uvod u program
TRANSCRIPT
Uvod u baze podatakaUvod u baze podataka
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20092
PodatakPodatak
Podatak je činjenica koju se može spoznati opažanjem i sam po sebi nema značenje.
14501450
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20093
InformacijaInformacija
Kada se podatku pridjeli značenje on postaje informacija.
godina kada je godina kada je Gutenberg Gutenberg
izumio tiskarski izumio tiskarski strojstroj
14501450
materijal koji materijal koji se može se može recikliratireciklirati
opasnost od opasnost od radioaktivnostiradioaktivnosti
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20094
Baza podatakaBaza podataka
Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine. Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju računala.
Jedan od načina čuvanja skupa podataka u računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20095
U svakodnevnom se životu često rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije:
o potrošačima električne energije,
o telefonskim pretplatnicima,
o članovima knjižnice i knjigama,
o sadržaju nekog skladišta i slično.
Baza podatakaBaza podataka
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20096
Baza podatakaBaza podataka
Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20097
TablicaTablica
Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka.
U nju se pohranjuju podaci.
Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20098
ZapisZapis
Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice).
Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od članova baze.
U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije, svaki potrošač predstavlja jedan zapis.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20099
PoljePolje
Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice).
Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime).
U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200910
Jednostavne (plošne) baze Jednostavne (plošne) baze
Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza.
S takvom se tablicom (plošnom bazom) može upravljati pomoću programa za tablično računanje (npr. Microsoft Excel).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200911
Jednostavne (plošne) bazeJednostavne (plošne) baze
Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o knjigama neke knjižnice.
Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200912
Podaci o knjigamaPodaci o knjigama
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200913
Jednostavne (plošne) bazeJednostavne (plošne) baze
Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama?
U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200914
Jednostavne (plošne) bazeJednostavne (plošne) baze
Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200915
Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka
Kad struktura baze postane složenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka.
Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama podataka omogućuje relacijski model baze podataka.
Većina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200916
Osnovna zamisao:
a) skupinu podataka rastaviti u manje logički povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija),
b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,
c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja koje sadrži identične podatke.
Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200917
Primarni ključPrimarni ključ
Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se naziva primarni ključ.
Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.
Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je različit za svaku osobu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200918
Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjižnice.
Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se međusobno povežu pa više nema potrebe za ponovnim unosom podataka.
Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200919
Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka
Tablica
KnjigeTablica
Korisnici knjižnice
Zajedničko polje
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200920
Osmišljavanje bazeOsmišljavanje baze
Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni.
Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice međusobno povezati te što birati za primarne ključeve.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200921
Upravljanje bazom podatakaUpravljanje bazom podataka
Baza podataka je samo spremnik podataka.
Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično.
Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog programa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200922
DBMSDBMS
Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS).
Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200923
Microsoft AccessMicrosoft Access
Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji omogućava organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200924
Pokretanje programaPokretanje programa
Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi koji rade s operacijskim sustavom Windows.
Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu najprihvatljiviji. Birat će:
Start/All Programs/Microsoft Office/Access
ili
dvokliknuti na ikonu Access .
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200925
Uvod u Microsoft Office AccessUvod u Microsoft Office Access
Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica Uvod u Microsoft Office Access.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200926
Uvod u Microsoft Office AccessUvod u Microsoft Office Access
Ova stranica omogućuje:
1. stvaranje nove baze (pomoću predložaka ili po vlastitoj zamisli),
2. otvaranje postojeće baze.
21
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200927
Nova prazna bazaNova prazna baza
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200928
Nova prazna bazaNova prazna baza
Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba:
1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima.
2. Birati Nova prazna baza podataka.
1
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200929
Nova prazna bazaNova prazna baza
3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze podataka.
4. Kliknuti na Stvori.
3
4
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200930
Nova prazna bazaNova prazna baza
Vježba 1.Vježba 1.
Otvoriti Otvoriti novu, praznu novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u bazu podataka, pa je pohraniti u mapu mapu Za bazeZa baze koja je stvorena koja je stvorena na radnoj površinina radnoj površini..
NazivNaziv baze podataka neka je baze podataka neka je jednakjednak vlastitom vlastitom prezprezimenuimenu..
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200931
Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška
Office Access 2007 sadrži niz predložaka za baze podataka koji su oblikovani za različite potrebe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200932
Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška
Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200933
Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200934
Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška
Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog predloška potrebno je:
1. Birati željenu kategoriju predloška.
2. Birati željeni predložak.
1
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200935
Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška
3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka.
4. Kliknuti na Stvori.
3
4
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200936
Nova baza po predloškuNova baza po predlošku
Vježba 2.Vježba 2.
Otvoriti Otvoriti novu novu bazu podataka bazu podataka po predloškupo predlošku Obrazovanje/UčeniciObrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu pa je pohraniti u mapu Za bazeZa baze koja je stvorena koja je stvorena na radnoj površinina radnoj površini..
NazivNaziv baze podataka neka je baze podataka neka je jednakjednak vlastitom vlastitom imenuimenu..
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200937
Nova baza podatakaNova baza podataka
Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *.accdb (Access Database).
Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:
Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200938
Prozor programa AccessProzor programa Access
Vježba 3.Vježba 3.
Pomoću upravo stvorene baze podataka Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati upoznati glavne dijelove prozora programa Accessglavne dijelove prozora programa Access i njihove i njihove funkcije.funkcije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200939
Prozor programa AccessProzor programa Access
Vrpca
Alatna traka za brzi pristup
Navigacijsko okno
Traka stanja
Gumb MS Office
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200940
Vrpca – glavne karticeVrpca – glavne kartice
Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema zadacima kojima su namijenjene.
Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci, Alati baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200941
Kartice - grupeKartice - grupe
Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak rasčlanjuju na podzadatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200942
Naredbeni gumbiNaredbeni gumbi
U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200943
Naredbeni gumbiNaredbeni gumbi
Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom, otvoriti pripadajući dijaloški okvir.
Oznaka za pokretanje Oznaka za pokretanje dijaloškog okvira.dijaloškog okvira.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200944
Naredbeni gumbi - pomoćNaredbeni gumbi - pomoć
Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200945
Kontekstne karticeKontekstne kartice
Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.
Kartica – Alati tablice, Podatkovni list
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200946
Kontekstne karticeKontekstne kartice
Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome što se radi).
Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.
Kartica – Alati tablice, Dizajn
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200947
Gumb MS OfficeGumb MS Office
Gumb MS Office otvara izbornik koji sadrži naredbe za rukovanje datotekama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200948
Alatna traka za brzi pristup Alatna traka za brzi pristup
Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200949
Alatna traka za brzi pristup Alatna traka za brzi pristup
Alatnu traku za brzi pristup može se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvišnih naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200950
Minimiziranje prikaza vrpceMinimiziranje prikaza vrpce
Ovaj izbornik nudi i mogućnost minimiziranja prikaza vrpce.
Iz izbornika alatne trake za brzi pristup valja birati:
Minimiziraj vrpcu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200951
Minimiziranje prikaza vrpceMinimiziranje prikaza vrpce
Posljedica:
Prikaz vrpce se vraća istim postupkom! Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na naziv trenutno aktivne kartice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200952
Alatna traka za brzi pristup Alatna traka za brzi pristup
U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove naredbovne gumbe.
Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi pristup pa birati:
Više naredbi...
a potom naredbu Prilagodba.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200953
Dodavanje naredbovnog gumbaDodavanje naredbovnog gumba
Treba birati naredbu čiji se naredbeni gumb želi dodati, a zatim kliknuti na Dodaj.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200954
Uklanjanje naredbovnog gumbaUklanjanje naredbovnog gumba
Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200955
Traka stanjaTraka stanja
Traka stanja prikazuje:
informacije o aktivnoj bazi podataka,
gumbe za promjenu prikaza.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200956
Traka stanjaTraka stanja
U traku stanja se mogu dodati ili iz nje ukloniti stavke.
Potrebno je pozvati kontekstualni izbornik na traku stanja (desni klik) pa birati željeno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200957
Navigacijsko oknoNavigacijsko okno
Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.
Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200958
Navigacijsko oknoNavigacijsko okno
Objekti baze podataka služe za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200959
Navigacijsko oknoNavigacijsko okno
Prikaz kategorija je moguće skupiti ili proširiti za to predviđenim gumbom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200960
Izbornik kategorijaIzbornik kategorija
Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija.
Izbornik omogućava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupira objekte baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200961
Izbornik kategorijaIzbornik kategorija
Promijenom kategorije mijenjaju se nazivi grupa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200962
Navigacijsko oknoNavigacijsko okno
Prikaz navigacijskog okna moguće je sakriti.
Prikaz se vraća na isti način.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200963
Osnovni objektiOsnovni objekti
Osnovni objekti Accessa su:
tablice (engl. Tables),
upiti (engl. Queries),
obrasci (engl. Forms),
izvještaji (engl. Reports),
makro naredbe (engl. Macros),
moduli (engl. Modules).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200964
Tablice (engl. Tablice (engl. TablesTables))
Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predviđeni za unos i pohranu podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200965
Obrasci (engl. Obrasci (engl. FormForm))
Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i baze.
Omogućuju prikaz pojedinačnih zapisa.
Prikladni su za unos, pregled i uređivanjesadržaja polja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200966
Upiti (engl. Upiti (engl. QueriesQueries))
Upiti su objekti koji omogućavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili više tablica.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200967
Izvještaji (engl. Izvještaji (engl. ReportsReports))
Izvještaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisaču.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200970
Rad s objektima bazeRad s objektima baze
Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr.
Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na željeni objekt baze.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200971
Rad s objektima bazeRad s objektima baze
Npr. objekt baze se otvara: desni klik Otvori
ili dvoklik mišem.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200972
Rad s objektima bazeRad s objektima baze
Vježba 4.Vježba 4.
Otvoriti po jedan objektOtvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i tablice, obrasca, upita i izvještaja trenutno otvorene baze podataka.izvještaja trenutno otvorene baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200973
Označeni dokumenti - karticeOznačeni dokumenti - kartice
Office Access 2007 objekte baze podataka može prikazati kao dokumente na karticama umjesto u prozorima koji se preklapaju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200974
Označeni dokumenti - postavkeOznačeni dokumenti - postavke
Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili onemogućiti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200975
Označeni dokumenti - postavkeOznačeni dokumenti - postavke
1. Gumb Microsoft Office,
2. Mogućnosti Accessa,
3. Javlja se dijaloški okvir Mogućnosti programa Access, birati:
4. Trenutna baza podataka.
12
34
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200976
Označeni dokumenti - postavkeOznačeni dokumenti - postavke
5. U odjeljku Mogućnosti aplikacije birati:
6. Označeni dokumenti.
Odabrati ili očistiti okvir Prikaz oznaka dokumenta.
5
6
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200977
Prikazi objekataPrikazi objekata
Access može objekte prikazati na različite načine.
Razlikuju se prikazi:
za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,
za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200978
Prikazi objekataPrikazi objekata
Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. :
Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti),
Prikaz obrasca (obrasci),
Prikaz izvještaja (izvještaji),
Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200979
Prikazi objekataPrikazi objekata
Prikaz podatkovnog lista
Prikaz obrasca
Prikaz izvještaja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200980
Prikazi objekataPrikazi objekata
Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.:
Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji),
Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200981
Prikazi dizajnaPrikazi dizajna
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200982
Promjena prikaza objekataPromjena prikaza objekata
Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.:
Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz.
Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati prikaz.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200983
Promjena prikaza objekataPromjena prikaza objekata
Prikaz se može promijeniti i:
birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu trake stanja:
Prikaz podatkovnog
lista
Prikaz dizajna
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200984
Promjena prikaza objekataPromjena prikaza objekata
Vježba 5.Vježba 5.
Otvorenim Otvorenim objektima mijenjati prikazeobjektima mijenjati prikaze na prethodno na prethodno navedene načine.navedene načine.
Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.