Ugostiteljstvo je usluna gosp.djel koja se bavi pruzanjem ugostit usluga u za to posebno opremljenim ugostitelj objektima-hotelijerstvo(objekti za pruzanje smjest,prehr,pica)-restauraterstvo-kavanarstvoSuvremeno ugostiteljstvo obiljezava-gosti pri donosenju odluke vode racuna o kvaliteti usluge,sigurnosti i istoci-pruzanje usluga je neodvojivo od koristenja usluga-neuskladitivost ugostitelj usluga-mogunost standardiziranja usluga (ali ne u potpunosti)Objekti prateih usluga-objekti za pruanje usluga zabave i rekreacije:sport.tereni i objekti sa sport-rekreac aktivnostima-wellness i spa pbjekti,koji ugl slue za oputanje-tematski i zabavni parkovi koji osiguravaju doivljaje razliciti vrsta,ovisno o tematici-casino pruzanje usluga igara na srecu

Objekti za organiziranje sastanaka i konferencija-M.I.C.E. industry

Kategorizacija objekata predstavlja svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili priblino jednake kvalitete,a na temelju propisanih standarda.Kategorizacija se provodi kroz propisivanje tehnikih uvijeta i usluga sto ih objekti odreene kategor moraju pruit te odreivanjem kvalitete odravanja objekta.S aspekta trita ,hoteli se klasificiraju prema kriterijima:-lokacija(grads,prigrad,planin)-mikrolokacija(uz zra luku,sred grada,prometnic)-motiv dolaska gosta(poslov,obitelj)-vrsta usluga(s punom i ogranienom uslugom,aparthotel)-velicina-cijena/razina kvalitete(luksuzni,visokokvalitet,srednje ,srednje nie,niske cijene)-vlasnitvo(privatni,institucionalni,dravni) razdoblje poslovanja(sezonski,cijelogod)

Hotelski lanac je sustav hotela udruenih temeljem odreenih interesa,odnosno organizacija koja konkurira na hotel.tritu bilo lokal,nacio,regio ili internacio,a sastoji se os vie hotela slinog koncepta ili teme.

Vrste afilijacija izmeu hotela i hotel.lanca-hotel moze biti u potpunom vlasnistvu i pod upravljanjem hot.lanc-hotel moze biti unajmljen ,pod franizon,pod menament ugovorom ili u hotelskom savezu.

S obzirom na poslovni oblik ,hot.lanci ukljucuju:-vlasnicke kompanije-hotel.meament kompanije-hotel.konzorcije tj marketinke saveze.

Hotelski odjeli operativni odjeli:recepcija,domacinst,hrana i pice(zovu se i prihodovni ostvaru prihod)-odjeli podrke:marketing i prodaja,financije i kontroling,nabava,odravanje,sigurnost i ljudski resursi.djele se i na prihodovne-generiraju prihod kroz prodaju usluga ili proizvo(sobe hrana,telefon,najam prostora)troskovne jedinice-ne prihoduju direktno ,nego omogucavaju redovno funkcioniranje prihodovnih jedinica(marketing i prodaja,financije..)

Hotelski brend naziv,simbol,pojam,dizajn ili bilo koja njihovakombinacija koja se koristi za identificiranje hotelskih proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurentskih.Brend predstavlja jamstvo konzistentnosti kvalitete i koristi se da bi privukao lojalne potroae,a vrijednost brenda se temelji na njegovoj percepciji u oima potroaaMenament tur.dest definira se kao strateke,organizacijske i operativne odluke koje se poduzimaju kod upravljanja procesom definiranja,promoviranja i komercijalizacije turist.proizvoda(koji poticu iz destinac),radi stvaranja realnih tjekova dolazeih turista koji su uravnotezeni i odrzivi.

Pristupa mu se kao-skupu ljudi(menaera)-procesu-znanosti ili vjestini-profesiji

Obavlja sljedece funkcije planiranje-organizirane-voenje kontrola

Planiranje je funkcija koja je vezana za donoenje odluka putem kojih se tur.dest usmerava prema buduno: vizija-misija-ciljevi-izrada plana.Ovisi o : raspolozivim financ.sred-raspoloz tur.resur-iznenadno povecanje/smanjenj broja dolazaka turista (sezonalnost i krizni dogadaji(elem.nep terorist)

Sadraj sveobuhvatnog plana razvoja destin-uvod-tur.dest-raspoloivi cinitelji razvoja turizma-obiljezje vrijed tur.sustava dest-model razvoja dest-dest marketing-mjere i program podrske-usvajanj,provoenje,kontrola i prilago plana.

Organiziranje svha mu je uspostavljenje organizacijskih predpostavki za efikasno i efektivno funkcioniranje tur.dest:-dizajniranje organizac.strukture(turist organizacija destin-DMO i DMK)-upravljanje ljudskim resursimaInterne aktivnosti destinacijskog menamenta: -priprema plana i programa razvoja turist.dest-planiranje koritenja zemljista-zakonska regulativa na razini dest-koordinacija sudionika u kreiranju tur.ponude.dest-upravljanje boravkom tur-edukacija kadrova-informiranje/istraiv-upravljenje krizama

Eksterne aktiv(marketinske)dest.mena-priprema i tiskanje informativ-propagandni tur.materijala-organiz studijskih putovanja za novinare i turoperatore-prezentacija na dom i meunar sajmovima turizma-marketing preko interneta-oglasavanje u tur asopisima i elektron medijima.

Lokalna tur.organizacija:-unapreenje promocije-poticaj programa izgradnje infrastruk i ureenja prostora-koordiniranje gospodar subjekata-organiz dogadaja-turist informativni centri-prikupljanje i objavljivanje informacija.

Destinacijska menament kompanija DMK- je receptivna turist. Kompanija specijalizirana za strukturiranje,upravljanje i komercijalizaciju turist. aranmana za posebne interese.Prednost u koristenju DMK proizilazi iz jednostavnog i bezbrinog nacina organiziranja aktivnosti i osiguranja dostupnosti dest klijentu. Uspjesne su kad suraduju s turoperator i na podru putov posebn interesaVoenje (liderstvo).svrha voenja je aktiviranje ljudski resursa u pravcu animiranja turista za dolazak na turist dest: -komuniciranje .motiviranje-upravljanje grupama.Kontrola kontrolna funkcija je nain kako menament tur.dest postie postavljene standarde i oekivanja i kako poduzima korektivne mjere. Aktivnosti : utvrivanje standarda,mjerenje rezultata,uporeivanje sa standardima,poduzimanje korektivne akcije.

Faktori turist dest: Vladin sektor-zadaci poduzetnike vlasti su-stvaranje radnih mjesta-povecanje poresje baze-podrska malom poduzetnistvu-privlacenje novih invest-jednostav poreski propisi-usmjereni proces razvoja-privatizacija komunal i promet sektoraNevladine organizacije tur.drustva i savezi-ekoloska drustva-ferijalni savez-sindikati-dr nevlad.organ

Klijenti prva briga za klijente je neko zadovo iskustvo u kojem se moraju zadov ili premasiti ocekivaRezidenti ponasanje rezedenata-faza euforije, ravnodusnosti, iritacije ,antagonizma,finalna faza

Haaka deklaracija o turizmu (WTO,1989):-turizam.fenomen svakodnevnog zivota stotina milij ljudi-turiz instrument socio.ekon razvitka-humanisticki karakter turizma-ocuvanje prirod i kult sred-sigurnost i zastita turista-kadrovi i obrazov u tur-mjere za olaksanje putov-terorizam prijetnja turizmuManilska deklaracija o svj tur:-intergralno planiranje obrazovanja u turizmu-podizanje drutv statusa djelatnika-podizanje i razv tur.svijesti-stimuliranje poznavanja stranih jezika-problem nedostatka nastavnog osoblja i visokostruni djelatnika-odgovornost WTO u pogledu profesio obuke u turizmu.

Religijski sadrzaji u turizmu se odnose na : -religijske sadrzaje u sakralnim objektima kao atraktivnim faktorima turist.ponude u kojima turisti-vjernici izravno zadovoljavaju svoje vjerske, ali i druge kulturoloke potrebe(crkve,amije, hramovi)-

objekte vjerskih zajednica i organizacija to potpadaju u receptivnu turist ponudu u irem smislu koje se koriste za pruanje usluga turistima-vjernicima(samostani,sjemenita,vjerska uilita)

Funkcije sakralnih objekata: izvorna funkcija objekti u kojima ce vjernici zadovoljavati svoje relig potrebe.Druga funkcija objekti vee ili manje ,kult,povj ili umjetnike vrijednosti u kojima ce turisti-vjernici,ali i turisti koji nisu vjernici .potraiti umjetn vrednote kao sto cine u muzejs prostoru ili galeri

Pozitivni efekti vjer turizma:-pojaana tur promocija i valorizacija podruja-proiranje tur sezone-obogaivanje tur sadraja-istraziva i revitaliziranje vjer svetkovina kao specifinog kult izricaja naroda

J.Krippendorf 23 teze:-Razvijati nenametljiv i ovjean turizam-prorijediti turist bujice i bolje ih rasporediti-uskladiti potrebe i interese lokal stan i turista nadzor nad zemljistem zadrzati u rukama lokal stan-paljivo i razumno upravljati ulaganjem kapitala u turizam-razvoj orijentirati ka koristenju domace radne snage-posten i odgovoran tur marketing-kvalitetn izobrazba kadrova u turizmu-biti racionalan u putovanjima-precesto ne mijenjati dest osmisliti odmor u svojoj okolini-ponasati se uljudZdravstveni turizam je granicno podrucje medicine i turizma ,u kojem gospodarski subjekti iz podrucja turizma te zdravstvene ustanove organiziraju boravak turista u klimatskim i ljecilisnim mjestima prvenstveno radi prevencije oboljenja ,rehabilitacije ali i lijecenja uz pomoc prirod cinitelja.

Osnovu zdravstvenog turizma cini koristenje sljedeci prirod ljekovitih cinitelja:-toplicki ili balneoloski(termo-miner vode,peloidi,klima,bilj pokrov)-klimatski ljekoviti initelji(promjena klim mjesta,kvalitet zraka,sun zrace)-morski ljekoviti cinitelji(mors voda ,alge,pijesak,morski peloid)-suvremeni trend (unutar zdrav turiz je i popular wellness tur)-wellness tur opisuje stanje u kojem ljudski organzam osjeca ugodu,stanje potpune ravnoteze tijela,uma i duha-spa turizam Pod turistikom atrakcijom se podrazumjeva ona sastavnica osnovnog turist resursa koja po svojim karakteristik ili nekom kasnije smisljenom intervencijom u pravcu osiguravanja njene tur pristupacnosti ,omogucava njeno tur koristenje.-pozitivna i poeljna obilj neke turist ponude.

Primarne atrakcije su one koje stvaraju osnovnu motivaciju za posjete i dozivljaje te atraktivnosti

Sekundarne imaju tur privlanost ,ali ne u takvoj mjeri da bi netko iskljucivo radi njih posjetio to podr

Pristupi tipologiji turist atrakcija:ideografski organizacijski(uz atrakcije se usmijerava i na okolni prostor kapacitet atrakcije i trajanje turist dogadaja)-kognitivni(proucava percepciju i iskustva ,spoznaje turista vezanih uz atrakcije)Prirodne atrakcije geoloke znaajke(spilje,planin,pustinj,nizin,otoc,kanjon)-klima(mediter,planin)-biljni svijet(sume,botanicki vrtovi)-voda(more,rjeke,plaze,vodop)-zivotinj.svj(ZOO,divljac.ribol podr)-prirodna bastina(NP,park rirod,spomen vrtne aihitekt,prirod rezervati,zasticena stabla,movarna)

Kulturno-povjes atrakcije-kult.povj bastina(spomen kult,stari grad,dvorci,arheoloska nalazista)-kulturne i vjerske ustanove(muzeji,kazalist,hodo mjest)-manifestacije(festivali ,predstave)-znameniti ljudi i dogadaji-kultura zivota i rada(gastronomij,etninost,folklor i tradicija,rukotvorstvo,zivot lokal st

Atraktivna turisticka suprastruktura sportsko-rekreacijski objekti(sport dogadaji,tereni igralista, skijalista,planin domovi)-ljecilisni objekti i ustanove(toplice)-atrakcije zbog atrakcija(casino)

Atrakcije zbog atrakcija stvaranje umjetnih tur.atrakcija,koje ne moraju ovisiti o lokalnim znacajkama kraja u kojem se stvaraju(disneyland,las vegas,gardaland)stvaraju se u umjerenim klim.podrucjima i na osmisljenim geopromet pozicijama s obzirom na emitiv podrucja.Turisticke paratrakcije-putovanja iz nuzde ,kako bi se zadovoljile iznimne , neodgodive pa esto i nelagodne potrebe .tj. privremeni boravak izvan mjesta stalnog boravka za potrebe profesionalne edukacije.Putovanje- menaera i trg.putnika u poslov svrhe tvrtke,strunjaka radi istrazivanja i edukacije,na poslovne skupove,servisera za odrzavanje pogona ,znanstv seminari,strucni kongresi.Analiza preduvjeta tur.razvoja sadrzava:-analiza prostornih elemenata kao osnove turist razvoja-socio-ekonom temelji tur razvoja-dosadasnji razvoj i dostignuta razina tur razvoja.

Svrha i cilj analize prostornih preduvjeta tur razvoja je utvrditi koji resursi su podobni za tur.valoriz ,kakva im je tur namjena,kako ih koristiti u tur,koje vrste tur omogucuje i kako postici optimalnu i ekonomsku valor.prostoraAnaliza prostornih preduvjeta sadrzava :-analiza tur resursa-analiza polozajnih i prometnih preduvjeta-sistematizacija,tipologija,diferencijacija i struktura prostora.

Analiza tur. resursa sadrzava:-inventarizacija-sistematizacija-tur valorizac res-utvrivan operativnog kapaciteta i faktora zastite-izdvajanje dominant tur.atrakc-analiza koristenja posebno zasticen prostora

Analiza poloaj i promet preduvjeta sadrzava:-analizu turisticko-geograf-trinog-prometnog polozaj

Razlikujemo sljedece vrste turist prostora:-turisticka regija-makroregija-lokalitet-mjesto-centar-destinacije-zone.

Razvojna valorizacija turist.atrakcijske osnove obuhvaa cjelokupnu turist.valorizac svake pojedinacne potencijalne i realne tur.atrakcije na prostoru odreene tur.destinacije u svrhu planiranja dugorocnog razvoja turizma i zastite resursne atrakcijske osnove doticnog prostora.

Dokumentacija za valorizaciju turist atrakcijske osnove sadrzi:-tekstualne podatke (toponim ,lokacijsko odredenje,vrsta atrakcije,kratak opis,sezonalnost,recep kapaciteti)-graficko prikazivanje (piktogrami,funkcionalni graficki prikaz)-receptivni kapacitet(fizicki,ekoloski,okolisni)-razlicite vrste korisnika(mjesno stanov,svi moguci korisnici,postojece stanje)-razlicite vrste turizma(meduodnos turizma i turist atrakcija)-atrakcijska sinteza(razina zahvata,skupni pokazatelji,graficka valorizacija)

Voenje dokumentacije o tur.atrakcijama mora zadovoljiti opce priznate norme:-identifikacija(zahtjeva podatke dobivene sekundarnim i primarnim istrazivanjima)-evidencija (obuhvaca upis podataka o konkretnoj tur.atrakciji,koji moraju sadrzavati upis, naziv, lokacia, sezonalnost,kratak opis)-sistematizacija(funkcional klasifikacija tur.atrakcija)-vrednovanje(aktivnost analize i prikupljanja dodatnih podataka za odredivanje:kategorije,sezonalnosti,recep.kapaciteta)-sustav voenja(provodi se kroz katastar,atlas,slubu vodenja)davanje podataka na koristenje.Katastar turistickih atrakcija pisani je prikaz sustavno organiziranih podataka gdje su turist atrakcije s pripadajuim podacima poredane po vrstama i podvrstamaAtlas je grafiki prikaz razmjetaja turistickih atrakcija u prostoru a sastoji se od zbirke tematskih karata ne kojima se izborom vrste ,veliine i boje simbola, linija i povrsina mogu vjerodostojno prikazati gotovo svi podaci koji se vode u katastru.

Cilj turistike valorizacije je da procijeni vrijednost elemenata turist potencijala (pojedinacno i zbirno),odnosno da utvrdi njihovu upotrebnu i prometnu vrijednost.

Valorizacijom se utvruje turistiki potencijal (vrednovanje prostora i sadraja)date destinacije ,sa aspekta ocjene mogunosti za turistiko privreivanje.Podrazumjeva kvalitativnu i kvantitativnu objektivnu ocjenu vrijednosti turistickih motiva.Predstavlja postupak ocijenjivanja prostora,objekata i pojava u njemu kao mogunosti za turisticko i ekonomsko turisticko aktiviranje.Kod turistickih vrijednosti se razlikuje :-upotrebna vrijednost,koja je u vezi sa atraktivnosti motiva(korisnoscu i rijetkoscu)-trzisna vrijednost turisticka ponuda ima karakter robe i koja se kao takva valorizira na trzistu.Turisticka valorizacija podrazumjeva ocijenu vrijednosti turistickih motiva ,ali i ekonomsko aktiviranje koje je maksimalno podreeno ouvanju integriteta turisticke vrijednosti.Interni faktori-(oznacavaju specificna svojstva i vrijednost svakog turistickog resursa ponaosob):

-stupanj iskoristenosti turistickog resursa-urbanizacija-infrastruktura-oprema i turisticke usluge.

-Interne karakteristike turistickog resursa(predstavljaju one atraktivnosti resursa na kojima se bazira njihova turisticka vrijednost)-plae-povijesne zgrade i spomenici

Eksterni faktori (elementi koji omoguavaju turisticko koristenje motiva na danom prostoru)-pristupacnost resursa blizina emitivnih centara specificnost

Metode turisticke valorizacije prema obuhvatu-djelomicni (parcijalni) modeli i metode potpuni(totalni) modeli i metodeMetode valorizacije prema pristupu izucavanja-vrednovanje potencijal prostora-vrednovanje prostora prema razlicitim grupama(tipovima) turista-ispitivanje prostora u vezi tipova rekreativnih aktivnosti.

Komparativna metoda putem koje se vre poreenja :-izmeu matinih podruja i turistikih destinacija-izmeu turistickih desinac medusobno

X=A+B+C+D (zbir procjene internih faktora)-procjena A-urbanizacije,B-infrastr,C-opreme i usluga,D-inherentnih karakteristika

Y=E+F+G+H (zbir procjene eksternih faktora)-procjena E-pristupacnosti,F-specificnosti resursa,G-blizine emitivnih sredita,H-procjena znacaja resursa

Zavrna faza tur. valorizacije sastoji se u klasifikaciji motiva u vise razicitih hijerarhijski podreenih kategorija.Vrenje rangiranja turistickih motiva na osnovu njihove ukupne vrijednosti.Turisticki motivi i prostorne cijeline kojima isti pripadaju se mogu rangirati kao vrijednosti meunar,nacio i lokal znacaja,sto predstavlja : vazan orijentir za utvrdivanje prioriteta za razvoj turizma u buducem periodu i izradu odgovarajucih planskih dokumenata.-------------------------Vremenski period za koji se radi plan:-kratkorocni(god prog)-sred(strateg razvoja)-dugo(master plan)Razine planiranja-meunar-nacio-regional-lokalna-razina planiranja lokacije objekta-razina arhitektonskog,pejzaznog i inzenjerskog rjesenja

Religijski turizam kao selektivni oblik ogleda se u:-interaktivnim vezama turiz i religije-visestrukim funkcijama relig.sadrzaja i objekata u turizmu vjerskim hodocascima u kontekstu tur ponud i ptranj

Vjerski turizam predstavlja kontaktno podrucje religije,turistickog gospodarstva i kultureKorist razvoja zdravstveno-rekreativ turizma ocituje se (preduvjet razvit zdrav turiz na jadran):-pokazuje najmanje sezonskih oscilacija te omogucuje bolje iskoristenje kapaciteta-pruza posebne moguc koristenja kapaciteta u periodu mrtve sezone-ima najduzi prosjecan period boravka-ima povoljniju pros.dnevnu potrosnju-omogucuje iskoristavanje najsirih sadrzaja tur.ponude-kao egzistenc potreba najmanje je elastican u vidu potranj-pruza vecu stalnost zaposlenja-

Planiranje razvoja zdravs tur predpostavlja:-izvrsena ispitivanja ljekovitosti prirod cinitelj-materijal,kadrovske i organizac uvjete-nivo turist,komunal i zdravstv opremljen,zdrav pogod lokaliteTuristicka medicina je posebna medic disciplin koja se bavi zastitom unapredenjem zdravlja turista za vrijeme putovanja i boravka u mjestu odredista.najvaznije grane ove medic su edukacija i informiran o pripremi putovanja(info kod ljecnika)-edukacija o zdravstv rizicima na putu i odredistu(zaraze,higijeGrupe atrakcija-PA-prirodne-IA-izvorne-PDA-pretezno dokolicarske-MA-materijalne-SA-stvorene-NMA-nematerijalne-DA-doradene-NDA-nedokolicarske

Losa strana valorizacije je subjektivnost autora ,koja je cesto uzrok kasnije lose organizacije turizma u prostoru koji se valorizirao.Subjektivnost je manja i priblizava se objektivnosti s povecanjem kompetentnosti autora valor.Problem je i sto svi elementi potencijala i resursi nisu podjednako pogodni za kvantifikaciju(npr inherentne karakteristike i subjektivno dozivljav resursa)Preduvijet da se potencijal atrakcija pretvori u realnu:-fizicka-javna dostupnost-obiljezena pristupna cesta-informativni punkt-tiskane informacije-specificna oprema-uporaba ili razgledavanje.

Osnovna jedinica nekog tur prostora je regija koja mora zadovoljiti kriterije kao sto su:-da je prirod i drust-ekon cjelina,da je turiz stozerna gosp djelatn-da osigura uvjet za skladan rast s ostalim djelat i funkc u regiji,da omoguc meuregio povezan,mora imat kontakt s trzistem,omogu optimal eko valo prUkupni turist potenc date regije-zemlj dobiva se tako da se saberu vrijednosti svih resursa i elemenata

VZ=eFI x eFE eFI=eA+eB+eC+eD eFE=eE+eF+eG+eH

VZ-turis,vrijed,zone/regije FI-vrijed internih faktora zone kao zbroj vrijed svih inter faktora

FE-vrijednost eksternih faktora ,kao zbroj vrijed svih ekst faktora