uvod u prehrambenu tehnologiju

11.11.2013

1

UVOD U PREHRAMBENU TEHNOLOGIJU

Prehrambena tehnologija

Nauka o hrani

Prehrambeno inenjerstvo

11.11.2013

2

Prehrambena tehnologija prema definicija IFT je primjena nauke i inenjerstva u proizvodnji, preradi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i upotrebi hrane.

Nauka o hrani je primijenjena nauna disciplina koja se bavi kemijskim, biokemijskim, fizikalnim, fizikalno-kemijskim i biolokim svojstvima hrane

11.11.2013

3

Prehrambeno inenjerstvo je tehnika disciplina koja se bavi proizvodnjom i preradom namirnica i obuhvata praktinu primjenu nauke o hrani.

kemijska svojstva hrane

biokemijska svojstva

fizikalna svojstva

fizikalno-kemijska svojstva

bioloka svojstva

11.11.2013

4

Prehrambeno-procesno inenjerstvo operacije i procesi ukljueni u preradu sirovina koje slue za dobivanje hrane i konzerviranje.

Dva aspekta:

- opisni dio poznavanje procesa i ureaja kvalitativni aspekt

- teoretski dio matematika interpretacija pojava u tehnolokim operacijama i procesima osnova za projektiranje procesnih ureaja i postrojenja kvantitativni aspekt

11.11.2013

5

Pojam proces u tehnologiji dvojaki karakter:

- Jedinini proces

- Tehnoloki proces

11.11.2013

6

Jedinini ili opi procesi nekoliko grupa:

1. procesi konzerviranja cilj poveanje trajnostiprehrambenih proizvoda temelj unitavanje mikroorganizama, iskljuivanje ili smanjivanjenjihove aktivnosti, inaktivacija enzima

- ionizirajue zraenje, termika sterilizacija, smrzavanje, hlaenje, dehidratacija, itd.

11.11.2013

7

2. procesi koji se temelje na reakcijama izmeusastojaka sirovine ili smjese sirovina i pomonogmaterijala

- peenje, kuhanje, prenje, itd.

3. procesi koji se temelje na kemijskoj reakcijiizazvanoj dodatkom odreenih kemikalija

- karbonizacija

- hidroliza

- hidrogenacija

- neutralizacija, itd.

- mnogi na granici izmeu kemijskog iprehrambenog inenjerstva

11.11.2013

8

4. enzimski procesi sve vaniji u prehrambenojindustriji nekoliko grupa

- enzimski procesi sa izoliranim enzimima, npr. izmikroorganizama

- mikrobni procesi sa neposrednom upotrebommikroorganizama, kao to su razliitifermentacijski procesi

- procesi u kojima sudjeluju autohtoni enzimihrane animalnog ili biljnog porijekla

11.11.2013

9

Prema agregatnom stanju, gustoi, reolokimsvojstvima ili tipu disperzije prehrambeniproizvodi:

- vrsti ili kruti homogeni (gelovi) i heterogeni(kapilarno porozni)

- prakasti- tekui- kaasti- emulzije- pjene (tueno vrhnje)

preagrikulturno razdoblje sakupljanje voa ipovra, lov i ribolov.

- sirova hrana, prvenstveno voe i povre- otkrie vatre termika obrada- bioloko-socioloko znaenje skupljanje oko

vatre - upotreba kuhane i fermentirane hrane

ISTORIJSKI RAZVOJ

11.11.2013

10

razdoblje agrikulture 10 000 godina p.n.e.

- organizirani i planirani uzgoj ivotinja i biljaka

- plodno zemljite razvoj poljoprivrede naselja

- Bliski i Daleki Istok, Mezopotamija.

- Evropa kultivirani uzgoj penice i drugihitarica

Plodna dolina Nila

- uzgoj voa (datule, lubenice, groe)- povra (bijeli i crni luk, grah, krastavci, poriluk)

masline, maslinovo ulje,- med zaslaavanje hrane- proizvodnja vina i piva

stari idovi jemeni, rjee penini ili prosenikruh, vino, maslinovo ulje i med

11.11.2013

11

Stari Grci

- penina ili jemena kaa sa medom i uljem- ribani sir ili jaja- povre slanutak, lea, grah i mahune, - bogatiji - meso i riba- srdele i haringe- popularno jelo - umak od mariniranog oslia

Stari Rimljani

- kaa od graha- pogaa- kruni kola bez kvasca umoen u med ili

mlijeko- sir - meso ili riba- voe- vino sa vodom- glavno jelo kaa od zdrobljenog kruha i luka

prenog na maslinovom ulju i zainjenogsiretom, uz dodatak slanutka

11.11.2013

12

Rimski, egipatski i grki bogatai jezici flaminga, jegulje, krila noja, puevi, meso ptica, guija jetra i plemenita bijela riba

Otkrie Amerike Evropa krompir, kukuruz, paradajz, paprika, suncokret i duhan

Poetak 16. st. razvoj kapitalizma intenzivnijirazvoj nauke i njena primjena u tehnologiji

agro-industrijsko razdoblje prije oko 150 godina nova otkria u nauci (biologija, fizika, kemija, mikrobiologija, mehanika) razvojagronomije

- razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje tehnologija poslije berbe, tehnologija prerade ikonzerviranja hrane

- mehanizacija primarne poljoprivredneproizvodnje

11.11.2013

13

- razvoj transporta gradnjom cesta i eljeznica bri razvoj prehrambene industrije

- 1804.g. Nicolas Appert postupak konzerviranja -Paster

- Krajem 19. stoljea Nestle kondenzirano mlijeko, Liebig mesne ekstrakte i prve koncentriranesupe, a 1869.g. Megle-Mouries prvi margarin

razvoj mikrobiologije hrane utjecajmikroorganizama u hrani.

prednauni period period sakupljanja hrane iperiod proizvodnje hrane do dananjih dana

period sakupljanja hrane prije oko milion godinado prije oko 8000 g.

period proizvodnje hrane traje i danas 6000 g.p.n.e. problemi sa mikroorganizmima

kvarenje hrane konzerviranje zatita hrane od kvarenja sa

Bliskog Istoka u Zapadnu Evropu

11.11.2013

14

Prvi podaci o proizvodnji piva Babilon oko7000 g.p.n.e

Sumerci 3000 g.p.n.e. prerada mlijeka ipravljenje maslaca

stari Egipani 3000 .p.n.e. proizvodnja sira, maslaca i prerada mlijeka

Upotreba soli uvanje mesa, ribe, koe, masti, penice i jema

Od 3000 do 1200 g.p.n.e. idovi so iz Mrtvogmora zatita razliite hrane

Kinezi i Grci soljena riba Rimljani

Asirci proizvodnja vina oko 3500 g.p.n.e., fermentirane kobasice oko 3500 g.p.n.e. Asirci i1500 g.p.n.e. Kinezi

11.11.2013

15

Drugi naini zatite hrane upotrebamaslinovog i susamovog ulja

Rimljani oko 1000 g.p.n.e. uvanje hrane u snijegu, tj. na hladnom spreavanje kvarenja, poeci suenja mesa dimom, pravljenje sira ivina.

Do 1100 g.n.e mnogo ljudi umrlo od trovanja gljivica Claviceos purpurea ra i drugo zrnevlje nije se znao uzrok smrt

Izmeu 1156. i 1276.g. vicarska mesarimeso dijelili na ono za prodaju i ono koje se ne prodaje razliiti uvjeti pri rukovanju

11.11.2013

16

ISTORIJA PRERADE VOA I POVRA

Ljudi prije bili biljojedi poetak biljojedi, mesojedi ili svejedi

Koritenje voa i povra stari vijek Mezopotamija, stari Egipat, Grka, Arapsko carstvo

Razvoj metoda konzerviranja i tehnologija prerade voa i povra

Spreavanje kvarenja hrane razliiti naini stari Rim, Grka i Egipat nisu znali kako dolazi do kvarenja i kako se ono spreava


Podjela postupaka prerade voa i povra kroz istoriju:

1. tradicionalni postupci prerade- suenje- koncentriranje- zagrijavanje- hlaenje- koritenje aditiva- zakiseljavanje- fermentacija

11.11.2013

17


2. poboljani tradicionalni postupci

- poviena temperatura (sterilizacija, pasterizacija)

- niske temperature (hlaenje, smrzavanje)- aseptino pakiranje- kontrolirana atmosfera- suenje zamrzavanjem- mikrofiltracija i membranski procesi- pakiranje u modificiranoj atmosferi i vakuumu


3. nove metode i postupci konzerviranja voa i povra

4. postupci koji se istrauju

- visokonaponske pulsne tehnike- fotodinamika inaktivacija- obrada mikrovalovima- tretman visokim tlakom- ionizirajue zraenje- zagrijavanje elektrootporom i indukcijom- novi ambalani materijali.

11.11.2013

18

ISTORIJA UPOTREBE RIBE Najstariji tragovi ribolova mlae kameno doba

ostaci razliitih udica, predmeti s urezanim likovima riba, koljki i sl.

Drevna Kina uzgoj ribe i selekcija egzotinih ribica

Drevni Egipani veliki ribnjaci uz obalu Nila, riba konzervirana suenjem na suncu i dimljenjem

Riba zatitni znak pojedinih bogova i religija starih civilizacija, upotreba ribe u kulinarstvu procvat u doba Rimskog carstva

ISTORIJA UPOTREBE RIBE

Iz toga vremena nerazjanjena priprema uvenog "garuma" (ribljeg umaka) iz skue i lokarde aperitiv, ljekoviti i osvjeavajui napitak

Podaci i zapisi o ribarstvu u naim krajevima kraj X vijeka - riba vana u ishrani stanovnitva, preraivanje i konzerviranje suenjem i soljenjem

Tehnologija prerade i konzerviranja ribe znaajniji razvoj tek poetkom 19. vijeka

11.11.2013

19

ISTORIJA MLIJEKA U PRAHU

Azijska ratnika plemena mlijeko, sir, osvjeavajui napitak kefirali i mlijeko u prahu

Pavlaka obrana s mlijeka stavljana u plitkeposude i suena na suncu

Dobiveni prah nosili sa sobom na osvajakim iljakakim pohodima po potrebi ga mijeali savodom i krijepili se

ISTORIJSKI RAZVOJ PROIZVODNJE EERA

eerna trska i proizvodnja eera Indija

Evropa vojnici Aleksandra Velikog

Srednji vijek iz Indije u Arabiju, Siriju, na Cipar i u Egipat glavni snabdjeva Evrope eerom

Kanarski otoci Francuska

11.11.2013

20


Kolumbo eerna trska ostrvo San Domingo ostali Antilski otoci odlini klimatski uvjeti

Kuba dugo glavni proizvoa i snabdjeva

Glavni proizvoa eera u 18. stoljeu Antilski otoci, trgovina Engleska

eer u Evropi uglavnom iz eerne trske

Danas Kuba i ostali Antilski otoci


Danas eerna trska itav tropskom pojas zemljine kugle, oplemenjena 15 do 17% saharoze

eerna repa znatno kasnije 1747. g. A. S. Magraff trani eer u nekim

vrstama repe znatne koliine Nije razradio industrijski nain dobivanje Apotekar F. K. Achard nastavio istraivanja

selekcija zbog poveanja koliine eera 1798. g. vea koliina eera iz repe (4 kg) 1803.g. prva tvornica

11.11.2013

21


Razvoj industrije eera iz repe 1813. g. u Evropi preko 300 malih tvornica

eera

Male primitivne radionice eerni sok cijeenje usitnjene repe; kapacitet 50 do 100 t eera dnevno sirovi eer prerada u tzv. suhim rafinerijama sirovi eer iz trske

Od 1813. g. ienje i odbojavanje soka kotani ugalj


1840. g. saturacija sa CO2 1843. g. otparna stanica viestruko djelovanje 1844. g. centrifuge izdvajanje kristala

saharoze 1863. g. ekstrakcija sok iz repe (Roert-ova

baterija) 1870. g. razraen nain ukuhavanja eernih

sokova na kristal 1883. g. Stefen izdvajanje eera iz melase 1884. g. razraena metoda kristalizacije u

pokretu na osnovu radova Vulfa

11.11.2013

22

ISTORIJA UPOTREBE KROBA Egipatski papirusi od 3500 4000 g. pne

Istoriar i filozof Kaj Plinije Stariji opisao dokument iz 130 g.pne napravljen od papira od modificiranog kroba penice

Adhezivi od finog peninog brana sa razrijeenom otopinom vinskog sireta

Plinije drugi naini upotrebe kroba za bijeljenje odjee, puder za kosu

Stara Kina posipanje papira krobom olakava suenje i upijanje tinte prilikom pisanja krob iz rie, penice i jema

ISTORIJA UPOTREBE KROBA Proces proizvodnje kroba Kato oko 184

g.p.n.e. zrna itarica natapana u vodi 10 dana, presana i mijeana sa svjeom vodom, filtrirana.

krob taloenje, dekantiranje vode, ispiranje svjeom vodom i suenje

Proizvodnja modificiranih krobova rani period hidroliza i amilolitiki enzimi

Abu Mensur, arapski uitelj i farmakolog upotreba kroba

11.11.2013

23

ISTORIJA UPOTREBE KROBA

krob u sjevernoj Evropi poetak 14-og stoljea obojeni i bezbojni krob

Bezbojni krob puder za kosu

Plavi krob koristili puritanci dok ga nije zabranila kraljica Elizabeta

1596.g., uti krob neko vrijeme u modi, crveni krob danas kozmetiko sredstvo


Levenhuk mikroskop posmatranje i opisivanje granula kroba

Razvoj u procesu proizvodnje kroba istraivanje Kirchoffa eer iz krompirovog kroba hidrolizom kataliziranom kiselinom

Sluajno otkriven postupak dobivanja dekstrina

11.11.2013

24


Evropa penini krob i krob jema, kasnije bijel krompir u Nizozemskoj i Njemakoj

1807.g. u Americi poinje proizvodnja kroba iz penice

1811.g. proizvedena slatka dekstroza (d-glukoza) hidrolizom kataliziranom kiselinom iz kroba


1815.g proizvodnja kroba iz rie kaustinim tretmanom

1820.g. prva tvornica za proizvodnju krompirovog kroba

1824.g. tvornica za proizvodnju peninog kroba preureena u tvornicu kukuruznog kroba

11.11.2013

25

ISTORIJA UPOTREBE KROBA 1831.g. Amerika tvornica za proizvodnju sirupa

1842.g. istraivanja alkalni postupak proiavanja kukuruza

1849.g. proizvodnja kroba iz kukuruza

Do 1895.g. 64 tvornice za proizvodnju krompirovog kroba


poslije 1873.g tvornice veih kapaciteta

1880.g. oko 100 tvornica krob iz kukuruza, penice, krompira i rie

Poetak 20 stoljea irenje proizvodnja kroba i proizvoda na bazi kroba i cijelom svijetu SAD

11.11.2013

26

ISTORIJA UPOTREBE I PROIZVODNJE SNACK PROIZVODA

Snack proizvodi od davnina, nisu vezani zanae doba, niti su se prvo javili u Americi

Monasi u Francuskoj 610.g. perece od tijestarazliitih oblika i poklanjali ih djeci koja bi nauilamolitve

Srednja Amerika, dananji Meksiko tortilje odkukuruzne mase


Kokice oko 3000 g.pne.

1757.g. prva definicija snack proizvoda hranakoja se jede izmeu obaveznih obroka, laganahrana koja se jede izmeu obaveznih obroka, pogodna za grickanje

1827.g. javio se izraz snack jede se kaosnack

11.11.2013

27


1853.g. ef kuhinje Georg Crum u jednomrestoranu u Njujorku je bio iznerviran zbog gostaCorneliusa Vanderbilta koji je vratio krompir jerje bio predebelo izrezan i izrezao je jako tankokrompir i isprio ga. Gostu se to svidjelo, a bio je utjecajan i proirio je to dalje


1861.g. Julius Surgis je osnovao prvukomercijalnu pekaru u kojoj je pekao perece u Pensilvaniji

1885.g. mladi ovjek Charles Cretors dolazi u ikago i 1893.g. razvija i patentira novo plinovitogorivo koje se koristi kod peenja kukuruznihkokica i kikirikija

11.11.2013

28


1895.g. komercijalna proizvodnja krompirovogipsa (William Tappenden pravi ips kod kue iprodaje u susjedovoj trgovini)

1906.g. Amedo Obici proces komercijalnogpeenja kikirikija u ulju

1926.g. promjene u pakiranju ipsa materijalza pakiranje. Laura Scudder votani papirradnice peglaju i prave vreice


1929.g. Freeman McBeth prvi kontinuirani kuhaza krompirov ips

1933.g. Dixi Wax Paper Company iz Teksasaprvi reprintirani votani papir za vreice ipsdue svje, nova maina u proizvodnji pereca

1946.g. Adams Corporation iz Wisconsina prvibrzi ekstruder patentiran 1938.g. rat

11.11.2013

29


1961.g. ujedinjenje velikih kompanija zaproizvodnju ipsa u jedinstvenu Lays Potato Chips, ekstrudirani snack proizvoda najveakompanija Cheetos

1970.g. SAD prva milijarda dolara u proizvodnjiipsa


1995.g. nagli bum u proizvodnji manje masnih i nemasnih snack proizvoda

1997.g. razvoj tehnologije okusa i mirisa nove mogunosti u proizvodnji snack proizvoda

11.11.2013

30

Razvoj moderne prehrambene tehnologije poetak 19. stoljea Nicolas Appert proceskonzerviranja

Nije se tako zvao Appert nije tano znaoprincip procesa znaajan utjecaj na svekasnije tehnike zatite hrane

Luj Paster kvarenje vina 1864.g. opisao kako do toga dolazi prvo povezivanje prehrambene tehnologije i nauke

Paster izuavao alkohol, vinski ocat, pivo i mlijeko proces pasterizacije unitavanje mikroorganizama i njihovih produkata zagrijavanje mlijeka i mlijenih proizvoda pionirbakteriologije i moderne preventivne medicine

11.11.2013

31

Prehrambena tenhologija razvoj visok stupanj razvoja sirovine, strojeve, procesiproizvodnje, kontrola gotovih proizvoda i distribucija

Instantizirano mlijeko u prahu prvo instant mlijeko u prahu osnova prah mogue rehidratirati u hladnoj vodi ili mlijeku poveanapovrina prema parcijalno rehidratiranom mlijeku u prahu suenom rasprivanjem

Suenje zamrzavanjem prva primjena farmaceutska industrija, iroka primjena i u prehrambenoj industriji suenja kafe

HTST naglo hlaenje i zagrijavanje, zadravanje kratko vrijeme na relativno visokojtemperaturi aseptino punjenje u sterilnekontejnere

11.11.2013

32

Dekofeinizacija kafe i aja prvi put komercijalno u Evropi oko 1900.g., proces patentiran u SAD-u

Zelena zrna kafe tretiranje vodom i parom do oko 20% vlage, dodana voda i toplota separacija kofeina sa povrine, otapalo uklanjanje kofein iz zrna

80-tih godina prolog stoljea nove tehnike neorganska otapala upotreba CO2 pod superkritinim uvjetima

Optimizacija procesa to vea efikasnost procesa razliiti sofisticirani naini kontrola cjelokupnog procesa proizvodnje

11.11.2013

33

Konzerviranje Metoda zatite hrane

Poveanje temperature smanjivanje vremenatrajanja tretmana

Francuska revolucija francuska vlada nagrada za inovatora adekvatan nain zatite velike koliine hrane

1809.g. Nicolas Appert kuhanje hrane u staklenim posudama spreavanje razvojamikroorganizama razlog za tu pojavu Luis Paster 50 godina kasnije

Konzerviranje Staklene posude cilindrine tanke metalne

konzerve jeftinije i pogodnije za rukovanje

Staklena ambalaa domainstva i nekivisokovrijedni proizvodi

Narednih tridesetak godina Isti nain otvaranja pomou noa ili na neki drugi nain

11.11.2013

34

Konzerviranje

Francuska usavravanje naina konzerviranjai otvaranja konzervi bez uspjeha do kraja rata

Appertova tvornica za konzerviranje spaljena vojnici koji su napali Francusku, krajNapoleonovih ratova proces konzerviranjadruge evropske drave i SAD

Konzerviranje Appertovo otkrie Peter Durand 1810.g. Velika

Britanija pakiranje metalne zapeaenekonzerve

irenje i upotreba u itavom svijetu

Napredak mehanizacije i tehnologije promjene proces grijanja i kuhanja hrane u konzervamaskraen sa 6 sati na 30 minuta

11.11.2013

35

Konzerviranje

Prva tvornica u SAD Robert Ayers u Njujorku1812.g.

Ratovi (Krimski ratovi, Ameriki graanski rat, Prusko-francuski rat, itd.) i vremenske nepogode

Konzerviranje I svjetski rat jo vea potreba za

konzerviranom hranom, kvalitetna, visokokalorina, sa duim rokom trajanja

1916. i 1917.g. front u Francuskoj i Italiji raznovrsna hrana, nacionalni specijaliteti(pageti, ravioli, itd.) do tada konzerviranagovedina i grah porast morala meu vojnicima

Razvoj tehnologije i tehnike poboljanja naini otvaranja konzervi olakano

11.11.2013

36

POVEZANOST POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE

Prehrambena tehnologija veza sa poljoprivrednom proizvodnjom agrikultura i stoarstvo sirovine

Suradnja to bolja dobivanje dobrih sirovina

Prehrambena industrija sirovine od manjih proizvoaa (voa, povra, itarica ili stoke)

Poljoprivredni uzgajivai panja kod uzgoja i prinosa kulture, odnosno stoke


Biljna proizvodnja

- poetak uzgoja biljke- vrsta i kvalitet sjemena- zemljite na kojem je sjeme posijano - ubrivo

ubrivo

Vrijeme ubrenja i vrijeme berbe

11.11.2013

37


Navodnjavanje

Vrijeme fizioloke, bioloke i tehnoloke zrelosti

Vrijeme najbolje za berbu

Ovisno o tome ta e se dalje deavati sa tim proizvodom ili sirovinom


Nekad poeljno da voe, povre ili itarica budu ubrani prije potpune zrelosti

Ako se na istom zemljitu dugo vremena uzgaja ista biljka

- odmaranje ili sijanje neke druge odgovarajue biljke na tom mjestu

- slino i sa itaricama - nakon etve na tom polju neke druge kulture

11.11.2013

38


Kooperanti i mnoge tvornice za preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda vlastite parcele uzgajanje poljoprivrednih kultura prerada

Veliki napredak uzgoj poljoprivrednih kultura, voa, povra i itarica

Nauka dobivanje tano odreenih sorti sa eljenim svojstvima, ovisno o proizvodu koji se eli proizvesti


Primjer paradajz Prerada razliiti proizvodi: - Sok- Kaa- Keap- Sjeckani paradajz- Pelati paradajza- Ajvar, itd. Svojstva sirovine razliita ovisno o krajnjem

proizvodu

11.11.2013

39


Proizvodnja soka manje vrst paradajz, vie eera

Proizvodnja pelata paradajz vre strukture kako bi se odrao nepromijenjen oblik

U nekim sluajevima vie pektina, u drugom pektini smetaju, itd.

Suradnju sa uzgajivaima paradajza kultiviranje i hibridizacija uzgoj tano odreene sorte paradajza


Penice: - krune sorte- sorte za proizvodnju brana za tjesteninu, - sorte za brano za keks, itd. Kukuruz podjela prema sortama ovisno o

namjeni (tvrdan, zuban, eerac, itd.) Krompir krob, za kuhanje, za pomes, za

peenje

11.11.2013

40


Voe, npr. jabuka uzgoj sorti koje nee tako brzo posmeivati, odnosno mijenjati boju nakon izlaganja djelovanju zraka

Razliiti naini potpuno uklanjanje enzimskog sistema iz biljke koji dovodi do posmeivanja ili genetski inenjering


U zadnje vrijeme velike polemike se vode oko GMO - izmijenjen genetski sastav i postignuta su puno bolja svojstva veliina, oblik i boja

Vrlo esto proizvodi gube osnovna svojstva izvornog proizvoda okus i miris

11.11.2013

41


Stoarska proizvodnja

Mali proizvoai ispunjavanje puno nekad i nemoguih preduvjeta proizvod (stoka ili mlijeko) konkurentan na tritu i kako bi ih veliki proizvoai otkupili

Uzgoj krava koje daju enormne koliine mlijeka ivotni vijek jako skraen

Prerada mesa i jaja slian sluaj


Otkup proizvoda, poluproizvoda i sirovina ispunjavanje nekih osnovnih preduvjeta -kemijski sastav, organoleptika svojstva i higijensko-sanitacijske zahtjeve prilikom prijema

Kvalitet vana uloga

Ekonomski faktor cilj proizvesti to bolji proizvod uz to jeftiniju, a kvalitetniju sirovinu

11.11.2013

42


Sirovine biljnog porijekla:

- sjeme- zemljite - klimatski uvjeti - ubriva - berba- transport do pogona - prijem u pogon tvornice


Sirovine animalnog porijekla:

- uvjeti u talama i drugim nastambama - prehrana - uzgoj - klanje ivotinja - prijem mesa u pogon - prijem i isporuka mlijeka

uvod u prehrambenu tehnologiju

Documents