uvod u stomatologiju

8/4/2019 UVOD U STOMATOLOGIJU

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-stomatologiju 1/50

1

UVOD U STOMATOLOGIJU

Vizualni mediji u stomatologiji Vizualna dokumentacija, prezentacija i komunikacija imaju veliku važnost uedukativnoj, znanstvenoj i kliničkoj stomatologiji. VIZUALNI MEDIJI1. Fotografija

2. Video (videografija – elektronski zapis pokretne slike sa zvukom)

KOMPJUTORSKA TEHNOLOGIJA –snažno utječe na vizualne medije, otvaramogućnost velikog broja aplikacija koje su do sada bile teško izvedive ili nemoguće.Kvalitetni 35mm-ski dijapozitiv još je uvijek jedan od najvažnijih oblika vizualnedokumentacije i prezentacije u stomatologiji.

OSNOVE MAKROFOTOGRAFIJE

Potrebna specijalna foto-oprema.Kao osnovni problem se javljaju:1.) odnos stupnja povećanja2.) dubinske oštrine3.) distance kod snimanja4.) poseban je problem rasvjeta usne šupljine

SPECIJALNA STOMATOLOŠKA FOTOGRAFIJAParametri koji determiniraju stomatološku fotografiju su:

1. položaj bolesnika

2. udaljenost kamere3. perspektiva4. kompozicija kadra5. točka izoštravanja6. rasvjeta

Često su osim intraoralnih slika potrebne i ekstraoralne slike (od portreta i di jela lica,do određenog detalja na licu).

VIZUALNI MEDIJI I PREZENTACIJA U STOMATOLOGIJI Video, kompjuterska obrada slike, poster, tiskani materijali,...

1. VIDEO- je idealan za prikazivanje stomatoloških postupaka. Specijalnom

optikom lako se postiže velikopovećanje i vidljivost najsitnijih detaljakoje na monitorima može gledati istovremeno veća skupina ljudi.

2. RAZVOJ KOMPJUTORA- omogućio je digitalizaciju slike i njene obrade, što je našlo široku

primjenu u medicini i stomatologijiSpecijalnim intraoralnimvideokamerama se mogu snimati i najnepristupačnija mjestausne šupljine.Ne manje važno mjesto u znanstvenoj komunikaciji imaju posteri, knjige, priručnici ibrošure.



3

- bavi se proučavanjem i određivanjem prava i dužnosti liječnika- pojam liječničke deontologije uglavnom se podudara s pojmom

li ječničke etike te osim moralnih načela obuhvaća i pravne propise kojisu u vezi s li ječničkim zvanjem

O ODGOVORNOSTI LIJEČNIKAPravne obaveze uređene zakonskim propisima:Moralne dužnosti –liječnik se mora pridržavati liječničkih etičkih načela koja su seoblikovala u njegovoj društvenoj zajednici povijesnim razvojem društvenih odnosa irazvojem medicinske teorije i prakse.Izvori liječničkog etosa:

- humanost – ljubav prema čovjeku- pravednost - priznavanje podjednakog prava svakog čovjeka na

zdravlje i na liječničku pomoćEtičke i pravne obveze liječnika se mogu podijeliti na obveze prema pacijentima,

prema liječnicima i ostalim zdravstvenim radnicima, prema samome sebi i premadruštvenoj zajednici. Jedan od temeljnih aspekata liječničke etike su posebni odnosiizmeđu liječnika i pacijenta.

IMOVINSKO-PRAVNA ODGOVORNOST- ako je izazvao neku štetu svojom pogreškom koja može biti trovrsna:

1. nepridržavanje utvrđenih naučnih spoznaja i pravilaprofesionalne tehnike

2. povreda načela humanosti specifičnih za liječničko zvanje3. banalna nesmotrenost – nemarnost

DRUŠTVENA ODGOVORNOST- kaznena, delikatnog podrijetla, tri vrste kaznene odgovornosti:

1. disciplinska –liječnik koji se ogriješi dužnosti2. administrativnaproizlazi iz službeničkog odnosa3. krivično-pravna – počiva na prekršajukonkretnih propisa

krivičnog zakonaTežinu liječničkog zvanja sažeto je prikazao Hipokrat u svojem prvom aforizmu:

„Ljudski život je kratak, a liječničko je umijeće golemo, povoljan trenutak brzo dođe,iskustvo je varavo, a odluka varava .“

LIJEČNIČKE ZAKLETVE I MORALNI KODEKSI

Hamurabijev zakonik – najstariji dokument, sadržava propise o liječničkojodgovornosti, tarife za pojedine kirurške zahvate, kazne u slučaju gubitka vida.

Hipokratova zakletva – prva poznatakodifikacija načela liječničke etikeU zakletvi se obavezuje na poštivanje svojih učitelja, da će sve svoje znanjepredavati drugima ali samo onima koji to zaslužuju, liječnik mora propisati samlijekove i postupke koji su korisni i potrebni, ne smije davati smrtonosni otrov niizazivati abortus.Drugi dio zakletve govori da: ne valja činiti ono što nam nije dobro poznato, ne valjase upuštati u operacije za koje ima mnogo boljih specijalista od nas, odnosnoliječnik



4

opće prakse ne bi trebao vršiti specijalističke operacije,a jedan specijalista se netreba miješati u područje drugog, svi liječnički postupci moraju biti usmjereni nadobrobit pacijenata, ne smije iskorištavati svoj položaj za zadovoljavanje vlastitihheteroseksualnih i homoseksualnih prohtjeva, liječnik griješi iz materijalnih iseksualnih razloga, nemarnosti i lakoumnosti. On krši zakletvu ako na bilokoji načinškodi pacijentu.Hipokratska je etika izrazitoindividualistička, liječnik ima samo dvije obaveze- premabolesniku i prema kolegama.

PLATON – liječnik mora u prvom redu misliti na dobrobit zajednice, teške bolesniketreba pustiti da umru...

DUŽNOSTI LIJEČNIKA – prema pacijentima:1. da ne škodi bolesniku2. mora pružiti prvu pomoć osobi koja je u neposrednoj životnoj opasnosti,

liječnik je obavezan osobi u životnoj opasnosti pomoći bez obzira što bi setime moglo ugroziti vlastito zdravlje pa i život (akutne zarazne bolesti)3. liječnik mora pružiti prvu pomoć ranjeniku ili bolesniku u vrijeme rata4. treba poštovati bolesnikovu psihološku intimnost5. obaveza čuvanja liječničke tajne – neosporno je da u okvir liječničke tajne

ulaze samo činjenice koje je liječnik saznao u vršenju svog zvanja, a da seobaveza čuvanja tajne ne odnosi na podatke koje je saznao u nekom drugomsvojstvu

6. pitagorejska vrlina šutnje i diskrecije često je potrebna liječniku i u njegovomodnosu prema bolesniku. Teški je moralni problem da li je dopušteno ili je

možda preporučljivo u pojedinim slučajevimalagati bolesniku, npr. takvu kojiboluje odneizlječivebolesti, kada je to u interesu bolesnika7. držanje liječnika prema pacijentu drugog spola mora biti u seksualnom

pogledu besprijekorno8. jedan od glavnihnajčešćih prekršaja (liječničkih deontoloških) je nemarno i

nesavjesno liječenje i njegovanje bolesnika9. za ispravnu terapiju potrebna je dobra dijagnoza. Često se navodi Baglivijeva

izreka da samo onaj dobroliječi tko dobro dijagnosticira. Stoga, liječnik koji sezadovoljava dijagnozom postavljenom na temelju kratke anamneze inedovoljnog, površnog pregleda pacijenta griješi.

10. Liječnik je oslobođen u izboru načina i sredstva terapije. Posebno težak etičkiproblem predstavlja primjena novih metodai sredstava liječenja. U pravilu jepotrebna privola bolesnika za sve dijagnostičke i terapijske postupke.

11. Poseban etički problem predstavlja prisilno liječenje duševnih bolesti.

HIPOKRATje rekao:«Liječnik mora biti skroman, trijezan i strpljiv, pripravan da se sav žrtvuje svojim znanjem.»

POŠTOVANJE LJUDSKOG ŽIVOTA I INTEGRITETA

Zbog nedovoljnog znanja ili nesavjesnog postupkaliječnik može nanijeti teške štetezdravlju svojih pacijenata pa i izazvati smrt ali to se događa bez liječničke namjere,upravo protivno njegovoj želji da pomogne. Liječnička tradicija i krivično pravo



5

zabranjuju bilo koji oblik eutanazije, tj. ubijanjaneizlječivihbolesnika iz samilosti.Dužnost je liječnika da suzbija smrt, da se bori protiv umiranja organizma. Dužnost jeliječnika da u takvim situacijama nastoji smanjiti patnje bolesnika, ali nesmrtonosnim sredstvima nego opojnim drogama. Potreban je veliki oprez kod svakeupotrebe opojnih droga pa i kod propisivanja takvih sredstavaneizlječivimbolesnicima.Liječnik ne smije sudjelovati pri pripremanju provođenja bakteriološkog rata ni priizradi bojnih otrova. On ne smije ni na nalog više vlasti sudjelovati pri masovnomuništavanju neke nacionalne, etničke, vjerske ili političke grupe. Teški je problemliječničke deontologije da li je i u kojim slučajevima dopušten vještačkiabortus.Općenito se indikacije za vještački pobačaj mogu podijeliti u 4 grupe: medicinske,etičke, eugeničke i socijalne. Prekid trudnoće koje je izvršen mimo odredbe smatra sekriminalnim abortusom, ono je kažnjivo bez obzira na to da li je izvedeno naneadekvatan ili na stručno savršen način.

Svako eksperimentiranje na čovjeku se protivi etičkim idealima, ali ono je ipak prijekopotrebno. Svaki novi lijek, svaka nova operacija jednom se mora iskušati na čovjeku.Prema tome se eksperimentiranje na ljudima mora dopustiti, ali samo ako se onoprovodi uz određene uvjete i mjere opreza.Nisu dopuštene operacije kod kojih se bez medicinske indikacijetrajno osakaćujeljudski organizam.Među nedopuštene operacije semože ubrojiti kastracija i trajna kastracija, izvedenazbog rasnih ili socijalnih indikacija. Krupni etički i pravni problemi javljaju se u novijevrijeme u vezi smogućnošćutransplantacije organa. Moralne skrupule se mogu javitii s umjetnim oplođivanjem.

MORALNI I PRAVNI ASPEKTI OPERATIVNOG ZAHVATA

Operacijom se naziva prodiranje u pacijentovo tijelo kojem je izvršilacliječnik, asvrha mu je poboljšanje zdravlja, oslobađanje od bolova ili poljepšavanje izgleda.3 uvjeta opravdavaju operaciju:

1. operacija mora biti opravdana2. pacijent mora dati svoju privolu3. zahvat mora biti izveden bez pogreške

Osobite moralne teškoće se javljaju u plastičnoj ili kozmetičkoj kirurgiji jer se tuoperacije izvode na temelju estetske indikacije. U pravilu liječnik ne smije izvesti niti

jedan operativnizahvat bez privole pacijenta. Bolesniku se moraju predočiti izgledi iopasnosti od poduzimanja ili nepoduzimanja nekog zahvata. Postoje slučajevi krajnjenužde u kojima liječnik može izvesti neku operaciju i bez privole jer u takvimslučajevima privolu zamjenjuje povjerenje društva u liječnika.Operator može pogriješiti tako da injekciju nakrivo mjesto, presiječe neki živac, nepodveže neku krvnu žilu ili zaboravi neki instrument.

HONORIRANJE LIJEČNIČKOG RADA

- liječničko djelovanje ne smije biti obrt- osnovni motiv ne bi smjela biti zarada- nagrada liječnika u privatnoj praksi se zovehonorar



6

- Hamurabijev zakonik – visina honorara za operativni zahvat- Liječnik ima pravo na pravedni i primjerenu nagradu za svoj rad, ali

mora izbjegavati sve što bi moglo dati komercijalni karakterPrimjereni liječnički honorar:

- ovisi o utrošenom trudu- položaju ikvalifikacijama liječnika- stupnju preuzete odgovornosti- mjesnim običajima i ekonomskoj situaciji pacijenta

Da bi se izbjegla komercijalizacija liječničkog rada zabranjena je svaka vrsta direktneili indirektne reklame.Zabranjena je bilo kakva veza između liječnika i ljekarnika.Socijalizacijom medicinske prakse bitno se mijenjaju odnosi između liječnika ipacijenta. Pacijentviše ne plača direktno liječniku, pa je time prestao motiv zarade utolikoj mjeri utjecati na odluke liječnika pri pružanju prve pomoći. Liječnik je postao

javni društveni radnik i prima stalnu plaču.Zakonom od31.10.1960. uvedeno je u našoj službi umjesto stalne plaćenagrađivanje prema radnom dohotku.

DUŽNOSTI LIJEČNIKA PREMA SAMOM SEBI I ODNOS PREMA KOLEGAMA

Liječnik mora paziti na svoju vanjštinu, treba biti uredan, bez pretjerivanja u bilokojem pogledu, treba izbjegavati nepotrebno izlaganje opasnosti vlastitog zdravlja iživota. Ne smije lakoumno postupati sa opasnim materijalima, treba provesti svemjere za zaštitu svog zdravlja, potpomaže liječenje, ublažava bol. Liječnik je dužan

da zna pomoći bolesniku te iz toga proizlazi njegova etička obaveza da neprestanouči i prati liječničku literaturui da usavršava svoje stručne sposobnosti. Postojimoralna obveza poučavanja. Međusobni odnos liječnika mora biti kolegijalan,suradnja, ekipni rad...

ZAKONI O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

čl. 22Specifična zdravstvena zaštita djelatnika obuhvaća:

1. Liječničke preglede radi utvrđivanja radne sposobnosti2. praćenje zdravstvenog stanja djelatnika u radnom odnosu3. procjena rizika štetnih po zdravlje djelatnika u radnom odnosu4. sistematske kontrolne preglede djelatnika5. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada6. organiziranje i pružanje prve pomoći7. sudjelovanje u analizi ozljeda na radnom mjestu8. suradnju u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju9. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje djelatnika10.sudjelovanje u mjerama rehabilitacije djelatnika

čl. 23Specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnici ostvaruju na temelju ugovora izmeđuposlodavca i doma zdravlja ili privatne zdravstvene ustanove.



7

čl. 24Svi oblici i sadržaji zdravstvene zaštite planiraju se i provode putem specijalističkokonzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite.

čl. 25U ostvarivanju zdravstvene zaštitesvaki građanin ima pravo na:1. jednakost u cjelokupnom tretmanu2. slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije3. zdravstvenu uslugu standardizirane kakvoće i jednakog sadržaja4. hitnu pomoć i neodgodivu liječničku pomoć5. slobodan izbor između više raspoloživih oblika medicinske intervencije6. odbijanje da bude predmet znanstvenog istraživanja7. povjerljivost svih podataka koji se odnose na njegovo zdravlje8. ishrana u skladu sa svojim svjetonazorom

9. obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovičl. 26Građanin ima pravo zatražiti od ravnatelja zdravstvene ustanove ili privatnogdjelatnika zaštitu svojih prava s obzirom na kakvoću sadržaja i vrstu zdravstveneusluge.Zaštitu svojih prava može zatražiti kod nadležne komore, ministra zdravstva, kodnadležnog suda.

čl. 27

Građani su dužni svoja prava na zdravstvenu zaštitukoristiti u skladu sa odredbamazakona i uputa koje im daju liječnici i stomatolozi, i osobno su odgovorni zbognepridržavanja tih uputa.

čl. 28Doktor medicine mora provesti odgovarajuće dijagnostičke i terapijske postupke akoposumnja da je pojedinac zbog zarazne bolesti opasan po zdravlje drugih.

čl. 29Osobe oboljele od duševne bolesti koja predstavlja opasnost po njihov život, životgrađana, u hitnim slučajevima smjestit će se na privremeno bolesničko liječenje uodgovarajuću zdravstvenu ustanovu.

čl. 30Zdravstveni su djelatnici dužni čuvatikao profesionalnu tajnu sve što znaju ozdravstvenom stanju pacijenta

OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove u:1. državnom vlasništvu –klinike, kliničke bolnice, klinički bolnički centri, državni

zdravstveni zavodi



8

2. vlasništvu županija – domovi zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu upoliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice, ljekarne....

3. privatnom i mješovitom vlasništvu

čl. 32Osnivač zdravstvenih ustanova može biti Vlada RH, ministar zdravstva, poglavarstvo,županija

čl. 33Zdravstvene ustanove se osnivaju u skladu sa mrežom zdravstvene djelatnosti.Određuju setipovizdravstvene zaštite RH uvažavajući:

1. Zdravstvenu zaštitu, broj i socijalnu strukturu pučanstva2. jednake uvjete, mogućnosti3. stupanj organizacije područja, specifičnosti naseljenosti4. gospodarskemogućnosti

čl. 35Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da bude dostupna hitnamedicinska pomoć, hitan prijevoz.

čl. 36Djelatnost klinika, kliničkihbolnica, kliničkih bolničkih centara, djelatnost presađivanjaorgana i mrtvozornika djelatnost samo u ustanovama u državnom ili županijskomvlasništvu.

čl. 159Smrtni slučaj su dužne prijaviti osobe koje su živjele u zajednici sa umrlom osobom,srodnici ili rođaci, a ako takvih nema tada svaki građanin koji sazna za smrtni slučaj.Smrtni slučaj se prijavljuje doktoru medicine odnosno zdravstvenom djelatniku kojiobavlja pregled mrtvaca. Kada osoba koja utvrđuje smrt ustanovi da je smrtnastupila kao posljedica neke zarazne bolesti ili nasilja dužna je o tome obavijestititijelo državne uprave.

čl. 160Umrli građanin se sahranjuje nakon što je smrt utvrđena u vremenskom razdoblju od24 do 48 sati nakon što je nastupila smrt. Iznimno se može sahrana obaviti prijeisteka roka od 24 h ili nakon.

čl. 161Radi utvrđivanja uzroka smrti vrši se obdukcija kada:

1. postoji sumnja da je smrt uzrokovana krivičnim djelom2. je topotrebno radi zaštite zdravlja građana3. zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrlog građanina4. je građanin umro u zdravstvenoj ustanovi

čl. 162Kada je građanin umro u zdravstvenoj ustanovi na zahtjev uže obitelji možeseodlučiti da se obdukcija ne provodi. Ona se mora provesti:



9

1. ako se radi o neprirodnoj smrti ili nagloj smrti2. ako smrt nastupi za vrijeme dijagnostičkog ili terapijskog postupka

čl. 163Ministar zdravstva propisat će način pregleda umrlih osoba te način određivanjavremena i uzroka smrti.

čl. 164Hrvatska liječnička komora, Hrvatska stomatološka komora, Hrvatska komora,Hrvatska komora medicinskih biokemičara- osnivaju se kao stručne organizacije sastatusom pravne osobe, stječe ga upisom u sudski registar.

čl. 165Osnivač HLK jeMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Osnivač HSK je Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Osnivač HLJK je Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u ZagrebuHKMB – Hrvatsko farmakološko društvo

čl. 166Zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme koji rade na području RH udružuju se ukomore radi zaštite svojih prava.

čl. 167KOMORE OBAVLJAJU SLIJEDEĆE POSLOVE:

1. vode registar svojih članova

2. Prate i nadziru provođenje medicinske etike i deontologije3. daju mišljenje za rad zdravstvenih radnika izvan radnog vremena uzdravstvenoj ustanovi

4. utvrđuju cijenu za zdravstvene usluge u privatnoj praksi5. zastupaju interese kod sklapanja ugovora sa zavodom6. sudjeluju pri utvrđivanju standarda i normativa zdravstvenih uloga7. po službenoj dužnosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenje za samostalan

rad svojih članova8. propisuju način oglašavanja i način isticanja naziva privatne struke

čl. 168Statusom komore se utvrđuje:

1. osnivanje, djelokrug i organizacija rada2. sadržaj, rokovii način stručnog usavršavanja članova komore3. postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalni rad4. granice i način i druga pitanja vezana uz ostvarenje javnih ovlasti

čl. 169Novčanom kaznom od 500 do 2000 DM (protuvrijednost u kunama) kaznit će se zaprekršaj zdravstvena ustanova ako:

1. građaninu ometa ili uskraćuje prava iz čl. 252. ne osigurava medicinsku pomoć, uključujući hitnu pomoć3. ne istakne naziv ugovorene zdravstvene ustanove



10

POVIJEST STOMATOLOGIJE U HRVATSKOJ GODINE 1948.- ZVONIMIR KAIĆ

Suvremena stomatologija vuče korijene znanstvene medicinske grane od 1728.god.

- bolesti usne šupljine i zuba pratilje su čovjeka od njegovih početaka- Hrvatska je bila pod utjecajem stranaca, jednim dijelom Austro-

Ugarske, a dijelom pod Turcima- Dubrovnik je već u13. st. imao u službi stalne liječnike fizike, kirurge,

ljekarnike i brijače- Dubrovnik 1777. osniva zubno-liječničku službukao zasebnu granu

opće zdravstvene zaštite. Školovani stručnjaci u to doba su mahomstranci.

- U cijeloj Hrvatskoj1770.god . bilo je samo 4liječnika (nema zubara)- Krajem18. i 19. st. u Zagrebu ima osoba koje se isključivo bavezubarstvom- Zagrebački je barbirMihajlo DABXXXXXXX8.1.1430. god, dobio

plemstvo od kralja za usluge koje mu je učinio- Tijekom 19.st. djeluju sezonski zubari- Oni reklamiraju svoje znanje u Agramer Zeitung, Narodne novine- U Zadru Narodni list Il Dalmatia- Uporaba zlatnog amalgama, reguliranje nepravilnog zubala- Zagreb imenovao svog gradskog zubaraJOSIPA HAFNERA, magistra

zubarstva 22.5.1866.-

J. Hafner je djelovao sve do svoje smrti 24.8.1908. Bio je primljen i učlanstvo Zbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije 1885.- Na kraju 19.st. znatno se povećao broj liječnika opće stomatologije koji

su specijalizirali stomatologiju- U Zadru - Dalmata i Narodni list reklamiraju se zubniliječnici Mate

Gljivović, Niko Gljivovićai Josipa Marijo Veža- 20. 12. 1903. osnovana jeZADRUGA HRVATSKIH STOMATOLOGAOdrednice rada te udruge su:

1. Da na javnim predavanjimaupozna općinstvo sa higijenom usta i dase od mjerodavnih čimbenika to i prizna.

2. Treba proizvoditi i u promet stavljati ispitane kozmetičke pripravkeza njegovanje zuba i higijenu zuba.

3. Siromašnim slojevima pučanstva, siromašnoj školskoj mladeži zubiće se besplatno liječiti.

4. Članom zadruge može postati samo zakoniti doktor sveukupnogliječništvaXXXXXXXXX

1922. god. Dr. Eduardu Radošević u profesorski zbor Medicinskogfakulteta dodijelio je zamoljeni veniadocendi.Tim je činom počela nastava predmeta stomatologije. Objavio je svojuradnju pod nazivom „Problem zubarstva u vidu fizikalne kemije “. 1935 .objavio monografiju „Fiziologija i patologija “. Stomatološki rad se počeoostvarivati1933 . u sklopu otorinolaringološke klinike. Stomatološka klinika



11

otvorena je u rujnu 1933. u novo izgrađenoj zgradi na Širokom Brijegu naŠalati s predstojnikom -dr. I vo Čupar.Eduarda Radoševića naslijedio je nakon njegove smrti Ivan Čupar koji je unastavnoj djelatnosti vodio predmet pod nazivomKlinička stomatologija spraktičnom vježbom.1943. Katedra za stomatologiju dobiva još jednog nastavnika, a to jedoc.dr. Juraj Kallay , koji je vodio Stomatološki odjel na Rebru. Zaslugom

Andrije Štampara 1.9.1924. god. u Zagrebu je otvorena škola narodnogzdravlja (školska poliklinika) u kojoj su djelovali i stomatolozi.

Andrija Štampar je utemeljio „Model zdravstvene skrbi stanovništva s p omoću doma zdravlja“ Savez stomatoloških društava –1936 . – pripravci za higijenu usta i zubi1903. – Zadruga hrvatskih stomatologa1909. – Stomatološko društvo za Primorje1919. –Sekcija zubnih liječnika

1933. – Crikvenica – I.kongres stomatologa1934. – Bled – II.kongres1935. – Beograd – III.kongres1939. – Hrvatsko stomatološko društvo1947. – „Viša zubarska škola“1947. – Zagreb – Centralna zubna stanica1953. – prerasta u polikliniku1948. – Zagreb –osniva se prva srednja medicinska zubotehnička školaJuraj Kallay – uredio je 2 broja „Paradentoza“, preuzeo uredništvoStomatološkog glasnika

Dr. Ivo Čupar god.1937. preuzima vlasništvo nad Stomatološkimglasnikom.Folia Stomatologica – dva volumena uredio I. Čupar, a dva J. Kallay. U20. st. stomatologija se kod nas vinula na razinu europske.1939. god. osnovana stomatološka klinika u Zagrebu.- time je omogučen stručni rad te školovanje kadrova

STOMATOLOŠKI ODJEL MEDICINSKOG FAKULTETA U ZAGREBU(1948 – 1962)

Nakon II. svj. rata u sastavu Medicinskog fakulteta u Zagrebu osniva seOdontološki Odsjek.God. 1949. i 1950. provode se prvi organizatorski postupci. Proces nastavedobiva prve nositelje radom prvih nastavnika Odsjeka:dr. Živko Bolf, dr.Miroslav Suvina.Ministarstvo narodnog zdravlja NRHrvatske 20.4.1951. izdaje naredbu oformiranju Odontološkog odsjeka Medicinskog fakulteta. Godine 1952.izabrani su nastavnici i za druge predmete. To su: dr. Ivo Čupar, dr. ŽivkoBolf, dr. Miroslav Suvin, dr. Dalibor Svoboda...1954. god. studij je završilo prvih 8 studenata. Prvi je bio Miljenko Lanović.Iste godine katedru patološke morfologije preuzima doc. dr. BlaženkaMarković-Peičić.



12

1957. god. Odsjek mijenja ime u Stomatološki odsjek, a diplomiranistudenti su dobili naziv dr. medicinske stomatologije.

Organizacijske promjene u školskoj god. 1958-1959 očitovale su se uosnutku 5 zavoda:

1. Zavod za dentalnu kirurgiju – dr. Dalibor Svoboda, dr.Erich Jelinek 2. Zavod za dentalnu protetiku – dr. Miroslav Suvin, dr.

Dragutin Cundek 3. Zavod za dentalnu patologiju – dr. Zdenko Njemirovskij,

dr. Milutin Dobrenić4. Zavod za regulaciju zubi i čeljusti – dr. Živko Bolf, dr.

Milutin Dobrenić5. Zavod za dječju stomatologiju i preventivnu stomatologiju

– dr. Oskar Štern

U školskoj god. 1960./61. prvi put je izabran prodekan za stomatološki studij, prof.Miroslav Suvina (Uvod u stomatologiju, Dentalnu tehnologiju).U školskoj god. 1962./63. nastava stomatologije je izašla iz okvira Medicinskogfakulteta u Zagrebu.26.09.1962. stvoren je samostalan Stomatološki fakultet koji je uvelike pridoniouspješnom razvoju osamostaljenja Fakulteta.

STOMATOLOŠKI FAKULTET OD GODINE 1962. do 1993.

26.09.1962. god. Stomatološki odjel Medicinskog fakulteta u Zagrebu izdvaja se izsastava tog fakulteta i postaje Stomatološki fakultet.

- petogodišnji studij stomatologije razvijao se od tada prema nastavnom planu iprogramu koji se nije bitno mijenjao sve do danas.8.2.1966. osnovan Zavod za morfologiju zubi s predstojnikom i predavačem dr.Mustafom Ćatovićem.15.07.1971. Zavod za stomatološku protetiku –dr. Danko Nikšić, Z. Kosov19.04.1073. Zavod za oralnu patologiju izdvaja se Zavod za parodontologiju spredstojnicom doc.dr. Aurer-Koželj.Prof.dr. Miroslav Suvin

– predstojnik zavoda za stomatološku protetiku – 1969.god. vodio poslijediplomsku nastavu – Postao legendom hrvatske stomatologije

Prof.dr.Oskar Štern –predstojnik Zavoda za dječju i preventivnu stomatologijuProf.dr. Vladimir Laptor

- predstojnik Zavoda za ortodonciju- osnivač je specijalističke udruge- višegodišnji stručni urednik stručnoznanstvenog časopisa Acta

stomatologica Croatica i stručnog listaHrvatski stomatološki vjesnik

prof.dr. Milutin Dobrenić – predstojnik zavoda za oralnu patologiju- i danas je aktivni sudionik u postdiplomskoj nastavi i trajnoj izobrazbi



13

prof.dr. Zdenko Njemirovskij- predstojnik Zavoda za dentalnu patologiju- višegodišnji urednik Acta stomatologica Croatica

prof.dr. Ivo Miše- predstojnik Zavoda za oralnu kirurgiju lica, čeljustii usta- utemeljitelj oralne kirurgije- osnivač specijalističke udruge i društveni djelatnik - bio je u nekoliko mandata dekan fakulteta

prof.dr.Ivo Čupar- predstojnik Zavoda za kirurgiju lica, čeljusti i usta- nestor maksilofacijalne kirurgije i osnivač istoimene klinike- njegovo glavno djelo „Kirurgija glave i vrata „ u 3 dijela

Njihovi sljedbenici:Prof.dr. Danko Nikšić

Prof.dr. Zvonimir Kosovel –obojica protetičariProf.dr. Vladimir Amšel – drugi predstojik zavoda za kirurgiju- jedan od nastavnika koji je djelovao od njegova osnutka- upravljao je kao dekan fakultetom- i danas sudjeluje u postdiplomskoj nastavi

prof.dr.Blanka Pilar-Svoboda – predavala maksilofacijalnu kirurgiju- jedna od suradnica I. Izdanja prvog sustavnog djela o maksilofacijalnoj

kirurgijiprof.dr.Erih Jelinek –predstojnik Zavoda za dječju i preventivnu stomatologiju

- jedan od nastavnika koji radi od njegova osnutka

AKADEMSKU I UPRAVITELJSKU DUŽNOST DEKANA FAKULTETA obnašali XXXXXXXXPod utjecajem politike u jednom razdoblju dekanu je oduzet njegov upraviteljski diodužnosti i povjeren predsjedniku Kolegijalno-poslovnog tijela. To je tijelo sapredsjednikom na čelu upravljalo fakultetom, a dekan je imao samo akademskufunkciju prezentacije Fakulteta.

DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA KPT OBAVLJALI SU:Prof.dr. Zvonimir Kosovel od 1983-1987Prof.dr. Pavel Kobler od 1987–1988 – vršilac dužnostiProf.dr. Krešimir Kraljević od 1988-1991

Dana 24.01.1992 . Fakultet je otvorio novi poslovni prostor u Petrinjskoj 34 ipreuređene prostore u Gundulićevoj ulici.Zadnje 2 godine Stomatološki fakultet je primio nekoliko gostiju, profesora izinozemstva:18.06.1992. dr. Aleksandar Gutowski iz NjemačkeProf.dr. Zvonimir Curilović iz ZürichaProf.dr.Dietera Schegela iz MünchenaProf.dr. Jolane Bancozy iz BudimpešteProf.dr. Miomira Cvek iz Švedske

VJEKOSLAV JEROLIMOV: DIPLOMSKA NASTAVA



14

Osnovna zadaća Stomatološkog fakulteta je odgojiti specifičnog zdravstvenogdjelatnika, doktora stomatologije, osposobljenog za praktičan rad u ustima, nazubima i na čeljusti, te za profilaktičko djelovanje i razvijanje svijesti odraslogstanovništva i djece o važnosti njegova oralnog zdravlja.Stomatološki fakultet je samostalna institucija, ima organizacijske jedinice u kojimarade vrhunski stručnjaci stomatologije u stručnom i edukacijskom smislu, dio općih iopće medicinskih nastavnih sadržaja obavlja se u kliničk oj bolnici Sestre milosrdnice ina Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.U diplomskoj nastavi primjenjuju se suvremeni nastavni postupci. Frontalna nastavase više zamjenjuje i dopunjava seminarima, demonstraturama, referatima,konzilijarnim pregledima. Pretkliničke i kliničke vježbe.

Diplomska nastava traje 10 semestara. Ljetni semestar traje od 1.3. do 10.6., azimski od 1.10. do 31.1.Plan studija se sastoji od opće medicinskih, osnovnih (općih) i specifičnih kolegija. Na

kraju studenti izrađujupismeni diplomski rad, a dovršavaju ga usmenom obranom,što je njihov zadnji ispit za stjecanje titule doktora stomatologije.

KLINIČKA STOMATOLOŠKA DJELATNOST – POVIJESNI RAZVOJ ISADAŠNJE STANJE

20.01.1922 . utemeljena je katedra za stomatologiju tj. odontologiju te tim danomzapočinje fakultetska edukacija iz klinike za stomatologiju na Medicinskom Fakultetuu Zagrebu.

Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju, odjeljenje za prosvjetu i vjere, donosidekret kojim se E. Radoševiću povjeravaju predavanja i vođenje kursa iz zubarstva,te uređenje zubarskog ambulatorijana tome fakultetu.Povijesno razdoblje neposredno nakon I.svj. rata između god. 1919. i1925.najvažnije je za početak djelatnostiMedicinskog fakulteta i njegovih kliničkihustanova. Osnivaju se brojne katedre i klinike.Interna i kirurška klinika smještene su god. 1921. u zgradi Više djevojačke škole uDraškovićevoj, a otorinolaringološka klinika u zgradi pučke učionice u Draškovićevojulici. Klinička je djelatnost uspostavljena znatno k asnije od osnutka katedri i klinika.

1933. –uspostavljena klinička djelatnost i počeo raditi ambulatorij- osim polikliničkog rada postojala je i mogućnosthospitalizacije

1934. –klinička djelatnost prerasta u odjel

1935. – iz tiska izlazi životno djelo prof.dr. E.Radoševića pod naslovom „Fiziologija i patologija zuba“

1936. –Stomatološka klinika ima predstojnika prof.dr. E. Radoševića- u to doba ona još uvijek djeluje u sklopu otorinolaringološkeklinike



15

Nakon smrti E. Radoševića 6.2.1939. vodstvo klinike preuzimadr. Ivo Čupar kojiprovodi njegovu reorganizaciju. Iste godine stomatološka klinika seli u novoizgrađenuzgradu na Šalati. – 10 klinika1.10.1961. osnovana je poliklinika stomatološkog odjela Medicinskog fakulteta.13.4.1962. izabran je prvi odbor upravljanja poliklinikom.11.10.1962. – mijenja ime u polikliniku Stomatološkog fakulteta- i dalje djeluje u sklopu Medicinskog fakulteta kliničke bolniceSavjet kliničke bolnice 29. i 30. 12. 1965. svojom odlukom mijenja naziv u današn jiKBC.U razdoblju od 1961.-1963. kliniku je vodio prof.dr. Oskar Štern

Od 1964.-1978. prof.dr. Krešimir KraljevićOd 1978.-1987. doc.dr. Mustafa Čatović

Od 1987.-1991. klinika je postojala kao OUR Stomatološke klinike kliničkog centra načelu sa k olegijalnim poslovodnim organom u sastavu:Prof.dr. Kaić, prof.dr.Raić, doc.dr. Baučić, prof.dr. Ilija Škrinjarić (predstojnik klinike

od 1.1.1992.).Ministar zdravstva RH donio je 18.2.1993 . rješenje kojim se dodjeljuje i potvrđujenaziv Klinika za stomatologiju KBC-a Zagreb.Rješenjem ministra zdravstva od 14.12.1992. sedam dotadašnjih klinika preraslo je ukliničke zavode.Stručni je kolegij klinike za stomatologiju donio 20.12.1993. odluku po kojoj seutemeljuju medalje i diplome doktor Eduard Radošević koje će se dodijeliti stručnimznanstvenim djelatnicima kao najviše priznanje za promicanje stomatološke struke iznanosti.

Od proljeća 1993. na klinici za stomatologiju provode se specijalizacije iz kliničkihstomatoloških disciplina.

SPECIJALIZACIJE ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE

1. obiteljska stomatologija2. stomatološka protetika3. ortodoncija4. pedodoncija5. dentalna patologija i endodoncija6. oralna patologija7. paradontologija8. oralna kirurgija

1. OBITELJSKA STOMATOLOGIJAObiteljski dok tor stomatologije liječi pacijente koji su ga sami izabrali te čuva iunapređuje njihovo oralno zdravlje.Plan specijalizacije:

- bolesti zuba- dječja stomatologija- bolesti parodonta- stomatološka protetika (fiksna i mobilna)



16

- bolesti usta- ortodoncija- oralna kirurgija- rad u oglednoj ambulanti obiteljske stomatologije- godišnji odmor

2. STOMATOLOŠKA PROTETIKA- fiksna protetika- mobilna protetika- maksilofacijalna kirurgija s maksilofacijalnom protetikom- paradontologija- endodoncija- godišnji odmor

3. ORTODONCIJA- prati prenatalni i postnatalni rast denticije i okolnih kraniofacijalnihstruktura- razotkriva čimbenikekojinepovoljno utječu na rast i razvoj

Plan specijalizacije:- ortodoncija- dječja i preventivna stomatologija- oralna i maksilofacijalna kirurgija- otorinolaringologija s fonijatrijom- paradontologija-

radiologija4. PEDODONCIJA

- ili dječja stomatologija je stomatološka disciplina koja se bavipreventivom –terapijskim postupcima u svrhu očuvanja oralnogzdravlja djece od rođenja do kraja adolescencije.

Plan specijalizacije:- pedodoncija- zarazne bolesti- pedijatrija- oralna kirurgija- ortodoncija

5. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA- bavi se svim oblicima bolesti tvrdih zubnih tkiva i endodontskog

prostora- izučavaju razvojne procese zubnih struktura, uzročne čimbenike zubnog

karijesa i pulpnih bolesti, načina prevencije i liječenja bolesti tvrdihzubnih tkiva

Plan specijalizacije:- dentalna patologija i endodoncija- oralna kirurgija- parodontologija



17

- oralna patologija- stomatološka protetika- interna medicina

6. ORALNA PATOLOGIJAPlan specijalizacije:- dermatologija- interna medicina- mikrobiologija- imunologija- opća patologija- citologija- prehrana- oralna kirurgija- parodontologija- oralna patologija

7. PARODONTOLOGIJAPlan specijalizacije:

- oralna kirurgija- stomatološka protetika- ortodoncija- endodoncija- dentalna patologija-

oralna patologija- imunologija i mikrobiologija- prehrana- parodontologija

8. ORALNA KIRURGIJA- oralni kirurg mora svladati i naučiti tehnike primjene svih lokalnih

anestezija osobito provodnih u području usne šupljine, lica i vrata.Naučiti liječiti lokalne i opće komplikacije koje se mogu razviti nakonilitijekom davanja lokalne anestezije i osnove tehnike reanimacije.

Plan specijalizacije:- opća kirurgija- otorinolaringologija- maksilofacijalna kirurgija- oralna kirurgija- godišnji odmor

SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE1. Ispitivanje i kontrola lijekova2. farmaceutska tehnologija3. analitička toksikologija



18

UVOD U STOMATOLOGIJU

Socijalna stomatologija nije sasvim jasno određena znanstvena disciplina jer predmeti metode istraživanja zadiru u mnoge medicinske, stomatološke i druge znanstveno-nastavne discipline počevši od medicinske sociologije, biostatistike, informatike,epidemiologije, javnog zdravstva, zdravstvenog odgoja pa do zdravstvene ekonomijeu području stomatološke djelatnosti i organizacije stomatološke zaštite.

- bavi se proučavanjem svih a osobito onih socijalnomedicinskih činilacakoji djeluju na dentooralno zdravlje

- njezina je svrha edukacija stomatoloških kadrova i provođenje mjere zaunapređenje svih oblika (primarne, sekundarne i tercijarne)stomatološke zaštite

SOCIJALNA STOMATOLOGIJArješavaslijedeće probleme:1. unapređenje svima dostupne primarne zaštite u okviru osnovne radne

organizacije ili mjesne zajednice2. permanentno poduzimanje mjera za smanjenje i uklanjanje socijalnih razlika uostvarivanju i korištenju stomatološke zaštite

3. usavršavanje poslovanja i ekonomičnosti pojedinih jedinica stomatološkedjelatnosti kako bi se postigao maksimalni učinak u djelatnosti čitavog sustavastomatološke zaštite i skrbi

4. planiranje i programiranje stomatološke zaštite kako za pojedine segmentetako i za čitavo stanovništvo

5. procjenjivanje stomatološke zaštite u određenim vremenskim razmacima natemelju podataka o zdravstvenom stanju,proučavanje stvarne uloge korisnika

u odlučivanju opsega i kvalitete stomatološke zaštiteDENTOORALNO ZDRAVLJE

Usna šupljina predstavlja specijalno biološko-topografsko mjesto u našem tijelu.Mikroklima usne šupljine nastaje zajedničkim djelovanjem tjelesne temperature ivlage (sline),a temperatura se kreće od 35 – 37 °C, pa je oralni kavitet zapravoidealni mikrobiološki inkubator.Na zdravstveno stanje oralnog kaviteta utječu mnogiekološki činioci:

1. voda2. prehrana3. utjecaj radne okoline4. štetne navike

Prehrana je najvažniji činilac koji utječe na vrstu mikrobiološke zajednice koja će serazviti u usnoj šupljini.Tipovi mikroorganizama: aerobni, anaerobni, fakultativno anaerobni. Ograničavanjemikroorganizama u području usne šupljine vrlo se dobro regulira mehaničkimsredstvima prilikom održavanja higijene usta. Treba napomenuti da tijekomčovjekova života dolazi do promjena u ekološkom sustavu usne šupljine (rast igubitak zubi, razne vrste profetskih nadomjestaka, postojanje ispuna na zubnimplohama), a sve to može uzrokovati bitne promjene u sastavu mikrobiološke flore.



19

Oralno zdravlje treba shvatiti kao kontinuirani proces adaptacije svih tkivamaksilofacijalnog područja na određene uvjete ekološkog sustava u kojima se nalaziorganizam čovjeka.

ORALNI MORBIDITET

Patološka zbivanja u području usne šupljine prate čovjeka od njegovih početaka.Bolest nije samo biološka pojava nego i psihološki i sociološki fenomen.Oralni morbiditet – stanje bolesti organa usne šupljine pri kojem dolazi donarušavanja harmonije i biološke ravnoteže u djelovanju vanjskih ili unutarnjihčinilaca.

- poremećaj normalnih zbivanja u području usne šupljineZa utvrđivanje zdravstvenog stanja ne postoje verificirane metode na temeljukojih bise mogla dati pouzdana ocjena zdravstvenog stanja. Epidemiološka istraživanja supokazala da više od 95% stanovništva boluje od zubnog kvara i bolesti potpornih

tkiva.ZDRAVLJE I BOLESTI ORGANA USNE ŠUPLJINE OVISE O:1. biološkim2. nasljednim3. fizikalno-kemijskim4. ekološkim5. socijalno –ekonomskim činiocima

ORALNA MEDICINA I JAVNO ZDRAVSTVO

Javno zdravstvo - nauka i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života iunapređenja fizičkog zdravlja.Oralna medicina –unapređenje, održavanje i uspostavljanje zdravlja oralnog kavitetaprovode se putem javne zdravstvene službe.OSNOVNA NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SU:

1. orijentacija cjelokupne stomatološke djelatnosti na zaštitu populacije kaocjeline, a ne samo pružanje medicinskih stomatoloških zahvata pojedinaca.

2. potrebno je ostvarenje jedinstvene stomatološke djelatnosti na svim razinamai sektorima rada. Permanentno i sistematsko i stručno usavršavanje svihprofila zdravstvenih radnika

3. radi efikasnog i racionalnog provođenja stomatološke zaštite mora postojatifunkcionalna stručno-metodološka povezanost između primarne, sekundarne itercijarne zaštite

OPĆE TEŠKOĆE U PROVOĐENJU JAVNOZDRAVSTVENIH MJERAa) BOLESNICI:

1. loša raspodjela stručnih kadrova2. slaba organizacija stomatoloških djelatnosti3. nepotpuni medicinsko-statistički podaci4. nedovoljni oralni pregled stanovništva5. nepostojanje oralnih epidemioloških informacija6. pretjerani i nerealni zahtjevi

b) JAVNOST



20

1. nedovoljna dostupnost informacija o svemu što bi trebalo zanimatipojedinca ili društvo

2. dostupnost informacija, ali su one za javnost nedovoljno razumljive3. nedovoljna spoznaja javnosti o najučestalijim dentooralnim bolestima, o

mjerama zdravstvenog odgoja...

c) MOTIVACIJA: 1. simptomi dentooralnih bolesti2. nepovjerenje ili strah pacijenata3. veća sklonost privatnim liječnicima, nepovjerenje u kvalitetu rada javne

stomatološke službe4. mnogi bolesnici iako znaju za postojanje dentooralnih bolesti nisu

zabrinuti za svoje oralno zdravlje

d) ZDRAVSTVENI KONTAKTI:

1. prevelika udaljenost ambulanata ili nepovoljna lokacija2. previsoki troškovi3. neprikladno radno vrijeme prijema pacijenata4. preopterećenost pojedinih stomatoloških ambulanata5. predugo čekanje u čekaonici

e) DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE: 1. nepostavljanje prave dijagnoze2. nedovoljna opremljenost stomatološke ordinacije3. nedovoljna opskrbljenost lijekovima i materijalom

4. nepotpuno ili nedovršeno liječenje5. nedovoljne ili nikakve upute pacijentu što treba raditi

STOMATOLOŠKA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA

- skup zdravstvenih mjera koje se poduzimaju odnosno provode radio očuvanja iunapređenja oralnog zdravlja.

Stomatološka zaštita treba biti sastavni dio općeg privrednog i društvenog razvoja, jer uvjeti ekonomskog, socijalnog i kulturnog života imaju znatanutjecaj na općezdravlje stanovništva pa tako i na zdravlje organa usne šupljine. Stručno medicinskiposlovi dijele se ovisno o opsegu rada, strukturi, odnosno vrsti stomatološkogzahvata, broju specijalističkih kadrova, kao i stanju opreme.

PRIMARNA STOMATOLOŠKA ZAŠTITA

Primarna ili osnovna stomatološka zaštita vrši se na razini zdravstvenih stanica,domova zdravlja i medicinskih centara koji pokrivaju određeni teritorij saodgovarajućim brojem stanovništva.Primarna stomatološka zaštita predstavlja kontinuirani i obvezni oblik zdravstvenezaštite svih organa usne šupljine te mora biti pristupačna i dostupna stanovnicima.CILJ: pravilno provođenje onih zdravstvenih mjera koji služe unaprjeđenjuiodržavanju zdravlja usne šupljine te u sprečavanju i suzbijanju bolesti usta i zubi.



21

U provođenju stomatološke zaštite služimo se slijedećim metodama:1. epidemiološke metode – služe da bi se mogli determinirati pojedini činioci kojiimaju udjela u etiologiji bolesti, a ne odnosi se na pojedinca već na skupinu

2. dispanzerske metode – omogućava se aktivni pristup u zaštiti kako bi seprvenstveno obuhvatili najugroženiji dijelovi populacije

a) sasvim određene skupine stanovništva sa svojom specijalnomproblematikom, omladina, djecab) dio aktivnog stanovništva prema njihovom zvanju, radnici u industrijic) određene grupe koje prema osnovi svoje bolesti posjećuju posebne jedinicezdravstvene zaštite

3. timska metoda – treba organizirati ekipni rad koji će omogućiti ne samo

kvalitetniju i obuhvatniju stomatološkuzaštitu već i uspješnijua) jer pruža nužnu koordinaciju u pružanju svih razina stomatološke zaštite sostalim liječnicima izvanbolničke i bolničke zaštiteb) jer omogućuje ostvarenje stručno-znanstvene suradnje unutar podjedinicastomatoloških disciplina(dječja preventiva, ortodoncija...)c) jer omogućujeodržavanje prijeko potrebnih kontakata sa paramedicinskimosobljem kao što su prosvjetni i društveni radnici

- ona osigurava trajnu brigu o provođenju mjera zdravstvene zaštite u područjuoralne medicine

SEKUNDARNA STOMATOLOŠKA ZAŠTITARješava one zdravstvene mjere koje su usmjerene na rješavanje određenihzdravstvenih problema korisnika za koje je potrebna stručno-medicinska konzultacija,mišljenja pojedinih specijalista s obzirom na dijagnozu i liječenje.To su specijalistički poslovi:

- preventivna i dječja stomatologija- dentalna i oralna patologija- stomatološka protetika- ortodoncija

Navedene poslove obavljaju stomatološke klinike (poli)- stručno metodološka funkcija – to su one zdravstvene aktivnosti koje

nisu vezane za liječenje i brigu za zdravlje pojedinaca, nego se odnosena cijelu populaciju regionalnog područja

- omogućava obavljanje pripravničkog i specijalističkog staža

TERCIJARNA STOMATOLOŠKA ZAŠTITA

- obavlja se na stomatološkim odjelima kliničkih, općih i specijalnihbolnica, pokrivajušire područje (300-400 postelja)- zadaća je prihvaćanje svih pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija



22

- osim obavljanja stomatološke zaštite u bolničkim jedinicama obavlja sei znanstveno-nastavna aktivnost gdje za to postoje uvjeti koji moguslužiti kao baza za redoviti i postdiplomski studij stomatologije

STOMATOLOŠKA ZAŠTITA POPULACIJSKIH GRUPA

STOMATOLOŠKA ZAŠTITA TRUDNICA- psihosomatske promjene u žena trudnica poseban su činilac koji stvara

predispoziciju za dentalni karijes uz ostale promjene na mekim tkivimausne šupljine stoga je nužno žene trudnice uključiti u sistematskuobradu kako bi se ostvario kontinuitet preventivnog djelovanjazdravstvene zaštite

- pod antenatalnom zaštitom smatraju se sve zdravstvenokulturnehigijenske i socijalne mjere koje se poduzimaju za osiguranje zdravlja

trudnice i normalnog razvoja plodaUz rutinski opći psihosomatski pregled tijekom trudnoće, potrebno je obaviti isistematski oralni pregled ovim postupkom:

1. uzimanje kratkeanamneze s obzirom na stanje trudnoće2. oralni nalaz nakon sistematskog stomatološkog pregleda treba registrirati i

evidentirati dentalni status3. trudnica bi trebala dobiti od sestre ili liječnika najosnovnije upute o

zdravstvenom odgoju s obzirom na svoje stanje4. kod popravljanja zubi trudnica nastoji se da zahvat bude što kraći i bezbolniji

- treba isticati važnost zaštite zuba putem fluoridacije

STOMATOLOŠKA ZAŠTITA DJECE I OMLADINEOvoj grupi propadaju djeca do 7 god., školska djeca 7 do 15 god., te adolesentiodnosno omladina od 15 do 19 godina, a ako se radi o studentima onda su to osobedo 24 godine.

PREDŠKOLSKA DJECAMajka ima središnje mjesto u podučavanju djece za održavanje njihova oralnazdravlja. Ona mora svojim postupcima za vrijeme dojenja ili umjetne prehranedojenčeta omogućitioptimalan rast i razvoj organa za žvakanje. Pojavom prvih zubadijete se odvikava od dojenja te ga je potrebno navikavati na pravilno i redovitoodržavanje higijene usta i zubi.

Majkama treba dati znanstvenu podlogu zašto treba četkati zube.- veliku važnost ima prenaturitet, ispitivanja su pokazala da broj

karijesnih lezija i čeljusnih disgnatija veći unedonešene djecePreventivne mjere:

- prehrana sa dovoljnom količinom minerala i vitamina- odvikavanje djece od nepodesnih navika u redovitom održavanju

higijene- dolaženje na periodičke stomatološke preglede

ŠKOLSKA DOB I ADOLESCENTI



23

Stomatološka zaštita djece školske dobi i adolescenata započinje polaskom u školu, azavršava kad je djeca napuste.

- vrijeme postojanja mješovite denticijeNajprije pristupamo obavljanju preventivnih i terapijskih postupaka u djece prvihrazreda, kako bi se sačuvali svi zubi sa vitalnom pulpom. Zatim se stomatološkiobrađuju djeca u završnom razredu koja će napustiti osmogodišnju školu.Tek nakon stomatološke obrade prvog i završnog razreda pristupamo sanacijidentalnog karijesa uz ostale preventivne i terapijske postupke.

Adolescentima nazivamo one osobe čija se životna dob nalazi između puberteta ipotpune zrelosti jer još nije dosegnut konačni društveni fizički razvoj. Ovdje nalazimorazličitu epidemiološku sliku i učestalost dentooralnih bolesti.

STOMATOLOŠKA ZAŠTITA ODRASLIH OSOBA Aktivno radno stanovništvo unutar ostalih grupa odrasle populacije ima važnijeekonomsko značenje kako bi bilo zdravstveno sposobnije u proizvodnji. U primarnoj

stomatološkoj zaštiti gdje god je to moguće treba dati prednost osnivanjuindustrijskih stomatoloških ordinacija. Kod aktivnog stanovništva osim rutinskih,rehabilitacijskih, terapijskih i dijagnostičkihpostupaka treba obratiti pažnju namoguće postojanje profesionalnih bolesti na zubima i mekom tkivu.

UZROCI ORALNIH BOLESTI U VEZI SA PROFESIJOM MOGU BITIMNOGOSTRUKI:

a) mehaničke ozljede na radu mogu dovesti do trauma nekih koštanihtkiva (čavli, igle, konac)

b) ostali fizikalnokemijski uzroci dovode do termičkih ozljeda, kaustična

sredstva... (radnici u cementarama i kamenolomima...). Radnici koji suu kontaktu sa teškim metalima (olovo, živa, krom, fosfor.. )

POTREBE ZA STOMATOLOŠKOM ZAŠTITOM I NJEZINO KORIŠTENJE

Važnost proučavanja potreba i načina korištenja stomatološke zaštite sastoji se utome da bismo mogli uspješnije planirati program stomatološke zaštite na nekompodručju.

TEMELJNI PRINCIPI:a) organizacija stomatološke zaštiteb) cijena pojedinih zahvatac) kao i zahtjevi i potrebe za stomatološku zaštitu

ZAHTJEVI:Potrebe za stomatološkom zaštitom mogu se predočiti s 3 slojevita kruga:

- najmanji krug predstavlja efektivnu potrebu- srednji krug predstavlja potencijalnu potražnju- najveći krugpredstavlja ukupnu potrebu

Srednji krug predstavlja potencijalnu potrebu za stomatološkom zaštitom koja ovisi oekonomskim mogućnostima društva u odnosu na sredstva koja se daju na takvu



24

vrstu zaštite, kao i razini zdravstveneprosvjećenostikoja se odnosi na korištenjezdravstvene zaštite.Najveći krug iz grafičkog prikaza predstavlja ukupnu potrebu zazdravstvenomzaštitom.S OBZIROM NA ODLUKU O KORIŠTENJU STOMATOLOŠKE ZAŠTITE UTJEČEČITAV NIZ ČINIOCA:1. faktori osobne predispozicije kao što su dob, spol, bračno stanje...

2. faktori omogućavanja korištenja zdravstvene zaštite:a. opseg i vrsta zdravstvenog osiguranjab. čekanje na zdravstvenu zaštituc. brojčano stanje obitelji, obrazovanje, zdravstveni odgoj dotičnih osoba

3. faktori sistema zdravstvene zaštite koji stoje na raspolaganju korisniku kaonpr. dostupnost mreže stomatoloških jedinica, broj liječnika stomatologije uodnosu na broj stanovnika

UČESTALNOST I LOKACIJA STOMATOLOŠKIH POSJETAKorištenje stomatološke zaštite ishod je djelovanja čitavog niza faktora: socijalna,kulturna, povijesna tradicija nekog područja.Da bi se povećalo zadovoljstvo korisnika stomatološke zaštite i da bi se skratilovrijeme čekanja pacijenta potrebno bi bilo uvesti odnosno organizirati se na slijedećinačin:

a) efikasno i racionalno zadovoljiti potrebe ljudi određenog područja i društvakao cjeline te da je dostupna korisnicima uz minimum čekanja

b) da se prilagođava potrebama koje nastaju u dentooralnoj patologijic) da se stomatološka djelatnost naročito primarna zaštita uveća u

kvantitativnom smislud) da se stvore materijalne i druge mogućnosti za priljev novih potencijalnihstručnih kadrova, naročito u primarnoj i sekundarnoj stomatološkoj zaštiti

ZDRAVSTVENE MJERE I AKTIVNOST STOMATOLOŠKE ZAŠTITE

Da bi se mogle provoditi mjere stomatološke zaštite zdravstveni radnici ustomatološkoj zaštiti moraju:

a) pratiti i proučavatizdravstveno stanje organa usne šupljineb) ispitivati sve uzročne činioce i pojave koje utječu na stanje organa usne

šupljinec) voditi brigu o ekološkim faktorimad) sudjelovati u provođenju oralnog zdravstvenog odgojae) sudjelovati u pravodobnom i efikasnom liječenjuf) raditi na osposobljavanju svih tkiva i organa usne šupljine

UNAPREĐENJE ORALNOG ZDRAVLJA

Održavanje i unapređenje oralnog kaviteta osnovni je zadatak edukativne aktivnostistomatološke zaštite, a ona nam služi za unapređenje zdravlja svih organa usnešupljine.

Važna aktivnost je i provođenje zdravstvenog odgoja što je jedna od najuspješnijihmetoda u sprečavanju nastanka svih bolesti usne šupljine. Ciljevi zdravstvenog



25

odgoja su da pojedince i društvo osposobimo za očuvanje i unapređenjedentooralnog zdravlja te da stvorimo takve navike koje ćepridonijeti optimalnomfunkcioniranju svih dentooralnih struktura.

SPECIFIČNA PREVENCIJA DENTOORALNIH BOLESTI

- to je ona aktivnost stomatološke zaštite kada još nije došlo do bolesti- mjere koje smanjuju štetni učinak na pojavu oralnog morbiditeta- provedba odgovarajućih metoda zdravstvenog odgoja- periodični kontrolni pregledi- kontrola stupnja oralne higijene- prevencija karijesa- lokalna aplikacija fluorida

OPĆE MJERE:- istraživanja i primjena fluoridacije pitke vode- ispitivanje kvalitete i kvantitete prehrane- rana detekcija malignoma usne šupljine- učestalost i sprečavanje trauma zuba

RANA DIJAGNOSTIKA I PRAVODOBNO LIJEČENJE

- svrha je rano pronalaženje potencijalne bolesti u što ranijemasimptotskom stadiju

- može utjecati na smanjivanje gubitka koji može nastati kao posljedicaizostanka sa posla u slučajevima kad već natupi neka dentooralna

bolest- može utjecati na racionalno korištenje sredstva koja se izdvajaju zastomatološku zaštitu

- može eventualno eliminirati nepotrebno kasnije konzilijarno specifičnoliječenje

RANA DIJAGNOSTIKA:1. Napredak stomatološke znanosti i uvođenje sve modernijih dijagnostičkih

procedura2. XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX na

zaštitu3. U odnosu prema prijašnjim stanjima poboljšanje ekonomskog i higijenskog

standarda4. Građani se ne zadovoljavajubilo kakvom zaštitom, traže da ona bude na

razini5. Izmjene u dobnoj strukturi stanovništva i produženo trajanje života s većom

proporcijom starih ljudiZa uspjeh u ranoj dijagnostici važni su redoviti sistematski pregledi, prijeko jepotrebna i provedba hematološkihi to dijagnostičkih i drugih pretraga radi otkrivanjamalignoma maksilofacijalnog područja.

ORALNA REHABILITACIJA



26

Uklanjanje posljedica detooralnih bolesti realizira se medicinskom i profesionalnomoralnom rehabilitacijom, a često je u tom procesu važna psihička i socijalnakomponenta.Oralna rehabilitacija bi mogla značiti u širem smislu svaku stomatološku aktivnostkoja se provodi da na bilo kojinačin obnovi narušenu funkciju žvačnog organa. Tajse rad temelji na koordiniranom djelovanju gotovo svih stomatoloških disciplina.

PRIORITETI U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI

Stomatološka zaštita se mora služiti epidemiološkim metodama kako bi moglaregistrirati sve pojave o zdravlju, oralnom morbiditetu i distribuciji dentooralnihbolesti.

1.) MEDICINSKI PRIORITETI - najprije se liječe urgentna stanja, zatim stanja sa akutnim bolima

slučajevi piogene infekcije i konačno liječenje lokalnih oralnih bolesti- nakon toga obavlja se sistematska sanacija zuba te provodi liječenjedentooralnih bolesti s boljom prognozom

- potom se obavljaju svi ostali stomatološki zahvati poput protetskogzbrinjavanja

-a) preventivna i dječja stomat ologija

- mjere za očuvanje mliječnih zuba iz potporne zone- sanacija prvih trajnih kutnjaka- popravak zuba (ostalih) u mliječnoj, trajnoj ili mješovitoj denticiji

b) ortodoncija - mjera za normalan rast i razvoj čeljusti i zuba- slijedi izvođenje interceptivnih ortodontskih zahvata- liječenje primarnih dentofacijalnih anomalija- zatim korekcija ortodontske nepravilnosti koja je poželjna-

c) dentalna patologija - rješavanje urgentnih stanja i boli- sanacija dubokog karijesa radi sanacije, prevencije pulpitisa- endodontska terapija ostalih zuba- ostali zahtjevi i područja bolesti zuba

d) stomatološka protetika - očuvanje zuba nosača- očuvanje retencijskih zuba-

e) oralna kirurgija - rana detekcija malignoma usne šupljine- kontrola prekarcinoznih stanja- liječenje akutnih bolesti sluznice- terapija ostalih bolesti usne šupljine-



27

f) parodontologija - uočavanje različitih znakova parodontalnih bolesti- provesti uklanjanje iritantnih faktora- liječenje gingivitisa- uspostavljanje artikulacijske ravnoteže- ostali terapijski postupci

2.) DRUŠTVENI PRIORITETI - biološki najugroženiji dijelovi populacije su trudnice, dojilje, djeca i omladina- zatim starije osobe i kronični bolesnici, hendikepirane osobe, aktivno radnostanovništvo- te potom populacije koje žive na području na kojem djeluje jedinica stomatološkezaštite

3.) SOCIJALNO EKONOMSKI PRIORITETI

- očituje se u tome da se pojedine kategorije stanovništva oslobađaju udjela upokriću troškova za stomatološku zaštitu- to se odnosi na trudnice, djecu do 15 godina omladinu do redovitog završetkasrednjoškolskog ili visokoškolskog usmjerenog obrazovanja

4.) GEOGRAFSKI PRIORITETI U urbanim sredinama s većim djelom aktivnog stanovništva u odnosu na one kojižive na selu postoje bolji uvjeti u ostvarivanju i korištenju stomatološke zaštite.

5.) EDUKATIVNI PRIORITETI

- inače da daju prednost prevenciji dentootalnih bolesti u odnosu na kurativni dioodnosno liječenje- u izobrazbi stručnog osoblja treba favorizirati općeg liječnika stomatološkogpraktičara u odnosu na specijalistu

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD U STOMATOLOGIJI

Znanstveno istraživački rad osnova je društveno-ekonomskog razvoja.Dobivene spoznaje se primjenjuju za poboljšanje zdravlja, a da bi se to postiglo morapostojati povezanost između znanosti, fakulteta i zdravstvene stomatološkedjelatnosti.Osnovni činilac u znanstvenom radu je zdravstveni radnik, koji mora imati timskipristup. U znanstvenom radu mora postojati veza s praksom.Dobro organizirani i usmjereni znanstveno istraživački rad u oralnoj medicini izravnoutječe na podizanje stručnosti i kvalitete.

SHEMA ZA IZRADU STRUČNOG ILI ZNANSTVENOG RADA:1. Uvod i formulacija problema. Određivanje ciljeva i

predmeta istraživanja.2. Izbor metoda za rješavanje problema3. Utvrđivanje uzorka populacije pri ispitivanju4. Način prikupljanja podataka za znanstveno istraživački rad5. Analiza i obrada podataka



28

6. Redakcija zaključaka i izvještaj o znanstvenom radu

1)- eksperimentalno istraživački radovi iz različitih stomatoloških disciplina- istraživanja znanstvenih medicinsk ih mjera, radi unapređenja zdravljaoralnog kaviteta osobito kod masovnih bolesti- istraživanja postupaka za rano otkrivanje bolesti, pravodobno postavljanjedijagnoze

2.)- izbor kompleksnih metoda, nema znanstvenog rada bez timske obradeproblema uz multidisciplinirani pristup

3.)- uzorak se mora odabrati na temelju vjerojatnosti- ispitivanjem se neobuhvaća čitava populacija nego se uzima reprezentativniuzorak, stratificirani slučajni uzorak gdje se prethodno utvrđuju razredi i

podgrupe, muški – ženski- pouzdanost uzorka raste sa drugim korijenom veličine4.)

- važna je medicinska informatika koja se temelji na općim informacijama

MEDICINSKA INFORMATIKA- znanstvena disciplina koja se baviproblemima analize, dokumentacije, upravljanja, nadzora i teze informacijskihprocesa.

- služi kao dokumentacijska baza podataka- da medicinskim stručnjacima iz različitih grana specijalnosti

omogući rano otkrivanje bolesti te i ispravno i pravodobnopostavljanje dijagnoze- da nove medicinske spoznaje nađu put do praktične primjene

OSNOVNI IZVORI PODATAKA ZA MEDICINSKU INFORMATIKU:- objavljena originalna znanstvena djela u obliku članaka,

bilježaka, knjiga, časopisa, monografija i drugih medicinskihpublikacija

- osobni kontakti kraćeg trajanja na primjer razmjena mišljenja naseminarima, diskusije na simpozijima, kongresima,savjetovanjima

- mehanizirani izvori znanstvenih podataka (mikrofilm, magnetskavrpca, dijapozitivi i sl.)

-ZNANSTVENI PODACI MOGU SE PRIKUPLJATI NA RAZLIČITENAČINE:

a) iz primarnog izvora, tj. iz originalnih zdravstvenih radovab) iz sekundarnih izvora prikupljaju se podaci kada se

preuzima popis literature iztuđeg dijela o istoj temic) podaci iz vlastite dokumentacije

6. SMISAOse sastoji u tome da se dođe do općih objektivnih zaključaka naosnovi znanstvenihinformacija koje su prikupljene tijekom istraživačkog rada.



29

- obrada podatakanajčešće se izvodi pomoću elektroničkih pomagala ilikompjutera

7. ZNANSTVENI RAD MOŽE IMATI ORIJENTACIJSKI OVA POGLAVLJA:1. uvodna razmatranja, formulacija problema2. opis nacrta istraživanja sa objašnjenjem u obliku pozitivnog ili

negativnog suda3. prikaz vlastitih rezultata istraživanja sa odgovarajućomraspravom i komentarom

4. rekapitulacija svih rezultata sa zaključcima5. sažetak, tj. kratak sadržaj znanstvenog rada6. popis citirane literature

ZNANSTVENE RADNE ORGANIZACIJE I STOMATOLOŠKO OSOBLJE

Stomatološka ordinacija odvija se u odgovarajućoj vrsti zdravstvenih radnih

organizacija. a) u domovima zdravlja i zdravstvenim organizacijama - one djeluju u mjesnim zajednicama, školama...

b) u bolnicama - tu može biti organizirana poliklinička konzilijarna i stacionarnastomatološka djelatnost

c) medicinski centar - može se osnovati za područje jedne ili više općina radi povezivanjaprimarne, polikliničko-konzilijarne i stacionarne zdravstvene zaštite u

jedinstven proces rada.

d) zavod za zaštitu zdravlja - to je zdravstvena radna organizacija koja se osniva za praćenje iznanstveno istraživanje zdravstvenog stanja stanovništva, uzroka,pojava i širenja zaraznih i kroničnih bolesti.

ZDRAVSTVENO OSOBLJE U STOMATOLOŠKOJ ORGANIZACIJI

1. liječnici stomatolozi su zdravstveni radnici sa visokom stručnom spremom imogu specijalizirati u određene grane zdravstvene djelatnosti. Specijalizacijatraje 36 mjeseci, a može se odobriti onom stomatologu koji je prethodnoproveo 2 godine na radu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Odobrenje zaspecijalizaciju izdaje republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva.Kandidat polaže specijalistički ispit pred komisijom. Liječnicima stomatolozimakoji imaju 10 godina rada u svojstvuspecijalista i objavljene stručne iliznanstvene radove, može se priznati naziv primarius.

POSLOVI I RADNI ZADACI OSOBLJA U STOMATOLOŠKOJ ORDINAICIJI

Stomatološki radni tim sastoji se od- stomatologa- medicinske sestre- zubotehničara



30

a) liječnik stomatolog- primjenjuje epidemiološke metode u stomatološkoj zaštiti- poduzima zdravstvene preventivne mjere- od pacijenta uzima osobnu i obiteljsku anamnezu- interpretira različite hematološke,mikrobiološke, rendgenske i druge

nalaze- obavlja sve medicinskeposlove iz područja opće stomatologije(dijagnostika, prevencija, terapija...)

- provodi rehabilitaciju organa za žvakanje- propisuje lijekove iz svog područja- obavlja konzultacije s liječnicima opće medicine- prati stručnu literaturu- stručno nadzire ostalo zdravstveno osoblje

b) medicinska sestra (zubarski asistent)- uspostavlja prvi kontakt s pacijentom i otpušta ga- kontrolira ispravnost zdravstvene iskaznice- priprema stomatološku aparaturu i instrumente, lijekove itd.- surađuje sa stomatologom i pomaže mu kod svih stomatoloških zahvata- surađuje sa zubnim tehničareu vezi sa terminima- naručujepacijente za daljnje posjete- brine se za racionalnu potrošnju lijekova, instrumenata i materijala- vodi medicinsku statističku evidenciju dnevnog rada- organizira dostavu i primanje rublja, zaštitne obuće i odjeće

- naplaćuje participaciju za stomatološke zahvatec) zubotehničar- surađuje sa stomatologom i medicinskom sestrom- obavlja sve poslove u vezi s laboratorijskom izradom zubnoprotetskih radova iliortodontskih aparata- vodi evidenciju o izvršenom laboratorijskom radu- sastavlja listupotrebnog zubotehničkog materijala- vodi evidenciju potrošnje plemenitih materijala- brine se za pravilno korištenje, održavanje medicinske i druge aparature- koordinira svoj rad s ostalim zdravstvenim radnicima

STOMATOLOŠKO RADNO MJESTO

Da bi smo mogli obavljati odgovarajuće stomatološke zahvate potrebno jeimatiopremljeno stomatološko radno mjesto. Minimum koji se traži određen jestandardom prostora i opreme. Rasvjeta radnog mjesta mora biti između 600-1000luxa, a glava mora biti izravno osvijetljenajačinom svjetla od 1000 luxa.KLINIČKO STOMATOLOŠKO RADNO MJESTO:

1. stručni preduvjeti – dobra vidljivost radnog mjesta,osiguravanje srednje temperature vode i zraka i dr.



31

2. radna sigurnost - osigurava bezopasnost i sigurnost priobavljanju svih zahvata, sprečavanje mogućih ozljeda iosiguravanje higijene okoline.

3. jednostavnost rada –pridonosi lakoći posluživanja od straneasistenta, tehnička jednostavnost

4. fiziološki radni uvjeti –omogućujuadaptaciju i kombiniranjenajpovoljnijeg položaja, izbor optimalne visine radnog mjesta5. psihološki radni uvjeti – najpovoljniji izgled i položaj

medicinske aparature6. ostali tehnički uvjeti – mogućnost dodatne ugradnje, npr.

kirurškog aspiratora

PROFESIONALNE BOLESTI

- oštećenje vida- postojanje neurotskih problema- smetnje u menstruacijskom ciklusu

RAD STRUČNOG OSOBLJA I KVALITETA STOMATOLOŠKOG ZAHVATA- ovise o stručnim i fizičkim pokazateljima- etičko shvaćanje isavjesnost u radu- objektivni momenti;opremljenost stomatološke ordinacije, ekonomičan

raspored instrumenata

RAD POJEDINIH SEKTORA STOMATOLOŠKE ZAŠTITE

a) prema vitalno-statističkim podacima odnos odrasle populacijeprema djeci i omladini je 70/30b) specifični pokazatelj rada je i broj liječenih osobac) odnos prvih pregleda prema ukupnom broju pregledad) struktura pruženih zubno-medicinskih zahvata i potrošenog

vremena za te uslugeKVALITETA STOMATOLOŠKE DJELATNOSTI KAO CJELINE

- zadovoljava jedan od kriterija kvalitete ako se stomatološka zaštitapruža svim dobnim skupinama stanovništva i ako je njezina aktivnostusmjerena odgovarajućimomjerima na edukativnu, preventivnu ikurativnu djelatnost

- kakve su stomatološko-medicinske usluge, stručnosti i ophođenjemedicinskog osoblja

- stomatološka djelatnost mora imati dovoljan broj standardnoopremljenih ordinacija i plan stručnog usavršavanja

- podizanje stručnosti

PLAN I PROGRAM RADA STOMATOLOŠKE DJELATNOSTI- ponajprije treba provesti analizu zdravstvenog stanja organa u usnoj

šupljini- nema dobrog planiranja stomatološke zaštite bez normativa i standarda- normativi rada, prostora, opreme itd...



32

- standard medicinskog rada svodi se na određene radnje i postupke koje je potrebno obaviti da bi se mogli realizirati odgovarajući stomatološkizahvati

- normativi i standardi postaju indikatori kvalitete i kvantitetestomatoloških zahvata

PRILIKOM PLANIRANJA POTREBA STOMATOLOŠKE ZAŠTITE PRIJEKO SUPOTREBNI:

1. nomenklatura stomatološkog zahvata2. standardi usluga, prostora, opreme...3. normativi vremena i pojedinih vrsta materijalnih troškova

PLANIRANJE RADA STOMATOLOŠKE DJELATNOSTIa) uspješnost prethodnog razdoblja s obzirom na opseg i

strukturub) analiza razvojnih mogućnosti

c) konačno donošenje nacrta plana rada vodeći brigu o mrežistomatoloških jedinicaPLANIRANJE U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI MOŽE BITI USMJERENO U 3PRAVCA:

1. normativno - predstavlja proces zamisli što se želi postići u jednomodređenom vremenskom razdoblju

2. strateško –predstavlja razmatranje mogućnosti da bi se ostvarili ono što jezamišljeno

3. operativno – planiranje mehanizma pripremljenih rješenja koje treba u praksiefikasno realizirati

ORALNA EPIDEMIOLOGIJA- kao znanstvena disciplina primijenjena u stomatologiji predstavlja studij

distribucije i dinamike bolesti usne šupljine.- dijagnostička procedura za masovne bolesti- nastoji objasniti uzorke javljanja i širenja dentooralnih bolesti s pomoću

prikupljenih podataka- nastoji preporučitinajsvrsishodnijinačin organizacije stomatološke

djelatnosti

Stomatološka djelatnost se može koristiti oralnim epidemiološkim metodama kako bimogla stalno registrirati sve pojave o zdravlju, morbiditetu i distribuciji dentooralnihbolesti.

SPOZNAJE O DISTRIBUCIJI ORALNIH BOLESTI- mogu se upotrijebiti radi:a) provjeravanja hipoteze o porijeklu dentooralnih bolestib) za identifikaciju kauzalnih mehanizama koji omogućuju efektivno

formuliranje efektivnih preventivnih mjera oralne medicinec) daju mogućnost provjeravanja racionalnosti onoga na čemu se

zasniva preventivno znanstveni program stomatološke zaštited) služi za objašnjavanje lokalnih karakteristika koje sudjeluju u

pojavi dentooralnih bolesti i dovode do promjena frekvencije tihbolesti



33

e) omogućuje se administrativno poduzimanje odgovarajućih mjerazdravstvene zaštite

- ona pomaže da se ostvare ciljevi preventivne stomatologije- osnovna je funkcija ispravno i sistematski sakupljena klasifikacija bolesti usnešupljine- uredno sređivanje medicinskih statističkih podataka

1. PRIMJENA EPIDEMIOLOŠKIH METODA U STOMATOLOGIJIEpidemiologija – je osnovna znanost preventivne medicine, u svojim proučavanjimase koristi različitim biostatičkim metodama

- cilj tih metoda su one dentooralne bolesti koje imaju masovni karakter(dentalni karijes, paradontopatije...)

- one mogu dati uvid u distribuciju i frekvenciju, proširenost i učestalostdentalnog karijesa

2. TERENSKA ORALNA EPIDEMIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA- uključuje različite metode ipostupke rada, npr. obavljanje sistematskih pregleda,uzimanje uzoraka pitke vode i hrane- obavljanje različitih vrst anketa- prirodni eksperiment- kontrolirana terenska istraživanja

a) ORALNI PREGLED I NAČIN DOBIVANJA UZORKA- omogućuje dobivanje podataka o učestalosti i distribuciji dentooralnih bolesti- CENZUS METODA –to je vrsta medicinskog statičkog ispitivanja na oštro

ograničenom području. Daje uvid u morbiditet nekog ograničenog područja.- dobiva se približna slika o vjerojatnosti pojedinihegzogenih i endogenih činilaca kojipovećavaju oralni morbiditet stanovništva- prilikom epidemioloških istraživanja ne obuhvaćamo cijelu populaciju nekogpodruč ja nego samo reprezentativni uzorak - metoda slučajnog uzorka omogućavajednake izglede svakoj osobi da budeuvrštena u uzorak

b) OSTALI NAČINI EPIDEMIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U STOMATOLOGIJI 1. anketa u stomatologiji

Anketaje način istraživanja s pomoću kojeg serijom pitanja želimo dobiti odgovoreispitanika, a može nam poslužiti u slijedećim slučajevima:

- u orijentacijskim epidemiološkim istraživanjima anketa nam omogućujenovi uvid u problem koji nas zanima (učestalost s obziromincidencijudentalnog karijesa, određenih skupina pučanstva na nekom području.Stanje protetske opskrbe, stupanj oralne higijene)

Dobro provedena anketa može nas upozoriti na neke nove momente ili probleme spodručja koja želimo ispitivati,a na kojado sada nismo obraćali pažnju kao npr.:

- pitanje dosadašnjeg lošeg ili dobrog iskustva u djece i njihova utjecajana posjete stomatologu

- koji sve činioci pridonose pojavi straha u djeteta dolaskom ustomatološku ordinaciju osobito ako se radi o prvom posjetu koji je



34

presudan za daljnji dolazak djeteta i njegov odnos premaliječnikuiterapiji

- koji je najpovoljnijioblik zdravstvenog odgoja za određeni uzrast dječjepopulacije, kakav je utjecaj različite vrste hrane na stvaranje naslagana zubnim plohama

- učestalost smetnji u području usnešupljine i razlozi dolaska i posjetastomatološkojordinaciji. Dobiveni podaci mogu nam biti putokaz čemutrebamo dati prioritet i čemu posvetiti najveću pažnju prilikom pružanjastomatološke zaštite

Anketnim načinom istraživanja u stomatologiji možemo doći do stručnih iskustavadabismo došli do jednog strožeg plana ispitivanja nekog od oralnih morbiditetnihfaktora ili drugih pojava odnosno stanja u usnoj šupljini. Na taj način može se svećom sigurnošću postaviti znanstvena hipoteza u r ješavanju određenog problema idobiti valjane rezultate.U usmjerenoj stomatološkoj epidemiologiji služimo se upitnikom koji sadrži pitanja,

odnosno varijable tako formulirane da daju odgovore prikladne za kvantitativnu ikvalitativnu medicinsko statističku obradu.Metode rada prilikom anketiranja sastoje se u pravilnom sastavljanju upitnika:

- tehnologija upitnika mora biti prilagođena tipu osobe koja dajeinformacije

- rječnik upitnika mora biti prilagođen rječnikuispitanika, ne smije bitidugačak i dosadan

- osobitu važnost ima izbor pitanja i njihova formulacijaPREDNOST ANKETIRANJA:

- da smo sigurni da anketiramo upravo onu osobu koja je predviđena

uzorkom- da možemo utvrditi spremnost ispitanika- da eventualno možemo dobiti opširnije odgovore nego u drugim

vrstama ankete- da postoji mogućnost postavljanja složenijih pitanja, mogućnost

objašnjenja nejasnih pitanja ispitaniku2. laboratorijska ispitivanja

- ocjena aktivnosti karijesa s pomoću mikrobioloških i biokemijskih testova(očitavanje brojalaktobacilla u slini)- fizikalno-kemijske pretrage, istraživanje kvantitativnog i kvalitativnog sastavaorganskih i anorganskih komponenata u tkivima zuba- hidrokemijska ispitivanja o količini fluorida i drugih elemenata u pitkoj vodi- analiza prehrane u odnosu prema učestalosti i distribuciji karijesa

EPIDEMIOLOŠKI INDIKATORI ORALNOG MORBIDITETA

ORALNI MORBIDITET – jedan od najvažnijih indikatora lošeg zdravlja, služi kaomjerilo pri epidemiološkom ispitivanju zdravstvenog stanja usne šupljine

EPIDEMIOLOŠKI INDEKSI – služe kao osnovna orijentacija o stanju dentoorlanogzdravlja odnosno morbiditeta

DENTALNI KARIJES



35

Frekvenciju dentalnog karijesa pojmom prevalencije (Klein-Palmerov indeks), kojipokazuje postotak osoba sa pronađenim kliničkim karijesom, izvađenim iliplombiranim zubomu momentu stomatološkog pregleda. Osim utvrđivanjaprevalencije kod oralnog epidemiološkog ispitivanja mogu se odreditiodgovarajućestope prevalencije odnosno koliki postotak osoba u ispitivanom uzorku nalazimosamo sa karioznim zubima.Dentalni epidemiološki indeks za intenzitet karijesa, njegovu proširenost i učestalostodređujemo s pomoćuKlein – Palmerova indeksa koji nam pokazuje koliki jeprosječnibroj oboljelih zuba kod jedne osobe.

Vađenje zuba je mnogo češći stomatološkomedicinski zahvat nego sistematskasanacija zuba stavljanjem ispuna. Razlog je nedovoljan broj stalnih stomatološkihordinacija, lošiji stupanj opremljenosti radnih mjesta medicinskom i stomatološkomaparaturom.Svjetska zdravstvena organizacija svrstava epidemiološke nalaze o zdravstvenomstanju zuba u 5 kategorija:

1. intenzitet karijesa vrlo nizak oznaka boje zelena2. intenzitet karijesa nizak oznaka boje plava3. intenzitet karijesa umjeren oznaka boje žuta4. intenzitet karijesa visok oznaka boje crvena5. intenzitet karijesa vrlo visok oznaka boje smeđa

STANJE PROTETSKE OPSKRBE

Osim zdravstvenog stanja zuba prilikom dentooralnog pregleda može se registriratibroj i vrsta nadoknađenih zuba što ukazuje na stanje protetske opskrbe.

-od 15 – 44. godine prevladava broj izvađenih zuba u odnosu na onekoji su nadomješteni fiksnim protetskim radovima

- u dobnoj skupini preko 45 godina starosti prevladava brojnadomještenih zuba te je stanje protetske opskrbe sasvimzadovoljavajuće

- u populaciji do 44. godine prevladavaju fiksni protetski radovi a nakonte dobi u ustima se nalaze mobilni protetski nadomjesci.

Dentalna proteza – terapijsko sredstvo kojim se uklanjaju sve posljedice gubitkazuba, a njihov je zadatak uspostavljanje žvačnog fonetskog i estetskog efekta.

- u narednom razdoblju iz medicinsko ekonomskih razloga biti ćepotrebno dati prioritet sanacijskoj terapiji i prevenciji dentooralnihbolesti u odnosu prema protetskoj rehabilitaciji

Paradontalne bolestiRani znakovi tih bolesti često su vidljivi u drugomdesetljeću života a uznapredovaladestrukcija potpornih tkiva zuba primjećuje se poslije 4. desetljećaPodaci svjetske zdravstvene organizacije u 35 zemalja u paradontalnoj bolesti su :

- u 7 zemalja vrlo visoka prevalencija (preko 75%)- u 13 zemalja visoka prevalencija (od 40 – 75%)- u 15 zemalja umjerena prevalencija (manje od 45%)

PREGLED I EVIDENTIRANJE NALAZA



36

1. sondiranjem dubine gingivnog đepa a) stupanj 0, dubina 3.5mm i manjeb) stupanj 1, dubina od 3.5 do 5.5mmc) stupanj 2, dubina veća od 5,5mm

2. krvarenje gingive: - nema krvarenja=0- ima krvarenja=1

3. gingivna recesija (povlačenje gingive) - mjeri se od caklinskocementnog spojišta do gingivnog ruba

4. pokretljivost zuba

Intenzitet paradontalnih bolesti ovisi o:- socijalnoekonomskih faktorima (prehrana – životno standard)- sistematskih faktora – modificiraju reagiranje parodontnih tkiva na

mikro-biološke produkte

Na tok paradontnih bolesti lokalno utječu naslage na zubima, kamenac, okluzija, lošenavike.

ODREĐIVANJE STUPNJA ORALNE HIGIJENE

Mikrobiološki dentalni plak, odnosno naslage na zubima primarni su uzrok gingivitisa.Higijena usta važan je činilac u borbiprotiv dentalnog karijesa osobito kodurbaniziranog i civiliziranog čovjeka zbog konzumacije rafinirane hrane. Uočeno je dase dentobakterijski plak mnogo brže formira kod djece nego kod odraslih osoba.

Stupanj oralne higijene mijenja mikrobnu akumulaciju na zubnim plohama a kontrolanaslaga temelj je prevencije karijesa i parodontnih bolesti.Kod epidemioloških oralnih istraživanja važno je utvrditi stupanj oralne higijene istupanj upalnih promjena gingive. Stupanj oralne higijene utvrđujemo s pomoćuOHI-indeksa. Primjena te metode sastoji se u tome da neposredno prijestomatološkog pregleda premažemo zubne plohe 1%tnom alkoholnom otopinombazičnog fuksina (naslage uočljivije prema čistim plohama).Stupanj oralne higijene određen je brojevima od 0-3:0 – nema naslaga1 - naslage u cervikalnojtrećinizubne plohe2 – naslage pokrivaju 2/3 plohe (cervikalni i srednji dio)3 – naslage pokrivaju u potpunosti vestibularne plohe

STUPANJ ORALNE HIGIJENE0-1,5 – dobra1,6-3 –zadovoljavajuća3,1-6 – loša

Karakter naslage razlikuje se u kemijskom i fizikalnom pogledu na što utječe načinprehrane, konzistencija hrane, veće ili manje angažiranje žvačnog organa (kod grubovlaknaste i konzistentne hrane dolazi do fiziološkog čišćenja zubnih ploha i masažegingivne sluznice).Na količinu i sastav naslaga utječu:



37

a) retencijski faktori, koji dovode do mineralizacijedentalnobakterijskog plaka u obliku zubnog kamenca

b) prehrana ima udjela u akumulaciji dentobakterijskog plaka nazubnim plohama

c) patofiziološki faktori

SHEMA NACRTA ORALNO ZDRAVSTVENO ODGOJNIH PROGRAMA1. prikupljanje i analiza podataka2. postizanje ciljeva oralnog odgoja3. analiza uvjeta i mogućnosti4. potpuni nacrt provedbe oralnog odgoja5. razrada prioriteta u oralnom odgoju6. konkretni zadaci sudionika u oralnom odgoju7. evaluacija rezultata

UPALNE PROMJENE GINGIVEPostojanje dentobakterijskog plaka primaran je uzrok gingivitisa. Stanje upalnihpromjena gingive utvrđujemo pomoćuPMA-indeksa. Prilikom epidemiološkogispitivanja zdravstvenog stanja usta i zubi utvrđeno je da gotovo svaka druga osobaima upalne promjene na sluznici čeljusnog grebena (RIJEKA). Uzroci tog velikogporasta su u insuficijentnoj oralnoj higijeni kao i naslagamanaročito subgingivnogkamenca.Premda su promjene gingive kao i naslage na zubima patološke, ipak mogu dati slikuodnosno biti jedan od indikatora bolesnog stanja usne šupljine.Klinički simptomi:

- jačina crvenila sluznice- hiperemija ili edem sluznice

- krvarenje, stupanj eksudacije i dr.P – oznaka kod upalne promjene u interdentalnom prostoru – papilitisM – oznaka kod upale rubnog dijela gingive sa vestibularne ili oralne strane –gingivitis marginalis A – oznaka kod upale čitavog alveolarnog grebena – gingivitis alveolaris

PMA – najteži oblik upale gingivne sluznice.Komparacijom podataka PMA indeksa i OHI indeksa proizlazi da su upalne promjenegingive posljedica lošeg održavanja higijene usne šupljine, a tek onda ostalihetioloških faktora.Paradontalne bolesti sunajčešćiuzrok stanja bezubosti kod osoba u poodmaklojživotnoj dobi, a djelomično i kod ljudi u srednjoj životnoj dobi.

MEDICINSKA DOKUMENTACIJA U STOMATOLOŠKOJ DJELATNOSTI- zasniva se velikim dijelom na prikupljanju, pohranjivanju i obradi

podataka (zdravstveno stanje pacijenta, izvedeni medicinski postupci,utvrđene bolesti)

MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA BOLESTI I OZLJEDA



38

- krajem 19.st. usvojena je prva međunarodna klasifikacija bolesti,ozljeda i uzroka smrt koja je nakon 8 revizija uz naročitu brigu WHOopćenito prihvaćena u svijetu.

Osnovni zahtjev svakog sistema klasifikacije:- mora biti jednostavan, praktičan i dovoljno statistički osjetljiv- maligne neoplazme usne šupljine, koji se odnose na listu bolesti i stanja- bolesti usne šupljine, žli jezda slinovnica i čeljust- poremećaji u razvoju i izrastanju zuba- zubni karijes- bolesti tvrdih tkiva zuba- bolesti pulpe i perapikalnog tkiva- akutni i kronični gingivitis- paradontoza

Zdravstvena statistika u stomatološkoj djelatnosti

a) da prikuplja i sređujei analizira podatkeb) registracija i obrada podataka morbiditetne statistikec) zdravstvena evidencija u stomatološkoj djelatnosti sređuje

izvještaje na temelju različitih evidencija koje treba voditi uokviru radnog mjesta – zubni karton za odraslog pacijenta aposebno zubna karta učenika i predškolske djece. Uz općepodatke o pacijentu evidentira se nalaz kod stomatološkogpregleda, provedena terapija bolesti usta i zuba, a u slučajuoralne rehabilitacije i izrada zubnog nadomjeska.

Postoje i posebno kreirane tiskanice za pojedine specijalističke discipline koje mogu

biti načinjene na principu mehanografskih kartica, npr. ortodontski karton na principurubno brušene kartice. Razvoj metoda za obradu podataka osobito je pridonio razvojautomatskih računskih strojeva koji su primjenom elektroničkih sklopova postalisprave velike brzine rada i značajnog kapaciteta za pohranu podataka.

MEDICINAje oružje čovjeka u njegovu nastojanju da postigne što dulji, radosniji iljepši život.Medicina stalno prati čovjeka kroz povijest. Često je bila uznemiren odrazljudskih zabluda, nesnalaženja i nemoći, a još češće utjeha, nada, ibuktinja koja jeosvjetljavala put napretka. Medicina obuhvaća liječenje i čuvanje zdravlja živih bića.Dijeli se na:

- medicinu čovjeka, humanu medicinu ili medicinu u užem smislu- medicinu životinja ili veterinarsku medicinu- medicinu biljaka ili fitoptologiju

Medicinom se naziva grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacijabolesnih i čuvanje i unapređenje zdravlja zdravih ljudi. Medicina se definira kaonauka o zdravom i bolesnom čovjeku i o uzrocima i posljedicama bolesti i njihovsprečavanju i liječenju.Razvitak medicine određuju materijalni uvjeti života zajednice prema razvitkuproizvodnih snaga i karakteru proizvodnih odnosa. Taj razvitak medicine usko jepovezan sa razvitkom prirodnih nauka, tehnike i filozofije.Medicina nije čista nauka već je najvećim dijelom umijeće ili vještina tj. praktičnaprimjena različitih naučnih spoznaja. Medicina je također i specijalna služba - ona



39

obuhvaća nauke o građi, funkciji i razvitku čovjeka, nauke o svim pojavama izbivanjima čovjekove unutrašnjosti i okoline koje utječu na zdravlje i bolest, nauku obolesnim promjenama u čovjeku, zatim nauku o lijekovima i njihovom djelovanju, aisto tako i umijeće prepoznavanja, ocjenjivanja ili liječenja bolesti, socijalnerehabilitacije bolesnika, sprečavanja bolesti, poboljšavanje zdravstvenih uvjeta života.U svakoj se struci nalazi i pokoja medicinska komponenta. Medicina zadire gotovosvugdje, baš kao što u nju zadiru gotovo sve druge struke. Graditelji, kemičari,nastavnici, agronomi, trgovci, činovnici itd.

ČOVJEK KAO OBJEKT MEDICINEObjekt medicinskih istraživanja (u užem smislu) je čovjek, i to, kako s obzirom naunutrašnja svojstva njegova organizma, tako i kaobiofizičkacjelina koja je uravnoteži s okolicom. Grčki filozof Pitagorarekao je: «Čovjek je mjerilo svih stvari.».

A Roger Bahon rekao je u 13. st. da je medicina u mnogo težem položaju od drugihprirodnih nauka baš zbog čovjeka kojeg proučava, liječi i zaštićuje. Na čovjeku se ne

mogu praviti pokusi bez ikakvih ograničenja. Eksperimentalna metodika, taj temeljnapretkaprirodnih nauka, smije se samo u ograničenom opseguprimijeniti načovjeka. Zahvaljujući znanstvenim otkrićimai socijalnom napretku, u posljednjih je100 godina prosječno trajanje ljudskog života podvostručeno. Osim što ljudi živedulje, ljudi su u prosjeku i zdraviji. Mnogi su uzroci bolesti otkriveni, mnoge su tajneljudskog organizma razriješene, različiti su načini liječenja i sprečavanja bolesti suspjehom iskušani.

O ZADACIMA, PODJELI I JEDINSTVU MEDICINE

Riječ «medicina » je latinska i ona je prvobitno značila lijek,sredstvoliječenja.« Ars medicina » označavali su Rimljani umijeće liječenja.PRED MODERNU MEDICINU STAVLJAJU SE 4 ZADATKA:

1. Liječiti i suzbijati bolesti2. omogućitibolesnicima povratak u normalni život3. spriječiti bolest4. poboljšati zdravlje zdravih osoba

Medicina se dijeli napraktičnu i teoretsku . Prvoj je svrha znanstvena spoznaja, adrugoj praktično iskorištavanje.Medicina se dijeli na struje i specijalnosti.Teoretske: anatomija, patologija, fiziologija...Praktične: interna medicina, dermatologija, ginekologija, infektologija...Medicina se dijeli na:

- kurativnu – cilj: liječenje bolesti- preventivnu – cilj: nastoji spriječiti bolest

Klinička medicina- onaj dio praktične medicine koja se vrši uz neposrednu prisutnostpacijenta

- njene glavne grane:1. dijagnostika2. terapija3. prognostika



40

HIGIJENA- posebni dio medicine- bavi se sprečavanjem bolesti borbom protiv njihovih uzroka- smanjivanjem štete koja bi mogla nastati- predstavlja svaku aktivnost koja zaštićuje pojedince ili neku zajednicu od

izlaganja uzrocima bolesti ilipovećanjeobrane- dopunjuje je konstruktivna medicina koja proučava i realizira načinživota uokolini

Medicina na komunalnoj razini i u nadležnosti zajednice – javno zdravstvoSocijalna medicina:

- proučava kompleksne socijalno ekonomske faktore- bavi se zdravstvenim problemima pojedinca ili grupe u odnosu na grupu- proučava društvene fak tore koji mogu izazivati bolest

Konkretne medicinske probleme trebalo bi riješiti sa sva 3 idejna gledišta -kurativnog, preventivnog i socijalnog.

ŠKOLSKA, NARODNA I NEOFICIJELNA MEDICINA

OFICIJELNA ILI ŠKOLSKA MEDICINA – sistem naučenih medicinskih spoznajakoje se uče na visokim školama (Europa i Amerika).KINESKA MEDICINA – u nekim azijskim zemljama.PLEMENSKI VRAČEVI – u Africi, magični egzotični medicinski postupci koji se temeljena filozofskim principima.NARODNA ILI PUČKA MEDICINA – vjerovanja i iskustva o bolestima koja seodržavaju u širokim slojevima naroda, usmenim prenošenjem sa koljena na koljeno.

- Razlikujemomagiju i vračanje te empiriju i iskustvoJužni Slaveni –2 bolesti – jedne nastaju zbog vidljivih materijalnih uzroka, a drugenastaju natprirodnim putem.Najvažniji neoficijelni medicinski smjer jehomeopatija – metoda liječenja putemprimjene jako male količine onih lijekova koji u većoj količini uzrokuju sličneporemećaje kao i sama bolest.Starokineska medicina –akupunktura – metoda liječenja ubadanjem metalnih iglicana određena mjesta.

NADRILIJEČNIŠTVO

- nedopuštena liječnička aktivnost osoba koje nemaju potrebne školskenaobrazbe i stručne kvalifikacije

- kažnjivo je bez obzira na ispravnost i korisnost terapijskog savjeta- primjer Zeileisa- studenti medicine i liječnici moraju suzbijati nadriliječništvo

PRINCIPI IZOBRAZBE LIJEČNIKA I OSNIVANJE MEDICINSKIH ŠKOLAIzobrazba liječnika podložna je stalnoj promjeni. Ovisna je o stupnju razvijenostidruštva, znanstvenom i tehničkom razvoju medicine i zahtjevima koje društvo stavljapred liječničku profesiju (H.Sigerst).Svako društvo zahtjeva od svog liječnika da posjeduje određena znanja, vještine,odanost bolesniku i odgovarajuće kvalitete.



41

- liječnik je bio svećenik u Babiloniji, obrtnik u staroj Grčkoj, klerik u ranomsrednjem vijeku i zanatlija u kasnom srednjem vijeku

Cilj medicinskog obrazovanja određen je:1. društvenom i ekonomskom strukturom društva2. tehničkim sredstvima koja se u to vrijeme koriste u medicinskim zvanjima

Posebne medicinske škole postojale su već u faraonskom Egiptu, drevnoj Indiji iantičkoj Grčkoj, uz različite hramove, ali i u tim školama nastava je bila izrazitopraktična i individualna.Tek u srednjem vijeku nastale su na latinskom i arapskom kulturnom područjumedicinske škole u kojima je bila pretežno teoretska nastava.Prva zapadnoeuropska medicinska škola osnovana je u Salernu, nedaleko od Napulja(9.-12.st.). Medicinski fakulteti, počevši od 12. – 13. st. u Italiji (Bologna,Padova),Francuskoj (Pariz), Engleskoj (Oxford, Cambridge), Španjolskoj (Salamanca),Slavenski narodi (Prag i Krakow). Na Njemačkim područjima (Beč, Leipzig) imajudruge nastavne metode i druge ciljeve. Srednjovjekovni je doktor medicine morao

biti više učen, a manje vješt i mudar, znanje jebilo knjiško.Liječnici – srednji vijek – 2 grupe:Fizike –stjecali svoje znanje na medicinskim fakultetima, teoretičariKirurzi – šegrtovanjekod iskusnih majstora, obrtnički načinizobrazbe,

nedovoljan teoretski temeljTek u 18.st. uvodi se u medicinsk im fakultetima sistematska praktična obuka uzbolnički krevet.U 19.st. ulazi u medicinsku fakultetsku nastavu i laboratorijski rad, počinje se uviđatiznačenje socijalnih faktora.19. i 20. st. –znatno povećan broj medicinskih fakulteta. Njihov program skladno

povezuje sve 4 komponente:- teoretsku poduku, kliničkoiskustvo, laboratorijski rad iizvanbolničkuterenskupraksu.Na južnoslavenskom području – prva medicinska škola – medicinski kirurški licej uLjubljani (1772.).

- posebne babske škole u Ljubljani, Zagrebu i ZadruNaši studenti medicine morali su odlaziti u tuđinu ponajviše u Beč, Peštu, Padovu iGraz. Tek u prosincu1917. – slom Austro-Ugarske monarhije – u Zagrebu otvorenmedicinski fakultet kojije započeo uvodnim predavanjemprof. Drage Perovićausiječnju 1918.Profesori utemeljitelji:Otorinolaringolog – Dragutin Mašek, kirurzi – Teodor Wickerhauser i MiroslavČačković.1919. – medicinski fakultet u Beogradu. Iste godine u Ljubljani otvoren pripravni diomedicinskog studija, a 1940. proradio je u potpunosti medicinski fakultet.Stomatološki su fakulteti osnovani u Beogradu i Zagrebu.PALEOPATOLOGIJA – je posebna grana povijesti medicine koja se bavisistematskim proučavanjem tragova bolesti na ostacima ljudskih i životinjskih tijela izdaleke prošlosti.Bolest je starija od čovjeka.PALDOLITIK???XXX – tragovi zacijeljenih prijeloma na ljudskim kostima.Neandertalski čovjek – najstarije jesvjedočanstvo o bolestima i medicini na područjubivše Jugoslavije.



42

- zarasle frakture, hipoplazija kralješka, spušteni svod stopala, zubni kamenac i jaka abrazija zubne cakline

PALEOODONTOLOGIJA – važna grana paleopatologije, proučava razvojnekarakteristike i patološke promjene zuba iz davne prošlosti, zubi najotporniji dio lešaIstraživanja egipatskih mumija pokazala su zavisnost karijesa od nekog socijalnogfaktora.

- do 3000. pr.n.e. – karijes rijedak - od 3000. pr.n.e. do 2500 pr.n.e. – XXXXXXXXX

Što se tiče parodontoze i periapikalnih apscesa oni nisu u prošlosti bili ništa rjeđinego danas.NEOLITIK – nađeni tragovi periostitisa, benignih osteoma.

- kariozni zubi nalaze se kod otprilike 1 do 3 % lubanja- rahitis je rijetka bolest, utvrđena TBC kosti, primjeri malignih osteosarkoma,

česte su frakture dugih kosti, silikoza plućaU tkivu egipatskih mumija nađene su različite bakterije, postojanost variole ibilharcijaze, postoji indicija za haranje plućne kuge, ateroskleroza, pneumonija,pleuralne adhezije, mokraćni i žučnikamenci.

MEDICINA PRIMITIVNIH NARODAPračovjek je patio od različitihbolesti, pa se sigurno i liječio.Primitivna medicina ima 2 izvora:

1. empirija – stara koliko i čovjek – sastoji se u liječenju ozljeda i poznavanjuljekovitih svojstava biljnih droga, sunca, vatre i vode, glavni nosilac je žena

majka2. magična religiozna medicina – vrše je plemenski vračevi – liječili pomoćusvojih tobožnjih čarobnih moći i znanja

Uzroci bolesti magično religiozne prirode:Kazne uvrijeđenih bogova, hirovi demona, zle posljediceprekršena tabua.

Već suprethistorijski ljudi znali vršiti neke teške operacije (XXXXX, bušenje lubanje,amputaciju, kastraciju)Dezinfekcija (sa mlijekom neto otvorena kokosova oraha i surova)Narkoze (opojna pića) spoznaje: što se tiče načina prehrane, prepoznavanjaepidemijskih bolesti, pranja i seksualne higijene.Na području bivše Jugoslavije Iliri su donijeli prve željezne predmete i uveli upotrebumetalnih instrumenata (bronca i željezo) u kirurgiju,različitepincete, igle, britve,kliješta i sl.

ARHAJSKE VANEUROPSKE MEDICINSKE KULTUREPrve znatne kulture i državne organizacije razvile su se u područjima velikih rijeka(Mezopotamija, Egipat, Izrael i Indija, Kina):

- izum pisma –odlična pokretnica, omogućuje sigurno prenošenje stečenihspoznaja

- Mezopotamija (Babilonci i Azijci)- Klinova pisma na glinenim pločicama (Nippur – na kojoj je zabilježeno nekoliko

recepata, spominju biljne droge)- Glavni izvor poznavanja medicine su ostaci biblioteke kralja Asurbanipana



43

- Magično religiozna, bolesti nastaju djelovanjem demona- Ipak postoje i neke racionalne komponente- Različite ljekovite droge: opijum, mirha, hašiš i dr.- Hamurabijev zakonik, 21. st. pr. n. e. – spominju se kirurški zahvati – visina

liječničkog honorara – teška kazna u slučaju neuspjeha

EGIPATSKA MEDICINA – 3000. g. pr. n. e. –podučavana u hramovima- postojalisu domovi života (bolnice) i medicinske škole

- Liječili dobro organizirani svećenici i brojni liječnici specijalisti- Imhotep –najistaknutiji liječnik faraonskog Egipta- Papirus Kahun -posvećen ženskim bolestima- Papirus Edwin–Smith – kirurški- Papirus Ebers –internistički (1550. pr.n.e.)- Na visokom stupnju je dijagnostika (detaljna inspekcija i palpacija pa čak i

auskultacija)

- Služili su se ljekovitim drogama (ricinusovo ulje i opijum)- Glavni lijekovi su bila sredstva za čišćenje, na rane stavljaju svježe životinjskomeso

- Specijalizirani liječnici- Svjetovna i religiozna vlast –propisana umjerenost u jelu i piću, pokapanje

mrtvaca, kontrola vode za pićeKLASIČNA INDIJSKA MEDICINA

- znanje bilo zadržano u svetim pjesmama Vedama (Rig-Vedi, Atharva-Vedi)- Održava se religiozno-magična medicina, bolesti su demoni, razumni higijenski

propisi

- Sušruti, Čar aki i Vagbhati – literalna svjedočanstva- Nakon 5. st. pr. n. e. – brahmansko razdoblje- Razvili principe eugenike, rađanje djece, velika sreća i čast, neplodnost je

nesreća, umjetni abortus strahoviti grijeh- Staroindijska filozofija se ne temelji na anatomskoj i morfološkoj realnosti- Ideje vodilje: -dinamičnost životnih procesa, stvaralačka uloga vatre i svjetla,

sastav organizma od 5 elemenata- U empiričkoj medicini na visokom je stupn ju dijetetika- Poznavali su djelovanje niza ljekovitihbiljaka (sredstva za povraćanje, kihanje

i čišćenje crijeva)- Veliki podvizi na području plastične, abdominalne i očne kirurgije

KINESKA MEDICINA- osnivač legendarni car Huang- Ti, napisao knjigu «Nei – king», najstarije i

najvažnije kinesko medicinsko djelo.- Chang Chung –King, izvrstan kliničar, autor knjige o vrućicama, kineski

Hipokrat- Hua - tu, najslavniji kineski kirurg- Li Che – Tchen, reformator kineske medicine- Yang – muški topli aktivni, Yin – ženski hladni pasivni princip- Kineska dijagnostika (detaljna ispitivanja pulsa, pregled jezika, kože i

ekskreta)



44

- Željezni spojevi za liječenje anemije, želatina za zaustavljanje krvarenja, živakao antisifilitik

ANTIČKA GRČKA MEDICINAGrčka – u trećem mileniju prije nove ere

- pod izrazitim utjecajem Egipta i Mezopotamije- poznavala rafinirane kozmetičke postupke i služila se higijenskim uređajem(vodovodi, kupaonice)

- Ilijada i Odiseja –najstariji literalni podaci o grčkoj medicini- Homer –- Prevladavaju magično religiozna medicinska shvaćanja ali se opaža da je

kirurgija već imala čvrstu racionalnu empirističku podlogu- Apolon, bog svih umijeća- Asklepije, zaštitnik pacijenata i liječnika (štap sa zmijom)- Higijeja, kći, božica zdravlja

- U 6. st. dolazi do odbacivanja magije- odlučni korak od «mitosa k logosu» označuje nove faze medicine- umjesto demona i duhova grčki su mislioci stavili prirodne elemente i sile- Tales - sve je sastavljeno iz jedne pratvari – voda- 5. st. pr.n.e. –najveći napredak grčke filozofije o prirodi- Pitagora govori o ulozi harmonije i broja u prirodnim zbivanjima- Alkneon – bolest jeporemećajprirodne ravnoteže elemenata i sila u

organizmu, bavio se seciranjem, stvarno sjedište psihičkih fenomena- mozak - Heraklit – sve se stalno mijenja, zbivanje je borba suprotnosti- Leukip i Demokrit –stvorili atomistički nazor na svijet

- Empedoklo – postavio teoriju o 4 praelementa i njihovim primarnim svojstvima- Asklepijada –razvili su se cehovi liječnika, ne svećenika- Nicale suliječničkeškole u Knidu, kosu i krotonu.- Hipokrat, najveći medicinski pisac staroga a može se reći i svihvjekova- Dolazi iz obitelji asklepijada- «Corpu Hippocraticum» - opsežna zbirka od preko 60 spisa («o zraku, vodi i

tlu, o epidemijama i padavici XXXXXXX)- ljudski je organizam sastavljen od sokova (krv, sluz, žuta i crnažuč)- sljedbenici Hipokrata, to je humana patologija. Za pojavu bolesti mislio je

Hipokrat može biti odgovoran i zrak koji je neophodno potreban svimdijelovima ljudskog tijela (pneumatska patologija)

- Hipokrat je veoma unaprijedio simptomatologiju i prognostiku- Lijepo je opisao simptome sušice, epidemijskih zaušnjaka, malarije i mnogih

drugih bolesti- Hipokratovo naučavanje prihvatili su i dalje rabili pripadnici dogmatske škole:

o normalnim i patološkim životnim pojavama bitno utjecali filozofski sistemiPlatona i Aristotela. Sam Aristotel (322.pr.n.e.) je dao važan doprinos općojbiologiji, komparativnoj anatomiji, embriologiji, fiziologiji i psihologiji. Njegoviučenici su Teoirast iz Ereza, koji je napisao 3 temeljna djela o botanici (smnogo podataka o ljekovitim biljkama) i liječnik Dioklo iz KAXXX zaslužan zanapredak kirurgije, ginekologije i higijene . Stapanjem Hipokratova učenja i

Aristotelovog filozofskog sistema nastao dogmatski smjer antičke medicine.



45

Grci su tvorci znanstvenehigijene, koja je u velikoj mjeri estetska. Vrijedna je antičkaspoznaja da zdrav duh može biti samo u zdravom tijelu. Grci su se kupali svaki dan iprali zube metvicom, a do zavidne su visine razvili tjelovježbu i tehniku masaže.Politiku dekadanske Grčke slijedio je nužno i nazadak nauke i umjetnosti, a time imedicine.Pod makedonskim osvajačima dolazi do napretka medicine u Aleksandriji. U 4. st.Pr.n.e. osnovana je posebna medicinska škola u Aleksandriji. Njezini predstavnici subili: Herofil i Erazistrat koji su unaprijedili anatomiju, fiziologiju i dijetetiku. U

Aleksandriji se započelo sa seciranjem leševa. Eraeistrat je nastojao da pomoćumehaničkih principa objasni sve fiziološke i patološke pojave.

RIM- medicina je posve beznačajna- Asklepijad prilagodio grčku medicinu posebnim potrebama rimske

aristokracije, u liječenju se služio blagim i ugodnim postupcima (dijetetskim

mjerama, gimnastikom, psihoterapijom, smatra se da zdravlje i bolest ovise ofizikalnim stanju krutih dijelova tijela.- Temison - XXXXXXXXX škola, bolesti nastaju zbog povišene ili smanjene

napetosti krutih tjelesnih pregrada i time prouzročenog smanjenja ilipovećanja pora.

Galen –grčki liječnik, živio u Rimu- dao konačnu sintezu i logičnu shematizaciju klasične medicine- on je genijalno sakupio i logički povezao naučavanje Hipokrata- izvanredno zaslužni za napredak javne zdravstvene službe i socijalne medicine- od Etrušćana su naučili graditi kanale i vodovode, u gradove se provodila pitka

voda, voda se filtriralakroz porozno kamenje i pješčane filtre- poznavali simptome otrovanja olovom- postojale su raskošne kupke sa uređajima za centralno grijanje- malarija se suzbijala sistematskim isušivanjem močvara

SREDNJOVJEKOVNA MEDICINA:BIZANTSKA MEDICINA

- vrhunac u vrijeme cara Justinijana (6.st)- zakonik sadržavazdravstveno političkeodredbe i temelje sudske medicine- prve javne opće bolnice (Zadar)- 6. i 7. st. Južni Slaveni donijeli sa sobom autohtonu primitivnu medicinu- obilje starih narodnih naziva za sve dijelove tijela i važni org.- Osnova životnih pojava je duša odnosno dah- Nosioci životne snage su tjelesni sokovi, krv- Razvili svoju humanitarnu patologiju, poznavali različite racionalne uzroke

bolesti (traume, otrovanje)- Poznata svojstva mnogih ljekovitih biljaka- Značajan utjecaj na početak lateralne medicinske aktivnosti i u Rusiji, Srbiji- Eupraksija –ruska princeza napisala na grčkom jeziku upute o njezi tijela i

liječenju ženskih bolesti

7.st- velikipobjedničkipohod Arapa



46

- klasična grčka djela se prevode na arapski- arapi –glavni nasljednici grčke medicinske tradicije- Muhamed dao arapskoj medicini religioznu podlogu (Alah šalje bolesti, ali je i zasvaku dao lijek), kuran (higijenski značenje)9. i 10. st.- dolazi do najvećegnapretka i samostalnog daljnjegrazrađivanja grčke baštine- Razes –izvrstan kliničar, opisao variolu i srodne bolesti, zaslužan za farmakologiju,kirurgiju- Avicena – filozof enciklopedist, glavno djelo «kanon»

Arapski su liječnici znatno unaprijedili kliniku, simptomatologiju,farmakoterapiju,okulistiku i kirurgiju.

- Abul – Kasim –najveći arapski kirurg, napisao priručnik cjelokupne medicine- Arapski liječnik Ibn – Nafis, prvi opisao mali krvotok

Arapska medicina - most između klasične grčko-rimske medicine i europskemedicine

- sačuvali bitne dijelove i pridodali svoja iskustva- temelj – hipokratsko-galenska humoralna patologija- obogaćenje farmakologije nizom novih lijekova, bolje poznavanje kemije,

unapređenje nekih kirurških zahvata- zaslužni za napredak bolnica, apoteka i medicinskih škola

ZAPADNOEUROPSKA SRENJEVJEKOVNA MEDICINAa) samostanska b) skolastička

o presuda bolje daju crkva i feudalno društveno uređenjeo

6. – 11. st. – primitivna medicina u rukama klerikao u samostanima se osnivaju hospitali i uređuju apoteke i vrtoviljekovitog bilja

o prvenstveno su se cijenile zbirke recepata i kratkih uputa u liječenjuo Etymologiae – enciklopedijao Preporod europske medicine počeo u južnoj Italijio U gradiću pokraj Napulja potkraj 9. st. Nastala medicinska škola laičkog

karakterao Prirodno lječilišteo 11.st. – upoznali se sa arapskim medicinskim djelimao Salermska škola unaprijedila praksuo Magistar Copho napisao je raspravu «anatomija porci», prva

zapadnoeuropska monografija o anatomijio Anatomija se učila seciranjem životinja (13.st. ljudski leševi)o Prvi medicinski fakultet u Europi, prve odredbe o studiju medicine, o

kvalifikacijama potrebnim za vršenje liječničkog zvanjao Tu epohu zovemo skolastikomo Jedna od karakteristika je arabizamo U Italiji su centri skolastičke medicine bili univerziteti u Bolonji iu

Padovio Taddeo Alderotti kliničaro U kirurgiji predavala se anatomija, najistaknutiji profa je bio Mondino,prvi držao anatomska predavanja uz leš



47

13. – 15.st. – medicinska literatura vrlo bogata po broju pisaca i volumenu ali vrlosiromašna po originalnim doprinosima.- prevladavaju fantastične metode dijagnostike (astrologija i uroskopija)- najvažnije sredstvo liječenja bilo je puštanje krvi- svaki je grad imao svoje odredbe o kontroli živežnih namirnica, o čistoći i sl., plaćaliposebne gradske fizike i kirurge.- odredbe o čistoći1348. Europa – najstrašnija epidemija kuge13. – 15.st.- izvrsno uređena komunalno zdravstvena služba u dalmatinskim gradovima- prve apoteke spominju se u Trogiru i Dubrovniku- besplatno liječenje siromašnih građana i briga za javnu higijenu- Jacobus de Placentia –najistaknutiji srednjovjekovni liječnik u Zagrebu

PREPOROD NAUKE

- jačanje građanskog staleža (15.st. pronalazak štampe, geografska otkrića,pojava novih bolesti – renesansna medicina)- uvedeno novčano gospodarstvo- Leonardno da Vinci, umjetnička djela, realizira nove strojeve, gradi i mostove

opisuje biljke i životinje

16. st.- utemeljena zdravstvena botanika i zoologija, prvi službeni ljetopisi

- primjenjuju se novi zakoni kemije i fizike, uvodi se kemijski lijekovi (arsen, kalijevsulfat)

- u Italiji, Francuskoj često se izvode ljudske sekcije- 1543. Andrija Vesal knjiga «Dehumani korporis fabrika», dokazao broj netočnostigalenske anatomije- srednjovjekovnescheme zamjenjuju realistički crteži- Vesal njemačkog podrijetla rođen je u Belgiji, školovan u Parizu

Ambroise Pare, proveo reformu kirurgije, uveo metodu jednostavnog otvorenogliječenja rana, podvezivanje krvnih žila, usavršio proteze i odredio indikacije zarazličite operacije.

- kirurzi 16.st. – pobol jšavaju operativno liječenje hernija i mokraćnihkamenaca, strijelnih rana, plastično operativno liječenje nedostatka nosa imana usne

Gaspare –osnivač plastične kirurgije16.st. je najtragičnije razdoblje u socijalnoj i kulturnoj povijesti južnoslavenskihnaroda.- tipična bolest renesanse je sifilis- Girolama, tal. liječnik, proučavao tu bolest, uzrok su sitna živa bića (sjemenkebolesti), izvrsno opisao pjegavac- poznate velike boginje, hripavac, difterija, gripa

MODERNA MEDICINA1. napuštanje srednjovjekovnog mentaliteta (17.st.)2. uvođenje eksperimentalnih metoda u prirodne medicinske znanosti



48

Medicina baroka- pobjeda induktivnih metoda u prirodnim naukama i medicini- daljnje jačanje građanskog staleža- Galilejoosniva naučnu mehaniku- Atomističko tumačenjeprirodnih pojava, zakon gravitacije, fiziološka optika,

Torricelli – pronalazi barometar- 17.st. –otkriće optoka krvi (Vilijam Harvey) početak naučne fiziologije- 1622. – Gaspare Aslli - hilusne žile u mezenteriju psa- 1647. – Jean Peckued – duktus thoracicus- 1651. – limfne žile u crijevu- pronalazak mikroskopa - Levenhuk - otkrio je infuzorije, bakterije, opisao vlaknastu strukturu očne leće, protumačio

akomodaciju- Maicelo Malipigi –otkrio crvena krvna tjelešca, plućne alveole

Prirodoslovci – animalkulisti, ovisti

17.st. – ijatrokemija i ijatrofizikaa) Helmont – podvrgnuo mokraću i krv kemijskoj analzi, shvatio ulogu fermenata uorganizmu, otkrio CO2, zalagao se za upotrebu kemijskih lijekova- najistaknutiji predstavnici u našim krajevima: XXXXXXXXXXXXXXXX- najsjajniji predstavnik bio je dubrovčanin XXXXXXX- organizam je sistem aparata i strojeva, vlakno najelementarniji dioSydenhan –londonski liječnik, izveo medicinu iz krize, oslanja se na hipokratoveprincipe, daje temelje novije epidemiologije, reforma terapije, novi lijekovi – korakinovca –specifično sredstvo protiv malarije (kava, kakao, čaj, kemijski lijekovi imineralna voda)

- primjena intravenozne injekcije (major 1622.)- animizam - svodi sva zbivanja u živom organizmu na dušu- 17.st. –veći napredak na području porodništva (uvođenje porođajnih kliješta)- temelji sudske medicine i patološke anatomije- 1728.g. stvoreni su počeci zubarstva, pariški zubari. počinje novo doba

zubarstva- osobiti napredak higijene- Levenhuk – nova grana medicine – bakteriologija- Kirher –prvi počeo aktivno tražiti uzročnike bolesti

MEDICINA U RAZDOBLJU PROSVJETITELJSTVA1) reakcionarna shvaćanja 2) racionalno shvaćanje životnih pojava

razdoblje racionalizma –borba protiv zastarjelih shvaćanja u medicini- značajan utjecaj vrše engleski, francuski filozofi, enciklopedisti- važan i opći napredak prirodnih nauka (matematika, fizika, kemija i botanika)- francuski kemičar Laurent Lavoisier – prvi protumačio proces disanja, zakon o

neuništivosti materije, uvođenje vage- 18.st. Haller – eksperimentalna fiziologija, funkcija rezultata podražljivosti i

osjetljivostiBatista Norgagni

- brojna anatomska otkrića, osnovaopatološkuanatomiju, proučava anatomskepromjene na pojedinim organima, protumačio suštinu dotad nepoznatih bolesti



49

1776. – «vraštva ladanjska» - prvo originalno medicinsko djelo na hrvatskom jezikuLalanguea utemeljio stručnu hrvatsku medicinsku književnost

- pronalazak dviju važnih dijagnostičkih metoda: perkusije i auskultacije- razvoj kirurgije, porodništva, okulistike, psihijatrije- sve se više formira preventivni smjer u medicini- važan pronalazak vakcinacije (variole)- animalni magnetizam – Anron Hesmer- frenologija - Josef Gal –sva duševna svojstva imaju svoja određena sjedišta u

mozgu- homeopatija – Samoel Hanenman –liječi jednakojednakim u neznatnim

dozama18. i 19. st.- pronalazak novih lijekova i metoda liječenja, pronalazak digitaliXXXXvažan za razvoj farmakologije i terapije

TEORIJSKA OSNOVA SUVREMENE MEDICINEPrva polovina 19.st – moderna medicina- obogaćena golemim nizom novih detaljnih spoznaja i otkrića- usavršavanje mikroskopa, uvođenje raznih metoda histološkog disXXXX- razvoj mikroskopske anatomije (otkrivena fina građa pojedinih organa

živčanog sustava iosjetilnih organa)- pod utjecajem kemije i biologije razvila se moderna fiziologija- Purkyne – jedan od pionira fiziologije, embriologije i mikroskopske anatomije- Klad Bernard – otkrio funkciju vazomotornih živaca, prisutnost glikogena u

jetri

- Pavlov –želučana fistula- 19.st. –otkrićevažnih moždanih centara- proučena fiziologija prehrane pojedinih probavnih XXXXXX- 19.st. – nauka o hormonima- proučena ulogaretikulo-endotelnogsistema, proučena regulacija kapilarnog

optoka krvi, djelovanje histamina, otkriće krvnih grupa- razvila se patološka fiziologija, moderna bakteriologija

19.st. – medicinska klinika se služi laboratorijem- klinička dijagnostika – kemijske i mikroskopske pretrage mokraće, želučanog soka,pretrage krvi, metoda brojanja krvnih tjelešaca, XXXX krvne slike, mjerenje krvnogtlaka, elektrokardiografija, mjerenje brzine sedimentacije eritrocita, rektoskopija,gastroskopija, bronhoskopija- uvođenje rendgenskih zraka 1895., ortodijagrafija srca, pretrage želuca i crijeva,pijelografija, ventrikulografija, mijelografija- razvija se terapija, razvoj farmakologi je (eksperimentalne metode), priređivanjedjelotvornih ekstrakata, novi lijekovi (tablete i injekcije)- Landerer – 1871. – intravenozne injekcije, intravenozne infuzije kuhinjske soli- 20.st. – hipnotici, kardijaci, živini diuretici- napredak hormonsketerapije, veliki broj sintetičkih hormona (inzulin 1981.), velikibroj bitamina, niz kemijskih sredstava koja uništavaju patogene mikroorganizme- kemoterapija – sulfonamidski preparati – služe suzbijanju gnojnih infekcija- moderna kirurgija, 19.st. – uvođenje narkoze i antisepse (dušikov oksidul)



- to je iskustvo iskoristio amerikanac zubar Wells 1894. – izveo prvu zubarskuoperaciju u takovoj narkozi1846. zubar Norton – prvu zubarsku operaciju u eterskoj narkozi

uvod u stomatologiju

Documents