se osjetiti pritiskom na mjesto gdje se spajaju vrat i brada.

VANJSKI GRKLJANSKI MIII

mrea miia koji podravaju i pokreu grkljan izvana

to su: konstriktori drijela drijelo je otvoreni prostor iza grla koji poinje na vrhu grkljana i protee se u nosnu upljinu. Miii konstriktora omotavaju se tvorei ovalni oblik drijela i podravaju grkljan. Postoje tri konstriktora: donji, srednji i vii. Prva dva su vaan dio grkljanskog sustava donji grkljanski konstriktori poinju na krikoidnoj i tiroidnoj hrskavici i omotavaju se oko median raphe grkljana vertikalni av koji prolazi vanjskim zidom grkljana. Grenje donjog konstriktora vue cijeli grkljan unazad i podie ga dok simultano suava zidove laringofarinksa (najdonji dio koji se nastavlja u jednjak). Donji grkljanski konstriktor je oiven vagus ivcem preko grkljanskog pleksusa srednji grkljanski konstriktori protjeu duinom veih i manjih rogova podjezine kosti, kao i od stiloidnog ligamenta, i umetnut u median raphe grkljana. Aktiviranje srednjeg grkljanskog konstriktora povlai podjezinu kost te suava zidove orofarinksa (u njega se otvara usna upljina). Taj konstriktor takoer povlai korijen jezika. infrahioidni miii miii ispod jezine kosti. Povezani su s podjezinom kosti odozdo. Zbog svoje pozicije mogu spustiti grkljan za odreene zvukove. Tirohiodni mii moe podii grkljan (slui za sputanje jezine kosti kad mu je uporite na titastoj hrskavici te podizanje grkljana pri govoru i gutanju kad je jezina kost uvrena) -( etiri privezana miia su: sternotiroidni (sternum. -jezina kost) mii poinje na manubriumu sternuma i ulazi u tiroidnu hrskavicu. Sternum (gr. sternon = prsa) je spljotena, izduena kost koja tvori sredinu anteriornog dijela torakalnog kaveza. Sternum se sastoji od tri dijela: manubriuma, tijela i processusa xiphoideusa. Sternohiroidni mii ulazi u podjezinu kost. Tirohiodni i omohioidni miii. Suprahioidni miii (latin. iznad jezika). Takoer se sastoji od 4 miia, i to: dvotrbuasti mii - Mii polazi sa donje eljusti, prema dolje, natrag i medijalno i prelazi u tetivu koja je privrena za jezinu kost. Od tetive mii polazi gore, natrag i lateralno i hvata se za sljepoonu kost (mastoidni nastavak), prednji trbuh dvotrbuastog miia (ABD) poinje u rupi na unutranjoj strani, stranji trbuh dvotrbuastog miia (PBD) poinje kod mastoidnog nastavka. Poto je ABD prikljuen na eljust, vaan je mii za sputanje vilice.

Stilohioidni mii nastaje u stiloidnom nastavku i umee se u hioidnu kost. ima zajedniko djelovanje kao i ostali nathioidni miii, tj. podie hyoidnu kost pri govoru i gutanju.

Milohioidni mii - mii koji se protee od donje eljusti prema jezinoj kosti, slui za sputanje donje eljusti kad mu je uporite na jezinoj kosti te kad je donja eljust uvrena podie jezinu kost, napinje i podie dno usne upljine Geniohyoid (bradnopodjezini mii)- je parni mii prednjeg dijela vrata. Mii je trokutast, a inervira ga podjezini ivac (lat. nervus hypoglossus). Mii polazi sa donje eljusti (tonije s donje kvrice spine menatalis) i hvataju se na prednju stranu jezine kosti. Pharyngeal elevators (grkljanski podizai) grkljan se moe podii pomou lukova, grupe miia koja povlai grkljan

Stilofaringealni mii (lat: musculus stylopharyngeus) je parni mii, koji pripada dubokoj (longitudinalnoj) muskulaturi drijela i smjeten je na vanjskojj strani miia gornjeg konstriktora. Pripaja se na stiloidnom nastavku slijepoone kosti i odatle se prua koso nanie i unutra, ulazi u boni zid drijela i prolazi kroz meumiinu pukotinu izmeu gornjeg i srednjeg konstriktorskog miia. Nakon toga poinje lepezasto da se iri i privruje se na fibroznom tkivu drijela i hrskavicama grkljana. Njegova osnovna uloga se ogleda u podizanju drijela i grkljana tokom akta gutanja.

Palatofaringealni mii - parni mii glave, koji je postavljen izmeu mekog nepca i drijela. Inervacija miia potie od granica drijelnog spleta, u ijoj izgradnji uestvuju jezino-drijelni ivac, ivac lutalac i vratni simpatikus. Osnovna funkcija mu je zatvaranje zadnjeg otvora usne duplje i podizanje drijela i grkljana tokom akta gutanja.

Salpingopharyngeus (trubnodrijelni mii) - mali miini snop koji ulazi u sastav nepano-drijelnog miia, ali ga neki autori opisuju i kao zaseban mii. Prostire se od hrskaviavog dijela slune trube do palatofaringealnog miia. U njegovoj inervaciji uestvuje ivac lutalac, koji se nalazi u sklopu tzv. drijelnog spleta. Osnovna funkcija trubno-drijelnog miia je podizanje istoimenog sluzokonog nabora na bonom zidu drijela tokom akta gutanja. ZVUKOVI

postoje razni zvukovi (fonatorni i drugi) koji se mogu proizvesti koristei grkljan. fokus na dva: nemodalne tipove fonacije i sistemi glotalizacije Nemodalni fonacijski tipovi modalna fonacija (normalna fonacija, registar prsnoga glasa) ako glasnice nisu namjetene u najbolju poziciju za fonaciju, svejedno grkljan moe vibrirati i proizvoditi zvuk. Tako se javljaju razni tipovi fonacije. Razliite fonacijski tipovi koriste unutranje i vanjske miie grkljana stvarajui tako raznolikost kvalitete glasa. Samo nekoliko nemodalnih tipova prouzrokovani grkljanskim vibracijama se koristi u svjetskim jezicima. Najei tipovi su breathy voice (umna fonacija) i creaky voice (kripava fonacija). Ostale nemodalne fonacije se veinom koriste u pjevanju: growl, falseto..

Alaringealna fonacija nekad ljudi koriste druge dijelove vokalnog trakta, a ne grkljan kako bi proizveli alaringealnu fonaciju. Npr. ljudi koji su imali laringektomiju (kirurko uklanjanje grkljana) ne mogu disati kroz usta ili nos nego kroz traheostomu, te pritom ne mogu fonirati laringealno. Umjesto grkljana zrak se kontrolira kroz jednjak i to ini ezofagalni govor. Ezofagalni govor je teko proizvesti poto doputa samo rijei po udahu. Takav govor iziskuje vie napora i tii je od laringealnog govora. Ezofagalni govor dobiva se vibracijom velikog grkljansko-jednjakog vora, a frekvencija je niska (50-100 hZ). Niske frekvencije su tie i lake ih je proizvesti. Buccal talk (usni govor) Donald Duck govor. Zrak se zadrava izmeu gornje eljusti i obraza, prolazi kroz otvor izmeu zubi te na kraju u usta. Pravi se zrani mjehur izmeu gornje eljusti i obraza koji slue kao alternativa pluima. Poto je izvor zraka malen, samo dvije sekunde govora se moe proizvesti, a kako je izvor zraka ispred nazofarinksa, teko je proizvoditi nazalne zvukove. Breathy voice (umna fonacija)- esta u enskom i djejem govoru te govoru holivudskih starleta 50ih (Monroe Happy birthday mr.president) proizvodi se na dva naina: 1. Lateralni krikoaritenoidni miii manje su zgreni nego u modalnom govoru, ostavljajui longitudinalnu prazninu izmeu glasnica koje se nikad sasvim ne skupe. 2. interaritenoidni miii nisu dovoljno zgreni te postoji mali prostor izmeu aritenoidnih hrskavica. Glasnice se otvaraju i zatvaraju tijekom fonacije ali uvijek postoji zrak koji pobjegne. faze otvaranja i zatvaranja glasnica u umnoj fonaciji dogaaju se brzo, ali izmeu otvaranja i zatvaranja dugo je vremena. kako se glasnice sasvim ne zatvaraju tijekom umne fonacije manja je frekvencija. Osim toga, kako je prostor izmeu glasnica uvijek djelomino otvoren vie zraka bjei van te umna fonacija zahtjeva bre disanje. Creaky voice (kripava fonacija) poznata jo kao laringalizacija, vocal fry, krut glas glasnice su skraene i oputene kako bi se poveala njihova masa, i interaritenoidni miii su zgreni kako bi privukli aritenoidne hrskevice skupa. Ovo omoguuje glasnicama da ostanu skupljene due nego kad je rije o modalnom govoru, doputajui samo maloj koliini zraka da pobjegne van. endoskopija pokazuje da tijekom poetne faze glasnice dugo ostaju zatvorene do perioda kad se naglo otvaraju, a fonacijski krug varira izmeu viih i niih amplituda. poto su glasnice spojene relativno dugo i malo zraka bjei van, mnogo ljudi ga koristi kad su umorni (a kad ne ele potroiti energiju na disanje). Subharmonic phonation (subharmonina fonacija) ova vrsta fonacije koristi ostale elemente grkljanskog sustava, ne samo glasnice. tijekom modalne fonacije, lane i prave glasnice vibriraju po istoj stopi, a lane glasnice se ne zatvore. Meutim, dok se lane glasnice otvaraju i zatvaraju po razliitoj stopi i fazi, dogaa se subharmonina fonacija. To se prati kimografom koji registrira pokrete pomou poluge. lane glasnice povezane su s laringalizacijom, grubim glasom. subharmonina fonacija moe se dogoditi i kad su nepravilne oscilacije ariepiglotskih nabora. Ariepiglotski nabori koriste se za growl (Louis Armstrong, death metal). sve subharmonine fonacije imaju jednu zajedniku stvar nelinearnost. Vokalni registar vokalni registar ima tri konstitutivna elementa: odreeni vibracijski uzorak, odreeni niz visinskog raspona i neki tip zvuka. Logopedni govor identificira etiri vokalna registra, a temelji se na fiziologiji i funkciji drijela: slobodni vokalni registar, obavezan registar, falseto registar i puhaki (zviduk) registar. najnii registar ekvivalentan je kripavoj fonaciji

srednji registri ekvivalentni su modalnom i falseto glasu

zadnji registar (fukanje) je slabo istraen, ima visoku frekvenciju

Falseto via frekvencija od modalnog glasa. Kako CT miii (krikotiroidni) rasteu glasnice do granica elastinosti, TA miii (tiroaritenoidni) ne mogu vie pruati otpornost. Kako su TA miii oputeni, duljina nabora ovisi iskljuivo o stupnju kontrakcije miia CT. Vokalni ligamenti zatim ne vibriraju modalno, nego kao ice gitare. Kod veine ljudi vokalni ligamenti nisu cijelo vrijeme u kontaktu za vrijeme falseta, meutim izvjebani pjevai imaju vie kontrole i mogu zadrati kontakt izmeu ligamenata due te proizvode glasniji i jasniji falseto. Glotalni mehanizmi

razliite vibracije grljana mogu proizvesti zranu struju koju proizvode plua. Grkljan se moe podizati i sputati i tako promijeniti supralaringalnu jainu te tako prouzrokovati kretanje zraka kao i plua. U ovom sluaju grkljan sam proizvodi svoju struju zraka glotalnu struju.

Postoje dva tipa glasa koju proizvode struje u grkljanu: ulazni i izlazni

Zrana struja moe biti izlazna XE "izlazna zrana struja" (egresivna XE "egresivna zrana struja" \t "vidjeti: izlazna zrana struja" ) ili ulazna XE "ulazna zrana struja" (ingresivna XE "ingresivna zrana struja" \t "vidjeti: ulazna zrana struja" )). Nadalje, zrana struja moe dolaziti iz plua (pluni mehanizam XE "pluni mehanizam" ), iz drijela (glotalni mehanizam XE "glotalni mehanizam" ) ili iz usta (velarni mehanizam XE "velarni mehanizam" ). 1. abdukcija i adukcija pravih glasnica

2. ventrikularni upad

3. kompresija aritenoida i araepiglotskih nabora

4. pomicanje jezika i epiglotisa naprijed i nazad

5. laringealno podizanje/sputanje

6. faringealno suavanje/irenje

Prema ovoj analizi, modalni glas ukljuuje ventil 1. kripavi glas ukljuuje labavo sabijanje pravih glasnica i kompresiju aritenoida i ariepigloskih nabra (1. i 3.). Dodatna kompresija ventrikularnih nabora prouzrokuje grubi glas (2). Falseto ukljuuje laringalno podizanje (5). ingresivni glasovi prilikom njihove tvorbe zrana struja prolazi prema unutranjosti govornog trakta. koriste dvije struje zraka: glotalnu ingresivnu (zrak koji tee unutra iz usta) i plunu egresivnu struju (zrak iz plua). Ove stanice ukljuuju zatvaranje gornjeg vokalnog trakta i povlaenje grkljana dolje koristei infrahiodne miie. Kako bi se grkljan pomaknuo dolje, moe se spustiti jezik, eljust. . Zvukovi koji pritom nastaju zovu se ubaajnici XE "ubaajnik" (eng. injectives). egresivni glasovi Kod glotalno izlaznog mehanizma glasite se zatvara, a grkljan podie u grlu poput klipa, ime se istiskuje zrak iz drijela kroz usta. Na taj se nain stvaraju izbaajnici (eng. ejectives) koji se pojavljuju samo u nekoliko jezika.

intrinsic f0 cjelina miia koji su u interakciji s grkljanom podrazumijeva da e grenje jednog miia utjecati na poloaj susjednih miia i artikulatora. Poto su jezik, hioidna kost i grkljan spojeni, pomicanje jezika moe imati utjecaj na poloaj grkljana. Ohala i Eukel istraili su da li je intrinsic f0 povezan s rezonancama u produkciji tih samoglasnika ili je povezan sa poloajem jezika. Pokazalo se da povien poloaj jezika moe utjecati na grkljan i promijeniti nagib. Takva meuovisnots je uobiajena izmeu miia i artikulatora vokalnog trakta. Endoskopija - Endoskopija je postupak kojim se pregledava gornji dio probavnog sustava sitnom kamerom na kraju duge, fleksibilne cijevi. Direktno snimanje grkljana odozgora uinkovitije je nego EGG. Nekoliko vrsta endoskopa se koristi u istraivanju fonetske artikulacije: kruti endoskop metalna cijev s ogledalima i kamerom umee se u usta kako bi se snimile laringalne strukture, ali oteava govor poto cijev oteava artikulaciju. Nazalni endoskop (fibroskop) koji ide kroz nos ne ometa govor. Povijesno, endoskopija je prije koristila kamere koje rade sa 24-30 hZ tako da nije bilo mogue individualne glasovne vibracije. Ovo ogranienje se prebrodilo koritenjem stroboskopa. Stroboskop je ureaj za mjerenje frekvencije i promatranje jednostavnih gibanja koja se periodino ponavljaju stvaranjem optike iluzije usporenoga ili zaustavljenoga gibanja. Sad je mogue umetnuti brze kamere na ove endoskope i snimiti do milijun hZ. Transiluminacija (fotoglotografija PGG) - prosvjetljavanje nekog organa ili dijela tijela da se pomogne uspostavljanju dijagnoze. PGG podrazumijeva umetanje fiberoptinog svjetla kroz usta ili nos te osvjetljavanje glotisa. Svjetlo koje prolazi kroz glasnice skuplja senzor smjeten izvan vrata i ispod grkljana. Meutim, svi ovi naini mjerenja imaju nedostatak ukoliko im je neka druga fizika struktura osim glotisa na putu, ona e zatamniti glasnice.