uređaji za pomicanje u montaži

7/26/2019 Ureaji Za Pomicanje u Montai

1/33

http://www.fsb.hr/~zkunica/nastava/pms/trans_mont.pdf

UREAJI ZA POMICANJE UAUTOMATSKOJ MONTAI


2/33

2

Ureajima za pomicanje objekti se montae pomiu od radne stanicedo radne stanice.

Ureaji za pomicanje (transfer)

Kontinuiranog gibanja,indeksirano gibanje radnih jedinki

Intermitentnog gibanja,nepomine radne jedinke

Okreui Linijski IndeksiraniSlobodnoga toka,

linijski

Okreui Linijski


3/33

3

Kod ureaja s kontinuiranimgibanjem, pomiu se objektimontaekonstantnom brzinom, pravolinijski ili kruno.

Za razliku od ureaja s intermitentnim gibanjem, ciklus rada ne sadrivremena usporenja, tonog pozicioniranja (indeksiranja) i ubrzanja,to ishodi visokom proizvodnou.

Zbog nepostojanja inercijskih sila, ureaji s kontinuiranim gibanjem

prikladni su zapomicanje tekih sklopova i sklopova koji nisu osiguraniod rastavljanja.

Potekoese pojavljuju pri sinkronizacijirada ureaja za pomicanje iradnih stanica, zbog potrebe za koordinacijom poprenih i visinskihgibanja radnih stanica, ubrzavanja i usporavanja radnih stanica, te

osiguranja dovoljno dugog nepromijenjenog relativnog poloajaizmeu objekta na ureaju za pomicanje i radne stanice.

Ureaji za kontinuirano gibanje koriste se iskljuivo u masovnojproizvodnji jednostavnijih proizvoda(punjenje i zatvaranje boca, izradiautomobilskih svjeica, baterija...).


4/33

4

Princip rada:

Iz poloaja mirovanja(0), radna stanicagiba se k ureaju zapomicanje (1), s njim

se spaja i sinkronogiba (2).

Tijekom sinkronoggibanja obavlja sesklapanje.

Nakon toga se radnastanica odvaja odureaja za pomicanje(3) i vraa u poetnipoloaj (4).

Ureaj s pravolinijskim

pomicanjem objekata


5/33

5

Kod ureaja s intermitentnimgibanjem, objekti se gibaju sprekidima, u vremenskim intervalima potrebnim za izvrenje operacijaspajanja.

Ureaji se izvode kao indeksirani (taktni) ili slobodnoga toka.

Kod indeksiranihureaja, svi se objekti gibaju istodobno u jednakimvremenskim razmacima, budui da su nosai objekata vrsto spojeni sureajem za pomicanje.

Taktno vrijeme jest zbroj vremena pomicanja i vremena najdue operacijespajanja.

Kod ureaja slobodnoga tokatakva vrsta veza ne postoji, pa se objektipomiu izmeu stanica nezavisno jedan od drugoga.

Izmeu radnih stanica mogu se oblikovati spremnici (priuve) objekata,pa eventualni zastoj na jednoj stanici ne uzrokuje trenutani zastojcijelog montanog sustava, to ima znaajan utjecaj na produktivnost.


6/33

6

Izvedbe ureaja: okreui okrugli stolovi i linije.

Izbor izvedbe zavisi od broja smjerova spajanja i broja ugradbenihelemenata.

Kod okreueg stola mogua su dva smjera sklapanja: okomitoodozgo nadolje, i vodoravno s oboda prema sreditu.

Linijski ureaji omoguuju barem tri smjera sklapanja i teoretskineogranien broj radnih stanica.

INDEKSIRANI (TAKTNI) UREAJI ZA POMICANJE

U praksi realizirani okreui stolovi sadre i po 24 radne stanice.

Porastom broja stanica, raste promjer stola, a tako i moment inercije,uzrokujui loija dinamika svojstva ureaja.

Za montau proizvoda s manjim brojem ugradbenih elemenata, zbogjednostavnosti se izvedbe i mogunosti postizanja visoke tonosti

pozicioniranja, ee koristi okreui stol od linijskog ureaja.


7/33

7


8/33

8


9/33

9


10/33

10


11/33

11

Prigon OKREUEG STOLAje elektromotorni, pneumatski ilihidrauliki.

Kod pneumatskog i hidraulikog prigonatranslatorno segibanje klipa preko zubne letve i zupanikapretvara u rotacijskogibanje.

Rotacijsko se gibanje prenosi na osovinu i zupastu plou okreuegstola preko zapinjae, ili preko jednosmjerne spojke.

Pozicioniranje stola najee se vri zatikom pokretanimpneumatskim cilindrom.

Osim tonosti pozicioniranja, zatik spreava prenoenje sila nazaporni mehanizam i omoguava povrat zapinjae u poetnipoloaj, bez opasnosti pomicanja stola u povratnom hodu. Ovajmehanizam je prikladan za relativno spora taktna gibanja s malimsilama i bez posebnih zahtjeva na ubrzanje okreueg stola.


12/33

12

Mehanizmi za

indeksiranje


13/33


14/33

14

Malteki kri

Kinematika maltekog kria

Vrijeme okretaja elektromotorompogonjene osovine odgovara vremenutakta. Pogonski valji ulazi u prorez ploei ostaje u njemu tako dugo dok valjikrunim gibanjem ne izae iz proreza. Zato vrijeme se okree ploa s prorezima.Dok su pogonski valji i ploa s prorezimaizvan zahvata, ploa miruje. Nakon punogokreta valji ulazi u sljedei prorez kria itako se postupno izmjenjuju periodigibanja i mirovanja kria.

Mirovanje kria osigurava semeusobnim dodirom lukova B iC pogonskog i pogonjenoglanka iji su polumjerizakrivljenosti r

0 meusobno

jednaki. Za osiguranjenesmetanog ulaza i izlazavaljia u prorez, na poetkuodnosno kraju koranog gibanja,mora se smjer kretanja valjiapoklapati kod njegovog ulaza

odnosno izlaza sa sredinjicomproreza.


15/33

15

U montai se zahtijeva kratko vrijeme okretanja i dugo vrijememirovanja okreueg stola.Odnosi vremena mirovanja i okretanja

mijenjaju se s brojem podjela na maltekom kriu. Poveanjembroja podjela (proreza) odnos se pribliava vrijednosti jedinice: zan=6 odnos je 1:2 (120:240), a za n=25 odnos iznosi 1:1,18(165:195).

Ve je spomenuto da ovaj prijenosnik uz okretanje vri i blokiranje

stola. Zbog zranosti izmeu pogonskog valjia i proreza,pojavljuju se netonosti pozicioniranja koje se eliminiraju tako da sekrivuljnom ploom na osovini pogonskog lanka u trenutku izlaskapogonskog valjia iz proreza, preko poluja utisne zatik u prorezza pozicioniranje maltekog kria.

Malteki se kri izvodi kao vanjski i unutarnji. Kod vanjskog ulazi pogonski

valji izvana u kri, a pogonska osovina i kri okreu se suprotno. Kod

unutranjeg kria ulazi pogonski valji iznutra u kri, pogonska osovina i kri

okreu se u istom smjeru. U kinematikom smislu, mehanizam maltekog kria

identian je koljenasto-kulisnom mehanizmu s oscilirajuom kulisom, ali samo za vrijemegibanja.


16/33


17/33

17

Kod krivuljnog se prijenosnika na pogonskoj osovini nalazi bubanj skrivuljnim ploama kojima se pokree diobeni (razdjelni) kota,vrsto spojen s okreuim stolom. Diobeni kota posjeduje na obodu,

prema broju podjela (radnih stanica), odgovarajui broj kotaia(valjia).

Vrijeme okretaja pogonske osovine s bubnjem odgovara taktuokreueg stola. Krivuljna ploa prolazi veim dijelom po obodububnja bez uspona, a manjim dijelom s usponom, pri emu uspon

odgovara promjeru valjia diobenog kotaa. Kod okretanje dijelakrivuljne ploe bez uspona izmeu dva valjia, stol miruje. Sulaskom dijela krivuljne ploe s usponom u sljedei meurazmakvaljia, stol se deblokira i krivuljna ploa pomie stol za jednupodjelu. Odnos duina krivuljne ploe sa i bez uspona odreujeomjer izmeu vremena okretanja i mirovanja. Ako krivuljna ploa s

usponom opasuje bubanj 120, odnos vremena okretanja i stajanjajest 1:2, a kod 90je 1:3. Promjenom promjera bubnja i oblikakrivuljne ploe odreuje se odnos vremena gibanja i stajanja,nezavisno o broju podjela (valjia) na diobenome kotau. Oblikomkrivuljne ploe utjee se i na tijek ubrzanja odnosno usporenjaokreueg stola.


18/33

18

Krivuljni

prijenosnik

Ovaj je prijenosnik pogodan za velike brzine, ima veliku tonostpozicioniranja, a broj zaustavljanja po okretu nije ogranien.


19/33

19

Intermitentnu rotaciju mogue je postii koranim i elektronikikomutiranim motorima, sa ili bez upotrebe reduktora.

Korani motori su elektromehaniki pretvornici energije kojiimpulsnu elektrinu pobudu pretvaraju u koraajni mehanikipomak.

Jeftini su jer se upravljaju direktno bez povratne veze, ali su pogodnisamo za male momente (nekoliko Nm), konstantno optereenje imale zahtjeve u pogledu ubrzanja i usporenja.

Elektroniki komutirani motori imaju petlje povratne veze te suregulirani po poziciji, brzini i momentu. Mogua je ugradnjaelektrine konice koja zakoi motor unato djelovanju vanjskihmomenata pri iskljuenju regulacije. Brzina vrtnje im je do nekolikotisua okretaja u minuti, a podruje momenta do 100 Nm. Ovimmotorima postiu se velike tonosti pozicioniranja (ispod /1000rad). Tijek ubrzavanja i usporavanja pogona oblikovljiv je premazahtjevima.


20/33

20

Za montau proizvoda s veim brojem ugradbenih elemenatakoriste se LINIJSKI UREAJI za pomicanje u taktu ili slobodnomtoku.

Rasporedom radnih stanica u liniji naelno se mogu oblikovatisustavi u obliku linije ili pravokutnika.

Montaa se moe izvoditi iz barem tri smjera. Kod sustava u obliku

linije mogu se radne stanice smjestiti s obje strane ureaja zapomicanje.


21/33

21

Taktni ureaji za

pomicanje

Ureaj za pomicanje uvjetuje da su prostorno poetak izavretak montae na suprotnim krajevima, to jeprednost u sluaju direktnog prenoenja montiranogsklopa na drugi montani sustav. Nedostatak izvedbe jeaktivno koritenje samo 40 % nosaa objekata, buduida ih 60 % biva u povratnom toku (ispod radneravnine).

Ovaj nedostatak ne postoji kod sustava u obliku pravokutnika


22/33

22

Taktni ureaji zapomicanje

Ovaj nedostatak ne postoji kod sustava u obliku pravokutnika.

Kod njih su poetak i zavretak montae jedan pokraj drugogaili integrirani u jednoj stanici.Nosai objekata pomiu se u vodoravnoj ravnini u uspravnom ili poloenom poloaju.Skretanje nosaa objekata izvodi se na zakrivljenoj stazi ili pod kutem od 90.U prvom sluaju je uvijek ista strana objekta usmjerena prema van, a u drugom sluaju sevanjske strane objekta mijenjaju (Promjena orijentacije promjena smjera sklapanja.).


23/33

23

Prigon taktnih ureaja za pomicanje u obliku linije i pravokutnika snosaima objekata u uspravnom poloajujest elektromotorni, sprijenosnikom s krivuljnom ploom.

Nosai objekata uvruju se na elinoj traci, lancu ili se koristilankasti lanac dimenzioniran tako da jedan lanak prihvaa jedannosa.

elina trakaje beskonana ili sastavljena od segmenata trake

izraenih iz vrlo vrijednih elika otpornih na koroziju. Traka imarupe ili poprene letvice postavljene na odgovarajuoj udaljenosti.Pogonski natezni bubanj ima na obodu na istoj udaljenostizahvatne zatike ili zahvatne utore. Tonost pozicioniranja direktnozavisi od tonosti izrade eline trake.

Ova je izvedba prikladna za relativno manji broj lakih nosaaobjekata.

Poveanjem duine trake i broja nosaa smanjuje se tonostpozicioniranja.


24/33

24

Izvedba s lancemje u odnosu na ureaj s elinom trakomjeftinija, ali i netonija, jer se kod intermitentnog naina radalanac istee s vremenom.

Zbog toga razmaci izmeu nosaa nisu konstantni, pa se nosai

moraju na svakoj montanoj stanici dodatno pozicionirati.

Vea tonost pozicioniranja postie se lankastim lancem. Pojedinilanci jesu istovremeno i postolja (temeljne ploe) nosaaobjekata. Preciznost njihove izrade direktno utjee napozicioniranja. Tonost se odrava i kod veeg broja lanaka i

relativno tekih nosaa objekata (mase do 2 kg).


25/33

25

Ureaji pravokutnog oblika s nosaima objekata u poloenompoloaju, pogone se pneumatski, hidrauliki ili elektromehaniki.

Nosa ili nosai uvreni su na ploama koje se pomiu uvodilicama od radne stanice do radne stanice.

Duina pomaka jednaka je duini ploe, a razmak izmeu radnihstanica odreen je duinom jedne ili vie ploa.


26/33

26

Translacijski i rotacijski pogonski elementi za

pomicanje ploa: izravno pomicanje ploa

Ploe se meusobno dotiu te se pomicanjem posljednje pomiu sveploe u dotinom redu.

Tonost pozicioniranja predmeta rada na radnim stanicama ovisi o

broju i tonosti dimenzija ploa. Netonosti dimenzija se zbrajaju te sekod veeg broja ploa teko postie dovoljna tonost pozicioniranja.

Uz to, postoji mogunost upadanja stranih tijela izmeu ploa to uznetonost pozicioniranja moe uzrokovati i oteenja ureaja. Stogase senzorom pritiska nadzire veliina sile u jednom redu ploa.


27/33

27

Translacijski i rotacijski pogonski

elementi za pomicanje ploa:pomicanje guraima

Ureaj za pomicanje se izvodi i s razmaknutim ploama pomicanihguraima. Ploe se na radnim stanicama pozicioniraju i uvruju.

Ovom izvedbom ureaja postie se vea tonost pozicioniranja nosaa

objekata, a mogua je montaa sklopova koji su vei od nosaa testre izvan njega.

U sluaju potrebe ploe se kod obje izvedbe jednostavnozamjenjuju jer ne postoji vrsta veza s pogonskim sustavom.


28/33

28

Karakteristika ureaja za pomicanje slobodnog toka jestneistovremen pomak nosaa objekata.

Ureaj se sastoji od veeg broja nosaa pomicanih dvjemagumenim trakama ili dvama lancima s valjiima.

Trake i lanci se kontinuirano gibaju. Gibanje trake prenosi se nanosae trenjem.

Na radnim stanicama nosai se zaustavljaju jedinkama zazaustavljanje, podiu nekoliko milimetara i pozicioniraju jedinkamaza dizanje i pozicioniranje, dok trake odnosno lanci s valjiimanastavljaju kontinuirano gibanje.

Nakon zavretka montane operacije sputa se nosa jedinkom zadizanje i pozicioniranje na gumenu traku ili lanac s valjiima, tepomie na sljedeu radnu stanicu.

Izmeu radnih stanica moe se pomicati vie nosaa.

UREAJI ZA POMICANJE SLOBODNOG TOKA


29/33

29

Funkcija valjia na lancu

Zaustavljanjem nosaa ispred radne stanice tvori se priuva. Kod toga senosa odvaja od pogona ili pogon klizi. Priuvom se radne stanicevremenski odvajaju od takta.


30/33

30

Modularna konstrukcija

ureaja za pomicanje

slobodnoga toka


31/33

31

Modulima je mogue oblikovati razliite varijante ureaja za pomicanjeovisno o montanoj zadai.

Veliine nosaa objekata iznose od 80x80 mm do 800x1200 mm,doputajui prilagodbu geometriji i masi objekata (od 1,5 do 250 kg).Smjerovi sastavljanja su mogui odozgo i sa strana (etiri smjera).Odozdo je mogue podupiranje jedinkom za podizanje i pozicioniranje,za prijenos sile spajanja i do 100 kN. Modul za upravljanje obavljarazliite zadae uz pomo senzora kojima se ispituje i identificirapoloaj nosaa, jedinke za zaustavljanje i jedinke za identifikaciju i

pohranu podataka.

Jedinkom za identifikaciju i pohranu podataka upravlja se tokommaterijala. Podaci o objektu, stanju montae, ispitivanim veliinama,redoslijedu operacija i slino, pohranjuju se u memoriji privrenoj nanosau objekta. Podaci se upisuju i itaju jedinkom za pisanje i itanje,

a prijenos podataka se vri indukcijom na zaustavljenom ili pokretnomnosau.

Ureaji za pomicanje slobodnog toka doputaju fleksibilno oblikovanjetokova materijala, tvorbu priuva izmeu stanica a time i oblikovanjekvazinezavisnih radnih stanica.


32/33

32
http://www.meto-fer.com/2LTSsub.html


33/33

33

Spone:

http://www.transept.fr/

http://www.assemblyandautomationtech.com/

http://www.meto-fer.com

http://www.neminc.com/

http://www.jamdesigns.com/+SCHkitchen/AutoSys/auto_sys.html

http://www.accraply.com (oznaavanje)

http://www.lanco.us

http://www.boschrexroth.com/business_units/brl/en/produkte/material-infoflusstechnik/index.jsp

uređaji za pomicanje u montaži

Documents