ustavno 2. dio

7/26/2019 Ustavno 2. Dio

1/87

Novija povijest hrvatskog ustavnopravnog ureenja

Pouke jugoslavenskog razdoblja 1918. - 1990. razliitosti dravne organizacije problemi: centralizacija, autokracija, diktatura pokuaji legitimizacije: jugoslovenski narod, socijalistiko samoupravljanje vanost ustavnih reformi iz !"#$ % !#&$

Hrvatska u Jugoslavijiraljevina Jugoslavija !'$ godina ( odluka )arodnog vije*a ++, -rvodecembarski akt .idovdanski ustav ( visokocentralizirana monarhija ( dinastija /ara0or0evi* atentat iz !1'$ i oktroirani 2stav /raljevine 3ugoslavije

smrt kralja !4&$ i 5anovina 6!4!$ % !&$7!o"ijalisti#ka dr$ava odluke 8.)93 %a iz !&4$ i 8.)9 %a iz !&&$ ;onoenje 2stava


2/87

+abor, Dzvrno vije*e, .rhovni sud, 2stavni sud$ veljae !!G$ usvojio izborni zakon( akon o izboru odbornika i zastupnika$ + obzirom na urnost donoenja, zakon je ocijenjenkao zakon za jednokratnu uporabuH, ija je svrha bila omogu*iti potene, viestranake

izbore$

)jegova temeljna rjeenja gledeC$ kandidiranja ( isticanje kandidata obavljeno je prikupljanjem potpisa gra0ana koji imaju

prebivalite na podruju izborne jedinice za koju se kandidat istieC kandidat, osim op*egbirakog prava, mora imati prebivalite na podruju politike zajednice za iju se skuptinunatjee

1$ zatita izbornog prava ( osigurana podnoenjem prigovora izbornim povjerenstvima, iji supredsjednici diplomirani pravnici, u pravilu suciC te pravom priziva .rhovnom sudu =

9snovan je i =epubliki odbor za nadzor izbora pod predsjedanjem predsjednika 2stavnogsuda =, a inilo ga je # istaknutih javnih osoba, koje nisu smjele biti lanovima vodstva

politikih stranaka ( akcent stavljen na predizbornu kampanju$

4$ utvr0ivanje izbornih rezultata ( primjenjen sustav apsolutne ve*ine u malim izbornimjedinicama, s izborima koji se provode u dva kruga: u prvom krugu izabire se kandidat koji je dobio natpolovinu ve*inu glasova svih

biraa koji su glasovali u izobrnoj jedinici, pod uvjetom da broj glasova koji je dobio nije

manji od I4 biraa upisanih u biraki popis u toj izbornoj jedinici

2


3/87

ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu ve*inu, nakon & dana odrava se drugikrug izbora, u kojem se natjeu samo oni kandidati koji su u prvom krugu dobili najmanje #Jglasova biraa koji su pristupili izborima u drugom krugu, prema pravilima relativne ve*ine, pobje0uje onaj kandidat koji dobijenajvie glasova$ 8ko bi dva, ili vie kandidata dobili isti broj glasova, izbori se u toj izbornoj

jedinici ponavljaju$

-rvo izborno zakonodavstvo = ispunilo je svoju svrhu ( izbori su proli mirno i u redu, ajednako je tako i prenesena vlast na pobjedniku stranku ( ;$Dpak, izborni zakon je pokazao potrebu za doradom ( nadzastupljenost pobjednike stranke uodnosu na birako tijelo koje se za nju odluilo$

/N/73NJ3 !% )3P+43 H)%!3 / ::. P)/!N; 1990.

)akon to je obavljen prijenos vlasti +abor je ve* u srpnju donio amandmane na 2stav +=iz !#&$ Eim je amandmanimaC izbaen naziv socijalistika iz naziva republike rvatske promijenjen grb i zastava predsjednik predsjednitva postao je predsjednik republike, a lanovi predsjednitva

potpredsjednicima .ladi je omogu*eno poduzimanje mjera u cilju ostvarenja jedinstvenosti pravnog

poretka

-redsjednik =epublike dr$ $ srpnja !!G$ podnio +aboru formalnuinicijativu da se pristupi radu na donoenju novog 2stava =$ +abor je prihvatio inicijativu idokument pod naslovom -olitika i metodologijska polazita te politiko%pravna naela zaizradu 2stava =epublike rvatske, kao temeljni naputak o naelima koja se imaju potivati

pri donoenju 2stava$

a te(eljna na#ela su bila odreena na slijede,i na#in$ pravo na slobodno politiko, poduzetniko i drutveno udruivanje"$ pravo vlasnitva, trino gospodarstvo i slobodno poduzetnitvo

#$ slobodno sindikalno organiziranje gra0ana 6radnika i poslodavaca7'$ socijalna drava i jamstva socijalnih prava

3


4/87

!$ jamstvo narodnih prava i slobodaG$ osiguranje suverenosti rvatske u odre0ivanju odnosa s drugim narodima i dravama

/omisija za ustavna pitanja +abora je u srpnju imenovala radnu skupinu strunjaka sazada*om da pripremi nacrt ustavnog teksta 6u sastavu: .ladimir Leks, +miljko +okol,/runislav 9luji* i tajnik ?jubomir .alkovi*7, koja je prvi nacrt podnijela +aboru >$G'$6/rki nacrt7$2 me0uvremenu, -redsjednitvo = je donijelo odluku o osnivanju 2stavotvorne komisije ukoju je imenovalo vie od dvjesto lanova razliitih struka i zanimanja te nacionalne i vjerske

pripadnosti i politike orijentacije$)a prvoj sjednici prihvatila je prijedlog -redsjednika =epublike o osnivanju 2rednikogvije*a, u iji su sastav uli lanovi vodstava politikih stranaka, istaknuti dravni dunosnici istrunjaci$ 2stavotvorna komisija je imenovala svoju radnu skupinu, u sastavu .eljko@ratovi*, )ikola


5/87

/oji su to zakoni utvrditi *e .lada$ Dstoga dana, rvatska se pridruila +loveniji u zahtjevu dase pone postupak mirnog razdruivanja jugoslavenske federacije$-redsjednik =epublike je 1>$G&$!!$ godine, na temelju ovlasti iz lanka !'$ 2stava, pozvaogra0ane da se na op*em referendumu izjasne o pitanju da li = moe stupiti u savezsuverenih drava s drugim dravama, prema prijedlogu rvatske i +lovenije ili da ostane ufederativnoj 3ugoslaviji, kao jedinstvenoj suverenoj draOvi, prema prijedlogu +rbije i ArneBore$ )a referendumu od !$G>$!!$ glasovalo je '&$!&J biraa, od kojih je !4,!&J dalosvoj glas za suverenu i nezavisnu =$

/+J% N3%!N/! )H :2.0?.1991.Eemeljem referenduma, +abor je 1>$lipnja !!$ ;onio dvije vane odluke:$ ;eklaraciju o proglaenju suverene i samostalne =1$ 2stavnu odluku = o suverenosti i samostalnosti

;eklaracija o proglaenju suverene i samostalne = se sastojala od > duih odjeljaka, ukojima se redom navode hrvatska dravnopravna tradicija kao temelj za objavu nezavisnosti6D7C razlozi zbog kojih se zahtijeva razdruivanje federacije 6DD7C jamstva ravnopravnosti izatite prava svih dravljana =epublike rvatske bez obzira na njihovu vjersku, etniku ilirasnu pripadnost 6DDD7C pravni temelji razdruivanja, granice =epublike rvatske,miroljubivost, gubitak ingerencije saveznih tijela na podruju =epublike rvatske i drugeokolnosti 6D.7C te priznanje jednakog prava suvereniteta svim ostalim republikama uz

prijedlog mjera u cilju mirnog razrjeenja me0usobnih prava i obveza 6.7$2stavna odluka o suverenosti i samostalnosti = proglaena 1>$G"$!!$ godine glasi:

$ = se proglaava suverenom i samostalnom dravom1$ = pokre*e postupak razdruivanja od drugih republika i +


6/87

pristati na mirno razdruivanje +


7/87

samoo0redenju hrvatskog naroda, rvatski dravni sabor je 1>$G"$!!$ donio 2stavnuodluku o suverenosti i samostalnosti, a G'$G$!!$ 2stavnu odluku o raskidu svihdravnopravnih sveza = sa +


8/87

!%N3 P)/=J3N3 / 1?. 4PNJ :010. 6/N3

2stavnim promjenama iz lipnja 1GG$ godine izmijenjene su odredbe vezane uz donoenjeodluke na referendumu, to je bilo vano za predstoje*i referendum o ulasku =epublike

rvatske u Furopsku uniju, unesen je poseban odjeljak pod naslovom3uropska unija, adonesene su i mnoge druge izmjene$

a donoenje odluke na referendumu potrebna je veina biraa koji su pristupilireerendumu, ime je kod referendum a za udruivanje u dravne saveze izmjenjenadotadanja odredba kojom je bila potrebna ve*ina od ukupnog broja biraa$ Eako0er je ukinuti >GJ%tni cenzus za sve oblike referenduma$

Eako0er, izmjenama je uvedeno !lasako pravo dr"avljana lani#a $U na lokalnimizborima, puna neovisnost rvatske narodne banke i ;ravnog ureda za reviziju, u izvorineosnove uvrtena je formulacija o pobjedi #rvatski# branitelja u pravednom, legitimnom ioslobodilakom $omovinskom ratu, uvrtene su sve sve %% na#ionalne manjine, a tako0er jeonemo!uena zastarakaznenih djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskogkriminala$

Pro(jene u sustavu politi#kog odlu#ivanja

pozitivna diskriminacija nacionalnih manjina 6dodatno pravo glasa za manjine iji je broj

manji od ,>J stanovnitva, tri mjesta za one iji je broj ve*i7 ( izmjene su unesene promjenama zakonodavstva, 2stavni sud ih je ukinuo u ljeto 1G$ nain glasovanja hrvatskih dravljana s prebivalitem u stranim zemljama 6fiksna kvota7 odluivanje biraa na referendumu 6ve*ina koja je pristupila referendumu7 promjena saborske ve*ine za pojedine odluke 6proraun: ve*ina svihC ustavni suci: 1I47

Pro(jene u "ilju reBor(e pravosua niz vanih promjena:

( poloaj i nain izbora sudaca( ukinuta obveza reizbora sudaca nakon prvih pet godina na dunosti( sudaka dunost ( osobna i trajna( preciznije odre0ene nadlenosti .rhovnog suda i dodane nove nadlenosti njegovog

predsjednika( izmijenjen je sastav i nadlenost ;ravnog sudbenog vije*a, ;ravnog odvjetnitva te

;ravnog odvjetnikog vije*a .rhovni sud i izvje*a +aboru

Pro(jene u "ilju ja#anja ljudskih prava i te(eljnih sloboda

% ojaano pravo na pristup informacijama% promjene u odnosu na pravo na besplatno obrazovanje te odredbe o pukom

8


9/87

pravobranitelju

Pro(jena stava iz :01C. promjena referendumom odluka 2stavnog suda pravna, politika i simbolika dimenzija neuspjele promjene$$$

e(eljne odredni"e hrvatskog ustavnog prava

&zvorine osnove 'proslov ili preambula( u Ustavu RH% vie od uobiajenog ustavnog proslova, iako imaju deklaratorni izriaj, one imaju

ustavnopravnu vanost kao i svi drugi dijelovi

uspostava =epublike rvatske kao nacionalne drave #rvatskog naroda i drave

pripadnika auto#toni# nacionalni# manjina izvodi se iz tisu*ljetne nacionalnesamobitnosti, te dravnopravne misli i zbilje drave hrvatskog naroda od #$st$ dodanas, u slijedu temeljnih povijesnih injenica koje o tome svjedoe

= je nacionalna drava hrvatskog naroda i autohtonih nacionalnih manjina 6+rbi,

Resi, +lovaci, Ealijani, @adari, Qidovi, )ijemci, 8ustrijanci, 2krajinci, =usini,

5onjaci, +lovenci, Arnogorci, @akedonci, =usi, 5ugari, -oljaci, =omi, =umunji,Eurci, .lasi i 8lbanci7 kojima se jami ravnopravnost i ostvarivanje nacionalni#

pravau skladu s demokratskim normama 92) i zemalja slobodnog svijeta

na kraju se navodi cilj donoenja i temeljna obiljeja &stavakojim se = oblikuje

kako bi se razvijala kao suverena i demokratska drava u kojoj se jame i osiguravajuravnopravnost, slobode i prava ovjeka i gra0anina te promie njihov gospodarski ikulturni napredak i socijalno blagostanje

)emeljne odredbe*

= kao jedinstvena, demokratska, socijalna drava, dakle, unitarna, a ne federativna6preventiva za federalizaciju, ali to nije prepreka za oblikovanje sustava iroke idjelotvorne lokalne samouprave7 te socijalna drava u smislu da se cjelovitgospodarski sustav slobodnog trinog poduzetnitva treba ostvarivati u ravnotei snaelom socijalne pravde 6jedna od najviih vrednota hrvatskog ustavnog poretka7

utvr0uje se naelo narodnog suvereniteta i podrobno odre0uje sadraj dravnog

suvereniteta = 6l$ $ st$ $ i 1$ te l$ 17

navo0enje najviih vrednota ustavno! poretka6suvremen nain ( tako0er ih navode

drugi suvremeni ustavi poput panjolskog ili njemakog7 u l$ 4$:

a( slobodab( jednakost

9


10/87

#( na#ionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolovad( mirotvorstvoe( so#ijalna pravda( potivanje prava ovjeka!( nepovredivost vlasnitvah( ouvanje prirode i ovjekova okoliai( vladavina prava i demokratski viestranaki sustav

naelo diobe vlasti uz ogranienje 2stavom zajamenim pravom na lokalnu i

podrunu samoupravuC po ustavnim izmjenama iz 1GGG$ naelo diobe vlasti ukljuuje ioblike me0usobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti, propisane ustavom izakonom 6l$ &$7

.ladavina prava 6 l$ 4 i > 2stava7

$ akoni moraju biti u skladu s 2stavom, a ostali propisi s 2stavom i zakonom1$ +vatko je duan drati se 2stava i prava te potivati pravni poredak =epublikervatske prava K ukljuuje pravo .ije*a Furope i F2 pridravanje prava

( gra0ani smiju initi sve ono to zakonom nije zabranjeno( upravna i sudbena tijela smiju initi samo ono to im zakon doputa

to vrijedi i za utvr0ivanje naela ustavnosti i zakonitosti 6l$ >$7 te za propisivanje

potovanja slobodnog osnivanja i djelovanja politiki# stranaka, odre0ivanjemtemeljnog naela po kojem stranke moraju biti ustrojene sukladno temeljnim ustavnimdemokratskim naelima, kao i propisivanje razloga za njihovo zabranjivanje od

2stavnog suda = 6l$ "$7 +tranka mora javno polagati raune o podrijetlu i troenjusvojih sredstava i imovine$ -rotuustavnost stranaka: svojim programom ili nasilnimdjelovanjem smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog poretka ili ugroavajuopstojnost =

oruane snage= tite njezin suverenitet i brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, a

obrambeno ustrojstvo drave ure0uje se zakonomC oruane snage = mogu prije*injene granice ili djelovati preko njenih granica samo na temelju prethodne odlukervatskog sabora, uz iznimku vjebi u okviru me0unarodnih obrambenih organizacija6l$ #$7

granice RHmogu se mijenjati samo odlukom rvatskog sabora % 1I4 svih zastupnika6l$ '$7

ure0enje #rvatskog dravljanstva: hrvatski dravljanin ne moe biti prognan niti mu se

moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi 6l$ !$7 9dpromjene 2stava iz 1GG$ 6stupila na snagu ulaskom = u F27, mogu*e izruivanjedravljana u sluaju da je rije o odluci o izvrenju ili predaji donesenoj u skladu sme0unarodnim ugovorom ili pravnom steevinom F2$

zatita prava i interesa svoji# dravljana koji ive ili borave u inozemstvu, a

dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami osobitu skrb i zatitu 6l$ G$7

+trani dravljani mogu dobiti azil u =, osim ako su progonjeni za nepolitinezloine i djelatnosti protivne temeljnim naelima me0unarodnog prava$

10


11/87

nain i zatita grba, zastave i #imne RH, uz naznaku da se poblie ure0uju zakonom

6l$ $7

u uporabi je #rvatski jezik i latinino pismo, a u pojedinim lokalnim jedinicama, pod

uvjetima propisanim zakonom, mogu*e je uvesti u uporabu i drugi je zik te *irilino ili

koje drugo pismo 6l$ 1$7 glavni grad= je agreb, a njegovo se ustrojstvo ure0uje zakonom 6l$ 4$7

?judska prava i temeljne slobode u 2stavu =

-opis jamstava podijeljen je u tri odjeljka:

'. temeljne odredbe(. osobne i politike slobode i prava). gospodarska, socijalna i kulturna pravaakoni kojima se navedena podruja razra0uju spadaju u organske zakone i donose sekvalificiranom ve*inom$

1. e(eljne odredbe o sloboda(a i pravi(a2 temeljnim odredbama se u # lanaka navodi:

- abrana diskriminacije u koritenju pravima i slobodama

- -rava nacionalnih manjina 6ravnopravnost i zatita, posebno birako pravo, sluenjejezikom i pismom, kulturna autonomija7- 9granienja sloboda i prava 6samo zakonom radi zatite sloboda i prava drugih ljudi te

pravni poredak, javni moral i zdravljeC naelo razmjernosti7- 9granienja u sluaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroenosti neovisnosti i

jedinstvenosti drave- -ravo na albu 6protiv pravnih akata u prvostupanjskom postupku pred sudom ili

drugim tijelom, iskljueno u sluajevima odre0enim zakonom kad je osigurana drugapravna zatita7

- )aelo zakonitosti akata dravne uprave i tijela s javnim ovlastima i njihova sudskakontrola

- *ko se ogrijei o odredbe &stava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobnoje odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom$

+ajvie vrednote ustavno! poretka, l.-. 6l$4$je temelj ostalih ustavnih odredaba7 navodi:$ slobodu, kao temeljno pravo pojedinca u demokratskom politikom poretku1$ jednakost, kao jednakost svih ljudi pred zakonom u pogledu zatite

njihovih sloboda i prava4$ na#ionalnu ravnopravnost, kao temelj demokratske nacionalne drave

koja ne diskriminira, nego titi nacionalne manjine&$ ravnopravnost spolova, kao ideal demokratskog poretka

11


12/87

>$ mirotvorstvo, kao tradicionalnu orijentaciju =, koja ne iskljuuje pravona obranu od agresije ili sudjelovanje u me0unarodnim akcijamauspostavljanja i ouvanja mira

"$ so#ijalnu pravdu, kao temeljni ideal socijalne drave, koja osiguravaodre0ene uvjete ivota svim svojim gra0anima, bez obzira na njihovsocijalni poloaj

#$ potivanje prava ovjeka, kao osnovicu djelovanja dravnih i drugih tijela,ali i odnosa medu pojedincima u dravi

'$ nepovredivost vlasnitva, kao temeljnog prava koje ini osnovicupoduzetnike slobode i trinog gospodarstva

!$ ouvanje prirode i ovjekova okolia, kao jedno od kljunih pitanjaodrivog razvoja u suvremenom svijetu

G$ vladavinu prava, kao ideal ideje konstitucionalizma i temeljno naeloodnosa izme0u vlasti i onih kojima ona vlada

$ demokratski viestranaki poredak, kao jamstvo slobode i realizacijetemeljnih ustavnih naela

abrana diskri(ina"ije u kori*tenju pravi(a i sloboda(a2stav zabranjuje diskriminaciju ljudskih bi*a po bilo kojem temelju i precizira da svatko u= ima prava i slobode neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikomili drugomuvjerenju, nacionalnom ilisocijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom

poloajuili drugim osobinama.3amstvojednakosti pred zakonomnego titi sve ljude na podruju =$ +vi su pred zakonom

jednaki$ Bra0ani i stranci imaju jednaka prava pred sudovima i drugim dravnim i inimtijelima$-rava djece i maloljetnika razlikuju od prava punoljetnih osoba, a politika prava stranaca od

prava dravljana 6gra0ana7$ Qene nisu dune sluiti vojni rok u miru, te idu u mirovinu ranijenego mukarci, itd$ Dpak, svi imaju pravo jednakosti pred zakonom i nitko ne moe bitidoveden u slabiji poloaj glede koritenja ustavom zajamenim pravima ni po kojem temelju$

nacionalna prava i zatita nacionalnih manjina2stav ne definira sam pojam nacionalne manjine, ali ga definira 2stavni zakon o pravimanacionalnih manjina u l$ >$: +a#ionalna manjina je skupina #rvatski# dravljana iji pripadnici su tradicionalnonastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturnaiili vjerska obiljeja razliita od drugi# graana i vodi i# elja za ouvanjem ti# obiljeja$H

+vaki se dravljanin moe izjasniti kao pripadnik neke nacionalne manjine$

7 ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti- ustav istie kako jami ravnopravnost pripadnicima svi# nacionalni# manjina, to

ukljuuje i op-e birako pravo, te pravo biranja predstavnika u Hrvatskom saboru

- a kako se njihova prava ure0uju ustavnim zakonom koji se donosi po postupku zadonoenje organskih zakona, a ve*inom potrebnom za mijenjanje 2stava, pri emu

12


13/87

() potrebna ve-ina daje zakonodavstvu o nacionalnim pravima jau snagu negoostalim organskim zakonima. $akle, oni se nalaze izmeu &stava i ostali#organski# zakona$

-ripadnicima manjina jami seC$ sloboda izraavanjanarodne pripadnosti1$ slobodno sluenje svojimjezikom i pismom4$ kulturnaautonomija

;akako, uz nacionalne manjine se 6logino7 vee i odredba o zabrani svakog oblikadiskriminacije$

17 Ustavni zakon o pravima manjina6!!$7

-odrobno je uredio sljede*a pitanja:a7 kulturnu autonomiju i zajednika kulturna prava manjinski# zajednica na temelju

punog potivanja naela nediskriminacije, pravo zatite od svake djelatnosti koja moe ili bimogla ugroziti njihov opstanak, pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijed, javno i privatnokoritenje jezika i pisma te obrazovanje, zatita ravnopravnog sudjelovanja u javnim

poslovima, uivanje politikih i ekonomskih sloboda, pristup medijima, te op*enito prava napodruju kulture i obrazovanja*a se naela moraju primjenjivati na sve pripadnike nacionalni# ili etniki# manjina i na

pripadnike #rvatskog naroda u op-inama gdje su oni u manjini.

b7 sudjelovanje zastupnika manjina u predstavnikim i drugim tijelima vlasti i lokalnesamouprave 6razmjerno udjelu u broju stanovnitva7 ( dodue, neprovedivo zbog ratnogstanja2stavni zakon je mijenjan !!!$ i 1GGG$ godine$ 1GG1$ godine zamijenjen je 2stavnimzakonom o pravima nacionalnih manjina$

-( Ustavni zakon o pravima na#ionalnih manjina 61GG1$7= se obvezuje na potivanje i zatitu prava nacionalnih manjina i drugih temeljnih prava isloboda ovjeka i gra0anina, vladavine prava i svih ostalih najviih vrednota svog ustavnog ime0unarodnoga pravnog poretka, svim svojim dravljanima$+ukladno tome, sva jamstva sadrana u meunarodnim dokumentima za zatitu ljudskih imanjinskih prava imaju se primijeniti na zatitu nacionalnih manjina u =$ = priznaje i titii sva ostala prava predvi0ena u me0unarodnim dokumentima, bez diskriminacije po spolu,rasi, boji koe, jeziku, vjeroispovijesti, politikom i drugom uvjerenju, nacionalnom idrutvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, vlasnitvu, statusu naslije0enomro0enjem ili po nekoj drugoj osnovi$-osebno su ure0ena prava pojedinih nacionalnih manjina, ugovorima s Dtalijom 6!!#$7,@a0arskom 6!!>$7 te +rbijom i Arnom Borom 61GG&$7$

13


14/87

&7 Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavno! zakona o pravima na#ionalnihmanjina61GG$7Dzmjenama i dopunama 2o-)@ srpska nacionalna manjina dobila je zajamena trizastupnika mjesta u +aboru, u skladu s izmjenom l$ !$ koji je prije manjinama s vie od,>J stanovnika jamio najmanje jedno, a najvie tri zastupnika mjesta, dok po novomeakonu nacionalnim manjinama koje na dan stupanja na snagu ovoga &stavnog zakona u

stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s vie od ',/ stanovnika jami se najmanje trizastupnika mjesta 0! na temelju op-ega birakog prava na stranakim listama te manjineili listama koje predlau birai te manjine.

)acionalne manjine kojih je manje od ,>J vie nemaju pravo na najmanje etiri zastupnika,ve* na pet zastupnika na osnovi posebnoga birakog prava 0! u posebnim izbornim

jedinicama$Eako0er, uvedena je /oordinacija vije*a nacionalnih manjina kao neprofitna pravna osobakoja djeluje kao skup izabranih nacionalnih vije*a nacionalnih manjina za podruje =, a

+rpsko narodno vije*e djeluje kao /oordinacija vije*a srpske nacionalne manjine za podruje=$

ajamena prava manjina ( prava nacionalnih manjina zati*ena 2stavnim zakonom idrugim zakonima su:

$ sluenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te uslubenoj uporabi

1$ odgoj i obrazovanje na jeziku i pismukojim se slue4$ uporabu svojihznamenja i simbola

&$ kulturna autonomija odravanjem, razvojem i iskazivanjem vlastitekulture, te ouvanja i zatite svojih kulturnih dobara i tradicije>$ pravo na oitovanje svoje vjerete na osnivanje vjerski# zajednicazajedno

s drugim pripadnicima te vjere"$ pristup sredstvima javnog priop-avanja i obavljanja djelatnosti javnog

priop-avanja6primanje i irenje informacija7 na jeziku i pismu kojim seslue

#$ samoorganiziranje i udruivanjeradi ostvarivanja zajednikih interesa'$ zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini, te u

upravnim i pravosudnim tijelima1. sudjelovanje pripadnika nacionalni# manjina u javnom ivotu i

upravljanju lokalnim poslovima putem vije-a i predstavnika nacionalni#manjina

G$ zatitu od svake djelatnosti koja ugroava ili moe ugroziti njihovopstanak, ostvarivanje prava i sloboda

akon o sustavu dr"avne uprave propisuje da se pripadnicima nacionalnih manjinaosiguravazastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vode*i raunao njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu =, a u uredima dravne uprave u jedinicama

podrune 6regionalne7 samouprave vode*i rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvuupanije$

14


15/87

Vlada RH nadzire provedbu zastupljenosti pripadnikanacionalnih manjina u tijelima dravneuprave$

/olitike institu#ije na#ionalnih manjina9sim slobodnog osnivanja kulturnih i obrazovnih organizacija, uspostavljene su posebne

politike institucije sa ciljem osiguravanja sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom ipolitikom ivotu =: Savjet za na#ionalne manjine i vijea na#ionalnih manjina ujedini#ama samouprave$

Rlanove Savjeta za na#ionalne manjine imenuje .lada na & godine, i to # lanova naprijedlog vije*a nacionalnih manjina, > lanova iz reda istaknutih kulturni#, znanstveni#,struni#, vjerski# djelatnikana prijedlog manjinski# udruga i drugi# organizacija manjina,vjerski# zajednica, pravni# osoba i graana pripadnika nacionalni# manjina$ Rlanovi +avjeta

su i zastupnici nacionalnih manjina u rvatskom saboru$ +avjet ima nadzornu, inicijativnu iodluuju*u ulogu$ +avjet nadzire ostvarivanje prava nacionalnih manjina, podnosi prijedlogedravnim tijelima, te raspore0uje proraunska sredstva za nacionalne manjine$

ijea na#ionalnih manjinabiraju se neposrednim izborima u jedinicama samouprave gdjepripadnici pojedine nacionalne manjine imaju udio u stanovnitvu ve*i od $>J, odnosnojedinicama lokalne samouprave gdje ivi vie od 1GG pripadnika, te u jedinicama regionalnesamouprave gdje ivi vise od >GG pripadnika pojedine manjine$ 2 op*ini takvo vije*e ima Glanova, u gradu >, a u upaniji 1>$ .ije*e ima predsjednika, kojeg biraju lanovi iz svojih

redova$.ije*a nacionalnih manjina u jedinici samouprave imaju pravo: predlagati tijelima jedinicesamouprave mjere za unaprjeivanje poloaja nacionalne manjine u dravi ili na nekomnjenom podruju, biti obavijeteni o svakom pitanju o kome *e raspravljati radna tijela

predstavnikog tijela jedinice samouprave, a tie se poloaja nacionalne manjine, davatimiljenja i prijedlogena programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnojrazini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska

pitanja$

)avnopravnost spolova-itanja diskriminacije ena u koritenju pravima kao to su jednakost s mukarcima otvorenasu kasnije, a njihova realizacija ostaje problem u suvremenom svijetu$ Beneralna skuptina92) usvojila je !#!$ godine onven#iju o elimina#iji svih oblika diskrimina#ije "ena,koja je stupila na snagu !'$ godine$+ocijalistiki pokreti stavljali su naglasak na ravnopravnost spolova, no praksa je od togaodstupala$2 rvatskoj i +


16/87

-rilikom rada na 2stavu = smatralo se da je naelo ravnopravnosti spolova ukljueno uustavna naela o jednakosti pred zakonom i zabrani diskriminacije i zbog toga nije posebnonaglaeno u 2stavu iz !!G$ godine$

)aelo ravnopravnosti spolova ukljueno je u popis najviih vrednota ustavnog poretka =ustavnim promjenama iz 1GGG$ godine$

akon o ravnopravnosti spolovarazra0uje to temeljno ustavno naelo i nalae poduzimanjemjera za eliminaciju postoje*e diskriminacije ena u hrvatskom drutvu$akon odre0uje kako ravnopravnost spolovaznai da su ene i mukarci jednako prisutni u

svim podrujima javnog i privatnog ivota, da imaju jednak status, jednake mogu-nosti zaostvarivanje svi# prava i jednaku korist od ostvareni# rezultata$abranjuje se diskriminacija na temelju branog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije$-oticanje druge osobe na diskriminaciju smatra se diskriminacijom$&zravna diskrimina#ijapostoji ako se prema osobi postupa ili bi se moglo postupati

nepovoljnije u jednakim ili slinim okolnostima u odnosu na osobu suprotnoga spola$+eizravna diskrimina#ija postoji kada neutralna pravna norma, kriteriji ili praksa u

jednakim ili slinim okolnostima stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji poloaj uodnosu na osobu suprotnog spola.;iskriminacijom se nesmatraju pravne norme, kriterij ili praksa koji su nuni, odnosnomogu biti opravdani objektivnim injenicama koje su neovisne o spolu.-ojam spolno! uznemiravanja 6se2ual #arrasment7, kao oblika diskriminacije po spoluodre0uje se kao svako neeljeno ponaanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje

stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko,

poniavaju-e ili uvredljivo okruenje.akon odre0uje posebne mjereza otklanjanje postoje*ih nejednakosti spolova koje se uvodeprivremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti ena i mukaraca i ne smatraju sediskriminacijom$-olitike stranke koje su upisane u registar politikih stranaka usvajaju svake etiri godine

plan djelovanja o pitanju uravnoteene zastupljenosti ena i mukaracai odre0uju metode zapromicanje uravnoteene zastupljenosti ena i mukaraca u tijelima stranke, na popisimakandidata za izbore u rvatski sabor i tijelima jedinica lokalne podrune 6regionalne7samouprave$akonom je uspostavljen Ured lade RH za ravnopravnost spolova, te institucija/ravobranitelja2i#e za ravnopravnost spolova, kojegIju zajedno sa zamjenikomIicom birarvatski sabor na mandat od ' godina$ -ravobraniteljIica i zamjenikIica moraju biti razliitihspolova, a jedno od njih mora imati zavren sveuilini studij pravne struke$-ravobranitelj je oblik izvansudske zatite posebni# sloboda i prava, specijalni ombudsman,koji djeluje pored 3ukog pravobranitelja, uspostavljenog &stavom$akon odre0uje da pravobraniteljIica razmatra sluajeve krenja naela ravnopravnosti

spolova, sluajeva diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca koje su poinilatijela dravne uprave, jedinice tijela lokalne i podrune regionalne! samouprave i drugatijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizike osobe$

16


17/87

+vatko se moe obratiti pravobraniteljuIici zbog povreda odredbi akona bez obzira da li jeneposredno oste*en, osim ako se oste*ena strana tome izrijekom protivi$ 2 obavljanju poslovaiz svoga djelokruga pravobraniteljIica je ovlatenIa upozoravati, predlagati i davati preporuke$

6rani"e kori*tenja sloboda(a i pravi(a/ad se pojedinci ili skupine ljudi koriste svojim zajamenim pravima, njihovo djelovanje imasvoje granice$ Branice treba urediti i zbog toga to pojedina prava proturjee me0usobno izbog toga to se prava pojedinca ne smiju zloupotrebljavati na tetu drugih niti na nain kojim

bi razorno djelovala na pojedinca$2 biti, svako pravno ure0ivanje znai suavanje apstraktno zamiljene apsolutne slobode

pojedinca$ Eo je nuno jer pravom se ne ure0uje pravo samo jednog pojedinca, ve* interesicijele drutveIpolitike zajednice, pa upravo zato moraju biti i ograniena$

riteriji o!raniavanja po Ustavu RH

2stav = propisuje sluajeve u kojima se mogu ograniiti ustavna prava i slobode:7 zatita sloboda i prava drugih ljudi17 zatita pravnog poretka47 zatita javnog morala&7 zatita zdravlja

odatni kriteriji za zakonsko ograni#avanje poduzetni#ke slobode i vlasni#kih prava7 zatita interesa i sigurnosti ="7 zatita prirode i okolia

#7 zatita zdravlja ljudi

/grani#enja slobode i prava u sitrua"ija(a nu$de/ravo dr"avne nu"de i izvanredne mjere9dre0ene dravne situacije mogu zahtijevati iznimna ogranienja ustavom zajamenihsloboda i prava$ )unost obrane od vanjskog neprijatelja, pobuna, terorizam ili neredi, velike

prirodne katastrofe, potresi i poplave, onemogu*uju gra0anima koritenje slobodama ipravima i nalau poduzimanje akcija u cilju suprotstavljanja opasnostima i ouvanja politikezajednice$2 takvim prilikama dijelovi ustava nadomjetaju se odredbama o pravu nude, po staromrimskom naelu po kojem u pogibelji najvii zakon mora biti spas domovine 6+alus rei

publicae suprema leS esto7$ +uspendiraju se jamstva sloboda i prava, te mijenja naindonoenja politiki# odluka u dravi povjeravanjem vani# ovlasti izvrnoj vlasti, a sve se toini neodreeno vrijeme, dok pogibelj ne bude uklonjena$ -oduzimanje izvanrednih mjera seopravdava akcijom u cilju ouvanja demokracije i jaanja zatite ljudski# prava.rele demokra#ije, ustav krize i antiteroristiko zakonodavstvo+uvremeni ustavi nastoje predvidjeti posebne okolnosti i rat, ali i osigurati vra*anje sustava nanormalno djelovanje kad opasnosti pro0u$ 2 +8; 2stav predvi0a samo iznimnu mogu*nostukidanja povlastice habeas corpus kad to u sluaju pobune ili napada zahtijeva javna

sigurnost$ 2 .elikoj 5ritaniji su iznimna stanja i ovlasti ure0ena zakonima$ $ godine uvela izvanredno stanje na temelju

17


18/87

starog zakona iz !>>$ godine$ )jemaka i Dtalija uvele su stroge antiteroristike zakonenakon teroristikih akata prokomunistikih grupacija #G%ih godina 1G$ stolje*a$ 2stavi drugiheuropskih zemalja sadre odredbe o stanjima nude$.elike demokracije nisu sklone su proglaavanju izvanrednih mjera$ +vaka demokratskazemlja uz normalni ustav, u priuvi dri Mustav krizeN, koji joj treba omogu*iti preivljavanjei ouvanje demokracije i u najteim prilikama$-itanje ouvanja demokratskih sloboda zaotreno je u uvjetima Trata protiv terorizmaT idonoenjem antiteroristiko! zakonodavstva u svim demokratskim zemljama, nakonteroristikog napada na )eU Vork i Washington $G!$1GG$ godine te napada na @adrid1GG&$, ?ondon i niz gradova tijekom 1GG>$ godine$ akonodavstvo doputa izuzetne mjerekao nadzor komuniciranja, pra-enje, preventivno u#i-enje, pretjerano duge rokove

policijskog zadravanja bez podizanja optunice i omogu-avanja koritenja meunarodno iustavno zajamenim pravima$2 .elikoj 5ritaniji je antiteroristikim zakonom uvedena institu#ija nalo! o nadzoru, koji

izdaje policija, a kojomse moe zabraniti pojedincu pristup 4nternetu ili telefonu i naputanjevlastitog doma, a doputeno je dranje sumnjive osobe u pritvoru bez podizanja optunicetijekom (5 dana$ Eakav administrativni nalog uveden je !!'$ godine, kao mjera sprjeavanjaTantisocijalnog ponaanjaT, te se primjenjuje protiv nogometnih huligana$

stav )H i stanja nu$de6eunarodni instrumenti i 7uropska konvencija o pravima ovjeka priznaju mogu*nostderogacije odre0enih jamstava sloboda i prava u izvanrednim prilikama, uz zahtjevizvje*ivanja drugih lanica konvencije o razlozima i predvidivom trajanju derogacije$ /ad su

mjere primjerene opasnosti i usmjerene na njezino uklanjanje, one predstavljaju normalnizatitni mehanizam demokracije, iako ograniavaju ljudska prava i slobode$6jere moraju bitirazmjerne naravi pogibelji, da ne ugroavaju temeljne standarde ljudski# prava i da budu

primjenjivane samo dok traje opasnost$+ve situacije pogibelji po dravu ili njezine dijelove nemogu*e je predvidjeti i nabrojiti uustavu, niti u zakonskim aktima$ 2stav doputa ograniavanje ustavnih prava 6lanak #$7 idonoenje uredbi sa zakonskom snagom 6lanak G$7$3!raniavanje ustavnih prava po lanku 1. Ustava+lobode i prava zajamena 2stavom mogu ograniiti u situacijama:

$ Ratno stanje ( nastaje onog trenutka kada predsjednik =epublike natemelju odluke rvatskog sabora donese akt o objavi ratnog stanja

1$ +eposredna u!ro"enost neovisnosti i jedinstvenosti Republike ( ratnogstanja formalno nema, ali moe postojati prijetnja ratom ili situacija gdje seon vodi, iako nije formalno objavljenC nakon $ svjetskog rata, ve*ina ratovanisu nikada objavljeni 6niti rat koji je voden protiv = !!$ godine nije

bio formalno objavljen74$ elike prirodne nepo!ode ( o ogranienjima sloboda i prava odluuje

rvatski sabor dvotre*inskom ve*inom svih zastupnikaC u sluaju da se nemoe sastati, odluku je ovlaten donijeti predsjednik =epublike

18


19/87

2stav utvr0uje kriterije kojih se moraju pridravati +abor ili predsjednik, kad odluuju oogranienjima te prirode$ 9pseg ogranienja mora biti primjeren prirodi pogibelji 6naelorazmjernosti ili propor#ionalnosti7$ -osljedica ne smijebiti nejednakost graana s obziromna rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, te nacionalno ili socijalno podrijetlo$

)eka se temeljna prava ne mogu ograniiti niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanakdrave$ Eo su:

$ pravo na ivot1$ zabrana muenja, surovog ili poniavaju*eg postupanja ili kanjavanja4$ odredbe o pravnoj odre0enosti kanjivih djela i kazni&$ sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi

Uredbe sa zakonskom sna!om 'iz nu"de( po lanku 101. Ustava9dre0ene mjere koje zahtijeva situacija nude mogu se poduzimati i bez ograniavanjaustavnih prava, predsjednikim uredbama sa zakonskom snagom, koje se u teoriji nazivaju

uredbama iz nude$ Liroka ovlatenja koja je -redsjednik imao po 2stavu iz !!G$ godine6lanak G$7, a koja su koritena tijekom ;omovinskog rata !!%!>$, bitno su ogranienaustavnim promjenama iz 1GGG$ godine$Eako sadanji lanak G$ 2stava razlikuje situacije:

$ ratnog stanja1$ neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave i s njima

izjednaenih prilika4$ kada su tijela dravne vlasti onemogu*ena da redovito obavljaju svoje ustavne

dunosti

a vrijeme trajanja ratnog stanja predsjednik Republike ovlaten je donositi uredbe sazakonskom sna!omna temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od rvatskog sabora$ 8ko

Hrvatskisabor nije u zasjedanju-redsjednik moe uredbama sa zakonskom snagom ureivatisva pitanja koja za#tjeva ratno stanje.2 sluaju neposredne ugroenostineovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave ili kada sutijela dravne vlasti onemogu-ena redovno obavljati svoje ustavne dunosti, predsjednik=epublike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom, na prijedlog i uz supotpis

predsjednika Vlade./ada ih donese, predsjednik =epublike duan i# je podnijeti Hrvatskom saboru na potvrdu,im se +abor bude mogao sastati$ 8ko -redsjednik propusti izvriti ovu dunost, uredba sazakonskom snagomprestaje vaiti.2 stanjima nude, predsjednik =epublike moe sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako

sazvanoj sjednici.2stav = odre0uje da je u sluajevima iz lanka #$ i lanka G$ 2stava, kada to zahtijevanarav pogibelji, doputeno koritenje 8ruani# snaga kao pomo-i policiji i drugim dravnimtijelima$

/sobna odgovornost za povrede sloboda i prava

2stav odre0uje da je svatko, tko se ogrijei o odredbe o temeljnim slobodama i pravimaovjeka i gra0anina, osobno odgovoran za taj in i ne moe se opravdati viim nalogom$

19


20/87

?judska prava i slobode ne smiju se povrijediti niti po nalogu nadreenog 6asnika,dunosnika, ministra itd$7$9dredba se temelji na prirodnom pravu, po kojem krenje ljudskih prava osloba0a

podre0enog od obveze pokoravanja zapovijedima nadre0enih$ 3ojedinac je duansuprotstaviti se takvim zapovijedima. 9itko ne moe podreenom naloiti da izvri kaznenodjelo. 8naj tko izda takav nalog, osobno -e odgovarati na temelju tzv. zapovjedneodgovornosti, no to ne oslobaa odgovornosti podreenog koji je nalog izvrio.+vaki dravni dunosnik, vojnik, asnik ili policajac je osobno odgovoran za ono to ini, bezobzira na dunost pokoravanja nalozima nadre0enih$ 9na predstavlja ustavnopravni temelj zaodreivanje niza kazneni# djela u materijalnom kaznenom zakonodavstvu. Eo naelo

primijenjeno je i pri osnivanju me0unarodnog suda za ratne zloine poinjene na podrujubive 3ugoslavije u ;en aagu !!4$ godine$

Pravo $albe i kontrola zakonitosti

ajameno jepravo na albu protiv pojedinani# pravni# akata doneseni# u postupku prvogstupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom$ Qalba je temeljni pravni lijek u svimpravnim postupcima$ 9na ima devolutivni i odgodni uinak$ 9 albi odluuje drugostupnotijelo, vie od onog koje je donijelo prvostupnu odluku$ -odnoenje albe odgaa izvrenje

prvostupne odluke$ Eek protekom roka prava na albu, odnosno odlukom o albi nastupapravomo*nost i izvrnost pojedinog pojedinanog pravnog akta$-ravo na albu moe biti samo iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako jeosigurana druga pravna zatita$ -ojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javneovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu$ +udbena kontrola akata tih tijela osigurava se u

upravnom sporu pred 2pravnim sudom, gdje +ud odluuje o zakonitosti pojedinanogupravnog akta ili na drugi nain$+vatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnomroku odlui o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela$

20


21/87

/sobne slobode i prava u Hrvatsko( ustavu5( temeljne slobode

- pravo na "ivot, slobodu i inte!ritet osobnosti6( prava uhienika, okrivljenika i osu7enih osoba

- presum#ija nedu"nosti- uhienje- prava osumnjieno! ili okrivljeno!- pravne posljedi#e osude- naelo zakonitosti u kaznenim stvarima

8( osobna prava- jamstva osobno! "ivota, u!leda i asti- sloboda kretanja- pravo utoita 'azil(-

nepovredivost doma- tajnost dopisivanja, zatita osobnih podataka i uvjeti o!raniavanja- sloboda miljenja i pravo na izra"avanje- sloboda vjeroispovijedi

D te(eljne slobode- pravo na "ivot, slobodu i inte!ritet osobnosti

jami se svakom ljudskom bi*u, u = nema smrtne kazne

nikome se ne smije ograniiti sloboda, osim kada je to odre0eno zakonom,

o emu odluuje sud zabrana svakog oblika zlostavljanja, prisilnog rada, podvrgavanje

znan$pokusima

+D prava uhi,enikaE okrivljenika i osuenih osoba- presum#ija nedu"nosti

svatko je neduan za /; dok mu se pravomo*nom sudskom presudom ne

utvrdi krivnja teret dokaza na tuiteljstvu, odnosno optueni ne mora dokazivati svoju

nevinost otvaranje istrage, vo0enje sudbenog postupka, priznanje ni prvostupanjska

sudska presuda ne konstituira krivnju okrivljenikaC tek nakonpravomo*nosti sudske presude odre0ena se osoba moe smatrati krivcemza odre0eno djelo

- uhienje nitko ne moe biti uhi*en ili pritvoren bez pismenog, sudbenog i na zakonu

utemeljnog naloga, te mu se pri oduzimanju slobode treba proitati 6sudskinadzor nad djelovanjem policije koji zahtjeva 2stav7

trai se ovjeno postupanje sa uhi*enicima

u najkra*em roku pritvorenik treba biti izveden pred sud

21


22/87

svaka se osoba koja je uhi*ena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji *e

bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode odteta i javna isprika u sluaju nezakonitog lienja slobode

- prava osumnjieno! ili okrivljeno!

pravo na pravino su0enje pravo na su0enje u najkra*em roku

pravo na vrijeme i mogu*nost za pripremu obrane

pravo na branitelja i nesmetano komuniciranje s njim

nazonost okrivljenog na su0enju

ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe i prizna krivnjuC dokazi pribavljeni

na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku- pravne posljedi#e osude

osoba koja je izdrala svoju kaznu, naelno se smatra jednakom s drugima

ipak, dakako da osuda za teka i osobito neasnaH djela moe u skladu sazakonom rezultirati gubitkom odre0enih prava, npr$ neka zaposlenjaC takvaogranienja moraju se pomno i koliko god mogu*e restriktivno ureditizakonom

- naelo zakonitosti u kaznenim stvarima

nullum crimen nulla poena sine praevia lege penali : nitko ne moe biti

kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvr0eno zakonom ilime0unarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izre*i kaznakoja nije bila odre0ena zakonomC ako zakon nakon poinjenog djela odredi

blau kaznu, odredit *e se takva kazna ne bis in idem( nikome ne moe biti su0eno za djelo za koje je ve* bio

osu0en na temelju pravomo*ne sudske odluke niti se moe ponovitikazneni postupak protiv osobe koja je oslobo0ena pravomo*nom presudom

;D osobna prava- jamstva osobno! "ivota, u!leda i asti

svakom se jami pravna zatita osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva,

ugleda i asti iz ove ustavne stipulacije izveden je cijeli niz konkretnih zahtjeva koji se

na prvom mjestu odnose na postupanje javnih vlasti prema pojedincima- sloboda kretanja

svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju = ima se pravo slobodno kretati

i birati boravite

gra0ani imaju pravo naputati i vra*ati se u = slobodnom voljom

to pravo moe se iznimno ograniiti ako je to nuno radi zatite pravnog

poretka ili zdravlja te prava i sloboda drugih- pravo utoita 'azil(

22


23/87

strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u

=epublici rvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine idjelatnosti oprene temeljnim naelima me0unarodnog prava

stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju =epublike rvatske ne moe

biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odlukadonesena u skladu s me0unarodnim ugovorom i zakonom- nepovredivost doma

dom je nepovrediv

samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu

odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai

pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu

nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora u skladu s uvjetima to ih predvi0a zakon, redarstvene vlasti mogu i bez

sudskog naloga ili privole dratelja stana u*i u dom ili prostorije te izvritipretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenjanaloga o uhi*enju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosnootklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu ve*egopsega

pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana

vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe sepoduzeti samo u nazonosti svjedoka

- tajnost dopisivanja, zatita osobnih podataka i uvjeti o!raniavanja sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika op*enja zajamena je i

nepovrediva samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti

drave ili provedbu kaznenog postupka 6tako je donesen;akon o slubamasigurnosti = koji predvi0a poduzimanje mjera tajnog prikupljanjapodataka kojima se, radi zatite sigurnosti podataka, privremenoograniavaju ljduska prava i temeljne slobode7

svakome se jami sigurnost i tajnost osobnih podatakaC bez pristanka osobe

na koju se odnose, osobni se podaci mogu prikupljati, obra0ivati i koristitisamo uz uvjete odre0ene zakonomC uporaba podataka suprotna utvr0enoj

svrsi zabranjena jeC zatita podataka i nadzor nad djelovanjeminformatikih sustava ure0uje se zakonom

- sloboda miljenja i pravo na izra"avanje

sloboda miljenja temelj je demokratskog politikog sustava

ta sloboda ne znai slobodu pojedinca da misli to ho*e bez da to ikome

priop*ava po naelu da se nikoga ne moe pozvati na odgovornost zanjegove potajne misli 6cogitatitones poenam nemo patitur7, ve* ukljuujeslobodu izraavanja mislisloboda izraavanja misli obuhva*a osobito slobodu tiska i drugi#

sredstava priop-avanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodnoosnivanje svi# ustanova javnog priop-avanja

23


24/87

zabranjuje se cenzuraC novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i

pristupa informaciji jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vije*u povrije0eno

2stavom i zakonom utvr0eno pravo

doneseni su;akon o medijima, ;akon o zatiti osobni# podatakai;akon opravu na pristup informacijama- sloboda vjeroispovijedi

jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere

ili drugog uvjerenjasve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave

vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati

vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne idobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju

zatitu i pomo* drave

Politi#ka prava i slobode- sloboda udru"ivanja i njezina o!ranienja

sloboda udruivanja je temelj politikog sustava utemeljenog na priznavanju

pluralizma interesaC slobodno udruivanje gra0ana u politike stranke je uvjetdjelotvornog funkcioniranja demokratskog politikog sustava, koji se temeljina natjecanju politikih stranaka, koje svoj izraz dobiva na slobodnim izborima

svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka

ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ilidruga uvjerenja i ciljeveC radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate idruge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom

pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja

demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalnecjelovitosti =epublike rvatske

- politike stranke i periodina smjena vlasti zajameno je slobodno osnivanje politikih stranaka

one se moraju ustrojiti po teritorijalnom naeluC ne mogu bXti ustrojene po

funkcionalnom naelu, u gospodarskim tvrtkama i javnim ustanovama, to je

bilo organizacijsko naelo komunistikih partija nije doputen rad politike stranke koja bi svojim programom ili djelovanjem

nasilno ugroavala demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost iliteritorijalnu cjelovitost =C takvu stranku nadzorom moe zabraniti 2stavnisud

2stavni sud = je !!&$ godine donio odluku o zabrani +rpske demokratske

stranke koja je !!$ godine pokrenula i vodila pobunu protiv =epublike- jednaka dostupnost javnih slu"bi

+vaki gra0anin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju

javnih poslova i biti primljen u javne slubeC ta odredba je povezana sodredbama koje jame jednakost gra0ana pred zakonom te zabranjuju

24


25/87

diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, ukljuuju*i nacionalnu pripadnost, spol ilisocijalno podrijetlo

ovime je implicite zabranjen svaki oblik nepozitma 6privilegiranje na temelju

srodstva7 i klijentelizma 6privilegiranje na tememlju razmjene usluga, veza i

poznanstava7 propisivanje politike podobnosti ili primjena tog kriterija i bez propisivanja

rui temelje viestranakog politikog sustava i otvara mogu*nost uspostavenadzora nad dravnim aparatom od strane jedne strankeC to se nazivaMsustavom plijenaN 6spoil s9stem7, koji je naziv dobio prema shva*anju izranog razdoblja razvitka amerike demokracije, po kojem stranka koja je

pobijedila na izborima ima pravo popuniti sve javne slube svojimdjelatnicima, odnosno osobama od svojeg povjerenja, jer se drava smatraMplijenomN steenim pobjedom na izborima

nasuprot tome stoji kriterij strunosti i zasluga 6merrit s9stem7, koji osigurava

ravnopravnost gra0ana u pristupu javnim funkcijama i javnim slubama,ovisno o njihovoj iskazanoj pripremljenosti odnosno sposobnosti za odre0enuslubu

- pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa

zakonom gra0ani imaju pravo okupljati se i izraavati svoja stajalita putem

manifestacija, zborovanja, javnih skupova, rasprava i demonstracija, poduvjetom da takvo okupljanje bude odrano uz potivanje javnog reda i mira

zakonom se moe zahtijevati prethodna prijava namjere odravanja javnogskupa redarstvenim vlastima, uz odredbu da *e se, ako te vlasti neinterveniraju, skup odratiC u sluaju da redarstvene vlasti zabrane skup, mora

postojati redovXti put pravne zatite, ukljuuju*i i sudsku te ustavnosudskuzatitu

zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja,

na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti u svrhu ograniavanja ovog prava donesen je ;akon o javnom okupljanju

6!!!$7 kojim se zabranjuje okupljanje u blizini vrti*a, osnovnih kola, bolnica,

nacionalnih parkova, spomenika kulture nulte kategorije, a ;4 tog zakona61GG>$7 zabranjeno je okupljati se na udaljenosti manjoj od GGm od mjesta ukojem zajedaju ili su smjeteni predsjednik, .lada i rvatski sabor

- birako pravo op*e i jednako, pasivno i aktivno, svi dravljani = s navrenih ' godina

6izbori za +abor, -redsjednika =, Furopski parlament, tijela lokalne ipodrune 6regionalne samouprave7 i na dravnom referendumu7

birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem

na izborima za +abor, -redsjednika =epublike i Furopski parlament

ostvarivanje birakog prava se mora osigurati i dravljanima = koji se u doba

25


26/87

izbora zateknu izvan granica, tako da mogu glasovati u dravama u kojima senalaze ili na drugi nain odre0en zakonom

glasovanje hrvatskih dravljana u inozemstvu ure0uje se izbornim zakonom, a

na raspolobi su dva naina: glasovanje u diplomatskim i konzularnim

zastupnitvima=epublike u inozemstvu, tamo gdje to strana drava doputa iliglasovanje putempote

- pravo peti#ije pravo peticije, koju podnosi pojedinac ili skupina gra0ana sastoji se u pravu

obra*anja dravnim tijelimaC svaki gra0anin ima pravo slati predstavke ipritube te davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njihodgovor

podnoenje peticije nema za posljedicu obvezu tXh tijela da se o njoj izjasne,

osim u obliku odgovora podnositelju peticije

to pravo nije niim ogranieno ni formalno ni po sadrajuC jedino to gra0anin

ima pravo oekivati jest odgovor tijela kojem je podnio peticiju- du"nost obrane republike

mirotvorstvo je jedna od najviih vrednota pravnog poretka =C drava treba

biti spremna i na mogu*nost obrambenog rata ili prisilnog uspostavljanja mirau sklopu akcija 92) i me0unarodne zajedniceC zbog toga drava mora imatioruane snage, ali one moraju biti pod nadzorom civilne vlasti

rvatski sabor donosi +trategiju nacionalne sigurnosti i +trategiju obrane =

te ostvaruje gra0anski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti

=, a odluuje i o ratu i miru vojna obveza i obrana = je dunost svih za to sposobnih gra0ana, no 2stav

doputa tzv$ prigovor savjesti 6gra0ani koji zbog svojih vjerskih ili moralnihnazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti imaju pravo

pozvati se na to, ali su tada duni ispunjavati druge obveze u oruanimsnagama ili drukije, na nain koji odredi zakon7

to podruje ure0uje;akon o obrani

6ospodarska prava- pravo vlasnitva

jami se pravo vlasnitva 6uklanjanje komunistikih ogranienja7

problem privatizacije ( ure0eno ;akonom o pretvorbi drutveni# poduze-a

6!!$7 postoji i problem reprivatizacije 6povrata imovine7 prijanjim vlasnicima

vlasnitvo obvezuje, a nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su

priodnositi op*em dobru stranci mogu stjecati vlasnitvo uz posebne uvjete odre0ene zakonom

zajameno pravo naslje0ivanja

- poduzetnitvo i tr"ite

26


27/87

-oduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja =epublike

rvatske;rava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na trituC

zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odre0enog zakonom

drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje gra0ana i brine seza gospodarski razvitak svih svojih krajeva prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim

pravnim aktom

inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala

- izvlatenje 'eksproprija#ija( odre0eni zahvati koji se sastoje u ograniavanju ili oduzimanju vlasnitva

mogu biti nuni u javnom interesu primjerice, pri gradnji cesta ili energetskih objekata, potrebito je oduzeti

odre0ene nekretnine kako bi takvi objekti mogli biti sagra0eni, ali se kaonaknada vlasniku ispla*uje trina vrijednost oduzetog vlasnitva 6izvlatenje7 poduzetnika sloboda i vlasnika prava se mogu iznimno ograniiti zakonom

radi zatite interesa i sigurnosti =, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi- porezni sustav

svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova u skladu sa svojim

gospodarskim mogu*nostimaC porezni se sustav temelji na naelima jednakostii pravednosti

- dobra od interesa za Republiku pod osobitom zatitom =epublike nalaze se odre0ena dobra: more, morska

obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva akonom se pod osobitu zatitu =epublike mogu staviti i druga dobra, i to:

zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine istvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja

akonom se odre0uje nain na koji dobra od interesa za =epubliku mogu

upotrebljavati i iskoritavati vlasnici i drugi nositelji prava na njima, aodre0uje se i naknada za ogranienje kojima su podvrgnuti

!o"ijalna prava- pravo na rad i sloboda rada

svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima

dostupno svako radno mjesto i dunost pravo na rad ne znai jamstvo zaposlenjaC ono znai pravo i slobodu

poduzimanja privrednih i drugih gospodarskih djelatnosti u punoj slobodi i podjednakim uvjetima sa svim ostalim gra0animaC time se teite odgovornosti zagospodarski napredak drutva stavlja na gra0ana pojedinca, dok dravaosigurava potovanje pravila trine utakmice i ograniene intervencijemjerama ekonomske politike

zabrana prisilnog i obvezatnog rada- pravedna naknada za rad i uvjeti rada

27


28/87

svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji

dostojan ivotC to je pravo u suprotnosti s naelima trine privrede u kojojvisina zarade ovisi o uspjehu na tritu i poloaju pojedinca na tritu rada

zbog toga se tumai kao jamstvo prava na zaradu pod jednakim uvjetima sa

drugim radnicima, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi i kao obvezuposlodavaca da za obavljeni rad radnike pravedno nagr0uju, vode*i rauna ouvjetima njihova ivota i ivota njihovih obitelji

najdue radno vrijeme odre0uje se zakonomC svaki zaposleni ima pravo na

tjedni odmor i pla*eni godinji odmor i ovih se prava ne moe odre*i zaposleni, u skladu sa zakonom, mogu imati udjela pri odluivanju u

poduze*uC formulacija Mmogu imatiN znai da 2stav ne nalaze uvo0enje op*egsustava jednakog za sve zaposlene, ve* omogu*uje razlikovanje razliitihkategorija poduze*a

- so#ijalna si!urnost pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno

osiguranje ure0uje se zakonom i kolektivnim ugovorom prava u svezi s poro0ajem, materinstvom i njegom djece ure0uju se zakonom

kolektivni ugovor je specifina ustanova radnog prava nastala i razvijena u

trinim privredama, kojeg me0usobno ga zakljuuju sindikalna organizacijakao zastupnik zaposlenih u odre0enim privrednim granama te organizacija

poslodavaca, a njima se ure0uju konkretna prava i uvjeti rada u okvirimaodre0enim zakonom

ustav odre0uje da slabim, nemo*nima i drugim, zbog nezaposlenosti ili

nesposobnosti za rad, nezbrinutim gra0anima drava osigurava pravo napomo* za podmirenje osnovnih ivotnih potreba

posebnu skrb drava posve*uje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu

ukljuivanju u drutveni ivot jamstvo prava na zdravstvenu zatitu

- sindikalno or!aniziranje i pravo na trajk radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni i poslodavci

imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupatiCsindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u me0unarodne sindikalne

organizacije u 2stavu je zajameno pravo na trajk, kao neogranieno pravo zaposlenih,

osim u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i odre0enim javnimslubama gdje se moe zakonom ograniiti

- ustavnopravna zatita obitelji obitelj je pod osobitom zatitom =epublikeC brak i pravni odnosi u braku,

izvanbranoj zajednici i obitelji ure0uju se zakonom =epublika titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne,

odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na

dostojan ivot

28


29/87

roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu

samostalno odluiti o odgoju djeceC odgovorni su osigurati pravo djeteta napotpun i skladan razvoj njegove osobnosti

djeca su duna skrbiti za stare i nemo*ne roditelje

=epublika osobitu skrb posve*uje maloljetnicima bez roditelja i onima za kojese roditelji ne brinuC tjelesno i duevno ote*eno i socijalno zaputeno dijeteima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb

dunost je svih da tite djecu i nemo*ne osobe

mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na raduC djeca

ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odre0ene dobi niti smiju bitiprisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili moral, niti im setakav rad smije dopustiti

ulturna prava- pravo na kolovanje

osnovno kolovanje je obvezno i besplatno

+++ i .++ dostupno svakome pod jednakim uvjetima, a u skladu sa

sposobnostima uz uvjete odre0ene zakonom gra0ani mogu osnivati privatne kole i uilita

- autonomija sveuilita 2stav jami autonomiju sveuilita te odre0uje da sveuilite samostalno

odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom jami se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjestnikog stvaralatva te zatita

moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog,umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva

drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i sportu

3kolo*ka prava- ekoloka prava

ustav propisuje da svatko ima pravo na zdrav ivotC drava osigurava pravo

gra0ana na zdrav okoli gra0ani, dravna, javna i gospodarska tijela i udruge duni su u sklopu svojih

ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posve*ivati zatiti zdravlja ljudi, prirode iljudskog okolia

29


30/87

nstitu"ije de(okratske ustavnosti u )epubli"i Hrvatskoj

Reerendum je oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposredno tajnimglasovanjem izjanjavaju o nekom pitanju koje je naje-e oblikovano tako da se na njegamoe odgovoriti sa za ili protiv, odnosno sa da ili ne.-redmet referenduma je odluivanje o pri#va-anju ili odbacivanju prijedloga nekog op-eg

propisa, ali moe biti i neke politike odluke.Resto se mijea sa neposrednim izborima$ )eposredni izbori su element predstavnikevladavine, a referendum je osnovni oblik neposredne demokracije$

-ostoji vie vrsta referenduma$ -rema irini politike zajednice razlikuje se:

$ referendum na razini drave kao cjeline 6u federativnoj dravi na razinifederacije i federativnih jedinica7, koji obuhva*a neposredno odluivanjesvih gra0ana, biraa unutar odre0ene drave, i

1$ referendum na razini lokalne politiko%teritorijalne jedinice 6npr$ op*ine iligrada7 ili tzv$ lokalni referendum$

9dluuje li se referendumom o donoenju ili izmjeni ustava ili zakona ili nekog drugog op*egakta razlikuje se:

$ ustavotvorni1$ zakonodavni referendum$

asebna je vrsta referendum kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodre0enje tako da segra0ani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju u kojoj i kakvoj *e dravi ili dravnojzajednici ivjeti$ Eakvim referendumom ostvaruje se odcjepljenje ili razdruivanje unutarneke drave ili dravne zajednice ili se odluuje o udruivanju ili prikljuenju u odreenudravu ili zajednicu drava$ Ea vrsta referenduma se naziva plebis#it$

=eferendum i drugi oblici osobnog sudjelovanja hrvatskih dravljana s birakim pravom u

obavljanju dravne vlasti i lokalne samouprave ure0en je u 2stavu =, a razra0en je u

30


31/87

;akonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dravne vlasti ilokalne i podrune regionalne! samouprave$2stav = izriito navodi dva oblika ostvarivanja vlasti naroda:

$ izborom narodnih predstavnika,1$ neposrednim odluivanjem$

2stav naelno pri#va-a institut fakultativnog ustavotvornog i zakonodavnog referenduma, alipropisuje da se fakultativno referendum moe raspisati i o drugom pitanju iz djelokrugaHrvatskog sabora kao i pitanju za koje predsjednik Republike dri da je vano za neovisnost,jedinstvenost i opstojnost Republike.2stavotvorni referendum moe raspisati Hrvatski sabor ili predsjednik Republike$ +vakaizmjena 2stava, djelomina ili cjelovita, moe se obaviti referendumom i to mimo postupkakoji je propisan u 2stavu$ rvatski 2stav poznaje dva naina svoje izmjene ili revizije$ -rvi jekada o reviziji odluujeHrvatski sabor, a drugi je postupak gdje se o izmjeni 2stava odluuje

samo referendumom$2stav nema izriite odredbe s kojom bi ve*inom rvatski sabor trebao donijeti odluku oraspisivanju referenduma$ + obzirom da 2stav navodi kako se o referendumu donosi zakon,odluku o raspisivanju ustavotvornog i zakonodavnog referenduma +abor donosi ve-inom

glasova uz uvjet da je na sjednici nazona ve-ina zastupnika$akonodavni referendum o prijedlogu zakona naelno bez ikakvog sadrajnog ogranienjamoe raspisati samo Hrvatski sabor$ )o,predsjednik Republike moe raspisati ustavotvorni ireferendum o odreenom politikom pitanju odnosno odluci i o zakonu ako bi smatrao dadotini zakon sadrajno obu#va-a neko pitanje koje je vano za neovisnost, jedinstvenost i

opstojnost Republike$ a raspisivanje referenduma predsjednik =epublike mora imatiprijedlog Vlade i supotpis predsjednika Vlade.-romjenom 2stava =epublike rvatske iz 1GGG$ godine prihva*en je institut narodneinicijative za raspisivanje referenduma$ -ropisano je da *e rvatski sabor raspisatireferendum u skladu sa zakonom, ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u RH$

)arodna inicijativa za raspisivanje referenduma moe se primijeniti za svaku djelominu ilicjelovitu izmjenu &stava i za svako pitanje iz zakonodavne nadlenosti +abora te za drugo

pitanje koje birai smatraju da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost RH.2stav izriito predvi0a i sluaj primjene obvezno! reerenduma$ =ije je o odluivanju oudruivanju RH u saveze s drugim dravama$ -ravo da pokrene taj postupak ima najmanja

jedna tre-ina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada$ Dzrijekom sezabranjuje pokretanje postupka udruivanja RH u saveze s drugim dravama u kojem biudruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva,odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.

)akon to je postupak pokrenut, pret#odnu odluku o udruivanju Hrvatske donosi +abordvotre-inskom ve-inom glasova svi# zastupnika$ -oslije prethodne odluke konana odlukaobvezno se donosi na referendumu$ $G&$!!$ godine, a na kojem su se dravljani = !$G>$!!$ godine izjasnili,

31


32/87

odgovaraju*i na dva pitanja koja su se sadrajno odnosila na samoodre0enje hrvatskog narodau = odnosno izbor izme0u suverene i neovisne = koja se s ostalim republikama moeudruiti u savez suverenih republika ili ostanak = u federativnoj 3ugoslaviji$ )a temeljurezultata referenduma rvatski sabor je 1>$G"$!!$ godine donio 2stavnu odluku osuverenitetu i neovisnosti = kojom je = proglaena suverenom i neovisnom dravom$;rugi sluaj primjene dravnog referenduma je referendum o pristupanju =epublike rvatskeFuropskoj uniji odran 11$G$1G1$, na kojemu su se dravljani = izjasnili za pristupanjeve*inom od "",1#J nasuprot 44,4J glasova, odgovaraju*i na jednostavno pitanje>este li zalanstvo Republike Hrvatske u 7uropskoj &niji?$

;akon o referendumu razra0uje pod nazivom dr"avni reerendum ustavne institutefakultativnog ustavotvornog i zakonodavnog referenduma i obveznog referenduma oudruivanju Hrvatske u savez s drugim dravama.akon o referendumu nakon izmjene iz 1GG$ godine propisao je da na dravnomreferendumu imaju pravo sudjelovati #rvatski dravljani koji imaju prebivalite i prebivaju u

RH najmanje godinu dana bez prekida do dana odravanja referenduma, ali je 2stavni sud= odlukom 6))"!IG#7 formulaciju koji imaju prebivalite i prebivaju u RH najmanje

godinu dana bez prekida do dana odravanja referenduma proglasio neustavnom, slijedomega se ona ne primjenjuje$2stav ure0uje institut lokalno! reerenduma propisuju*i da gra0ani mogu neposrednosudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugi# oblikaneposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom $ -rema akonu o referendumulokalni referendum 6op*ini, gradu i upaniji7, raspisuje predstavniko tijelo jedinice lokalne

samouprave 6op*insko i gradsko vije*e7 ipredstavniko tijelo jedinice podrune regionalne!

samouprave 6upanijska skuptina7$ -redstavnika tijela jedinica lokalne samouprave ijedinica podrune 6regionalne7 samouprave mogu raspisati referendum o svakom pitanju izsvojeg samoupravnog djelokruga o kojem predstavniko tijelo ima pravo donositi odluke.)a lokalnom referendumu imaju pravo sudjelovati birai koji imaju prebivalite na podrujujedinice lokalne samouprave odnosno jedinice podrune regionalne! samouprave za koju jereferendum raspisan.

)a referendumu birai odluuju neposredno tajnim glasovanjem$)a dravnom referendumu odluuje se ve-inom biraa koji su pristupili referendumu$)a lokalnom referendumu odluuje se ve-inom biraa koji su glasovali, uz uvjet da jereferendumu pristupila ve-ina ukupnog broja biraa upisani# u popis biraa jedinice lokalne

samouprave, odnosno jedinice podrune regionalne! samouprave u kojoj je raspisanreferendum$9dluka donesena na referendumu je obvezatna$ Roku kojem se zabranjuje izmjena odlukedonesene na referendumu je godinu dana$ akon o referendumu propisuje da nadleno tijelo

prije isteka roka od godinu dana od dana odravanja referenduma nema pravo donijetipravni akt ili odluku koja je sadrajno suprotna odluci donesenoj na referendumu$ Ea seodredba odnosi na sve sluajeve fakultativnog dravnog 6ustavotvornog i zakonodavnog7referenduma i sve sluajeve lokalnog referenduma koji je uvijek fakultativan, ali se ne odnosina obvezni dravni referendumkoji se raspisuje radi donoenja odluke o udruivanju drave

Hrvatske u savez s drugim dravama$ 2 sluaju obveznog referenduma odluka se konanodonosi samo na referendumu pa se ne moe mijenjati od bilo kojeg tijela dravne vlasti.

32


33/87

akon o referendumu propisuje se da se o istom pitanju ne moe ponovno raspisatireferendum prije isteka roka od est mjeseci od dana odranog referenduma$-ropisuje se i da ako birai ocijene da postoji potreba za raspisivanje referenduma, onimoraju osnovati organizacijski odbor za izjanjavanje biraa o potrebi da se zatrairaspisivanje referenduma$ akon ne odre0uje broj biraa potreban za osnivanjeorganizacijskog odbora, ali je to najmanje tri biraa.9rganizacijski odbor donosi odluku o

pristupanju izjanjavanja biraa o potrebi da se zatrai raspisivanje referenduma$ 9va odlukasadrijasno formulirano pitanje o kojem se trai raspisivanje referenduma i rok unutar kojeg-e se sakupljati potpisi biraa koji trae raspisivanje referenduma koji ne moe biti dui od 'dana.9dluka se objavljuje u dnevnom tisku i drugim sredstvima javnog priop*avanja$-ostupak prikupljanja potpisa biraa kojeg se mora pridravati organizacijski odbor je vrlosloen$@ko organizacijski odbor utvrdi da se o potrebi da se zatrai raspisivanje referendumaizjasnilo deset posto od ukupnog broja biraa u RH, uputit -e za#tjev predsjedniku Hrvatskog

sabora za raspisivanje referenduma.2z zahtjev se dostavljaju isvi potpisikojima se dokazuje

da je raspisivanje referenduma zatraio potreban broj biraa$/ad zaprimi zahtjev za raspisivanje referenduma,Hrvatski sabor moe u roku od )= danazatraiti da 2stavni sud = utvrdi je li referendumsko pitanje u skladu s &stavom i zakonom$8ko 2stavni sud = utvrdi da referendumsko pitanje odnosno nije u skladu s 2stavom izakonom, referendum se ne-e raspisati.9va odredba akona o referendumu nije ustavna jer

se djelokrug &stavnog suda RH ne moe propisivati zakonom ve- iskljuivo &stavom i&stavnim zakonom o &stavnom sudu RHY

;akon o referendumupodrobno razra0uje uvjete i postupak provedbe referenduma$2 suvremenim demokracijama se sve e*e na referendumima koristi tehnika da se birai

opredjeljuju o jednom izme0u dva ili vie prijedloga ne izjanjavaju*i se za ili protiv ve*zaokruuju*i redni broj prijedloga za koji glasuju$akon o referendumu opredjeljuje se za obje mogu*nosti glasovanja na referendumu$-ropisuje se da se glasovanje obavljaglasakim listi-ima koji sadre pitanje odnosno jedan ilivie prijedloga o kojem bira treba odluiti na referendumu $ 5ira na glasakom listi*uzaokruuje rije za ili protiv, a kad se odluuje o jednom izme0u vie prijedloga, birazaokruuje redni broj prijedloga za koji glasuje$9sim dravnog i lokalnog referenduma akon o referendumu prihva*a i institutsavjetodavno! reerendumasvrstavaju*i ga u druge oblike osobnog sudjelovanja biraa uobavljanju dravne vlasti i lokalne samouprave$ akon o referendumu propisuje da Vlada RHmoe raspisati savjetodavni referendum za podruje jedne ili vie jedinica lokalne

samouprave odnosno jedinica podrune regionalne! samouprave radi pret#odnogpribavljanja miljenja stanovnika tog podruja o podrunom ustrojstvu jedinica lokalnesamouprave odnosno jedinica podrune6regionalne7 samouprave$-rema akonu o referendumu na savjetodavnom referendumu imaju pravo sudjelovati biraikoji imaju prebivalite u jedinici, odnosno jedinicama lokalne samouprave kao i u jediniciodnosno jedinicama podrune regionalne! samouprave za koju je savjetodavni referendumraspisan$ +avjetodavni referendum raspisuje .lada kad smatra da treba pribaviti prethodnomiljenje stanovnika nekog podruja radi promjene podruja op*ine, grada ili upanije na

savjetodavnom referendumu$

33


34/87

+matra se da savjetodavni referendum uvijek moe, pa i kada nije propisan ustavom ilizakonom, raspisati o svakom pitanju iz svog djelokruga predstavniko tijelo, a vlada ili drugoizvrno tijelo kad je na to ovlatena zakonom. +vr#a njegove uporabe jest sprjeavanjedonoenja odluka koje nisu u suglasnosti s voljom birakog tijela. +avjetodavni referendum

pravno ne obvezuje tijelo koje ga je raspisalo, ali obvezuje politiki.+avjetodavni referendum provodi se po postupku na koji se provodi dravni referendum, atako0er se odluuje ve*inom glasova biraa koji su pristupili referendumu$

6)@N! N;J% P)%/ P3;J3

:ra7anska ini#ijativaje oblik neposredne demokracije gdje odreeni broj graana, biraaili odreen postotak birakog tijela ima pravo predlagati nacrte zakona, drugi# op-i# akataili politiki# odluka$ 2 tom sluajuzakonodavno ili predstavniko tijelo je duno provestiitav zakonodavni postupak$8ko na temelju gra0anske inicijative zakonodavno tijelo donese zakon, gra0anska inicijativa

je uspjela$ )e donese li na temelju provedenog zakonodavnog postupka predloeni zakonprijedlog zakona se iznosi narodu na referendum$ Eakvu odredbu predvi0a vicarski 2stav iz'#&$ godine i ustavi vicarskih kantona$ -rema 2stavu Dtalije iz !&'$ godine >GG GGG biraamoe svojim potpisima dovesti do raspisivanja referenduma o ukidanju nekog zakona ili

dijela zakona$ Eo je kombinacija gra0anske inicijative i narodnog zakonodavnog veta$ Dzuzetisu zakoni iz podruja poreza i prorauna, amnestije i zakon o potvrdi me0unarodnih ugovora$2stav = promjenama iz 1GGG$ godine predvi0a primjenu !ra7anska ini#ijative zaraspisivanje referenduma$ Eo pravo ima G J biraa u =$ Furopska gra0anska inicijativa 6od 1G$7 % moe je pokrenuti milijun europskih gra0ana iznajmanje # lanica uspjela inicijativa K /omisija mora razmotriti prijedlog i obrazloiti stajalite, nije obvezanainicijativom za = vaan akon o provedbi 2redbe 6F27 br$ 1I1G Furopskog parlamenta i .ije*aod "$ veljae 1G$ o gra0anskoj inicijativi 6)) >"I4 i "1I47/eti#ijaje oblik neposredne demokracije koji obiljeava pravo graana kao pojedinca ili

skupine graana da se ali ili da neto predlae predstavnikom tijelu$=azlikuje se peticija u irem i uem smislu$/eti#ija u irem smisluje alba koju moe uputiti svaki ovjek, i onaj koji nije dravljaninodreene drave. *o je osobno pravo koje, ako je ustavom predvieno, pripada svim ljudimakoji prebivaju na podruju odreene drave. 3eticija u irem smislu obu#va-a albu nadjelovanje ili pojedinane akte upravni# tijela./ravo peti#ije u u"em smislupripada samo dravljanima odreene drave. 8bu#va-a pravo

predlaganja rjeavanja odreeni# pitanja iz djelokruga predstavnikog tijela, pravo

podnoenja zakonodavni# prijedloga ili miljenja o zakonskom prijedlogu.

34


35/87

;vije osnovne razlike izme0u narodne inicijative i prava peticije u uem smislu su da kodprava peticije zakonodavno tijelo nije duno provesti cjelovit zakonodavni postupak ve-peticiju moe odma# odbaciti odbor zakonodavnog tijela odnosno njegovo povjerenstvo zamolbe i albe$ -ravo peticije u uemsmislu pripada dravljaninu kao pojedincu dok narodnuinicijativu, ako je ustav predvia, uvijek moe koristiti samo odreena ve-a skupina ili

postotak biraa$2stav = propisuje dasvaki graanin ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedlogedravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na nji# odgovor. 3ropisuje i pravo graana naodgovor na predstavke i pritube te prijedloge. +adrajno, to je najire pravo peticije koje seustavno podjeljuje dravljanima RH.

)eBerendu( o opozivu gradona#elnika nije referendum, ve* institut predstavnike demokracije raspisuje ga predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave, na zahtjev minimalno 1GJ

biraa za opoziv se mora izjasniti bar ve*ina biraa koji su glasovali, to ujedno mora obuhva*atiminimalno I4 svih biraa u popisu birake jedinice bira koji eli sudjelovati mora imati prebivalite na podruju dotine jedinice lokalnesamouprave

&zborisupostupak kojim narod povjerava obavljanje politike vlasti predstavnikom tijelu ilipredsjedniku republike, koji predstavljaju njegovu suverenu volju$ 9ni su izvor i temeljlegitimiteta i legaliteta cjelovitog sustava dravne vlasti.+lobodni i poteni izbori podrazumijevaju da dravna vlast u izbornoApolitikom procesu

potuje sva, a napose politika temeljna prava i slobode graana.&zborni sustavje pravnim propisima ureen skup drutveni# odnosa koji nastaju pri izboru

predstavniki# tijela i predsjednika republBke$

)azvoj izbornog sustava za parla(entarne izbore

1990. - akon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika 6)) GG#I!!G7% okolnosti: politike stranke tek nastale, nema ni propisa ni iskustva s viestranakimizborima% primjena sustava apsolutneve*ine,% male jedinice, 1 kruga: kandidiraju se pojedinci, koji za kandidaturu moraju skupitiodre0eni broj potpisa i moraju imati prebivalite na podruju politike jedinice za iju seskuptinu kandidiraju

- prigovor ( izborna povjerenstva 6 maSI4 jedne stranke7 i priziv 9krunom

suduI.rhovnom sudu =

35


36/87

- vana uloga =epublikog odbora za nadzor izbora, pod predsjedanjem predsjednika2stavnog suda

1990. - 1999.- akonom iz !!1$ ( mjeoviti ve*insko % razmjerni sustava7 polovica zastupnika 6"G7 bira se relativnom ve*inom, po jedan u izbornoj jediniciC

b7 druga polovica bira se razmjernim predstavnitvom 6izborne liste7 ( pretvaranje glasovadZondtom % akonom o izmjenama i dopunama iz !!>$u astupniki dom bira seoko #>J zastupnika 6'G7 razmjernim sustavom ( dZondt, a oko 1>J 61'7 relativnomve*inom, po jedan u svakoj izbornoj jedinici% izbori za Qupanijski dom ( !!4$ i !!#$

( razmjerni sustav 6tri zastupnika, pri emu su svaka upanija i Brad agreb po jednaizborna jedinica 7$1999. F krajtrenda donoenja novog zakona za svake izbore% u potpunosti je uveden razmjerni izborni sustav

% trenutno vae*i zakon:akon o izborima zastupnika u rvatski sabor, )arodne novine 1GI ( proi*eni tekst

- 1GG$ unesene su ve* spomenute izmjene kojima se osiguravalo dodatno pravo glasanacionalnim manjinama:

a7 dodatno pravo glasa manjinama kojih je manje od ,>J stanovnitvab7 zajamena tri mjesta u saboru srpskoj manjini, s vie od ,>J stanovnitva% 2stavni sud ukinuo 62 ( D % 1:0G:011D

/p,e karakteristike izbora za Hrvatski sabor

-rema;akonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor61GG4$7 zastupnici se u rvatski saborbiraju razmjernim izbornim sustavomtako da je podruje = podijeljeno na deset izborni#jedinica, te se u svakoj, na temelju lista, bira po 'C zastupnika, odnosno ukupno &Gzastupnika$ Dzborne jedinice se oblikuju akonom o izbornim jedinicama tako da se broj

biraa ne smije razlikovati vie od plus%minus > posto$ -ri odre0ivanju izbornih jedinica morase voditi rauna o zakonom utvrenim podrujima upanija, gradova i op-ina u RH.;ioba zastupnikog mandata obavlja se pomo*u d[ ondtova sustava izrauna$ 5rojzastupnika koji *e biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvr0uje se tako da se ukupanbroj vae-i# glasova koji je dobila svaka lista biraka masa liste! dijeli s brojevima od ' do'C, pri emu se uvaavaju i decimalni ostaci$9d svih dobivenih rezultata, zastupnika mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaze &

brojano najve*ih rezultata ukljucuju*i decimalne ostatke$+vaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupnikih mjesta u +aboru koliko je postigla

pojedinanih rezultata medu & brojano najve*ih rezultata$akon propisuje jedinstveni izborni prag 6pro#ibitivnu klauzulu7 bez obzira da li se radi o listi

jedne stranke ili o koalicijskoj listi dviju ili vie stranaka$ Eaj prag je > posto vae*ih glasova

biraa u izbornoj jedinici$ Eo znai da pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta uizbornoj jedinici ostvaruju samo one liste koje ispune zakonski uvjet prelaska izbornog praga$

36


37/87

+a svake liste izabrani su kandidati od rednog broja $ pa do rednog broja koliko je odre0enalista dobila zastupnikih mjesta$ amjenici zastupnika sa svake liste izborne jedinice sukandidati koji nisu izabrani$ -rimijenjen je sustav vezane listepo kojem ve*e anse da budeizabran za zastupnika ima kandidat koji je na viem mjestu na listi$

6lasovanje izvan teritorija )H vano je razlikovati dvije situacije kada birai glasuju u diplomatskimIkonzularnim

predstavnitvima:$ birai koji nemaju prebivalite u = 6dijaspora7 ( njihov glas se daje listama u posebnojizbornoj jedinici 6PD$7, u kojoj mogu izabrati tri zastupnika

( !!!$ je naputena fiksna kvota od 1 zastupnika, a 1GG$ nefiksna kvota 6brojglasova dijaspore potrebnih za mjesto u +aboru K broju glasova za to potrebnih utuzemstvu7

1$ birai koji se zateknu izvan granica na dan izbora ( njihov glas se pribraja glasovimaizborne jedinice u kojoj bi inae glasovali unutar = 6D$ %P$7

=anjine-ripadnicima nacionalnih manjina u = jami se pravo na zastupljenost u rvatskom saboru$9ni imaju pravo birati ' zastupnika u +abor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici kojuini podruje = 6 PDD jedinica$7

-ripadnici srpske nacionalne manjine biraju 4 zastupnika, ma0arske zastupnika, a talijanske zastupnika$-ripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno zastupnika$-ripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske,turske, ukrajinske, vlaske i idovske nacionalne manjine biraju zajedno zastupnika$-ripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine

biraju zajedno zastupnika$-ripadnici srpske, ma0arske i talijanske nacionalne manjine koji sami biraju 4 odnosno zastupnika uz kandidate za zastupnika predlau i kandidata za njegova zamjenika koji se birazajedno s njim$ -ripadnici ostalih nacionalnih manjina koji biraju zastupnika s drugom ilivie drugih nacionalnih manjina predlau samo kandidata za zastupnika, a njegovimzamjenikom postaje zastupniki kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najvieglasova$-ripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u +aborpojedinanim izboromtako da je zazastupnika izabran kandidat koji je dobio najve*i broj glasova biraa koji su glasovali,odnosno relativnu ve*inu$ 8ko dva ili vise kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se

ponavljaju$

)!P!%NJ3 +/)

Dzbore za zastupnike u rvatski sabor raspisujepredsjednik Republikekoji i saziva +abor naprvo zasjedanje$ 9dlukom o raspisivanju izbora odre0uje se dan provedbe izbora$ ;an

37


38/87

provedbe izbora je neradni dan 6bilo koji dan7$ -rethodni zakon o izboru zastupnika jeodre0ivao nedjelju kao dan provedbe izbora$ 9d dana raspisivanja do dana izbora mora

proteci najmanje -0 dana$Dzbori za zastupnike se provode na birakim mjestima na podruju = i u diplomatsko%konzularnim predstavnitvima =$5irai koji imaju prebivalite u = glasuju na birakim mjestima na podruju = odre0enim

prema njihovom prebivalitu$5irai koji imaju prebivalite u =, a na dan odravanja izbora se zateknu izvan granica =glasuju u diplomatsko%konzularnim predstavnitvima = za zastupnike izborne jedinice

prema svom prebivalitu na podruju =$5irai koji nemaju prebivalite u = glasuju u diplomatsko%konzularnim predstavnitvima= za zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici$

N)NJ3a izbor zastupnika u rvatski sabor kandidiraju se liste a ne kandidati pojedinano, osim kad

je rije o kandidatima za izbor zastupnika nacionalnih manjina koji se kandidirajupojedinano kako se i biraju$?istu za izbor zastupnika moe samostalno predloiti jedna politika stranka te dvije ili vie

politiki# stranaka koalicijska lista!.-olitike stranke samostalno utvr0uju svoje stranakeliste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na nain predvi0en statutom politike stranke$5irai predlau kandidatske liste 6neovisne liste7 na temelju pravovaljano prikupljeni#

potpisa$ a pravovaljanost prijedloga liste izborne jedinice potrebno je prikupiti najmanje== potpisa biraa$-rijedlozi lista moraju prispjeti ;ravnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku 'C danaod dana raspisivanja izbora$ 2 prijedlogu se navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi

poredani od rednog broja $ do &$ )aziv liste jest puni naziv politike stranke ili stranakekoalicijekoja je listu predloila$ 2koliko je listu predloila skupina biraa, njezin naziv jeTneovisna listaT$ /andidatom se moe biti samo na jednoj listi i samo u jednoj izbornoj

jedinici$ )ositelj liste ne mora biti kandidat na listi$;ravno izborno povjerenstvo mora u roku od &' sati od predaje lista izbornih jedinica

prihvatiti sve pravovaljano predloene liste za svaku izbornu jedinicu i objaviti ih u svimdnevnim novinama u = i na =E$ 9sim toga ;ravno izborno povjerenstvo sastavlja iobjavljuje zbirnu listu svih pravovaljano predloenih lista za svaku izbornu jedinicu$ birnalistasadri naziv liste izborne jedinice, te ime i prezime nositelja svake liste. 9a zbirnu listuizborne jedinice stranake i neovisne liste se unose prema abecednom redu punog naziva

politike stranke ili koalicije koja je listu predloila$ 8ko je vie politikih stranaka predloilozajedniku listu, ona *e se unijeti na zbirnu listuprema nazivu prve po redu politike strankeu prijedlogu.-olitike stranke koje su predloile prihva*ene liste mogu odustati od predloene listenajkasnije C5 sati nakon to je kao pri#va-ena bila objavljena $ 9dustajanje jednog ili vie

kandidata s liste nije doputeno i ne*e se uvaiti$

38


39/87

8ko neki od kandidata na listama, odnosno kandidat ili zamjenik u izbornim jedinicama gdjese biraju zastupnici nacionalnih manjina umre u vremenu od dana objave liste kandidata,

politika stranka ili udruge nacionalnih manjina koje su kandidirale dotinog zastupnika moguumjesto njega predloiti novog kandidata, odnosno zamjenika, bez posebnih uvjeta zavaljanost kandidature do G dana prije odravanja izbora$

+/)N P)/=A+Dzborna promidba poinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a zavrava 1& sata

prije dana odravanja izbora$ Dzborna promidba odnosno vrijeme za izbornu kampanju iliagitaciju zakonski je ureeno kako bi sve politike stranke ili koalicije koje su istakle liste zaizbor zastupnika imale jednake uvjete$ bog toga se propisuje da u vrijeme izborne promidbesve politike stranke koje su predloile kandidatske liste imajupod jednakim uvjetima pravona iznoenje i obrazlaganje svoji# izborni# programa te izbornu promidbu. +va sredstva

javnog priop*avanja duna su u svom djelovanju omogu*iti ostvarivanje ovih prava politikihstranaka$

+vaka politika stranka koja je istakla liste za izbor zastupnika u +abor mora do poetkaizborne promidbe objaviti okvirne podatke o visini i izvoru vlastiti# sredstava kojenamjerava utroiti za izbornu promidbu. Eo su duni uiniti i kandidati za zastupnike

pripadnika nacionalnih manjina i nositelji neovisnih lista$-ravo na naknadu trokova izborne promidbe iz dravnog prorauna = imaju sve politike

stranke koje su istakle liste u najmanje jednoj izbornoj jedinici i kandidati za zastupnikepripadnika nacionalni# manjina koji se biraju u posebnim izbornim jedinicama i nositeljineovisni# lista.

)aknada trokova izborne promidb

ustavno 2. dio

Documents