valentina antić - ekonomija kao društvena nauka
DESCRIPTION
EkonomijaTRANSCRIPT
-
EKONOMIJA KAO DRUTVENA NAUKA
-
Nastanak i razvoj ekonomije kao nauke Ekonomija (dolazi od grke rei Oikonomia; oikos - kua, nomos - zakon).
Pod ekonomijom Ksenofon je podrazumevao pravila upravljanja gazdinstvom.
Aristotel je ekonomiju identifikovao vetinom pribavljanja dobara potrebnih za ivot i korisnih za kuu i dravu.
-
Nastanak i razvoj ekonomije kao nauke Od samog nastanka ljudskog drutva ovek je nastojao da limitirane resurse to je mogue racionalnije pretvori u dobra koja e zadovoljiti odreene potrebe, potrone ili proizvodne.
Ukratko, u najoptijem smislu rei ekonomija se definie kao ljudska aktivnost kojom se eli ostvarenje odabranih ciljeva upotrebom ogranienih resursa.
-
Makroekonomija Makroekonomija potie od grkih rei macros (veliki) i oikonomia (privreda), to znai da prouava ekonomske agregatne veliine.
To znai da prouava privredu u celini i sveukupne mogunosti ekonomije.
-
Makroekonomija bruto proizvod, drutveni proizvod, nacionalni dohodak, potronja, tednja, investicije, ekonomski rast, spoljnotrgovinska razmena, drutvena reprodukcija, platni bilans, ciklina kretanja privrede, budet, fiskalna i monetarna politika, agregatna tranja i ponuda, zaposlenost, inflacija itd.
-
Mikroekonomija Mikroekonomija potie od grkih rei micros (mali) i oikonomia (privreda), ona prouava pojedinane privredne subjekte (domainstva i preduzea), kao i odnose meu njima).
-
Mikroekonomija Mikroekonomija se sastoji od brojnih naunih disciplina kao npr.:
Marketing, MenadmentStrateki menadment Raunovodstvo, Poslovna organizacija, Spoljnotrgovinsko poslovanje, Operacijska istraivanja, Istraivanje trita, Ekonomika preduzea, Meunarodni marketing,Meunarodna ekonomija itd.
-
Ekonomija nauka o racionalnom ekonomskom izboru Ekonomija istrauje ekonomske nauke izmeu ljudi koji nastaju u okviru ekonomskih aktivnosti, uvaavajui trini mehanizam na principima efikasne alternativne upotrebe ogranienih resursa i neogranienih potreba za materijalnim dobrima i uslugama.
-
Ekonomija nauka o racionalnom ekonomskom izboru Prema tome zadatak ekonomije kao nauke jeste da otkrije objektivne ekonomske zakonitosti koje vladaju drutvenom proizvodnjom, raspodelom, razmenom i potronjom, to znai da je ekonomija drutvena nauka.
-
Ekonomija nauka o racionalnom ekonomskom izboru Sutina ekonomije je da prizna stvarnost oskudnosti i potom pronae kako urediti drutvo na nain koji dovodi do najefikasnije upotrebe sredstava.
To je ono gde ekonomija daje svoj jedinstveni doprinos.
-
Predmet izuavanja ekonomije Ekonomija kao drutvena nauka izuava brojne oblasti i probleme razvijajui teorije ljudskog ponaanja u donoenju kljunih odluka u korienju ogranienih resursa radi proizvodnje i raspodele vrednih materijalnih dobara i usluga meu ljudima.
U okviru istraivanja osnovnih ekonomskih nauka i pojava ukupnu ekonomsku nauku moemo klasifikovati kao pozitivnu i normativnu ekonomiju.
-
Pozitivna ekonomija Pozitivna ekonomija prouava ciljeve i nauno objanjenje kako privreda funkcionie.
Cilj pozitivne ekonomije ja da proui kako drutvo donosi odluke o potronji, proizvodnji, raspodeli i razmeni dobara i usluga.
-
Normativna ekonomija Normativna ekonomija nudi preporuke u funkcionisanju privrede, zasnovane na linom proraunu miljenja.
Normativna ekonomija je zasnovana na linoj proceni, a ne na bazi istraivanja za svaku objektivnu istinu.
-
Metode i nauni pristup izuavanju ekonomije Opte metode:
analizu i sintezu, dijalektiko-logiki metod, apstrakciju, deskripciju, indukciju i dedukciju, empirijski metod itd.
-
Metode i nauni pristup izuavanju ekonomije Posebne metode:
istorijski metod, opservaciju, empirijski metod, ekonomsku analizu i sl.
-
Osnovne ekonomske zakonitosti Specifinosti ekonomskih zakona sastoje se u tome:
da su to objektivni zakoni, ekonomski zakoni nemaju stepen optosti i univerzalnosti prirodnih zakona iekonomski zakon istovremeno izraavaju dijalektiki karakter i dijalektike zakonitosti ekonomskog procesa u drutvu u kojem se ispoljavaju.
-
Teorije ekonomije Klasina politika ekonomija;Austrijska kola ekonomske misli;Neoklasina politika ekonomija;Kejnsov model;Monetaristika teorija;Nova klasina ekonomija;Institucionalizam;Novi Kejnsijanizam.