uvod u teoriju arhitekture.docx

8/14/2019 Uvod u teoriju arhitekture.docx

1/15

01_Mies

TEORIJA se bavi: OPIS, ANALIZA, KRITIKA, VALORIZACIJA

PROBLEMI: to ELIMO redi oivljaj

to MOEMO redi kontekst

to TREBAMO redi inpiracija, smisao

PRESKRIPTIVNA teorija: kako projektirait: KOMPOZICIJA, PROPORCIJA

teorija ... bavi se KONTEKSTOM

KONSTITUIVNA teorijaMETAteorija: teorija o teoriji

FORMA: AUTONOMIJA FORME: nije dobro, mora reagirati na kontekst-potivati, upoznati i ona iskazati svoj stav prema njemu

KONTEKST: PASIVNI POVIJESNI DETERMINIZAM: arhitektura samo predstavlja kontekst

AKTIVNI ODNOS: POLUAUTONOMIJA: arhitektura MIJENJA, AKTIVIRA KONTEKST

Teorija A = posreduje, prevodi jezike drugih disciplina u arh jezik (ekonomija, politika, tehnologija) vs. (formalno estetski, slikarstvo,

kiparstvo). Znai prouiti kontekst ekonomije, politike, estetike, slika i reagirati na njega arhitekturom. Arhitektura treba teoriju,nema se vremena bavit tim prevoenjem sama. Teorija PRIPREMA TEREN za arhitekturu.

FORMA uvijek proizlazi iz KONTEKSTA, arhitektura je MATERAIJALIZIRANA teorija, izgraeno ZNANJE.teorija POSREDOVANJA/MEDIJACIJE:

proces TRANSKODIRANJA: isti JEZIK za razne DISCIPLINE

forma ZNANJA: OIVLJAJEM, KORITENJEM SPOZNAJE objekt, ieju

METROPOLIS I MENTALNI IVOT, GEORG SIMMEL,njem. sociolog, o Berlinu 1920ih

brzina, stres, tjeskoba, nervoza zbog ivota u velegrau, moernitet, vreva, brojni poraaji

previe poraaja = REZIGNACIJA, INIFERENTNOST su OBRAMBENI MEHANIZAM, nunoza preivljavanje

OBEZVRIJEIVANJE stvarnosti, KAOS, FRAMGENTACIJA

BLAZIRANI STAV - ba me briga= marioneta bez reakcije.GUBITAK VRIJEDNOSTI pojedinac gubi vrijednosti o vanjskom svijetu, ali taj gubitak se prenosi i u unutarnje vrijednosti.

postoji DOMINANTNASILA svakog povijesnog razdoblja/konteksta: tehnlogija, religija, kapital

medijem ARHITEKTURE reagiramo na aktualnu stvarnost, moemo KRITIZIRATI VLATITIT KONTEKST.

TO NAOJ STVARNOSTI TREBA. PROJEKTIATI NE SAMO FORMU , VED NAIN IVOTA/KORITENJA, TJ I MATI STAV PREMA VL.VREMENU = CILJ TEORIJE potaknuti ARHITEKTA

MIES VAN DER ROHE 1919 - 21. istraivanja za STAKLENI NEBODER u Berlinu (nije realizirano)

KONTEKST:posljeratna Njemaka: (litografija Georg Gross; zemlja poraena, poniena, siromatvo gra, kriminal, ratno profiterstvo,

navonjak u Fririhtrase. Efekt rata na ljue kao efragmentacija=saraj viljiv i u motivu ali i u nainu na koji prikazuje,fragmentacija i u saraju i tehnici. + Georg Simmel

REAKCIJA MIESA: metrpolis + posljeratni ok,KAKO POMODInarodu?

makete i fotomantae

reprezentira povijesni trenutak, MODERNO DOBA ,NOVI MATERIJALI i tehnologije, STANDARDIZACIJA, tipska proizvodnja.

FASAA, STAKLO, ELIK,niz istih ponavljanih ploa, standardizirani element,

esto se ovaj primjer tako interpretira= ako stanemo samo tu to je isti pov. ETERMINIZAM. No on ima vedu AMBICIJU, njegovaforma ima ulogu.

1 - govori istinu koja je postojeda(REPREZENTACIJA)2 - IDE DALJE i potie ovijeka na reakciju

Prva strategija: Potencija i karikira i kritizira zateeni kontekst; Pogleat krizi u oi, redi istinu, raiti sa krizom koja postojiDruga strategija: ogormni strani objekt, negiranje konteksta,objekt je ogorman , izvan mjerila.


2/15

a) - prva strategija - kritiki stav- uzima zateeno- krajnje intenzivira zateene karakteristike, KARIKIRA, POJAAVA,sruene kude.

Kako karikira: staklena zavjesa: nizanje staklenih ploha, radikalno ZAVOJITA KONKAVNO KONVEKSNAfasada, ona izaziva efekte na

prolaznike; refleksija-refrakcija-transparencija, obijanje, prolazak unutra. Stalno se izmjenjuju trenutci ok prolazi, oivljaji, vii,pa se odbija pogled , pa se lomi. eli probuit REZIGNIRANE ljue. Ne moe ostat flegma. FORMA proizlazi iz konteksta, ali i iz eljeda se reagira na kontekst i stvarnost aje svoj stav. otie se rubova parcele, ali brzo se ualjava, brzi kontakt sa rubom parcele. okvremena pojaava se okom fasae zgrae, kako bi probuio uspavane ljue. GOVORI ISTINU, - on kae: staklo, ne igra svjetla isjene, ved bogata igra refleksije. Briga kako se zgraa SAGLEDAVA SA ULICE.

Mies: kritika, kognitivni potencijal(ovljaj), kontekst, kreativni potencijal , angaira matu, ali nisi potpuno sloboan vedodgovoran. EGZAKTNA FANTAZIJA: krede o konkretnih poataka i ie kreativno. Kritiko kreativna isciplina.Testira fantazijuu realnosti i onda postaje relevantna. Kontorlirana fantazija provjerena u stvarnosti. U arhnitekturi nikad nismo popno slobodni,

to je iluzija. Mies = egzaktna fantazija.


3/15

02_Behrens

FERDINAND TONNIES, njem sociolog, 1822.1900.

analiza aktualnog i rutvenog konteksta, utjecaj inustrijalizacije na TRANSFORMACIJU, ONOSE I STRUKTURU RUTVA

GEMEINSCHAFTZAJEDNICA GESELLSCHAFTRUTVO

ranija prisna zajednica otueno, impersonalno rutvo

harmonika, organska artificijelno

osobno, tradicionalno impersonalno, mehaniko

OBRT INDUSTRIJA

TRADICIJA MODERNO

Uzimali primjere ranog moernizma. Zato jer trebamo imat vremenski omak, a ne obijemo potrebu za koritenjem tihkoncepata, a smo iniferentni, a i a nauimo ili ponovimo ono to znamo, tj viimo u rugom svjetlu. ZATO TAKVA FORMA:formom utjecati na kontekst.

KONTEKST:Njemaka: gospoarska elita prihvada inustrijalizaciju, pokrede otvaranje velikih gosp. kompanija,

1883. AEG (njemako elektirko rutvo) Brada Rathenau.1907. DEUTSCHER WERKBUND, Njemaki savez: odnos indrustrijalizcaije i umjetnosti, ULOGU umjetnosti u moernom rutvu

umjetnici, teoretiari, arhitekti, pouzetnici, inustrijalci

teoretiari: Karl SCHEFFLER, Fritz SHUMACHER, Paul SCHULTZE-NAUMBURG

umj. i arh: Peter BEHRENS, Theodor FISCHER, Bruno PAUL

ZEITGEIST: duh vremena

VOLKSGEIST: duh naroda

KUNSTWOLLEN: umjetniko htijenje epohe, Alois Riegl

1914. sastalnak Voldezius i van del vergel ?

V: treba dobro izdizajnirati predmet koji de se proizvesti tipski,

2. kae treba individualizirati svaki predmet.

Peter Behrens, 1909. zadatak projektirati simbol svoga doba- Tvornicu AEG

BEHRENS( protomoderni arh. pionir mod arh)- primjer rane industijske arh. Corbusier, Mies, Gropius, uili ko Behrensa.

Centralni pogon (bilo vie tvornica), tvornica turbina- generatora struje, proizvode snagu Njemake, simboliki pokrede sve tvornice

tada tvornice: jednostavne, osnovni kostur + ispuna, opeka.

AEG: monumentalnost(hram), teina sigurnost, simetrija, re(hram), glavno proelje kao hramsko proelje

Moe li tvornica biti simbol novog vremena i tradicionalnih vrijednosti?

Moe ako je la, iluzija - svojom formom izvana oslanja se na arhetipe povjesnih epoha (asocira na vrijednosti pojedinih epoha).

odnos ARHETIPA (ARH simbola) i drutvene vrijensti:

ANTIKA GRKA: polis, demokracija hram

SREDNJI VIJEK: religija katedrala

RENESANSA: arist.obitelj, humanizam palaa

rano 20.st industrijalizacija tvornica

Rana djela Behrensa:

Vlastita kuda u UMJETNIKOJ KOLONIJIu Darmstadtu, 1901, po narubi E.L. od HESSENA

Glavnu zgradu kolonije gradi (glavni arhitekt) Josef Maria OLBRICH po narubi vojvode od HESENA, zove se Ernst Ludwig Haus.

Behrens reira prijem umjetnika u koloniju: SVEDENICA predaje kristal u ruke umjetnika, simbol POSVEDENOSTI ivota umjetnosti

GESAMTKUNSTWERK - sve je umjetniki oblikovano do najmanjeg detalja: urb, naselje, kuda, etalj. Art noveau (jugendstil) secesija

Akos MORAVANSKY o secesijskim INTERIJERIMA: sve izdizajnirano, nema prostra za promjenu, za sam ivot. Svime manipuliraumjetnost, uguiaje ivot.


4/15

Neoklasina ZGRADA NJEM VELEPOSLANTSVA, Sankt Petersburg; monumentalno, kolonada: u svojim ranijim projektima onpesimistian inegatvian prema inustrijalizaciji. eutcher werkbun ga ui a prihvati inustrijalzizaciju.

REAKCIJA: kako kroz ind. arhitekturu govoriti stare vrijednosti kojih se ljudi ne ele oedi. Tvornica: simbol novog rutva ali sastarim vrijenostima. Uzima poznate ljuske prolih epoha, reizajnira u novom uhu. Hram: teina, monolit, masiv, kamen, tekoproelje, igra svjetla i sjene, red.

Mora raditi u duhu novog doba: ako eli govorit istinu novog oba. STAKLO: transparencjia, krhkost, lakoda, ELIK: tanak, lak.

Behrens je bio slikar: EKSPRESIONIST, on ne zna ininjerstvo: Pomae mu in. Karl BERNARD. Behren kao slikar uzima novematerjiale kao nove linije i boje. elikom i staklom naslikati la. Utjeha na nivou mateijrala, MIT.

Izvana la, iznutra prava istina: rad muka, tipizacija, industrijalizacija, ok moerniteta.


5/15

03_Teragni_Casa dell Fascio

Mies-aktivno kritiki, Behrens-aktivno utjean.

3. primjer,: aktivno afirmativan: u smislu prihvadanja nove IEOLOGIJE: .

AUTONOMIJA arhitekture (arh. sama po sebi) vs. arh. kao REPREZENTACIJA (puko preoavanje postojedeg konteksta)

AKTIVNI KONSTRUKTIVNI i KRITIKO_KREATIVNI onos arh. prema rutveno-pov. kontekstu vs. PASIVNI POVIJESNI DETERMINIZAM

ideja POLU_AUTONOMIJE arh. aktivni onos prema kontekstu, ALI kroz specifine i jeinstvene, eminentno arhitektonskemehanizme, operacije i oivljaje

KONTEKST:faistika Italija 1930ihpokuaj IMPLEMENTIRANJA ieologije kroz arhitekturu

MANFREDO TAFURI, teoretiar i kritiar (1935.-94.)

APSTRAKCIJA vs. RETORINOST: apstrakcija kao jena o temeljnih moernistikih strategija temeljni MEHANIZMI (APSTRAKCIJA,FORMALIZACIJA, RACIONALIZACIJA) moe li moernizam biti efikasni aparat RUTVENOG ANGAMANA? kako AUTONOMIJAmoe biti REPREZENTATIVNA?

moernizam je po efiniciji AUTONOMAN, IZOLIRAN o rutvena, MARGINALIZIRAN, bavise samo sobom i svojom ISTODOM

TERRAGNI je heroj arhitekture, ne treba se baviti ieologijom: TERAGNI vjeruje a racionalna arh. moe biti u slubi ieologije

NULTI STUPANJ IEOLOGIJE: arh. ispranjena o bilo kakvog ieolokog saraja samom primjenom APSTRAKCIJE I FORMALIZACIJE

Teoretiari: kako OSUITI reim a SPASITI Terragnia(moerni racionalist, najida arh., u slubi faizma?)

Bruno ZEVI: teorija ENKLAVEraikalni herojski in pojeinca koji se INFILTRIRA u reim i RAZARA ga iznutra

Leonardo BENEVOLO

Moernizam se obino povezuje sa ruskom avangardom, i nekim pozitivnim pokretima socijal-demokracija itd. Ovaj puta ne.Modernizam: neto obro, novo to ti se svia u kontrastu sa nekom negativnom iejom faizma.

TERRAGNI: heroj talijanske isteracionalistike arh.

MIAR - Talijanski pokret za racionalistiku arhitekturu

Gruppo 7: Sebastiano LARCO, Guido FRETTO, Carlo Enrico RAVA, Adalberto LIBERA, Luigi FIGINI, Gino POLLINI, Giuseppe TERRAGNI

Pietro Maria BARDI: Na pokret eli prevlaati negativnu klimu faizma, obrada se Musoliniju za porku. eli pomodu faizmu.Vjeruje da arh. moernizam moe pomodi faizmu

Edoardo PERSICO: umjetnici se anas moraju suoiti s problemom: vjerovati u ieologiju faizma(ali ne i u sljebenike faizma kojine prihvadaju mo.arh), i boriti se protiv antimoernistike vedine koja isto prihvada faizam.

DVA PITANJA: vjera Terranija u faizam

2.Kako moernizam moe bit operativan, apstraktan, tih , neutralan.

1.pitanje: kako su se arh poistovjetili sa faizmom:

2 traga: drutveno-ekonomska sfera, kaos kao i u Njemakoj, slom sistema, nered. Nema pravila, vapi za REOM, faizam daje red.drugi stav - povijesno shvadanje faizma kao ieje 3.rimskog carstca.

Kulturno - umjetnikiKONTEKST:

FUTURISTI: nostalgija za buudnodu: Antonio SANT'ELLA, F.T.MARINETTI: estetika mehanizacije, brzina, pokret, poezija ratovanja,anarhije, desturkcije,

NOVECENTISTI: nostalgija za prolosti, okretanje povijesnim oblicima

MIAR : odbacuju krajnosti, fuzija tradicije i modernizma, razvijat modernizam bez odbacijvanja traicije. Vjera u buudnostMOERNE Italije temeljene na TRAICIJI: Izvlae TIPOLOKE katergorije iz povijesti i njima barataju na moeran nain; oni svimagovore POZNATIM jezikom. akle, prenose poruke buudnosti preko tipolokih kategorija iz povijesti koji su ljuima poznati. Faizamje uveo oreeni re u zemlji. Ieja moerne i nacionalno osvjetene ITALIJE. Oni ujeno koriste faizam za promociju svojeumj arh ideje.

Marcelo PIACENTINI: kritizira MIAR:

kae a moernizam nije obar alat, trai IREKTNE I ITKE asocijacije: nui svoju faistiku arhitekturu, koje de bitiREPREZENTATIVNA I FIGURALNA.

moe li moernizam biti aekvatno srestvo rutenog angamana, njegova uroena autonomija angairana

moe li njegova uroena apstrakcija biti reprezentativna i figuralna

ZAGREB: Assicurazioni Generali, 1937.1940. Generali osiguranje - DAZ, s balkonom.


6/15

ITALIJA Ima atipini moernizam: APSITRAKCIJA; ODBACIVANJA TRADICIJE - ona ga prihvada, NOVI MATERIJALI - ne moe koristitELIK jer ga ne moe uvoziti.

POLITIKO EKONOMSKI KONTEKST:

Italija 1930ih okupira Etipoiju, izbaena iz LIGE NAROA, ne moe se osloniti na ostatak svijeta (elik) i prihvada traiciju.

ideja SAMODOSTATNOSTI, AUTARHINOSTI; EKONOMSKI i POLITIKI, IEOLOKI

oslanjaju se sebe, vlastite unutarnje vrijednosti

poiu nacionalnu svijest, TALIJANSTVO, MEDITERANSTVOposjedaju na vrhunac vlastite povijesti: RIMSKO CARSTVO(1936. proglaena ieja NOVOG RIMSKOG CARSTVA)

PARADOKS: CARSTVO znai ekspanziju, asimilaciju rugih kultura, asocijacije na UNIVERZALNOST i SVEVREMENOST

Giuseppe TERRAGNI, CASA DEL FASCIO, COMO 1932-36 - simbol KOMUNIKACIJEvoa faizma i naroa.

Prenijeti politiki PROGRAM: mora biti staklena kuda, iejaTRANSPARENCIJE, otvorenosti, bez prepreka izmeu naroa i vlasti, u njuse moe stalno udi i gleati > FAIZAM: ista jasna otvorena, nema tajni, poteno.

LOKACIJA: promiljena; postavljena u odnosu na CRKVU, Ispred je trg, os simetrije, kontrola VIZURE, fasada crkve se u pogledu spajasa fasadom kude faizma, crkva je paspartu kudifaizma; poruuje kako CRKVAporava IEOLOGIJU, a se slau.

Tema OKVIRAi POROZNOSTI: dematerijalizacija punog volumena koji je porozan.

FENOMENOLOKA TRANSPARENCIJA, nedoslovna, ali je dojam a je transparentna. Ieja kudekroz koju moe gleati.

NABIJA ZNAENJE : koristi neutralnu transparenciju koja je inae alat apstrakcije kako bi propovjeao ieju.

Suprotno od Miesa, kod njega se staklo reflektira, nema transparencije.

Tema POVIJESTI: rana skica: PALAA I TORANJ - asocijacija na povijesnu tradicionalnu arhitekturu italije, odbacuje jer je preoitoElement OKVIRA povezuje sa elementom rimskog antikog HRAMA: STUP i GREDA = OKVIR: modernitet + povijest, oidena povijest.SLOJ: prostorna organizacija: podignuta na platformu; va krila ureskih prostora na suporntim stranama. Tipina shema COMSKEKUDE: podignuta platforma, unutarnje vorite i dva krila.

Talijanska RENESANSA: FIRENTINSKA palaa - blok. Unutarnje dvorite, bono vertikalne kominikacije. Spaja lokalno i nacionalno,globalno. Asocijacija na VENECIJANSKU palau: 2 vorita, reprezentativno i intimno, ASIMETRINO proelje, dio puno, dio sprozorima.

Uzima razliite predjele Italije. LOKALNO + FIRENTNSKO + VENECIJANSKO kuda svih kuda, PRAKUDA = kuda faizma. SLOJEVItalijanske stambene traicije; osjeda se kao ko kude, univerzalna kuda, tvoj om.

IGRA SIMETRIJE: kao je simetrina, ali nije zapravo je uravnteenaasimetrija. Zlatni rez. Svi odnosi u zlatnom rezu. I tlocrt i fasada.Kuda je polovica kocke. 33*16,60. SAVRENE PROPORCIJE. esno bono glavno stubite, povie sanitarije. Podgled stepenica umramoru, stepenice TRAVERTIN. Memorijalna soba rtava faizma. Glavna fasaa uvuena. Pristupne stepenice, pune kamenestepenice travertina - medieranski materijal. Poruka autohtonosti, a ujedno apstrakcije.

Puno staklenih vrata na ulazu elektniki povezane - masa ljudi ispred ulazi. Prvi kat galerije prem voritu - glavna dvorana za

sastanke sa graacijom prostora o nje. Proceura pristupa. voetani ATRIJ. Veliki stol, u osi Musolinijev lik na zidu a iza njegajedna moderna slika. Autor mario razmie reljef. Musolini je kao uvijek prisutan i kontlira iako ga nema. APSTRAKTRNI RELJEF,konkretan musolini. Kudom se prolazi kao kroz strip, sve sami oivljaji kojom primamo znaenja poruke i ieje. Remek jelo arh.apstrakcije ima retorike potencijale. Savrena istoda, ali nosi snanu retoriku i reprezentativnost. Poruka ie kroz istodu iapstrakciju. Apstrakcija oailje poruke. Arhitektura promovira ieju svojim alatima. Teragni okazao a moe apstrakcijompromovirati ideju.


7/15

04_Danteum

1938. DANTEUMprojekt, Rim, 1938. arhetip=praelement

- problem reference

- problem TRANSKODIRANJAodnos arhitekture s drugim granama kulturne projekcije

- problem STRUKTURIRANJA i SISTEMATIZIRANJA (ureivanja) arhitektonskog jezika

DIJAKRONIJAzbivanje kroz dimenziju vremena, vremenski tijek (linearnost)

SINKRONIJAistovremenost, istodobnost, zbivanje u istom trenutku u vremenu (jedinstvo, cjelovitost)

DENOTACIJAoitovanje neposrenog, irektnog, primarnog znaenja/funkcije/koa

KONOTACIJAoitavanje niza posrenih, neizravnih, impliciranih znaenja/funkcija/koova (mogudnost SUBJEKTIVNOG itanja)

BINARNA OPREKA temeljni onos meu 2 elementa bilo kojeg semiotikog sustava, temeljni mehanizam sustava jezika. Ustrukturalistikoj koncepciji, opreka izmeu vaju elementa vrijei kao temelj elementarne spoznajno-teorijske operacijestrukturacije kojom se ureuju svi opaajni poatci.

KONTEKST

1936. Musolini proglaava 3. Rimsko carstvosnaga, samodostatnost, vidi se u svim umjetnostima. Dokazati svom narodu i svijetu.1942. SVJETSKA IZLOBA u Rimu: - velika izloba, ogaaj poput Olim.igara. Napraviti novi centar Novoga rima, a to de biti arh.projekt na toj izlobi.

Luk kao doprinos Svjetskoj arhitekturi: element kojim ele pokazati mod Italije u svijetu. Plakat Adalberto LIBERA, luk mora biti imoderan jer mora reprezentirat 3.carstvo. Ona je graevina koja je simbol vezan uz luk KOLOSEUM.

Prijedlog suvremenog Koloseuma koji je kubini, oideni. Giorgio de CHIRICO, utjecaj njegove estetike. Grupa autora Ferlae ?.Mistina atmosfera e Chiricovih slika. isti i moderni, ali naputena ieja apstrakcije, pojavljuj se direktna poruka, prvi luk. NijeTeragnijevski apstraktno.

Novi centar kao pandan starome Rimu. Centar pomaknut prema Tiberskom moru, na Zapad niz rijeku Tiber. Poveznica starog i

novog centra, ogromna AVENIJA Via del Imperio (Carska avenija). Centar povijesnog rima je Koloseum, a centar novog Rima.

Unitavajupovijesne monumente (arh ostaci) kako bi probili aveniju, iako ele se osloniti na staro i povijesno, to je kontrastno. Toje sve neizvedena ideja. U sklopu planiranog ogaaja, spomenik ANTEUM.

Program: bilbioteka, muzej i arhivza prouavanje ANTEA. Istraivanje o anteu i Faizmu.

1. kraj 13.st promovira koncept 3. carstva i ujedinjenja Italije. U 19.st Dante prepoznat kao heroj, simbol ideje talijanskog

ujedinjenja. (1961. se ITA ujedinila).

2. pie na talijanskom,u njegovo doba je slubeni jezik bio latinski, NACIONALNOST. JEZIK = nac. identitet

Ostale refenrece: preko puta osi, je Maksencijeva bazilika. Smjetajem Danteuma eli se njeno uklopitiu polje arheolokog Rima zarazliku o avenije koja rui. Neagresivno. Objekt eli biti simbol. Moernost i nacionalnost ali i UNIVERZALNOST. Pogled odKoloseuma prema dolje: s jedne strane Danteum, s rug strane Maksencijeva bazilika. Ta bazilika utjee na oblikovanje Danteuma.

Najvedi rimski carski objekt osim Koloseuma, nekad se zvala Konstantinova. Povezuje se sa dvije faze rimskog carstva,pogansku/prekrdanskui krdansku.Dvije tradicije. Milanskim ediktom preimenovana.

Teragni se referira na baziliku PROPORCIJOM I ORGANIZACIJOM, koristi svoju apstrakciju.

Koloseum = oval, krug, savrenstvo, bog.

Prvo iza kruga, jednostavnije, apstraktnije, istije= kubus, kvadar, kvadrat, pravokutnik = blizak ovijeku usmislu kontrole koritenja.Ovo je zapravo kubini koloseumali apstraktnije nego primjer one trojice: _______________________________.

Veza sa Danteovim djelom: Boanstvena komeija- arhitektonski ispriana, TRANSKODIRANA. Element oljutenog ZIDA. isti zi-praelement graenja. Simbol svih ziova, ali na njemu su se trebali nalazit prijepisiBoanstvene komedije, i na njegovj strukturi setrebala vidjeti struktura komedije, 3 cjeline 33 strofe, tako i zi ima 100 komaa blokova. Postat de spomenikkao i to postoje okonjega spomenici, jer se obro mimikrirao uklopio u cjelinu vjenih spomenika okolice.

Taj ZID je zona ulaza, stvara ulazni predprostor, priprema. Ulaz je uski procjepbono. Svako pojeinanoulazi, bez komunikacije snekim rugim. Ulazni stihovi u bo.komediju: Ne znam ni sam kako sam se tu naao. Efekt a ti se neto uini nepoznatom. Nakonuskog ulaza, ulazimo u umu. Gusta uma, o 100 stupova. ante je izgubljen u umi, simbol ljuske izgubljenosti i besciljnostisvijeta. KOMEIJA trai ogovore na ta pitanja izgubljenog ovijeka.Prvi praelement graenja je ZI, rugi je STUP! Dante se nae utoj umi na Veliki petak, oeka ga Vergilije i voi ga kroz Pakao , istilite i Raj. Tema: PUT kroz RAZLIITE zone sve o RAJA.


8/15

Traenje ogovora na opdeljuska pitanja. PROLAENJE I PUT. Prolaenje kroz razne lokalitetekroz medij arhitekture no taj put jenesiguran i trai NAPOR i ISTRAIVANJE. LABIRINT. Komunikacija nije JASNA. Suprotno od projektantkse logike.

Nakon toga vidimo tj naemo TRI STEPENICE: tri struktura, sveto trojstvo. Zatim nasludujemo pukotinukao ulaza u pakao. Ostavitesvaku nadu... U Danteu je pakao kao obrnuti stoac S 9 krugova. Teragni rai 9 poniranjatj. 7 platformi. 7 ravnina sa po jedan crnimramorni stupu sredini. Spiralnoponiranje. Ritam poniranja u odnosu 1:3, 1:4. Strop se sniava, prostor te gui, nema svjetla, osimiz pukotina. Arhitektonski oivljaj pakla, ne vii izlaz.platforme spiralno propaaju Vii neke stepenice opet, tj zi.

I opet tri stepenice. Penje se u istilite. ante pie krajem srenjeg vjeka, istilite je kasnosrenjovjekovni koncept, prije ga nijebilo. Prije je bio samo pakao ili raj. istilite- vlastitim truom moe popraviti grijehe. istilite = BRIJEG, treba trud. Penjanje po

platformama prema gore. 1:3 se penje gore ponovo, sve se vie otvara svjetlo i vede su platforme.Opet nae procjep, prolaz van. oe o cilja. Apsolutna prosvjetljenjeRAJ: u arhitektonskom smislu, 36 staklenih stupova + okvirreetkasti otvoren nebu. Od Vergilija preuzima svoju Beatrice. Umetnuo je i staklene elemente u po, osjedaj lebdenja. Uzor je slikaEL BAO: svijet anela.

Raj nije zavrna toka: ima jo jena toka izvan raja: IMPERO= carstvo. ante: ti de odi o cilja i blaenstva upravo uz pomodRimskog carstva. Politikekonotacije. Izlaz iz cijele prie tj iz impera ie na stepenice koje se vradaju na ulazni prerostor. Nadi desmisao svoj raj uz pomod carstva.

Tema prolaenja: Prolaz, VREMENSKI SLIJED. Dijakronija: promatranje kroz vrijeme. Kako kontrolirati Sinkronijski: sve cjelinemeusobno sklopljene onose koji ine jean akor u jednom trenu. (dijakronija=melodija, sinkronija=dirigent prati i harmoniju tjakore i meusobni onos svega u jenom trenu). ijakronija - oiviti aekvatno svaki io, ali istovremeno da sve bude jedan arhiakor. ijalog sa knjievnim meijem. Knjievni original je oslovno isto ispriano u arhitektu ri.

ALI: nije samo to napravio! Pria ispriana arh. oivljajima. Gdje je to pravo transkodiranje? : ante eli sistematizirati i ustrojiti TALjezik. Isti napor , teragni eli sistematizirtai arh jezik. Logika napora antea potie Teragnija na njegovo ureenje arh jezika. Gleatijezik na 2 nivoa; nivo TEME I ZNAENJA (arh elementi) SINTAKTIKA (onosi rjei tj. elemenata). Rijei: zi, stup, platforma, pod,pogle, oni neutralni i isti. Oni nisu obraeni , isti su. Svi prestavljaju bit sebe, prestavljaju sve zidove, stupove, unverzalizam.

VA NIVOA promateanja tih simbola; itati DENOTATIVNO: direktno npr. stup nosivi elemnt, ili KONOTATIVNO: asocijativno. Osimuniverzalnosti; Asocijacija na KULTURE koje nose te elemente: egibat zi, grka stup, perzija platforme. Teragni istim rjeimapriziva sve kulturne konotacije rauliitih nacija, simbol starijih kultura, priziva ih, oni se mogu poistovjetit. IDEJA RIMSKOG CARSTVA-objeiniti starije kulture i ouvati njihove vrijenosti. OVO je TEMATSKIDIO.

Ajmo viditi SINTAKTIKIIO tj onose: onose cjelina. Proporcije: Sve je u savrenom mehanizmu porporcija, ZLATNI REZ, savreno.Isto kao anteova komeija. 3 cjeline 33 strofe, storfa je tercina koja ima 3 stiha koji su meusovno povezane, prva se rimuj e satredim, rugi se rimuje sa prvim iz sljeede strofe. PAKAO, ISTILITE : iste proporcije, spiralno poniranje, spiralni rast, isto u tlocrtu.U presjeku. Pakao nii. Kopa rupu, obije brijeg. istilite tru prema gore ie o raja. Forma ima sarajnu poruku. INVE RZNI,

Odnos HIPOSTILNE DVORANE i raja. IZGUBLJENOST ; u stvarnom ivotu, RAJ, sve jasno i poznato opet KONTRAST. Krajnji formalizami autonomija + angairanost uz priu prolaska i ieoloku poruku.

KOMUNIKACIJA:prolazi se lateralno, obodno, po obodu zgrade, drugi sistem je komunikacijski kriu sredini, kako ne bi remetioodnose cjelini. Sustav komunijacije, slino kao u Meksencijevoj bazilici: Ulazi se u baziliku popreno tj bono. Kri u komunikaciji,nagaleena obona zona. Ieja pomaka, jean kvarat pomakne i rotira obije rugi, obije se pomak za komunikacije. Pukoti nenisu proizvoljne, ved io Labirintskelogike kretanja. Slino ko LeCi EINSENMAN - zaaje prve elemente i operaciju te eka rezultat.U pukotine dolaze komunikacije.

OIVLJAJ ANTEUMA: proces materijalziacija: krenuli o punog zida do okvira. Od crnog kamenog mramora do stakla. Niz binarnihopreka u smislu materijala. oivjeli smo oba pola BINARNE OPREKE. Svijetlo tama. Mramor staklo. I na kraju promie i politikuideju.

Prirodne asocijacije tj univerzalnost: npr prirodni elementi; spirala. Ideja novog arhitektonoskog jezika.

Osnovna funkcija objekta: priati priu ili ponuiti biblioteku. On pria priu. Prava funkcija mu nije ominantna. Kao postojalo je alis posebnim ulazom nevezano za priu? To je po meni loe.istilite , ispo istilita su arhiv i biblioteka.

05


9/15

05_Vila Savoye

Teragni, novi jezik, ali na tragu tradicije, da ga svi prihvate. Lako napraviti temu i priu ka nema programa. Onos funkcije i forme.Arhitektura ima niz FUNKCIJAosim utiliteta: psiho, urbana, spomenika ,memorijalna. Liberkin ili gotika katerala. Onos forme irutvenog angamana: opetbjeimo outiliteta

Corbusier Vila Stein i Paladijeva Vila, ESEJ, obje vile imaju isti modul proporcija ABABA u oba smjera, vide analogiju. Razlika 1560 -

1930g. Razliiti konteksti, a ista forma. Eisenman= njegove kude, isti formalizam, bez znaenja, savreno lijepa.

Manfredo TAFURI: Kae a se u savrenim arhitektonskim vjebama arhitektura igra sama sa sobom, gubi onos sa rutvom.ARHITEKTURA BUDOAR , samodostatna.

ALDO ROSI : crte ubijena arhitektura. Ocrtava manfredijevu izjavu: jer je za njega arh mrtva.

Kolin raw ili ROWL: osmrtnica braka arhitekture i rutva. Prije nego uemo u crna razoblja javlja se Le CORB primjer. KoCorbusiera arh i drutvo jesu u braku.On jo uvijek misli da arhitekturom moe promjeniti svijet.

Knjiga: Arhitektura ili revolucija =ili de se promejniti arhitektura i postati moerna, ili de se ogoiti rev olucija. Dakle, arhitekturamoe svojom promjenom sprijeiti revoluciju. LE CORB; primjer; Vila Savoye. NAPOR slian Teragniju: Ustanovljanvanje novog alisvima razumljivog ARHITEKTNSKOG JEZIKA - prava arh. BEZVREMENSKA. LE CORB proucira u vie meija, i pie i slika. On deTRANSKODIRATI.

CORBUSIER I unja za jezikom, Knjiga K pravoj arhitekturi: 1923.

Vila Savoa simbol tj. arhetip moderne arhitekture; ona je produkt plana, plan zacrtan u knjizi 5 god prije. Naslov knjige; Vers une

arhitektur, prema JEDNOJa ne NOVOJ arhitekturi. Jedna jedina prava (ne samo nova). Konana bezvremenska.Arhitektura. SloeniIEOLOKO POLITIKI KONSTRUKT a ga uspije proat svima. Lansirati novi POKRET. Prvo otkriva alate teoretiarima kroz meije .

OPUS : 3 faze: formativno razdoblje prije 1.W.W. dolazi iz vicarske u Pariz, 20te vrhunac karijere , 50te posljeratne godine.Primjer iz 20tih goina, svijet je ved pripremljen za njega. Prvo kao futurist SLIKAR, KRITIAR, TEORETIAR, URENIK asopisa leesprit novo. lanci su intrigantni, lansira ieju o MAINIZA STANOVANJE. Zainteresirao publiku, alatima koji bre jeluju na ljudenego arhietektura (ok ti obije invest,rugi meiji kojima de se bre proslaviti). Na izlobi u Parizu lansira ieju SUVREMENOGGRADA1922- Salon u Parizu, naslagane vile koje su jeinino promiljenje. Teorijski projektikoji su konceptualni , Na osnovu ovogaposlje obiva prave narube. Prvo treba biti poznat, a ona neto napraviti u arhitekturi. Drugi nain je profesionalni i strunisaveznik klijentu, a ralizira kllijentove elje. Pomogla mu slava: klijent olazi Corbu da on relazira svoju ideju i slobodu. Viezarauje jer je poznat. Na izlobi u parizu Le corb realizira paviljon LE SPRI NUVO, koji je zapravo mdel jedne jedinice VILEIMELIABLE? ILI...prijevod njegovih vila.

1925. Le corb izdaje 5 TOAKA moderne arh, skeletni konsturktivni sustav, slobodna fasada nenosiva, trakasti prozori, krovnaterasa, skeletna konstrukcija, slobodni zidovi. Nakon ovoga 4 narube: Vila VAUCRESON, SAVOYE, STEIN, LA ROCHE, JANERET

1927. sujeluje na natjeaju zaLigu naroda

u GENEVI. Prepoznat kao najbolji projekt uz projekt Hanesa Mayera. Ne dobiva , iri ostarijih arhitekta. Eliminiran zato to kao nije koristio pravu tintu ili tehniku? Njegovi sljedbenici mladi arhitekti kao reakcija nanepravdu osnivaju CIAM. 1928.

1930. Palaa Sovnica = u moskvi. 1,svj rat, kraj te faze.kronolki demo obrnuto analizirati.

VILA SAVOJA: prvi kat stanivanje, na krovu solarij, u prizemlju ulaz i servisi.

Prizemlje: reprezentativni ulaz, rampa koja se penje na 1. kat. S ruge strane garaa, ormari. Glavna etaa. nevna soba, blagovanjei kuhinja, sekunarno stepenite. Vanjski prostor terasa. Spavadi prostori gosti jeca, glavna spvaonica. Izlaz na glavnu terasu i opetrampa za krov i krovnu terasu.

VA ITANJAOVE VILE:

1 ideja arhiteltonske PROMENAE: proivljavanje kroz kretanje.

2: STATIKO kroz5 toaka moerne arhitekture.

LE CORB , osobno njemu vie ieja prolaska kroz kudu. Iemo i mi tako: LOKACIJA: parcela na vrhubrijegana ogoromnom imanju,koje je malo zaputeno trava. Imanje okolo ograeno ziom i sari umu. Kuda je ipak malo pomaknuta u onosu na vrh brijaga,odiza su stablakao pozaina koja istie bjelinu kude. Pristup kudi AUTOM. Ko Le corba auto je integralni io kude. Fotografiira kudesa autom,ujeno asocijacija na kudu kao mainaza stanovanje. Putujemo kroz imanje, autom, ofer oveze po kudu i natkrivenoprizemlje, vlasnik ne oivljava i ne glea kudu izvana, ved ti ie oma unutra, nema eksterijera (oslabljeno itanje statiki).oivljaj kao u sluaju broda, gledati sa palube van, a ne na brod. Ideja slobode toga doba i obrog ivota, je putovanjebrodom,putovanje opdenito. Le corb izajnirao kovegsimbol obrog ivota i putovanja. Kuda, nije ieja a kontaktira sa terenom, zato neizlazi na njega, teren odmak, ideja puine, pobjegao o terena. olazi autom vii svoju refleksiju u prizemnom staklu. ofernastavlja i parkira auto.

Ue i oma vii RAMPU. Oblikuje rampu obino industrijski proizvedeno, linoleum na podu, ind rukohvat, tipski, krene aljeostavi eir. Umivaonik: oprati ruke nakon to si uao u kudu. Pranje priprema. On je izajniran tipski. Izmeu umivaonika i rampemeuprostor, otvoren, vani si ali unutra ni unutra ni vani. 3 elemeta tog prostora. Znaenje tih elemenata;

RAMPA - asocijacija na fancuske rezidencije, prije ulaska u vorac je poasno vorite a u njemu je rampa za prilaz koije, a imapoasni prilaz kao gost, ceremonijalno. Ali po obliku je industrijksi oblikovano: istovremeno suvremeno i povijesno.

UMIVAONIK, u ranokr crkvama je u preprostoru bio bunar, priprema i idenje prije ulazak u srkvu, anas, posua sa svetomvoom je simboliko idenje pranja. inom pranja aje poast omadinu. A li opet tipski.


10/15

Na katu smo ..ili idemo na terasu ili odma u nevni boravak: neobini, im smo uli unutra vidim van..im se okrenemo opet izlazimovan na terasu, i kroz boravak se vidi panoramski pogled kroz lienarni prozor. Kao da smo opet vani. Asocijacije: oblik prozora na

terasi: neprekinuta traka: brod i paluba. Konstrukcija; okvir+ispuna: slino ko bro.

Tradicionalni pandan: piano nobilepoznata iz povijesti.

Uzor samostan u Toskani, inivualne delije, svaka ima graevinu l formata kroz 2 etae i malog otvorenog privatnog vrta. Privatnostna terasi: titi te tvoja vlastitkuda i susjeova kuda i u prizemlju zi jene etae , galerija se otvara na van, zatiden privatnost sivisinom. CORbusier sa elemenitma saanjisti stvara ANALOGNE prostorne oivljaje koji su bezvremenski- stalna veza sa povijesti.Zato? U osobnom pismu: Pravilno naslae kamenje, ona si obar graitelj. Ako me tim kamenjem irne u srce, to je arhitektura!

ira ambicija: irnuti u srce! Zato sjedanjima na prolost on ira u srce. Sa 26.goina je rekao: moram se rukovoiit ovim p ravilom:DA svim svojim linijama i bojama am mlaa znaenja i uboka sjedanja.

BINARA OPREKA. Suvremena njemaka(radi kod behrensa 1909.g u Berlinu) ali obro pozna i staru Grku. Spaja. Opsesija Rimom.

U knjizi: stavllja u odnos hramove i automobile. Govori o razvoju TIPA, proukta. Razraen i izbruen , stariji moel koji se usavravau savreni tip.IDEJA ponavljanja (nema smisla kopirat hram iz Paestuma). Ima smisla koristii LOGIKU. Npr: jezik je alat kojim stvara.On eli stvorit jezik svima razumljivi, zato ui iz Grke. Jezik Arhitekture. Ne uzima forme, ved iz Grkih hramova uzimati logiku

Npr. Od paestuma do Partentona (Kalikrat Iktin, razvoj tipa o savrenstva. KOLEKTIVNO ANONIMNO USAVRAVANJE. Brod, hotel.IDEJA novog suvremenog tipa. Premeti ne trebaju poseban izajn, izajniran je svojom funkcijom. Nadi jean SAVRENI i ona gatipizirati. Moderni premeti (auti. eiri, avioni,) za LEC su nositelji ideja moderniteta.

U PARIZU djeluju simbolisti , gogen sezan, majol, malarme, njegovi kulturni suvremenici. Simbolisti: malarme: poezija nije u rj eima,jo snanija poezija je u stvarima. Ieja poetskog FAKTA. to je umjetnost: Malarme: Treba ovojiti vanjski pojam rjei kao ljusku injenu bit tj.pojam. Rje treba bit pojam. Kae cvijet, misli na simbol svih cvjetova. Rijei=isti simboli. Korb eli napraviti istu ARHRIJE koja de biti SIMBOL.

KORBov opis dolaska u GRKU: na BRO: olazi broom, bro uplovljajva, tiina mora, luka, lanac. U moru i bru oitavauniverzalno znaenje. Horizontalnost i vertikalnost. U konkretnim stvarima iitava simbole. Imaju univrzalno znaenje. More i brdo-binarna opreka, simboli hor i vert. On eli svorit takve premete koji de bit simboli. Jake rijei arh jezika.

MALARME: poezija nastaje kada taktom i talentom spoji opozitne rjei, koje su u sebi ovoljno iste i udaljene, spoj suprotnosti.rimjer: mu i ena. Bezvrenost, spoj. On spaja SUVREMENO I UBOKA SJEDANJAi onda dobiva bezvremene simbole. Jezik koji imavjene KULTURNE ASOCIJACIJE. On ne eli posesivno stvarat nove forme. On eli stvoriti NOVI JEZIK SIMBOLA tj JEZIK POJMOVA.Lekorb, metoa projektiranja: kolaira postojede TIPOVE tj premt.

Ja projektiram kao dobri stari momci. Nita ne izmiljam samo KOMPONIRAM I USKLAUJEM.


11/15


12/15

Korbizje kroz SEZAN I MAJOLA ui o njih. eli npraviti moernu ali i klasinu arh. Spaja esnu politiku snagu i ljevi umjetnikisvangardizam. To je njegova poruka RIMA: bezvremenost. Uzima iz FRA i NJEM iskursa, proaje politiku ieju kroz avangarnuumjetnost. Fra folozof, ROLAN BAHR, bavi se takim sloenim konstruktima, naziva ih MITovima. Sve veliek umjetnosti to rade:uzimaju i obzir sve, ire se na sve strane. POMIRUJU IH. Usklauje neusklaivo. Promovira ieju bezvremene umjetnosti. ARHITEKt SCILJEM: kroz arhitekturu rjeit politika pitanja...it. koristiti i srpiti iz slikarstva i kiparstva.

POGLEDAJ BOLJE TLOCRTE VILLE, NABROJAT CIAM 5 ZAGREB.... I NEKA DJELA


13/15

07_Arhitektura i umjetnost

ARHITEKTURA vs. GRAEVINARSTVO

- pobuuje osjedaje

- iskazuje misao

- indirektna komunikacija

- stvar kompozicije i sklaa, poetiki govor

HANNES MEYER: ARHITEKTURA (i ostalo) = FUNKCIJA X EKONOMIJA (2.ravnatelj Bauhausa, protjeran, odlazi u Rusiju, dolazi MIES)

STVAR vs. UMJETNIKO JELOUPORABNI PREDMET UMJETNOST

FUNKCIJA X EKONOMIJA POEZIJA

ARHITEKTURA KOMPOZICIJA

IVOT UMJETNOST

Arh nije umjetnost. Kompozicija i umjetnost slobodno; stvar i ivot vs umjetnost. Arhitektura je u sferi ivota.

NEUE SACHLICHKEIT= nova stvarnost = rjeavaju rutvne probleme DIREKTNO bez arh kao umj.

PETERSSCHULE, Basel: ekipa prilae na natjeaju izraun, optimalna orjentacija, upa sunca, ekonomina povrin a, oni praveznanstveni rezultat, bez komponiranja i umjetnosti. Kae a nije promiljao uopde formu.

LE CORBUSIER: 'OBRANA ARHITEKTURE' (protiv Meyera)

ananja avangara je unitila rijei arhitekturai umjetnost, njih su zamjenile rjei graditii ivjeti. Onaj tko oreuje raspore, onoreuje i kompoziciju. Arh proizlazi iz ivota. Spaja raikalno pojeljene sfere:

BAUEN, LEBEN vs. BAUKUNST, KUNST

graenje, ivot arhitektura, umjetnost

sfera IVOTA sfera UMJETNOSTI

ADOLF LOOS: strog, kuda mora zadovoljiti svakga, umjetnost nikoga, umjetniko jelo nema svrhu, kuda je ogovorna, djelo trgaljue iz komfora, kuda eli ati komfor. Arhitektura nije umjetnost jer kuda nija umj jelo. Kae a umjetnosi pripaa GROB iSPOMENIK. LOOSa nika ne itatidoslovno => okira; namjerno, PROVOCIRA

'Sve to slui nekoj svrsi mora biti iskljueno iz carstva umjetnosti!'

MARTIN HEIDEGER

'U umjetnosti je zbivanje istine na djelu' 'Bit umjetnosti sebe u jelo postavljanje istine bida', opredmetiti ISTINUbida

UMJETNIKO JELO vs. UPORABNI PREDMET

SAMODOSTATNOST SLUI SVRSI

BIT: ISTINA

ZAATAK: ISTRAIVATI I PREZENTIRATI ISTINU

UMJETNIK: POTRAGA ZA ISTINOM

Orue (obuda): Van Gogh, Krumpirova veera. Zbivanje istine na jelu. ati poantu ili bide premeta.

IMMANUEL KANT, Kritika filozofija

Kritika ISTOG uma

Kritika PRAKTINOG uma

Kritika RASUDNE snage

Pitanje SPOZNAJE: je li mogude ISTINSKO ZNANJE? Imamo li pouzdan APARAT za to? Koernikanski prevrat = izmeu nas i svijetastvari se ubacio stanarni logiko lingvistiki sustav = JEZIK. Alat kojim mislimo i spoznajemo. Mi smo ogranieni tim alatom. Nemoemo spoznati izvan tog aparata(mislimo, gleamo uz pomod jezika).

FENOMENALNISVIJET vs. NOUMENALNISVIJET

POJAVNI SVIJET, SPOZAJNI NEPOJAVNI, NESPOZNAJNI

' stvari po sebi'ISTI, SPEKULATIVNIUM PRAKTINIUM

spoznaja i znanje uvjerenje, nika ne moemo ZNATI

ETIKA

sfera INJENICA sfera VRIJEDNOSTI


14/15

Spekulativni um je ogranien:granice sfere gje operira na um i jo ocrtava granice nove sfere koju ne moemo okuiti. Mi demootidi u NADOSJETILNU sferu, ali tamo ne smijemo nosit spekulativni um, ved JEDINO PRAKTINI um. Praktini um = dubokouvjerenje, ono to se ne moe spoznat spek umom. Praktini um: za APSTRAKTNE pojmove, uzroci postojanaj svijeta. Bog, ua.Fikcije su nue u racionalnom svijetu spekulaivnog uma, trebaju nam ILUZIJE.

Sfera injanica i sfera vrijenostipreklopljene. ovjek je ISTOVREMENONeuvjetovan i slobodan, a istovremeno je uvjetovan spekumom. KANT istrauje vie sfere vrijenosti. Prirodne znaosti logika spekulativni ili isti um, praktini um-ono to ne moekazati,+ spoznaje njime.

GLAVNI KANTOV POSTAV: Rai tako a bi maksima tvoga jelovanja mogla postati opdi prironi zakon.

On pria i o FORMALISTIKOJ ESTETICI: ljepota je slobona. Lijepo je ono to nam se svia samo po sebi, bez interesa za realnuegzistenciju ili posjedovanje predmeta.

SCHOPENHAUER

modificira Kanta, zarava njegovu pojelu

PREOBA vs. VOLJA

SFERA INJENICA SFERA VRIJEDNOSTI

KAUZALITET, naelo RAZLOGA nema aspekta UMA, samo VOLJA

ZNANOSTpretpostavlja SUSTAV IRACIONALNA VOLJA

izostanak svih EGOISTINIH motiva, jeini kriterij za jela ISTINSKE MORALNE vrijenosti

SPOZNAJA, ZNANJE VJERA, UVJERENJEZNANOST UMJETNOST: alat za osjedaje i uvjerenje

medij koji INFORMIRA/ORIJETIRAu sferi ETIKE/MORALA

ovjek je ISTOVREMENOoboje. Vjerovati i znati istovremeno.

SOREN KIERKEGAARD

INJENICE vs. VRIJEDNOSTI

RAZUM, INTELIGENCIJA OSJEDAJI, STRAST

IMPERSONALNA MASA SENZIBILIZIRANI POJEDINAC

APSTRAKCIJA IRACIONALNA NUTRINA

ZNANJE, RAZLOG POLEMIKA

DOKAZ INDIREKTNA KOMUNIKACIJA

iluzija 'JAVNOSTI': monstruozna APSTRAKCIJA, sveobuhvatno, neto je to zapravo NITA, sve izjenaiti i svesti na jednu razinu

iluzija 'TISKA': namede ieje 'javnosti', postojanje cjeline koja zapravo NE postoji

BORBA protiv iluzija: INDIREKTNIMsrestvima: POZORNOST javnosti, KRITIKA I KREATIVNA

LAV TOLSTOJ (slian Kierkegaru, Schopenhauer, Heisiger)

pitanje SMISLA IVOTAje izvan domene znanosti

KONSTANTN LEVIN; iskazuje Schopenhaurove stavove: DOBROTAje izvan lanca uzroka i posljedica, ona nema nagradu.

1903 - 23 prie: INDIREKTNA KOMUNIKACIJA, pouavanje vrenota, MISIJA irenja moralnog uenja umjetnikim putem

Slino kao HEIDEGER, kae a je umjetnost moeliranje i traenje ISTINE. Zaada nije bavit se formom, ona ima iznimni POTENCIJALI ODGOVORNOST > napada FORMALIZAM, ESTETICIZAM, EZOTERIJU UMJETNOSTI. Njen ISKONSKI zadatak je TRANSMISIJA

umjetnikova vienja SMISLA IVOTA.Ona u oba openhaura postaje NEMORALNA UMJETNOST, izala je svoju rutvenu ulogu.ak je otila alje i stavila se u ulogu rugih intereresa. Umjetnost bjei o ivota u njegovog oba. 2000g tema Venecijanskogbijenalaa: vie ETIKA manje ESTETIKE.

WITGENSTEIN

Dati dokaz za teze Hajdegera i openhauera. On je prepoznao arh KAO JAK MEIJ. On opet krede o spoznaji i znanju:

prvo trai obar ALAT. Jezik je aparat miljenja. Jezik ima granice; njegov prethonik isto istrauje jezik: Frit mhauzer? Kae nemoe misliti izvanjezika. Kae a je jezik metaforika slika svijeta, i a jezikom ne obivamo pravu spoznaju svijeta. Witgenstein seslae a je sva filozofija dosad FIL. JEZIKA. Witgenstein vjeruje a jezik moe at neko znanje u svijetu. Kae a je jezik obar ALAT.


15/15

1919. pie TRACTUS LOGIKO FILOZOFIKUS, BERTRAND RASEL mu je mentor. Wit je sin bogatog indrustijalca. Njegov otac brine zaumjetnost. U oba o 10 goinaio napravio ivadu mainu, inteligentan. U manchesteru stuira STROJARSTVO. Ne zanima ga samora maina. Shvada a ima bitnijih stvari: jeli pouzano znanje o svijetu mogude i jeli jezik pravi at. On MATEMATIAR . Secira jezik.

Jezik mora bit testiran u stvarnosti. Konsturira lingvistiko logist moele kao maine. Eliminira rje i uzima simbole, pa gle da odnosesimbola. A=b. B=c a=c. primjenit matematiku u istr. Jezika. Razvija moele. Oni su isti i matematiki, ali provjerava stalno jelfunkcioniraju u realnom svijetu. Primjenjuje INDUKTIVNO DEDUKTIVNO METODU, unutar sebe je isto(logika matematika),INDUKTIVNI-mora se provjerti u teoriji. Moeli graeni prema OBJETKIVNOJ STVARNOSTI. Ako oe izna te sfere, moeli vie nisuoperativni.

Znanstveno okazao postojanje vie sfere, al u njoj nije operativan.ovijek mora obaciti ljestve nakon to se njima gore popeo. Kaoe u NADOSJETILNU sferu, treba napustit jezik i objektivno znanje. Pitanja ETIKE i SMISLA IVOTA. Logike maine mogu datiznanje o svijetu , ali nita vie, ne mogu u sferu ETIKE. Kae ETIKA je TRANSCEDENTALNA. SMISAO SVIJETA mora nuno leati izvansamoga svijeta. Kae a se jezik ne obacuje potpuno, ved se taj znanstveni jezik mora promjenit a bi bio operati van u drugoj sferi.Znanstveni jezik postaje POEZIJA. Tj poetiki jezik.

DEKONSTRUKCIJA = egzistencija dvaju jednakovrjednih i meusobno kontraiktornih istina o kojih smo oli primjenom istihkoncepata. Jezik taj koncept, tordiran u drugoj sferi.

Njegov traktat se sastoji od 70 str. MATEMATIKIH PROPOZICIJA. Naon toga 5 stranica MORALNO TEOLOKIH AFORIZAMA; naokoneloginih. I struktra knjge je paraoksalna. Logiki pozitivisti njegovog vremena su izlueni strukturom. Ovih 5 stranica ihuznemiruje. Djelo govori o tome: dvije domene, dvije logike i alati, prvi dio logike prepozicije. rugi io vrijenosti, neloginiaforizmi. okazuje i smatra a je vaniji onaj rugi io. O EMU SE NE MOE GOVORITI O TOME SE MORA UTJETI . On je sa tih 5 strdao neku naznaku a to postoji ali ne pria o tome, aje granicu. Kae: ne moe gvoriti logiki o tome, ali moe umjetnodu.

Natuknica o ulasku u rugu sferu. Prije njega govore o ovoj sferi izna, no on uti. POANTA knjige je ona ETIKA; moj se ra sastojiod 2 jela jean je tu napisan, rugi je ono to nisam napisao. Njegova knjiga ocrtava sfere etike iznutra, Kae a je ovom knji gomstavio sve vrsto na mjesto jer je o tome utio. U ivotu je najvanije ono o emu moramo utjeti. Na kraju se nebavi filozof ijom,postaje vrtlar, pa uitelj. Zovu ga poslje na preavanja. Bio srameljiv, okrenuo lea publici i ona bi itao poeziju. Vane su st vari okojima ne moe govoriti i ona im ita poeziju.

PREKLAPANJE: ovjek ima i sferu znanosti i sferu injenica, istovremeno rabimo i matu i razum i znanost i umjetnost. Traktat i ologiku i etiku. Ifilozof i antifilozof, i znanstvenik i vjernik. Treba utjeti razumom ali ne utjeti poezijom, treba govoriti drugimjezikom. Umjetnosti.

WITGENSTEIN: umjetnost ima sreinje mjesto u ivotu: njome moemo odi u viu sferu. Nema logikih propozicija, ved iracionalnihosjedaja. Umjetnost je srestvo ETIKE. ETIKA i ESTETIKA SU ISTO, umjetnost je zajeniki nazivnik. . Umjetnost je operativna u sferietike i morala. Umjetnost mora bit ista, ne formalistika. a bi mogla pokazati smisao ivota, mora bit ISTINITA. FORMA I SARAJSU JEDNO.

LEIBNITZ; uzignuti materijalno i neophono u etiko, to je cilj arhitekture.

Hanes MAYER: podjeli stvari na ivot i umjetnost. Stavio je ivot u sferu injenica. Zabroavio a ivot spaa u obje sfere. Arhitekturaje prostorni okvir ivota. ivjeti svoje trodimenzionalnost.

LOOSTOPrvenstveni prblem trebao bi biti izraziti trodimenzonalni karakter arhitekture, ali tako a se korisnicima omogudi a iveKULTURNI IVOT svoje generacije.

GOTFRID SEMPER: sljediti povijest. Ali prilagoditi zahtjevima svoje genearacije. Istinit je stil koji ima razvojnu povijest i cjeni zateenikontekst. Nijetodna umjetnost nije potpuno slobodna?!

KANDINSKI: najveda sloboa, slobona umjetnost nika nije apsolitna, a pogotovo arhitektura. Neki vezajudi faktori: materijal ,lokacija, ekonomija, (sfera injenica), svjetonazor tvoj , klijentov stav i svjetonazor(sfera vrijenosti). Istina u arhitekuri; odgovoritna ove obvezujjude faktore koji nam ograniavaju slobou.

ADOLF LOOS: umjetnost; umijede; Prvo uiti o materijalu it... Svaki materjial posjeuje potencijal za oreene oblike. Svaki ima nekikatalog formi. Svako odstupanjeje la i prijevara.

SEMPER: o prevlaavanju ogranienja materijala. Arhiticekt je kralj u svijetu materijala, zato to zna granice materijala i zan ga uuu. a bi mateijal mmogao biti zanijekan; preuvjet je njegovo ovlaavanje.

LOOS svrha i namjena; to kultura treba u nekoj generaciji to oblikuje premete. Stolar rai stolac jer ja u ovo oba elim sjeit naovaj nain. Arhitekt ne kreira po svome a netko korisit kako on eli. Arhitektura je obro poznavanje ivota. Ne treba izaj nirati.Uskoi u ivot a otkrije to ovijek utreba. Arhitekt nije iktator. Arhitektura ima potencijal a bue umjetnost. Svaka gzgraa tone postigne. Treba govorit istinu. LOOS grob i spomenik; nemaju uporabnu vrijednost , zato mogu spadat i u umejtnost, direktno

ulazi u sferu umjetnosti. Kae a status umj treab zasluiti.

WITGENSTEIN je gradio u onih 10 godina ka je vrtlar, grai kudu, isti prozori, neobine proporcije prozora. Unutra elemntarnimaterjiali u savrenim onosima. Filozofija o graenju. Ie o etalja kvaka. Proporcije. Izgraio logike propoziije u prostoru.Klijentu neka ne treba ispunit elju. Neka on eli utjehu i bijeg. Umjetnts moe nastati samo iz POBUNE,nikad iz mirnog. Ne smije

biti konformna. Mora kritizirat svoje vrijeme. Moramo uspraviti na pravi put. To je put prema smrtnoj postelji, konformizam,utjeha. ETIKA vs ESTETIKA:

NETZCHE: EROZIJA arhitekture na estetiku. Ljepoa isto kao lijepo lice glupe ene. Ne treab rait samo masku. +-Estetika bez etike.Umjetnost mora biti moralna. Runa istina moe biti ljepa o lijepe lai.

uvod u teoriju arhitekture.docx

Documents