utjecaj znanja i moći na tvorbu društvene zajednice ili zaselak kroz foucaulta

7/25/2019 Utjecaj Znanja i Moi Na Tvorbu Drutvene Zajednice Ili Zaselak Kroz Foucaulta

1/13

f ; C ~

KRISTINA PETERNAI A N D R I

DEJAN

VARGA

FILOZOFSKI

FAKULTET,

OSIJEK

U K 791 43 01

Utjecaj znanja i

m o i

pojedinaca

na

tvorbu

drutvene zajednice, ili

Zaselak

kroz Foucaulta

Interes prema temama vezanim za pitanje

e u o d n o s a

znanja, o i i prosto

ra

obnovljen je u nekoliko prethodnih d e s e t l j e a i u znanstvenom i u umjet

n i k o m diskurzu. Epohu u kojoj ivimo brojni

e o r e t i a r i

o z n a a v a j u pojmom

istodobnosti, a

m e u

tim t e o r e t i a r i m a nalazi se

i

francuski filozof Michel

Foucault.

Jedan od

pristupa koji tematizira pitanje utjecaja znanja,

pa

time i

369

m o i koje utjecajan pojedinac u drutvu ima

na

oblikovanje ivotnog prostora

drutva nalazi se u filmu

Zaselak

(The

Village

redatelja i scenarista

M

Nigh

ta

Shyamalana.

V o d e i

se Foucaultovim postavkama, namjera ovoga rada

je

istraiti one aspekte filma u kojima se za oblikovanje identiteta pojedinca

i

drutva u cjelini kao vaan iskazuje m e u o d n o s kategorija z n a n j a / m o i i i

votnog prostora.

K l j u n e

r i j e i :

Zaselak,

film, znanje,

m o

prostor, Michel Foucault

rijski interes prema temama vezanim za pitanje prostora obnovljen

je

u ne

iko posljednjih

e s e t l j e a

te se u okviru

a z l i i t i h

h u m a n i s t i k i h

i drutvenih

m o g u i

odgovori

na

pitanja o n a i n u

na

koji je prostor obliko

, to prostor predstavlja, zato se mijenja, na koji

n a i n

u t j e e

na

konstruk

u i rekonstrukciju drutva i svakog pojedinaca u njemu, koja je veza i z m e u

t e o r e t i a r i o z n a a v a j u poj

m e u

tim

e o r e t i a r i m a nalazi se i francuski filozof Michel

(1926 - 1984). U o p e Foucault je u svom radu panju usmjerio na

pojedinca

i

njegove uloge u drutvenom okruenju, nastojao

je

n a i n

kojim su ljudska

b i a

povijesno postala subjektom

i

objektom

znanstvenih, ekonomskih, filozofskih, pravnih i drutvenih diskurza

U n a t o tomu to se njegovo djelovanje danas promatra kao ono koje

iniciralo promiljanje prostora iz novog kuta, odnosno pokrenulo takozvani


2/13

I Z M U

DVIJU

DOMOVIN

spacijalni obrat, tematiziranje kategorije prostora ipak nije glavno

p o d r u j e

Foucaultova interesa, nego se u njegovu diskurzu pojavljuje gotovo s p o r a d i n o :

izuzev iznimki u r a i m tekstovima i intervjuima, on nije napisao e i tekst koji

se bavi tim pitanjem. M e u t i m t o n o

je

i to da

je

tematiziranje prostora vaan

segment Foucaultova rada u smislu da je kategoriju prostora odredio kao te

meljnu za sve oblike ivota u zajednici, odnosno kao temeljnu u svim izvedbama

m o i .

Naime, u svojim se radovima Foucault e s t o

d o t i e

pitanja konkretnih

mjesta, prostora, okolia ili krajolika i pritom mu se u fokusu interesa nalaze

arhitektonski planovi za bolnice, zatvore i ludnice, izmijetanje gubavih i ku

nih iz zajednice, planovi grada i pitanja zdravlja u gradu, prostorna distribucija

znanja i o i heterotopije i mnogi drugi pristupi. Ukratko, gotovo sva o d r u j a

njegova interesa sadre implicitno tematiziranje prostora, a ti pristupi su danas

razvijeni u mnogim

a z l i i t i m smjerovima.

Promiljanje kategorije prostora s obzirom na njegovu ulogu pri oblikovanju

kulturnog, drutvenog, ekonomskog, p o l i t i k o g i drugih oblika ivota zajednice

i pojedinaca

unutar

nje, osim u znanstvenom, e s t o se pojavljuje u m j e t n i k o m

diskurzu. Jedan od pristupa koji tematizira pitanje utjecaja znanja, pa time i

m o i koje u drutvu ima utjecajan pojedinac na oblikovanje - prostorno spe

c i f i n o g - drutva

jest

film Zaselak (The Village) a m e r i k o - i n d i j s k o g redatelja

M Nighta Shyamalana.

3

V o d e i se Foucaultovim postavkama, namjera ovoga

rada

je

istraiti one aspekte filma u kojima je za oblikovanje identiteta pojedin

ca i drutva u cjelini presudan

m e u o d n o s

kategorija

z n a n j a / m o i

i ivotnog

prostora.

Uvodno smo spomenuli

da

je

a j e d n i k a

sastavnica svim Foucaultovim pristu

pima kategoriji prostora njegov odnos

prema

znanju i o i i to u smislu njiho

ve nerazdvojivosti, tako da

je

cjelinu koju i n e prostor-znanj e - m o n e m o g u e

razumjeti p o j e d i n a n o . U njegovu diskurzu

4

prostor

je

temeljan za bilo kakav

oblik r o v o e n j a m o i . Tijekom 1972. i 1973. godine u Francuskoj i Brazilu Fou

1

Pod pojmom

spacijalnog obrata (spatial

tum razumijevaju se brojna i raznovrsna promiljanja pro-

stora koja ukazuju na njegovn ulogu pri oblikovanju kulturnog, drutvenog, ekonomskog, p o l i t i k o g

ivota zajednice kao i tvorbe identite ta subjekata unutar zajednice.

2

U distribuciji filmskih

u a

Touchstone Pictures i Continental film

je

promoviran

2004

godine.

3 M. Night Shyamalan m e r i k i je redatelj indijskog podrijetla, vrlo afirmiran u filmskoj industriji, poznat

kao majstor kadriranja te izvanredno darovit u kreiranju atmosfere, stoga svaki

od

njegovih uradaka

prua m o g u n o s t b a z i n o g i intenzivnog gledateljskog uitka. Filmskoj se publici predstavio prvi

put

1999. godine filmom esto u l o koji do danas ostaje i njegov najpoznatiji film, iako

ne treba

zanemariti

ni druge njegove filmove

poput

Misterioznih znakova,

n

iz vode, Neslomljivih i o g a a j a . Osnovna

nit koja

se

protee

kroz sve filmove

r a z l i i t e

su

duhovne i

natprirodne

teme, ali i sklonost prikazivanja

neempirijskog

kao

e e g u o b i a j e n o g . Zanimljivo je i to to je sklon snimati s k l j u i v o u

gradu

Philadel

phiji i saveznoj dravi Pennsylvaniji i tamo smjetati

radnju

svojih filmova.

4 Jedan od l j u n i h pojmova u Foucaultovom pristupu jest pojam diskurza. U njegovoj teoriji taj se po

jam ne uzima kao sinonim za govor, je

i j e

o povijesno utemeljenoj materijalnoj praksi je uloga

proizvodnja odnosa m o i . Smjeten je unutar institucija koje podrava, kao to podrava i drutvene

skupine, te je usko vezan uz

d r e e n a

znanja. Vidi vie u Foucault (1994: 118).


3/13

K

Peternai A n d r i

D.

Varga Utjecaj znanja i o i

pOjedinaca

na tvorbu

cault je odrao ciklus predavanja o kaznenim sustavima i pravosudnoj

m o i ,

da

bi e 1975. objavio knjigu pod naslovom Nadzor i kazna - r a a n j e zatvora u

kojoj detaljno analizira pitanja discipliniranja i kanjavanja tijela te z a k l j u u j e

da odnosi

m o i

imaju neposredan utjecaj na tijelo, odnosno, r a z l i i t e

m o i

s

kojima se na tijelo djeluje to isto tijelo discipliniraju - uvjebavaju, m u e , pri

siljavaju na izvrenje raznoraznih zadataka, i z v o e n j e ceremonija i l i n o - po

sebice u ustanovama individualnog nadzora kao to

su

psihijatrijska j e i l i t a

kaznionice, popravilita, pa i bolnice. Te institucije prema Foucaultu: funkci

oniraju na dvostruk n a i n : s obzirom na binarnu diobu i na obiljeavanje lu

a k

-

n e - l u a k

opasan - bezopasan, normalan abnormalan),

te

s obzirom na

primarno d r e e n j e na diferencijaino a s p o r e i v a n j e tko neki o v j e k jest, gdje

mora biti, i m e da se karakterizira, kako da se prepozna, kako da se nad njim, na

individualan n a i n izvrava stalno nadgledanje, itd.) Foucault

1994: 205).5

Prema Foucaultu, odnose

m o i

treba razumjeti izvan okvira drave. Njegovo

se razumijevanje m o i m e t o d i k i sastoji u tome to on nadilazi tradicionalnu

koncepciju zasnovanu na tezi daje o uvijek utemeljena u zakonu i sredinjem

zakonodavnom autoritetu,

s m a t r a j u i

da

je

l j u n o to to se m o oblikuje kao

odnos snaga bez m o g u n o s t i posjedovanja. o se ne moe posjedovati, nego

tek provoditi, jer je ona sama po sebi izvrenje. Dakle, nisu samo dravni aparati

oni kojima je o model za p r o v o e n j e volje. o moe biti sadrana i u dru

gim segmentima drutva a da ne izgubi na i n k o v i t o s t i . illazak svih segmenata

ivota u

o d r u j e

reguliranja

o i

Foucault

d r e u j e

pojmovima

i o m o i

i

bio-

politike.

6

Biopolitikaje za Foucaulta novi oblik dravnog nadzora/represije nad

ivotom dravljana, a drava funkcionira kao b i o m o , i j i je karakter kultur

no-represivni. Biopolitiku t a k o e r moemo shvatiti

i

kao r a s t u u brigu drave

za bioloko blagostanje populacije, u k l j u u j u i i kontrolu i prevenciju bolesti,

primjerenu opskrbu hranom i vodom, osiguravanje sanitarnih

v o r o v a

i obrazo

vanje/

Za

moderno je razdoblje a r a k t e r i s t i n o da se oblikuju

d i s c i p l i n i r a j u i

i disciplinirani postupci i j u m o utemeljuju i o j a a v a j u raznovrsna znanja

i pravila, ponajvie znanja o seksualnosti, ludilu, odgoju, obitelji, vojsci, u a n

stvu itd. Ono nas samo dovodi do sjedinjenja tehnika znanja i strategija m o i .

Iako su

m o

i znanje r a z l i i t e prirode, karakteristika im je da se m e u s o b n o

i s p r e p l e u pretpostavljaju i posebice nadopunjuju. Foucault iz toga

z a k l j u u j e

kako

je

znanje utkano u m o , ali

je

i

m o

sastavnica znanja, pa su i znanosti o

o v j e k u neodvojive od m o i .

D a p a e ,

nastaju u njoj i neprekidno se razvijaju.

Nekoliko

je

izraza

znfl.nja

u funkciji

p r o v o e n j a m o i

m e u kojima su Scien-

tia sexualis psihijatrija i psihologija, kazneno pravo, demografija, znanstveno

5 Slijedom navedenog, ni tvorba identiteta pojedinca ne moe se sagledati bez

m e u o d n o s a

prostor

znanje -

m o .

Prostor je

dakle

jedan od l j u n i h

elemenata

pri

uspostavi individualnog

l

kolektivnog

identiteta.

6 Usporedi Krivak, 2008

za Foucaulta su regulacija i nadzor stanovnitva, nasuprot disciplini i dresuri, sredinji elementi mo

derne

biopolitike.

371


4/13

I Z M U DVIJU DOMOVIN

upravljanje proizvodnjom, pedagogija itd. Subjekt vie nije taj koji proizvodi

m o kao neto izvanjsko, nego je m o ta koja proizvodi subjektivnost po svo

joj slici i prilici, o v j e k se formira pod njezinim utjecajem, ona je prvenstveno

tvorbena, a ne pasivna snaga, uz o m o znanja prodire u najtananije strukture

drutva i zaposjeda sve njegove razine. Djelovanje

o i

vidljivo je posvuda - u

proizvodnji normi i normalizacije koje su bitne odlike racionalne drutvenosti,

u odvajanju korisnog

od

nekorisnog, bolesnog od zdravog, racionalnog

od

ira

cionalnog. S obzirom da se o javlja

na

mikrorazinama, svaka razina drutva

predmet je njezine oblikotvorne snage.

R i j e j e

o mikrofizici o i koja: ... pro

izvodi svakog trenutka, u svakoj o k i u e u s o b n o m odnosu pojedinih o a k a .

M o je posvuda, ne zbog toga to sve

z a h v a a

nego zbog toga to odasvud do

lazi (Foucault, 1994: 179). Foucault se dakle odrekao i t a v e povijesti i tradicije

koja je zastupala miljenje da je znanje dominantno tamo gdje je

o

dokinuta

i

da

se moe razvijati tek mimo njezinih naloga, zahtjeva i interesa.

Navedeno se nadalje reflektira

na

pitanje tvorbe subjekata. Ne postoje relacije

m o i

bez nekog prethodno usvojenog p o d r u j a znanja, a istodobno ne postoji

ni znanje koje

ne

pretpostavlja l a k ustanovljuje relacije

o i

tj. koje nam ne

o m o g u u j e

da

steknemo

o d r e e n u

razinu m o i . Subjekt spoznaje ne bi trebao

biti polazina

o k a

kojom bi se t v r i v a o i analizirao odnos o i i znanja, nego

taj subjekt treba drati u i n k o m temeljnih implikacija m o i i znanja, podjed

2

nako kao i objekte koje valja tek spoznati i modalitete spoznaje. Subjekt bismo

trebali promatrati kao prostor proimanja znanja i

o i

a ne ga analizirati kao

rezultat jednoga l drugoga. Znanje korisno m o i l ono koje joj se opire tako

nije rezultat djelatnosti subjekta spoznaje, nego je rezultat odnosa m o - zna

nje i svih procesa kojima je proet. Trebalo bi, upozorava Foucault, prestati sa

stalnim opisivanjem u i n a k a

m o i

negativnim terminima poput t ih da o is

k l j u u j e suzbija, potiskuje, cenzurira i sakriva. Zapravo, m o proizvodi stvar

nost i o d r u j a predmeta istine, a pojedinac te spoznaja koju o njemu moemo

s t e i

upravo ovise o toj proizvodnji. Nekoliko je elemenata koji

i n e

takav sustav

m o i :

a)

m o

nije stvar nego

je

odnos; b)

m o

nije samo represivna, nego

je

i produktivna; e) m o nije samo vlasnitvo drave, nije ono to je sadrano u

tijelu vlasti neke drave, nego se provodi kroz ta drutvena tijela; d) m o se pro

vodi kroz male, sitne razine drutvenih odnosa i sveprisutna je u razini sv3kog

drutvenog tijela; e) vjebanje m o i je strategija.

8

Mehanizam m o i proizvodi

r a z l i i t e

tipove znanja koji se prezentiraju u ljudskoj aktivnosti i napretku, a

znanje

na

taj n a i n okuplja dodatnu snagu za vjebanje

o i .

Za Foucaulta o

uvijek stvara otpor; on dri da ne postoje odnosi o i bez otpora koji je to vie

stvaran i djelotvoran

jer

nastaje na samom mjestu primjene

m o i .

Zbog svog

modela o i i prisutnosti otpora kao njezina sastavnog dijela, Foucault je e s t o

bio izvrgavan kritici.

vie u Foucault 1994a

i

1994b.


5/13

K Peternai A n d r i D. Varga Utjecaj

znanja i

o i pOjedinaca

na

tvorbu

Koncepti m o i otpora, nadzora, kazne i drugi nuno u k l j u u j u tematiziranje

tijela, koje je prema Foucaultu inkorporirano u samo p o l i t i k o okruje, a m o

na njega izravno djeluje, proima ga i obiljeava. Tijelo se po potrebi podvrgava

m u e n j u

tjera na obavljanje raznih poslova i

s l i n o .

Njegova je funkcija radne

snage

m o g u a

tek nakon to je b u h v a e n o sustavom p o t i n j a v a n j a nakon ko

jega postaje korisnom snagom - u isto

je

vrijeme proizvodno tijelo i

o t i n j e n o

tijelo. Nasilje i ideologija nisu jedina sredstva kojima se p o t i n j a v a n j e postie

P o t i n j a v a n j e je najjednostavnije provoditi izravno, f i z i k i posluiti se snagom

protiv snage, usmjeriti ga na materijalne elemente, ali ipak ostati u okvirima

nenasilja. Nadalje, ono moe biti organizirano, t e h n i k i promiljeno, prepre

deno i ne ne mora posezati ni za orujem niti za zastraivanjem, ali ipak ostati

u okvirima : f i z i k o g a . To

e

r e i da moe postojati znanje o tijelu koje ne

z n a i

ba znanstveno poznavanje njegova funkcioniranja te ovladavanje njego

vim snagama koje

z n a i

vie od sposobnosti

da

se one pobijede: to znanje i to

ovladavanje s a i n j a v a j u ono to bi se moglo nazvati p o l i t i k o m tehnologijom

tijela. Na neki je n a i n tu posrijedi neka mikro:fizika m o i koju u igru uvode

aparati i institucije, ali

i j e

se

p o d r u j e

valjanosti na neki

n a i n

nalazi i z m e u

tih velikih funkcioniranja i samih tijela s njihovom

m a t e r i j a l n o u

i njihovim

snagama. (Foucault 1994b: 25) Tijelo se, postavi metom novih mehanizama

m o i izlae novim oblicima znanja, ono pripada djelovanju, njime manipulira

autoritet, podvrgnuto je korisnoj dresuri, a ne racionalnoj mehanici, i u njemu

e

biti navijeten velik broj prirodnih zahtjeva i funkcionalnih prisila. Ono vi

7

e nije slobodno samostalno o d l u i v a t i kazneni i nadzorni aparat postavljeni

su iznad njega, njegova je uloga posluno izvravati zadane naredbe i obveze u

svrhu poboljanja vlastita identiteta. Da bi prikazao o g u mehanizam nadzo

ra nad tijelom, Foucault je iskoristio poznato arhitektonsko Jjeenje Jeremyja

Benthama nazvano anoptikon

9

Svrha je takva arhitektonskog Jjeenja stvoriti

kod

z a t o e n i k a

misao o konstantnoj vidljivosti i promatranju te time osigurati

funkcioniranje m o i . Ako i postoji m o g u n o s t nenadgledanja, nastoji se o s t i i

u i n a k neprestanog promatranja sa svim svojim posljedicama te stvoriti odnose

m o i neovisne o onomu tko ju izvrava.

9 Osnovaje poznata: na rubnom dijelu zgrada prstenasta oblika; u sreditu toranj, Na zidovima tornja

otvori su irokih prozora koji gledaju na unutranju stranu prstena; rubna je zgrada podijeljena na

e l i j e od kojih svaka prolazi cijelom irinom zgrade.

e l i j e

imaju dva prozora,

jedan

koji, okrenut pre

ma

tornju, odgovara jednom

od

prozora na njemu, dok drugi gleda na vanjsku stranu i doputa prolaz

svjetlosti s kraja

na

kraj

e l i j e .

Dovoljno je tada u sredinjem tornju postaviti nadziratelja, a u svaku

e l i j u

zatvoriti po jednog

u a k a o s u e n i k a

radnika

l e n i k a . Z a h v a l j u j u i

djelovanju protusvjetla, s

tornja se mogu opaziti malene siluete,

z a t o e n e

u

e l i j a m a na

rubnom dijelu, koje se

o o

ocrtavaju

na

svijetlijoj pozadini. Koliko

ima

kaveza, toliko je i malih pozornica gdje je svaki glumac sam, savreno in

dividualiziran i stalno vidljiv. P a n o p t i k o rjeenje

d r e u j e

prostorne jedinice koje doputaju gledanje

bez prestanka i hitro prepoznavanje. Sve u svemu, time se

z o k r e e

osnova samice; odnosno,

o n i j e od

njezinih se triju funkcija - zatvaranje, liavanje svjetlosti i prikrivanje - zadrava samo prva, a ostale se

dvije uklanjaju.

Jasna svjetlost i pogled nadgledatelja z a t o u j u bolje od sjenke koja je o n a n o pruala

i zatitu. Vidljivost je stupica. (Foucault 1994:

205)


6/13

I Z M U

DVIJU DOMOVINA

Suodnos tematiziranih

kategorija znanja, m o i , kazne, nadzora, otpora, ivot

nog prostora i njihov utjecaj na oblikovanje identiteta pojedinca i drutva razvi

dan je u uvodno spomenutom Shyamalanovom filmu Zaselak. Njegova radnja

smjetena

je

u seocu u

ruralnoj

Pennsylvaniji

krajem

19.

s t o l j e a .

Svakodnevi

caje ondje naizgled d i l i n a i bezbrina; svi se stanovnici e u s o b n o poznaju i

djeluju

poput

velike obitelji.

Element

koji

naruava

idilu,

ujedno

u d e i

zajed

nitvo i slogu

stanovnika

zaselka,

jesu misteriozna u d o v i t a koja se

javljaju u

umi Convington to okruuje zaselak. Ta u d o v i n a

b i a

neprestano vrebaju i

stvaraju

permanentni

strah

m e u

stanovnicima zaselka pa

su oni

oko naselja

postavili

zid

i straarnice

da bi

donekle

o u v a l i mir

i spokoj.

Drama

z a p o i n j e

time to je u zaselku p r o n a e n o mrtvo janje oderane koe, to ubrw proiri pa-

niku e u stanovnitvom i postaje

jasno

da nije

i j e

o novini,

nego

o repetitiv

nom

l u a j u . Indikativnaje

scena sa kolskoga

sata

na

kojem su

e n i c i upitani

tko

je

p o i n i o

to

gnusno

djelo. Oni

jednoglasno

odgovaraju:

Oni

o

kojima

ne

govormo a

u i t e l j

koji

je

ujedno glavni starjeina zaselka ih nadopunjuje: Oni

o kojima ne govorimo v e godinama nisu preli nae granice. Mi ne ulazimo

u njihovu umu a oni ne dolaze u nau dolinu. Primirje je. Iz toga doznajemo

da

m e u

u d o v i t i m a i stanovnicima postoji svojevrstan dogovor o potivanju

t u e g prostora, e u t i m isto tako doznajemo i da

je

dogovor prekren: mental-

no

zaostali l a d i Noah Percy (glumi ga

Adrien

Brody) ponekad odlazi u

umu

i ondje bere crvene bobice, to

je

strogo zabranjeno. Kao razlog zbog kojeg

su

ga

u d o v i t a

potedjela navodi

se

njegova

s i h i k a

bolest. U

p o e t n i m

kadrovi

ma gledatelj biva upoznat i s v l a d a j u o m simbolikom boja: dvije djevojke metu

trijem k u e i kada p r o n a u crveni cvijet, bre-bolje ga zakapaju ispod zemlje

t u m a e i da

on r i v l i

u d o v i t a . uma je

puna takva crvenog bilja

pa stoga

mjetani izbjegavaju svaki

kontakt

s

tom

bojom,

no

ne i Noah. Za razliku od po-

gibeljne crvene boje, postoji i ona koja je u zaselku sigurna, a to je uta koja se

nalazi na njihovoj o d j e i , postavljenim zastavama i stablima.

Radnja

filma odvija se dalje u smjeru istrage pokolja

janjadi;

s Noahaje sumnja

o

odlasku

u

umu

ubrzo

skinuta, a

kao

s l j e d e i o s u m n j i e n i k

javlja se

Lucius

Hunt (Joaquin Phoenix), p o v u e n i i introvertirani m l a d i koji se svojim pona-

anjem

slabije uklopio u zajednicu

te je

n e k o iz puke znatielje otiao u za

branjenu

umu.

Usporedno s

tim

alarmantnim stanjem pratimo

ljubavnu r i u

i z m e u

Luciusa i slijepe

e r i

voditelja komune, Ivy

Walker

(koju glumi Bryce

10

Podatak da je r i j e o 1897. godini saznajemo s l u a j n o

iz

p o e t n o g kadra kojim je prikazan nadgrobni

spomenik preminulog

d j e a k a ,

a

i

n a i n

ivota stanovnitva, njihovo odijevanje

i

izgled zaselka

v -

dentni

su

dokazi toga razdoblja.

Osvrnemo

l

se na simboliku crvene boje, saznajemo kako je ona boja upozorenja, zadravanja,

p o t i e

na opreznost i uznemiruje. Ona

je

boja

e z o t e r i n e

spoznaje zabranjene

n e u p u e n i m a

koju mudraci

kriju pod svojim platevima. Usporedi Chevalier, Gheerbranjt,

2007.

l uta je boja najtoplija

m e u

svim bojama, naj ekspanzivnija je i najsjajnija; teko ju je ugasiti i uvijek

prelazi svoje okvire. Ujedno je i boja

j e n o s t i .

Usp. Chevalier, Gheerbranjt,

2007.


7/13

K Pe ernai A n d r i ,

D. Varga, Utjecaj

znanja

i

n o i

pojedinaca

na

tvorbu

Sama drutvena zajednica konstituirana

je

piramidalno. Na

je

e l u

Edward Walker t u m a i ga William Hurt) koji njome upravlja

r e d o v j e n i m stanovnicima, u kojima

je

i Alice Hunt (ulo

u m a i

Sigourney Weaver), Luciusova majka. Lucius je e prije izrazio elju

umu

i odlaska u

gradove

da

bi

donio lijekove

nuno potrebne

za

zdravstvenu skrb u zaselku. Starjeine su

to

odbile,

no

situacija

e promijenila

tajanstvenim napadima

na selo i Luciusovim stradanjem

nakon

iz ljubomore izbode noem, a zbog e g a Walker daje doputenje

k e r i Ivy

da

krene po lijekove

da

bi spasila voljenog Luciusa.

togaje

trenutka

gledateljima perspektiva

dana

kroz optiku onoga dijela dru-

koje ne posjeduje

o

ni znanje, no Ivyinim izlaskom iz zaselka gledateljska

i

otvara

se uvid u

znanje

starjeina:

u d o v i t a

su

nai-

e

same

starjeine zaselka. Gledatelji doznaju

da

je

Zaselak osnovao

Edward

sedamdesetim godinama

dvadesetog

s t o l j e a

nakon to je brutalno

njegov otac. Zajednicu je smjest io u imaginarni prirodni rezervat - stvo

sredstvima kojima

je njegova

i m u n a

obitelj raspolagala, a na

kraju

filma

da je g r a e n visokom ogradom te je

a k

zabranjeno i nadlijetanje

nad

njim - a cilj takva postupka bila je elja i nastojanje za postojanjem

o s l o b o e n e

z l o i n a i o u v a n j a nevinosti.

Walkeru

se p r i k l j u i l o

ne-

su t a k o e r doivjele brutalne tragedije. Kao to

to

t u m a i

se

vrti

oko toga kako zatititi vlastitu nevinost

od prodora

375

u d o v i t a

iz vlastitog ivota;

to je

elja za zati tom vlastite djece

od

odlaska u

. Ako

su

vas jednom u ivotu ta

u d o v i t a

ozlijedila, ne elite da se

o dogodi i vaoj djeci, a m l a a bi generacija moda eljela i u takav rizik.

2008: 27)

r a z l i i t a m o g u a i t a n j a zapleta nudi S r e k o Horvat.'3 Prvi

je

najjednostav

te kae da :film moemo

promatrati

u kontekstu drutva britanskih

puri-

l

amia. Poznato je

da su

se amii

o d l u n o

odrekli tekovina moderne

poput struje i automobila. Na taj n a i n m o g u e je napraviti paralelu

mjetanima

zaselka koji

su od

navedenoga odustali zbog

moralne

i s t o e .

n a j o i t i j a

je

paralela odvajanje od vanjskog svijeta: amii i danas ive usred

mjesta SAD-a, gdje

ih

se ponekad na cesti moe vidjeti u njihovoj tra-

o d j e i i na o i j a m a . Luciusova velika elja da istrai vanjski svijet i

po

potrebne

lijekove u gradove a k o e r odgovara amikom konceptu, kako

oni nazivaju, Rumspringa, to se moe opisati kao praksa mladih pripadnika

u adolescentskoj dobi imaju priliku napustiti Crkvu i o t i i

svijet koji ih okruuje. Drugo Horvatovo t u m a e n j e bilo bi o d r e e n j e

drame

i

jo

jednog

m e r i k o g

mita

o ljubavnom

paru. Pra-

razvoj ljubavnih veza, ponajprije Luciusovih, jer se u njega zaljubi mlada

on

odbije. Za razliku od prve ljubavi, Lucius

3 Usporedi Horvatov pristup II knjizi Znakovi postmodenog grada.


8/13

I Z M U

DVIJU

DOMOVINA

je, premda na

o e t k u

rezerviran, zaljubljen u Ivy, ali se onda, kada se romansa

v e p o i n j e razvijati, ispostavlja da je i Noah zaljubljen u Ivy. Dobivamo splet

ljubavnih trokuta u kojima je glavni akter sam Lucius. Takav razvoj d o g a a j a ,

da bi odrao postojanje ljubavnog mita, mora zavriti kobnim i n o m ljubomore

nasuprot i n u ljubavi koja p o b j e u j e sve. Noen ljubomorom, Noah se o d l u i

na veliko nedjelo

i

smrtno ranjava Luciusa, a kako bi ga spasila, slijepa Ivy od

lazi u vanjski svijet - u nepoznato -

i

na kraju se filma r a a , a upravo je ljubav

i glavni argument za proboj Ivy kroz sve nevolje i nepredvidljivosti

zabranje-

ne ume. r e e

t u m a e n j e

Horvat nalazi u Heideggerovoj filozofiji n a v o d e i da

je film korektna oda konzervativizma p a r a f r a z i r a j u i Damira R a d i a : a kao

glavni argument uzima

i n j e n i c u

da redatelj prikazuje svojevrsni postmoderni

s t i k i povratak bitku.

Filmski r i t i a r R a d i naime kae da je Shyamalan o u

komune Walkera u i n i o praktikantom a u t e n t i n e egzistencije koja daleko od

b e z l i n o g

svijeta obiljeenog suvremenom tehnologijom smjera bitku. Kako bi

njegovi mladi sumjetani, opet heideggerovski e e n o , ostali otvoreni za otvore

ni obzor bitka, kako bi tako dosegli punu bit egzistencije, oni, rekao bi Heideg

ger, moraju izdravati ustrajanje u otvorenost bitka, a to izdravanje iskuava

se kao tjeskoba ili briga.

R a d i ,

2004.) Osim navedenog, Edwarda Walkera

Horvat interpretira kao alegoriju Georgea Busha koji jednako tako, k o r i s t e i se

zlokobnim potencijalima ume, Ameriku poima kao povratak a u t e n t i n o j

egzistenciji i otvorenosti bitka.'5

G o v o r e i

o Foucaultovom odnosu znanja i

m o i

rekli smo da se znanje i

m o

m e u s o b n o

i s p r e p l i u i pretpostavljaju: znanje je utkano u m o a m o

je

sa

stavnica znanja. U Zaselku se jasno vidi isprepletenost tih dvaju elementa. po

e t n a slika

i d i l i n o g

prostora u kojem se bezbrino ivi tijekom filma biva na

ruena, a do kraja filma pokazuje se e m o g u o m . Tajne i zabrane,

Oni

o

kojima

ne govorimo temeljni su stup u funkcioniranju zaselka. Konstrukcijom mita

o u d o v i t i m a staIjeine su pokuali o u v a t i i s t o drutvo, a da bi ostvarili taj

cilj, bili su spremni i na rtve: oderane ivotinje nisu bile nita drugo nego djelo

samih mjetana, tj. seoskih starjeina, koji su tim

i n o m

nastojali

o u v a t i

svoj

univerzum znakova. Jedino izmiljanjem i p r i s u t n o u permanentne prijetnje

mogli su p r i j e i t i svoje sumjetane da razotkriju la i

i z i u

iz utopijskog dru

tva. Stanovnici

su

uvijek iznova izlagani p r i a m a o postojanju misterioznih i

u d e s n i h

b i a u umi i na taj

su a i n

bili zadrani

unutar

svoga mjesta, a star

jeine su svoju

o

nad njima odravali stvaranjem kobnih situacija u kojima su

u d o v i t a , toboe, p o s j e i v a l a zaselak. Kao to kae Foucault, izazivanje straha

je a j v e e

i

n a j m o n i j e sredstvo za efikasno koritenje znanja, r o v o e n j e m o i

i obavljanje nadzora. J edino

je

strah mogao

u v a t i

sve ono zbog

e g a

su se star

jeine d l u i l e na takav potez stvaranja vlastite komune, odvojene od moderne

4

Usporedi

R a d i ,

20

0

4.

15

Vidi

l

r e k o

Horvat, Diskurs terorizma

(2008:

66).


9/13

~ ~ K

Peternai

A n d r i D

Varga Utjecaj znanja

i

n o l pojedinaca na tvorbu

lizacije stralI nije

samo

sredstvo za odranje nekog drutva, v e je,

prema

s h v a a n j u preduvjet za opstanak drutva, a suvremene utopije/

e mogu bez njega odrati vlastiti sustav. Kao i u filmu Zaselak Oni o

slue prvenstveno tome da nam ne kau ono

to

ne elimo

nama

samima, a to

je

i n j e n i c a da

nae drutvo

u o p e

nije utopijsko i

a n a t o

nedostatku crvene boje u

njemu ipak

ima

krvi,

odnosno da

svatko

od

ima svoje male tajne, skrivene motive i elje

6

te

da Oni o kojima ne

slue kao isprika za pojanjenje svega loeg

to se

u

drutvu o g a a .

vanijih uloga u obrani ovog

drutva

odigrao

je retardirani Noah

aultovom terminologijom - nenormalni. 7

On

je

jedini

izvan tog uprav

aparata

zaselka otkrio

tko su

zaista Oni o kojima ne govorimo

te

je upra-

strah

u Zaselak. Kao

to je

spomenuto

Foucaultu

na

oblikovanje diskurza

u t j e u

i svojevrsni mitovi stvoreni

drutvu u smislu

da

svako

drutvo

posjeduje

z n a a j n e

p r i e koje slue

i ponavljanju, tekstove koji se

deklamiraju

u sasvim

d r e e n i m

se

u v a j u jer

se u njima

n a s l u u j e

neto

8

jeli koncept drutva u kojem nekolicina staIjeina vodi glavnu r i j e slui po

komunom i njezino nadziranje. Nadzor

je

jedan od bit

segmenata koji

se

ovdje javlja. Edward Walker

je

o t v r e n i

v o a

komune,

se

uloga u upravljanju

s t i e

iako u pravilu

ne

postoji

jedan o v j e k

koji

e

glavni, nego se pri svakom i j e a n j u predsjedatelj mijenja kako bi svi bili rav

o e n j u komune. Naime, o e t n i dogovor o stvaranju zaselka zapra

je jasno

odredio

to

je

i j a

funkcija najvaniji poslovi u zaselku uvijek izno

zapadnu

nekoga

od

staIjeina i

tako

se u pravilu nita u mjestu ni

ne

moe

da oni to

ne

saznaju. Sustav

je

to koji vrlo dobro funkcionira o s e i sa

nadzor

nad

svima i svime

to

se o g a a . Jednostavno e e n o

svoju m o znanje i

nadzor

realiziraju ponajvie kroz institucionali

tijelo

V i j e a

i njegovih odredbi. Takav sustav nadzora podrazumijeva i

zabrane, a glavna je e u njima

zabrana

o odlasku u

umu

gdje ive

u d o v i t a . Nitko tu

zabranu

ne smije prekriti i svije se moraju pri

no nije

r e e n o

koje

e

sankcije i posljedice snositi

bi se odvaio napraviti suprotno. Foucault uz kategoriju m o i koja se

otpor

javlja u liku Luciusa

konstantno trai doputenje

V i j e a

za odlazak u gradove. Samozatajan i

je

spreman i p r i j e i

nu granicu i

s u o i t i

se s

u d o v i t i m a .

je

u zaselku simbolizirano i materijalizirano crnom kutijom koju svaki mjetanin ima u

kutku u e i u kojoj

u v a

svoje skrivene tajne.

7

Usporedi Foucault,

2003.

8 Usporedi Foucault, 1994b.

377


10/13

378

I Z M U DVIJU DOMOVINA

V i j e e

se osim straha slui i drugim metodama uspostavljanja i odravanja dis-

cipline;

jedna

od njih

je

individualno i detaljno ispitivanje svakog stanovnika

nakon pokolja janjadi. To se moe t u m a i t i kao korisno i domiljato sredstvo

kojim se pokazuje briga vlasti za sigurnost svojih stanovnika, ali se ujedno po-

kazuje i tko je

ta

vlast

o p e .

R i j e

je

o neprimjetnim i tihim a i n i m a kojima se

u v a

u i n k o v i t o s t

m o i .

B ~ d u i da

je

Noah bio mentalno bolestan i neuravnoteen, sustav zatvaranja za

njega je sluio u s l u a j u da se pojave situacije u kojima bi reagirao nepoeljno

opasno za okolinu. Ondje se trebao smiriti, pokuati se popraviti i postati bolji.

Foucaultova tvrdnja

da

se u l a s i n o m vremenu lude smatralo bezvrijednima te

ih se nastojalo izdvojiti iz drutva,

a j e e u t a m n i e n j e m

oprimjerenaje u liku

Noaha

9

Mentalno zaostao Noah se ipak pokazao domiljatijim i snalaljiviji

od

v e i n a

stanovnika zaselka,

u n a t o

tomu

to se njegova funkcija u drutvu

uvijek umanjivala i pokuala svesti na neprimjetnost.

Gledamo li na zatvor i

o g r a n i e n o s t

kretanja u irem smislu, shvatit e m o da

je

cijeli zaselak jedan veliki

zatvor

d r u g a i j i od o b i a j e n i h razvijenih o g u n o -

sti za slobodnim kretanjem, ali samo u okviru doputenog.

Granica

koja razdva-

ja

dolinu od

ume

zapravo

je

krajnja o k a do koje se mjetani mogu kretati. Sve

iza nje je zabranjeno i smatra se prekrajem

te

podlijee posljedicama. Dok se

granice ne diraju, zatvor funkcionira u svojoj svakodnevici, a glavni r o m a t r a i

staIjeine) imaju priliku i

m o g u n o s t

obavljanja nadzora. U svrhu sigurnosti

postavljene su poviene p r o m a t r a n i c e svuda uokolo, s t v a r a j u i dodatno obi-

ljeje granice i z m e u doline ume. P r o m a t r a n i c e slue n o n o m straarenju

p r a e n j u

promjena ako se dogodi

da u d o v i t a

napuste umu i d o u u zaselak,

ili se dogodi obrnuto,

te

ih moemo povezati s konceptom spomenutoga -

noptkona

Jeremyja Benthama. P r o m a t r a n i c e u

Zaselku

su bile u funkciji nad-

gledanja i

u o a v a n j a

prijestupnika

na

vrijeme

te

upozorenje da se na bilo koji

n a i n d o g a a neto

e u o b i a j e n o

i potencijalno opasno. Svaka je r o m a t r a n i c a

imala veliko zvono koje se koristilo samo u

s l u a j u

opasnosti.

B u d u i

da

je

kraj

19. s t o l j e a zvono je bilo jedini a i n da se stanovnitvo upozori na vrijeme ako

je

u opasnosti, a u filmu smo ga imali priliku

jednom

vidjeti i

u t i

u njegovoj

pravoj funkciji. Tada smo i primijetili kako se, u p o z o r a v a j u i stanovnitvo da

su u d o v i t a dola u njihov zaselak, javlja novi prostor s jednom vrlo vanom

namjenom, a to je sklonite. Naime, svaka je u a opremljena podrumom koji

se rijetko koristi, ali

je

ondje u svrhu bijega od opasnosti. Dakako, to nije nit

novo, podrumi

su

oduvijek tomu i sluili, ali ovdje dobivamo samo potvrdu ko-

liko

je

vlast i

m o

staIjeina bila

jaka

te koliko se njihova domiljatost

u i n i 1 a

stvarnom

jer

su uspjeli organizirati tako besprijekoran sustav zatite iako su

znali daje potencijalna opasnost izmiljena. Podrumima su, e u ostalim, odr-

avali svoju u t e n t i n o s t .

19 Usporedi Foucault, 1980. Foucault, 2003.


11/13

K

Peternai A n d r i . O

Varga

Utjecaj znanja i

o i

pojedinaca na tvorbu

Zaselak je

kompleksan primjer p r a k t i n o g nadziranja i latentnog upravljanja

drutvenom zajednicom.

B u d u i d je o starjeina utkana u njihovo znanje,

disciplina i nadzor samo su sredstva kojim

e

se t ista o i znanje dalje odr

ati, jer

to

je jedini

a i n

njezina opstanka.

Bez

obzira

n

tenju

o i

za sveo

b u h v a t n o u

i potpunom provedbom discipline, vlast nije u

o g u n o s t i

p o d v r i

nadzoru ba sve segmente koje i n e drutvo: njezinoj kontroli i z m i e bolest.

Bolest je ono to ovu zajednicu stavlja u nesiguran poloaj, postaje prijetnjom

raspada

i

nijedna joj se

o

ili znanje ne mogu oduprijeti. Naime, uz latentno

optuivanje ostalih starjeina Walker ipak

d l u i

otkriti

Ivy

cijelu tajnu i dopu

stiti joj

d

ode nabaviti potrebne lijekove

d

bi se spasio Luciusov ivot. Luci

usova bolest, odnosno potreba za lijekovima, dovode do naruavanja koncepta

zatvorene zajednice, to u k o n a n i c i dovodi do njezina potpuna sloma. Zaselak,

jednako kao i svi

s l i n i

izmjeteni i

o g r a e n i

prostori

s

strogim disciplinskim

reimom, zapravo je neodriv.

O g r a i v a n j e

parcela i stvaranje zona, m e u t i m dio je i nae svakodnevice. Tr

g o v a k i centri koji uporno n i u oko grada primjer su takvih drugih zbiljskih

prostora, d i l i n i h

savrenih, r e e n i h o g r a e n i h zatvorenih, pod paskom za

titara, s namjerom

d

nepoeljni ostanu izvan njegovih granica. S druge strane,

nadzorne kamere postavljene strateki, poput Benthamova

Panoptikona

be

zglasno

n m p o r u u j u d

smo u svakom trenutku boravka unut r centra nad

gledani te da se nuno trebamo pridravati pravila ako elimo

i

dalje uivati u

njegovim blagodatima.

79


12/13

I Z M U

DVIJU DOMOVINA

Literatura

1.

Chevalier, Jean; Gheerbranjt, Alain. 2007. j e n i k simbola - mitovi snovi

o b i a j i

geste oblici likovi boje. Zagreb: Naklada Jesenski

i

Turk.

2.

Foucault, Michel. 1980. Istorija ludila u doba klasicizma. Beograd: Nolit.

3. Foucault, Michel. 1982.

The Archaeology

of

Knowledge

&

The Discourse

on

Lan

guage New York: Vintage.

4. Foucault, Michel. 1994a. Nadzor kazna - r a a n j e zatvora. Zagreb: Infonnator,

Fakultet

o l i t i k i h

znanosti.

5. Foucault, Michel. 1994b. Znanje i m o Zagreb: Nakladni zavod Globus, Filozofski

fakultet u Zagrebu.

6.

Foucault, Michel. 0 drugim prostorima. Glasje 6, (1996), str. 8-14.

7.

Foucault, Michel. 2003. Abnormal: lectures

t

the College de France 1974-1975.

New York: Picador.

8. Foucault, Michel. 2007.

Security Territory Population: Lectures t the College de

France 1977-1978. New York: Palgrave.

9. Horvat, S r e k o . 2008. Diskurs terorizma. Zagreb: AGM.

10. Horvat,

S r e k o

2007.

Znakovi postmodernog grada

-

prilog semiologiji urbaniz

ma. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

l l

Krivak, Marijan. ))Michel Foucault:

R o e n j e

biopolitike. Filozofska istraivanja 2

(2008).

12.

Peternai, Kristina. Ne-mjesto okruga Sinistre.

Kolo

4 (2004), str. 166-178.

13. Rabinov, Paul, ur. 1984. The Foucault Reader. New York: Vintage.

14. R a d i

Damir. Zaselakje korektna oda konzervativizmu. Nacional 470 (2004. l l

15.)

15.

iek, Slavoj. 2008. O nasilju - est pogleda sa strane. Zagreb: Naklada Ljevak.


13/13

K. Peternai A n d r i . D. Varga Utjecaj o i pojedinaca na tvorbu o

ummary

Influence

of

knowledge and

power

of

an

individual

on

the

formation ofa

community, or he Village through

Foucault

Interest

for the topics related

to

the interrelation between knowledge, power and

space has been re-invented in the last few decades in the scientific

and

artistic dis

course. Many

theorists denote

our epoch

as

the concept of simultaneity and

among

these theorists, we also find

the French

philosopher Michel Foucault. One

of the

approachs

that deals

with

the impact of knowledge and

power

that an influential in

dividual

has in

shaping

living

space

of

the

society is

shown

in

the

movie

The Village

written

and

directed by M. Night Shyamalan. According to Foucault s theories,

the

intent

of this article is

to

explore

those

aspects of

the

movie in which

the

most

impor

tant

thing

for

shaping

the

identity

of the individual and society in general turns out

to be

the interrelation between

the

categories of knowledge /

power

and living space.

Keywords: The Village Michel Foucault, influence of knowledge, power, space

381

utjecaj znanja i moći na tvorbu društvene zajednice ili zaselak kroz foucaulta

Documents