SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Petra Hanza

UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI –

EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U

RIJECI

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI –

EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U

RIJECI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: Doc.dr.sc. Lara Jelenc

Student: Petra Hanza

Marketing

0081125201

Rijeka, srpanj 2015.

Sadržaj 1. UVOD ................................................................................................................................... 1

2. UČENJE ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ........................................................................... 4

2.1. POJAM I DEFINIRANJE UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ........................ 4

2.2. POVIJEST ..................................................................................................................... 6

2.3. KORISNOST ................................................................................................................ 8

2.4. RAZLIKA IZMEĐU VOLONTIRANJA I ZALAGANJA ........................................ 11

2.5. AKTIVAN GRAĐANIN ............................................................................................ 12

3. PRIMJENA MODELA NA EKONOMSKOM FAKULTETU U RIJECI ......................... 14

3.1. PRIMJENA U UČIONICI .......................................................................................... 14

3.2. PRIMJENA U ZAJEDNICI ........................................................................................ 17

4. ISKUSTVA ......................................................................................................................... 20

4.1. METODOLOGIJA ...................................................................................................... 20

4.2. STUDENTI ................................................................................................................. 21

4.3. POSLOVNI SUBJEKTI .............................................................................................. 37

5. SAVJETI I PREPORUKE SUDIONIKA UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ...... 49

5.1. STUDENTI ................................................................................................................. 49

5.2. POSLOVNI SUBJEKTI .............................................................................................. 51

6. PREPORUKE PRIMJENE U BUDUĆNOSTI ................................................................... 54

7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 58

LITERATURA ............................................................................................................................ 60

POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 63

PRILOZI ..................................................................................................................................... 64

1

1. UVOD

Učenje zalaganjem u zajednici je koncept učenja koji povezuje teoriju i primjenu

gradiva kroz konkretan rad pomagajući zajednici. Sudionici su suočeni sa aktualnim

i realnim problemima kojima se suočava zajednica i društvo općenito te na taj način

postaju svjesni svoje okoline, kako socijalne tako i poduzetničke. Ovaj pristup

potiče aktivno učenje te stjecanje iskustva iz gradiva koje se u isto vrijeme obrađuje

u obrazovnoj ustanovi. Sudionici trebaju prepoznati potrebe zajednice, odgovoriti na

njih i donesti relevantne zaključke. Ovaj pristup pruža profesionalni, ali i osobni

razvoj sudionika.

U ovom diplomskom radu se želi istražiti učenje zalaganjem u zajednici općenito te

zatim provjeriti učinkovitost kod studenata Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji su

bili uključeni u ovaj način učenja te poduzeća i organizacija kod kojih se je

odrađivala aktivna primjena znanja stečenog na visokoškolskoj ustanovi.

Naposljetku, istražiti buduće mogućnosti napretka ovog pristupa. Način učenja

studenata je individualna odluka nastavnika te zbog toga treba svakom principu

učenja pristupiti pojedinačno i proučiti uspješnost primjene.

Problem istraživanja je slijedeći: učenje zalaganjem u zajednici pridonosi karijeri

studenata i uspješnosti poduzeća i organizacija u kojima su studenti odrađivali

praksu i stekli praktično znanje, te se stvara pozitivnije mišljenje o fakultetu.

U skladu s problemom istraživanja određen je i predmet istraživanja: istražiti

korisnost i utvrditi objektivne posljedice učenja zalaganjem u zajednici kako na

studentima Ekonomskog fakulteta u Rijeci, tako i na zajednici i fakultetu.

Kao subjekt istraživanja će se u ovom radu uzeti nastavni koncept na kolegiju

Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Istraživati će se 7 generacija

studenata koji su iskusili ovaj nastavni koncept učenja temeljen na zalaganju u

zajednici te poduzeća i organizacije kod kojih se je odrađivao ovakav način učenja.

S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna

hipoteza glasi: Učenje zalaganjem u zajednici je korisnije za studente, zajednicu i

Ekonomski fakultet u Rijeci od tradicionalnog načina učenja.

2

Hipoteza je donesena s obzirom na istraživanja koja su se već provodila diljem

svijeta te se pretpostavlja da će model učenja imati jednak utjecaj na hrvatske

studente, zajednicu i fakultet kao i diljem svijeta. Studije su pokazale da učenje

zalaganjem u zajednici ima pozitivan utjecaj na stav studenata prema sudjelovanju u

zajednici i građanstvu, kao i na razvoj u međuljudskim odnosima, civilnoj

odgovornosti i vještini rješavanja problema (Flecky, 2011). Studenti su mladi ljudi,

građani na kojima ostaje budućnost te ona znanja i stavove koje steknu kroz

obrazovanje će definirati njih i njihove ideale za koje će se boriti. Sve kreće od

studenta i njegove motiviranosti da doprinese svojoj zajednici, ovisno o tome koliko

je motiviran toliko će se i angažirati tj. pomoći zajednici. Druge studije govore i o

pozitivnim utjecajima na studente kroz njihov vrijednosni sustav, uvjerenja i

stavove. Također, izradila su se i istraživanja o utjecaju učenja zalaganjem u

zajednici kako utječe na fakultet i partnere u zajednici. Pokazalo se da partneri u

zajednici imaju puno bolje mišljenje i da cijene njihovu ulogu učitelja kao i resurse

akademskih stručnjaka koji pomažu u cijelom projektu (Flecky, 2011). Fakulteti

koji koriste učenje temeljeno na zalaganju zajednici otkrivaju da ono donosi život u

učionicu, poboljšava performans na učenje u usporedbi s tradicionalnim učenjem,

povećava interes studenata za predmet, poučava nove vještine rješavanja problema, i

čini učenje većim užitkom (Bringle, Hatcher, 1996). Učenje zalaganjem u zajednici

može pružiti studentima ''transformacijska obrazovna iskustva''. Za partnere u

zajednici, sudjelovanje može pridonijeti gospodarskoj, operativnoj i društvenoj

koristi (Seifer, Connors, 2007).

Svrha istraživanja je istražiti novu vrstu iskustva i koristi učenja zalaganjem u

zajednici što se pruža studentima koji su uključeni te poduzećima i organizacijama

kod kojih se stječe iskustvo.

Ciljevi istraživanja usmjereni su na određivanje važnosti i koristi učenja i iskustava

zalaganjem u zajednici u budućoj karijeri učesnika, kako studenata tako i

poduzeća/organizacija, te spoznaja kako bi se mogao princip poboljšati u

budućnosti.

3

Rezultati istraživanja sustavno se prezentiraju u šest međusobno povezanih dijelova:

U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem i predmet istraživanja, subjekt

istraživanja, postavljena je radna hipoteza, određeni su svrha i ciljevi istraživanja te

je obrazložena struktura rada.

Drugi dio ima naslov Učenje zalaganjem u zajednici. U njemu je definiran pojam i

ukazuje se na karakteristike ovakvog učenja, daje se kratki uvid u povijest modela,

koristi koje stječu sudionici, razlike koje diferenciraju ovaj model od klasičnog

volontiranja te posljedično građansko aktiviranje studenata.

U trećem dijelu s naslovom Primjena modela na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

prikazano je kako se model primjenjuje te osnovne značajke učenja temeljenog na

zalaganju u zajednici u sklopu kolegija Istraživanje tržišta.

Četvrti dio ima naslov Iskustva u kojem se razrađuje metodologija istraživanja te

rezultati istraživanja koji se dijele na prvi dio koji prikazuje iskustva studenata i

drugi koji prikazuje iskustva poduzeća i organizacija u kojima se odrađivalo učenje

zalaganjem u zajednici.

Peti dio ima naslov Savjeti i preporuke sudionika učenja zalaganjem u zajednici

koje se prvenstveno bazira na prijedlozima za model u budućnosti, kako studenata

tako i partnera u zajednici.

U šestom dijelu s naslovom Preporuke primjene u budućnosti se donosi

subjektivno razmatranje cijelog teoretskog i istraživačkog rada te donose mišljenja i

preporuke za primjenu učenja zalaganjem u zajednici u budućnosti.

U Zaključku je dana sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana postavljena

hipoteza.

4

2. UČENJE ZALAGANJEM U ZAJEDNICI

Ne učimo za školu, nego za život. Seneka

Učenje je proces kojim čovjek od najranije dobi stječe razna znanja i vještine.

Postoji više načina učenja, no u ovom diplomskom radu fokusirati će se na učenje

temeljeno na zalaganju u zajednici. Kombiniranjem teorije s praktičnim iskustvom,

učenje zalaganjem u zajednici pruža studentima dublje i šire razumijevanje sadržaja

kolegija kojeg slušaju, potiče građansku angažiranost i bolje shvaćanje sebe i svojeg

okruženja. Model je vrlo jednostavan: studenti pružaju zajednici uslugu koja je

direktno povezana s nastavnim programom, a zajednica pruža obrazovno iskustvo

studentu. Jedinstvenost ovog modela je u tome da svi sudionici dobivaju korist

jednake mjere, ali u obliku koji im odgovara; tako studenti dobivaju praktično

znanje, partneri u zajednici dobivaju stručno znanje i ljude koji će aktivno

sudjelovati u rješavanju njihove problematike, a fakultet i nastavnici dobivaju veći

ugled, znanje i prestiž.

2.1. POJAM I DEFINIRANJE UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI

National Service-Learning Clearinghouse je web stranica koja sadrži tisuće

besplatnih online materijala o učenju zalaganjem u zajednici, nudi pomoć u

tehničkim pitanjima i širenje znanja o ovom konceptu učenja. Tako na svojoj

stranici ističu kako se učenje zalaganjem u zajednici još uvijek razvija i nije se još

ukorijenilo u zajednički vokabular, skup zajedničkih ideja i teorija te

općeprihvaćeni pristup validacije. To je potaknulo mnogo eksperimentiranja,

otkrića i lokalne prilagodbe, ali je nemoguće imati jednu definiciju za sve programe

učenja zalaganjem u zajednici (Moriss, 2009/2010).

Kako je gore rečeno, pojam učenja zalaganjem u zajednici zbog svoje široke

primjene nema jednu priznatu definiciju već svaki autor definira pojam na svoj

način. Model se i primjenjuje na mnogo načina, pri čemu sam nastavnik odlučuje

kako će inkorporirati učenje zalaganjem u zajednici u predmet koji predaje. No,

kako bi stekli bolji uvid u pojam, u nastavku su navedene definicije koje su najčešće

citirane.

5

Bringle i Hatcher (1996) su definirali učenje zalaganja u zajednici kao

višedimenzionalno obrazovno iskustvo u kojem studenti aktivno sudjeluju u

kvalitetno osmišljenoj i organiziranoj aktivnosti u zajednici koja odgovara na

prepoznate potrebe te zajednice, a zatim analiziraju svoju aktivnost i preispituju

naučeno na način koji im omogućuje dublje razumijevanje sadržaja kolegija,

uvažavanje doprinosa (znanstvene) discipline te snažniji osjećaj vlastite društvene

odgovornosti.

Jacoby (1996) nudi također jednu od široko prihvaćenih definicija te navodi kako je

učenje zalaganjem u zajednici oblik iskustvenog učenja putem kojega se studenti

uključuju u aktivnosti koje se bave potrebama građana i zajednice, a koje su ciljano

organizirane i strukturirane kako bi se promicalo i razvijalo njihovo učenje i osobni

razvoj.

Furco (2002) definira kako učenje zalaganjem u zajednici nastoji angažirati

pojedince u aktivnostima koje kombiniraju doprinos zajednici i akademsko učenje.

To se postiže tako da programi učenja zalaganjem u zajednici su obično

ukorijenjeni u formalnim kolegijima (osnovni akademski, izborni, ili stručni), a

aktivnosti zalaganja zajednici obično se temelje na određenim kurikularnim

konceptima koji se uče.

Zbog već iznesene problematike, Sigmon je zaključio da ako se žele postaviti

određeni ciljevi vezani uz učenje zalaganjem u zajednici i odrediti aktivnosti kojima

bi se postigli ti ciljevi, treba se definirati točnu i preciznu definiciju. Krenuo je sa

svojom idejom i pokušao dati univerzalnu definiciju i razraditi tipologiju koja

uspoređuje drukčije programe što kombiniraju zalaganje i učenje. U nastavku je

tablica Tipologije učenja i zalaganja u zajednici prema Sigmonu (1994) koja pobliže

pokazuje njegovo objašnjenje i definiranje raznih tipologija učenja i zalaganja u

zajednici kako bi lakše doprijeli do biti ovakvog učenja. U njoj se stavlja prioritet na

različite riječi i daje do znanja čitatelju razliku između više vrsta programa, no daje

do znanja i način djelovanja tih programa, tj. na čemu se temelje i čemu služe.

Možemo vidjeti da je kod UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ključan balans

između ciljeva učenja i učinaka zalaganja u zajednici.

6

Tablica 1. Tipologija učenja i zalaganja u zajednici (Sigmon, 1994)

UČENJE zalaganjem u zajednici Ciljevi učenja primarni; zalaganje u

zajednici sekundarno

učenje ZALAGANJEM U ZAJEDNICI Zalaganje u zajednici primarno; ciljevi

učenja sekundarni

učenje zalaganjem u zajednici Učenje i zalaganje u zajednici potpuno

odvojeni

UČENJE ZALAGANJEM U

ZAJEDNICI

Učenje i zalaganje u zajednici jednako

važni i nadopunjuju se

U ovom usporednom obliku, tipologija je korisna ne samo u uspostavljanju kriterija

za razlikovanje učenja zalaganjem u zajednici od drugih vrsta programa, već također

u pružanju temelja za razjašnjenje razlike između drugačijih vrsta orijentiranih

iskustvenih programa, npr. volontiranje, praksa i drugo (Furco, 1996).

2.2. POVIJEST

Model učenja zalaganjem u zajednici potječe iz Amerike i tamo je najviše i dan

danas razvijen. Sve je započelo u 19.st. i ponovo se uzdiglo 1960ih, 1980ih i danas

(National Service-Learning Clearinghouse, 2008). Davne 1864. je Morill &

Homestead Initiatives došao na ideju ovakvog načina učenja te je počeo pokretati

subvencije za osnivanje fakulteta diljem zemlje koji bi bili fokusirani na stvaranje

građana koji će biti 'obrazovani za dobrobit društva'. Na tim fakultetima je usvojen

princip razvoja studenata kroz kombinaciju učenja i volontiranja kako bi se

unaprijedilo društvo u kojem žive. Za isto se je zalagao osnivač Sveučilišta Stanford

kada je 11.studenog 1885. rekao: 'Ciljevi sveučilišta su osposobljavanje studenata za

osobni uspjeh i stjecanje izravne korisnosti za život, promicanje opće dobrobiti i

ostvarivanje utjecaja u ime čovječanstva i civilizacije'.

Godine 1903. Sveučilište Cincinnati je stvorilo Cooperative Education Movement

koji zagovara da studenti kombiniraju učenje, zalaganje i karijeru. Kasnije u

stoljeću, progresivni mislioci John Dewey i William James su prvi spojili iskustveno

obrazovanje i zalaganje u zajednici u obrazovni sistem (BrightImpact, 2014). Dewey

7

je smatrao da znanje i ideje dolaze sa iskustvom koje je relevantno za učenika. Kada

se učenje odrađuje u realnom društvenom kontekstu, gdje učenici sudjeluju

individualno ili kolektivno, stečeno znanje im puno više znači i puno ga bolje

razumiju.

Sredinom 20.st. je došlo do osnivanja dobrovoljnih udruga koje su usredotočene na

zalaganje u zajednici, npr. YMCA i YWCA, kao i vladinih agencija poput Civilian

Conservation Corps i National Youth Administration (BrightImpact, 2014). Pokret

za građanska prava i Borba protiv siromaštva 1960-ih i 70-ih te ostali pokreti daju

poticaj građanima za sudjelovanje u zajednici preko Peace Corps-a, Vista-e , the

Senior Companion Program-a, Habitat for Humanity i nekoliko drugih programa.

Ovakvi programi su donijeli novu energiju aktivističkom obrazovanju davanjem

mladim ljudima pravu priliku da naprave promjenu u svijetu. U ovom periodu su se

pioniri učenja zalaganjem u zajednici počeli širiti te započinju kombinirati zalaganje

i učenje u direktan i snažan spoj (National Service-Learning Clearinghouse, 2008).

Širenju modela je doprinijelo kada je John F. Kennedy pozvao narod sa svojom

slavnom rečenicom: 'Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, već što ti možeš

učiniti za svoju zemlju', a Martin Luther King , Jr. , je rekavši: 'Svatko može biti

velik jer svatko može služiti' pozvao pojedince da se pridruže akciji. Godine 1985.

je osnovan Campus Compact kako bi pomogao uspostaviti i potpomagati učenje

zalaganjem u zajednici na sveučilištima diljem zemlje (BrightImpact, 2014).

Prodor učenja zalaganjem u zajednici na nacionalnoj razini se dogodio 1990. kada je

predsjednik George Bush potpisao National and Community Service Act. Tim

dokumentom su odobrena sredstva za škole koje podržavaju učenje zalaganjem u

zajednici i sredstva za nacionalne programe za mlade, neprofitne sektore, kao i za

fakultete i sveučilišta. Također je osnovan Serve America čiji je cilj bio

distribuiranje sredstava za podršku ovog modela kako bi se istovremeno obogatilo

obrazovanje mladih, demonstrirala vrijednost mladih kao imovine svoje zajednice, i

stimuliranje ovakvog učenja kao strategije da se upoznaju još nepoznate potrebe

zajednice. Reautoriziran 1993. kao National and Community Service Trust Act i

potpisan od strane predsjednika Bill Clintona (National Service-Learning

Clearinghouse, 2008). Ovi su dokumenti bili jak impuls raspravama o građanskoj

8

odgovornosti američke mladeži te odgovornosti obrazovnih institucija spram

zajednice te su poticali sveučilišta na razvoj mogućnosti bodovnog kreditiranja

studenata koji sudjeluju u programima u zajednici i pomažu u rješavanju problema

lokalne zajednice (Ćulum, Jelenc, 2015).

Na sveučilištima koja streme razvoju jače integracije (i institucionalizacije)

temeljnih sveučilišnih djelatnosti sa zajednicom u kojoj djeluju, posljednjih se

tridesetak godina sustavno razvija i promovira model učenja koji potiče civilno

zalaganje studenata. Porast broja sveučilišta i sveučilišnih nastavnika koji su odlučili

transformirati svoje tradicionalne nastavne aktivnosti i ozbiljno se posvetiti razvoju

nastavnih programa koji se temelje na ovom modelu učenja, ukazuje na sve veću

popularnost modela. Jednako tako, sve veći korpus istraživačkih studija,

specijaliziranih znanstvenih časopisa i publikacija koje analiziraju njegove učinke te

konferencija i stručnih seminara govori o vrijednostima koje ovaj model ima za

studente, sveučilišne nastavnike, zajednicu i samo sveučilište (Ćulum, Ledić, 2009).

S obzirom na izneseno, primjena modela se je počela širiti i na druge zemlje pa čak i

kontinente te se danas koristi na cijelom svijetu, a najviše u Sjevernoj i Južnoj

Americi te Australija. Svake godine se održava Međunarodna konferencija o

istraživanju učenja zalaganjem u zajednici (engl. International Conference on

Service-Learning Research) gdje se sastaju stručnjaci i zainteresirani za ovo polje

znanosti kako bi razmjenili iskustva i unaprijedili model.

2.3. KORISNOST

Programi učenja zalaganjem u zajednici se ističu od drugih pristupa iskustvenom

obrazovanju po njihovoj namjeri da u jednakoj mjeri koristi pružatelju i primaocu

usluge isto kao i osigurati jednak fokus na uslugu koja se pruža i učenje koje se

pritom odvija (Furco, 1996). Eyler i Giles (1999) su konstatirali kako u modelu

učenja zalaganjem u zajednici iskustvo povećava razumijevanje, a razumijevanje

vodi do efektivnijih akcija.

Korisnost od učenja zalaganjem u zajednici dobivaju svi uključeni, kako studenti

tako i zajednica i nastavnici. Vrsta i količina dobivene koristi ovisi o programu tj.

9

koliko je pripremljen i kako se provodi. Istraživanje ovakvog učenja se i danas

provodi, no trenutačno je poznat po promicanju fleksibilnosti, osnaživanju,

prosocijalnom ponašanju te po motivaciji za učenjem i angažiranju. To su sve uvjeti

koji doprinose akademskom uspjehu i civilnom angažiranju studenata.

Napravljeno je mnogo istraživanja vezano uz korisnost modela učenja zalaganjem u

zajednici, i najrelevantnije je iznijeti one korisnosti do kojih se je došlo u više

istraživanja. U nastavku će se istaknuti zaključci njihovih istraživanja.

Kod studenata se uviđa pozitivan utjecaj na (Eyler et al, 2001):

v Osobni razvoj

-osjećaj učinkovitosti, osobnog identiteta, duhovnog rasta i moralnog razvoja

-međuljudski razvoj i sposobnost rada s drugima; stjecanje vještina vodstva i

komunikativnosti

v Društveni ishod

-smanjenje stereotipa te lakše razumijevanje drugih kultura i rasa

-osjećaj društvene odgovornosti i građanske dužnosti

-obavezivanje na služenje

-nakon diplome studenti nastavljaju s pomaganjem zajednici

v Ishod učenja

-bolji akademski uspjesi studenata

-poboljšava sposobnost studenata da primjene naučeno u stvarnom svijetu

-utjecaj na sposobnost razumijevanja kompleksnosti, analiza problema,

kritičko razmišljanje i kognitivni razvoj

v Razvoj karijere

v Bolji odnos s obrazovnom institucijom

-studenti koji sudjeluju u učenju zalaganjem u zajednici imaju jače odnose s

fakultetom

-povećava se studentovo zadovoljstvo fakultetom

-veća je vjerojatnost diplomiranja

Samopouzdanje, kompetentnost i empatija za druge su neki od osobnih koristi koje

studenti shvate kroz učenje zalaganjem u zajednici. Osim toga, uključivanjem u

10

rješavanje problema i radeći u suradnji s drugima, studenti su u mogućnosti da izgrade

vještine potrebne za zapošljavanje na današnjem radnom mjestu (Brown, 1998).

Učenje zalaganjem u zajednici ne koristi samo studentima nego i svima koji sudjeluju u

njemu, znači i fakultetu, nastavnom osoblju i zajednici. U nastavku će se navesti na koji

način ovaj model pozitivno utječe za fakultet i njegovo osoblje (Clark University,

2009):

v Jača i obnavlja fakultet jer su studenti uključeniji u učenje

v Služi kao katalizator za fakultet da provjeri svoju metodologiju učenja i

eksperimentira s progresivnom pedagogijom učenja zalaganjem u zajednici

v Proširuje učionicu u zajednicu za obostrano koristan razvoj i povećanje znanja

v Demonstrira privrženost fakulteta zajednici

v Povećava mogućnosti za profesionalno priznanje i nagrade

v Omogućava fakultetu da upozna zajednicu sa svojim istraživanjima

Sve ove koristi posljedično utječu i na viđenje fakulteta na kojem se djeluje te se dobiva

veći publicitet, bolje javno mnijenje i nova partnerstva u zajednici. Razlozi zbog kojih

je zajednici u interesu sudjelovati u ovom modelu učenja prema Clark University-u

(2009) navodi se u nastavku:

v Podupire se rad objekata koji najčešće imaju premalo zaposlenih i mali budžet

na način da pruža resurse i vrijeme studenata, fakulteta i nastavnog osoblja

v Stvaraju se novi savezi i partnerstva sa sveučilištem

v Pružaju im se mogućnosti da uče o najnovijim istraživanjima u njihovom polju

rada i da mogu testirati ta istraživanja

v Imaju prilike da pitaju/postanu uključeni u više istraživačkih ili praktičnih

pitanja vezanih uz zaposlenike i klijente

v Pridobivaju veću podršku za rad koji subjekt obavlja

v Upoznaju studente u radu na konkretnim zadacima u funkciji potencijalnih

zaposlenika

11

Cairn (2003) navodi kako kroz uključenost u učenje zalaganjem u zajednici, sama

zajednica dobiva na raspolaganje entuzijastične i kreativne mlade osobe koje im

pomažu u rješavanju stvarnih problema; dobivaju uvid kako doprijeti do ciljne skupine

mladih i kroz sav taj rad se stvara pozitivna slika u zajednici o subjektu i njegovom

radu.

2.4. RAZLIKA IZMEĐU VOLONTIRANJA I ZALAGANJA

Učenje zalaganjem u zajednici je više od obaveznog volontiranja zajednici. Obavezno

volontiranje zajednici se fokusira na potrebe primatelja usluge, sa malim ili nikoliko

isticanja na učenje. Učenje zalaganjem u zajednici, na drugu ruku, obuhvaća namjerno

povezivanje usluge i akademski kurikulum kako bi se prepoznale prave potrebe

zajednice dok studenti uče kroz aktivno angažiranje i refleksiju.

Tablica 2. Razlika između volontiranja, tradicionalnog učenja i učenja zalaganjem u

zajednici (Ćulum, Ledić, 2009)

Vrsta aktivnosti iskustvenog učenja Usmjerenost, ishodi učenja i odnos sa

zajednicom

§ Student je primatelj/korisnik

§ Profesionalni razvoj studenta je

primaran

§ Naglasak je na stjecanju novih znanja

i vještina

§ Ishodi učenja unaprijed definirani

nastavnim programom

§ Kontekst zajednice je zanemaren

§ Zajednica je primatelj/korisnik

§ Briga za zajednicu je primarna

§ Naglasak je na (raznovrsnim)

aktivnostima u zajednici

§ Ishodi učenja nisu povezani s

nastavnim programom

Volontiranje

Praktični rad u nastavi – profesionalni

razvoj

12

§ Kontekst učenja je sekundaran

§ Recipročan suradnički odnos na

relaciji student - zajednica

§ Profesionalni i osobni razvoj studenta

i briga za zajednicu jednako su važni

§ Potrebe/problemi zajednice i

adekvatna rješenja istih jednako su

važna

§ Ravnoteža između ciljeva kolegija i

ishoda djelovanja u zajednici

(volontiranja)

§ Uravnoteženost konteksta nastavnog

programa, zajednice i učenja studenata

Iako je rad za opće dobro često na dobrovoljnoj osnovi, to ne spada u učenje zalaganjem

u zajednici, osim ako pruža aktivno učenje kroz iskustvo na radnom mjestu i

promišljanja. Razmišljanje je bitno kao iskustvo u učenju zalaganjem. Ono pruža

studentima priliku da razmisle i protumače svoja iskustva u zajednici i podijele svoje

novo znanje i razumijevanje jedni s drugima, ističući načine na koji su njihova iskustva

značajna za njih, kao i za druge (Brown, 1998).

2.5. AKTIVAN GRAĐANIN

Zlotkowski (1995) naglašava kako je učenje zalaganjem u zajednici pristup koji

studentima pomaže razviti osjećaj povezanosti sa zajednicom, potiče njihovu aktivnost i

civilno zalaganje u zajednici, utječe na promjenu njihovih stavova, navika i ponašanja i

jača kod studenata suosjećanje za probleme građana u zajednici.

Nakon iskustva učenja zalaganjem u zajednici se očekuje da će student postati aktivan

građanin koji preuzima odgovornosti i svjestan je problema zajednice koje želi

promijeniti svojim djelovanjem. Građanska angažiranost je ponašanje s povećanim

osjećajem odgovornosti prema zajednici. To uključuje širok spektar aktivnosti,

Učenje zalaganjem u zajednici

13

uključujući razvijanje građanske osjetljivosti, sudjelovanje u izgradnji civilnog društva

i koristiti općem dobru. Građanski angažman obuhvaća pojmove globalnog građanstva i

međuovisnosti. Kroz građanski angažman, pojedinci - kao građani svojih zajednica,

naroda i svijeta - su ovlašteni kao agenti pozitivnih društvenih promjena za bolji svijet

(Jacoby, 2009).

Aktivan građanin može biti onaj koji djeluje prema tome da se izjednači jaz između

bogatih i siromašnih, također se može gledati u vidu da preispituje autoritete i ne boji se

progovoriti i reći svoje mišljenje, na taj način on postaje aktivan sudionik svoje

zajednice. Propitkivanje je jednako važno koliko i proces slušanja. Obje vještine mogu

biti razvijene kroz visokokvalitetane projekte učenja zalaganjem u zajednici (Moss,

2009). Nadalje, ovakav način učenja može utjecati na stavove o građanskom životu

povezane s rasnim i kulturalnim razlikama. U ovom programu student komunicira i

suočava se licem u lice sa individuama raznih rasa i kultura te kao posljedicu ima bolje

razumijevanje i toleriranje različitosti te shvaćanje kako smo svi jednaki.

Jacoby (2009) smatra da građanska angažiranost uključuje jednu ili više slijedećih

stavki:

· Učenje od drugih, sebe i okruženja kako bi bili upućeni u društvene probleme

· Prepoznati i cijeniti ljudsku raznolikost i jednakost

· Lijep način ponašanja i rada u situaciji neslaganja

· Uzimanje aktivne uloge u političkom procesu

· Aktivno sudjelovanje u javnom životu, javnom rješavanju problema i rad za

opće dobro

· Uzimanje uloga vođa i članova u organizacijama

· Razvijanje empatije, etike, vrijednosti i smisao za društvenu odgovornost

· Promoviranje društvene pravde lokalno i globalno

Kroz građansku angažiranost, ideje i energija mladih ljudi mogu značajno doprinijeti

svojim sudjelovanjem u razvoju zajednice, radeći ususret društvenoj promjeni i koristeći

svoje vještine vodstva, a sve to kroz dobivanje pristupa uslugama, potporama koje

omogućuju njihov osobni razvoj (Mohamed, Wheeler, 2001). Ovakav način učenja

pruža izazov studentima da procijene svoj vrijednosni sustav i pogled na svijet te da se

potencijalno promijene iskustvom (Mezirow, Taylor, 2009).

14

3. PRIMJENA MODELA NA EKONOMSKOM FAKULTETU U RIJECI

Model učenja zalaganjem u zajednici se u Rijeci počeo primijenjivati na Katedri za

menadžment i organizaciju te Katedri za marketing. Predmet ovog diplomskog rada će

biti fokusiran na kolegij Istraživanje tržišta koji se predaje i održava u sklopu Katedre za

marketing u prvom semestru diplomskog studija za redovite studente marketinškog

smjera.

Cijeli model je osmišljen prema gradivu koje se obrađuje na predmetu Istraživanje

tržišta te nakon što studenti primjene naučeno, kroz praksu zalaganjem u zajednici, steći

će sposobnost i bolje znanje prepoznati potrebu za istraživanjem tržišta, moći oblikovati

plan istraživanja, primijeniti metodološke instrumente istraživanja tržišta, provesti

proces istraživanja, pripremiti i analizirati prikupljene podatke, oblikovati preporuke i

zaključke te napisati i prezentirati konačno izvješće o provedenom istraživanju, a

subjekt koji im je omogućio praksu dobiva zauzvrat dodatnu vrijednost i korist od

kreativnih i novih rješenja problematike s kojom se suočava.

3.1. PRIMJENA U UČIONICI

Kompetencije studenata na kojima se fokusira nastava i studentski zadaci su da se

student zna prilagoditi i komunicirati s poslovnim partnerima, da se zna kritički osvrnuti

na tuđi prijedlog, da usvoji poduzetan i pozitivan stav, da zna pronaći nove poslovne

mogućnosti na tržištu, da zna pronaći rješenje i ponuditi preporuke za razne poslovne

probleme te naposlijetku napisati poslovni izvještaj.

Na početku semestra se studente uvodi u predmet prezentiranjem nastavnog plana i

programa kolegija Istraživanje tržišta te se pojašnjavaju planirane aktivnosti, studentske

obaveze i rokovi za pojedine segmente rada. U nastavku se prikazuju bitne

karakteristike modela kroz koje je pojašnjen cijeli tijek nastave u učionici.

Bitne karakteristike ovog modela su:

Timski rad. Jedna od ključnih karakteristika kod ovakvog učenja je timski rad u sklopu

kojega će studenti zajedno prolaziti kroz cijeli proces odabira teme i poslovnog subjekta

15

u kojem će primijeniti znanje, komunicirati s kontakt osobom u poduzeću, razmatrati

problematiku i dolaziti do rješenja te naposljetku dati određene preporuke i završno

izvješće o provedenom istraživanju na tematiku koju su odabrali. Na fakultetu je

organiziran dio nastave koji je posebno posvećen timskom radu na kojem se najprije

pojasne PAEI koncepti te se predlaže na koji način bi si mogli rasporediti aktivnosti

unutar tima. Voditelj tima preuzima ulogu koordinacije tima, kontakt s nastavnikom te

kontakt s kontakt osobom u poduzeću i time je nagrađen dodatnim bodovima za

zalaganje. S obzirom na potrebu kontinuiranog rada tijekom semestra potrebno je

uvidjeti osobine pojedinih članova i uskladiti njihov intenzitet aktivnosti i suradnje

tijekom semestra. Aktivnosti je nužno provoditi na tjednoj osnovi pa vrlo često dolazi

do sukoba, neusklađenosti, različitosti u ozbiljnosti percepcije seminarskog zadatka i

osobne odgovornosti prema kolegama/nastavniku/partneru u zajednici (Culum, Jelenc,

2015). Ako se konflikt ne može riješiti, nakon razgovora svih članova tima i nastavnika

donosi se konačna odluka načina nastavka rada tj. da li će ostati u istom timu ili će se

razdvojiti u dva nova tima. U slučaju konflikta uvijek se inzistira kod održavanja tima

kroz ozbiljan razgovor i pokušaj rješavanja. Konflikti su neizbježni i u najsložnijem

timu te se na taj način priprema studente na buduće poslovno okruženje u kojemu

većinu puta neće moći birati kolegu s kojim će morati surađivati.

Kontinuitet. Kroz cijeli projekt se inzistira na tjednoj bazi rada kroz što se želi naučiti

studente kako učinkovito upravljati vremenom. To se postiže zadacima koje studenti

moraju ispuniti svaki tjedan i koji ih uči da znaju prepoznati prioritete, da prepoznaju

koliko im otprilike vremena treba za obavljanje određenih zadataka te prema tome

odrede redoslijed rješavanja tjednih zadataka. Nastavnik predstavi cjelokupan proces

istraživanja tržišta i upozori na kritične točke tijekom semestra s obzirom na

koncentraciju obveza i rokova (Ćulum, Jelenc, 2015). S obzirom na prezentaciju rokova

i obaveza svaki tim odmah na početku izrađuje hodogram sa bitnim aktivnostima kako

bi dobili uvid u vremensku zahtjevnost pojedinih aktivnosti te kako bi cijeli tim znao

kako će teći istraživanje. Hodogram se, nakon složnosti svih članova oko sadržaja i

rokova, pojedinačno upisuje u dnevnik refleksija svakog studenta.

Dnevnik refleksija. Dnevnik refleksija je još jedan vid kroz koji se želi studente

primorati na kontinuitet rada i sagledavanje situacije te stavljanje na papir svojih

16

osobnih mišljenja. To je dokument kojeg svaki student ispunjava individualno i u rukom

pisanom obliku o aktivnostima koje su se provodile taj tjedan, saznanjima s kojima se je

susreo, problemima, rješenjima i osjećajima koje su mu se dogodile u sklopu tog tjedna.

Dnevnik refleksija sastavni je dio specijaliziranih edukacija koje potiču strategije

samoučenja i dvostruku petlju učenja (Ćulum, Jelenc, 2015). Takvim pristupom se želi

postići da svaki student individualno razmisli o događanjima tog tjedna vezanim uz

seminar te da odgovori na pitanja koji cilj su imali taj tjedan, način na koji je ostvaren tj.

neostvaren i što je naučio. Studenti dobivaju povratnu informaciju od nastavnika o

sadržaju napisanom u dnevniku refleksija u sredini semestra kako bi dobili uvid ako su

na pravom putu. Nastavnik prema sadržaju vidi ako su potrebne individualne upute o

načinu savladavanja problema, materijala i učenja. U dnevniku refleksija se sve piše

rukom pa tako i nastavnik svoje komentare ostavlja rukom pisane. Obradom svih

dnevnika nastavnik bi trebao uvidjeti ako postoje neki generalni komentari koje zatim

treba prokomentirati tijekom nastave. Pojedinačne refleksije ostaju povjerene između

nastavnika i studenta.

Nastava. Studenti se upoznaju s načinima definiranja problema, svrhe, cilja, hipoteza,

metoda, vremena koje imaju na raspolaganju, kao i rezultata koje planiraju ostvariti do

kraja semestra (Ćulum, Jelenc, 2015). S obzirom da je projekt limitiran vremenski na

jedan semestar inzistira se na uže definiranom problemu te jednostavnijem načinu

istraživanja vezano uz organiziranje, provođenje i analiziranje. Studente se usmjerava

tako da do kraja semestra naprave cijeli proces, a ne da se samo detaljno dotaknu dijela

istraživanja. Iz tog razloga se studentima predočuju primjeri kako izgleda dobro i loše

napravljen projekt iz prijašnjih godina, kako bi dobili viziju kako otprilike treba rad

izgledati i na čemu se bazirati. Studentima se omogućuju demonstrature na kojima

timovi mogu rapravljati sa studentima koji su već prošli u prijašnjim generacijama isti

projekt. Na taj način studenti dobiju veliku količinu neformalnih informacija i osjećaja

od prijašnjih sudionika te se ohrabre za daljnji rad i dobiju nove ideje kad čuju

incidente, razmišljanja i rješenja prijašnjih sudionika. Tijekom semestra se timovi

opredjeljuju za razne vrste metodologija no tijekom seminarske nastave fokusira se na

onu vrstu koju je odabrala većina timova, ali se spominju i ostale metodologije. U

slučaju tima koji je odabrao manje korištenu metodu, nastavnik ih upućuje na dodatnu

literaturu i pojašnjenje tijekom konzultacija. Nakon odabira metodologije kreće se na

17

pojedine metode istraživanja tržišta, tj. kvantitativne i kvalitativne metode. Objašnjava

se kako odrediti populaciju, veličinu uzorka, metode uzorkovanja, način pripreme

instrumenata za istraživanje tržišta. Nakon definiranja tih stavki studenti se upućuju u

protokol provođenja pojedinih vrsta istraživanja. Naglašavaju se etički, profesionalni

zahtjevi, te odobrenja koje trebaju imati prije provođenja istraživanja.

Briefing. Briefing je neizbježna stavka učenja gdje vođa tima usmeno prezentira temu,

subjekt u kojem će se istraživati te problem, svrhu, cilj, metode, vrijeme i rezultate.

Treba naglasiti koje aktivnosti su napravljene te koje su planirane i postoje li neke

nedoumice vezano uz projekt. Takvo izlaganje treba trajati do 5 minuta bez dodatnih

prezentacijskih alata na što nastavnik daje svoje komentare u vezi iznesenog te

naglašuje važne stvari ostalim studentima. Briefing uključuje i da svi studenti ostave

svoje dnevnike refleksija nastavniku koje će im on u roku dan do dva vratiti s dodatnim

komentarima i uputama.

3.2. PRIMJENA U ZAJEDNICI

Ovakav model učenja razlikujemo od ostalih upravo po ovoj stavci koja pruža

mogućnost da se znanje stečeno na predavanjima primijeni u zajednici i da studenti

bolje utvrde gradivo. Proces kreće tako da timovi studenata najprije odrede temu koju će

obrađivati, razmisle u kojem subjektu bi htjeli provesti istraživanje te zatim da

kontaktiraju subjekt za koji su se složili. Kada su se odlučili, moraju kolektivno

napraviti hodogram aktivnosti kako će istraživanje teći od početka do kraja. Samo je

mali broj tema unaprijed dogovoren između nastavnika i kontakt osobe, ostale teme

trebaju sami studenti osmisliti i pronaći u poslovnom okruženju.

Poslovni sastanak. Neki studenti se snalaze na način da imaju nekog poznatog u

određenom subjektu pa preko nje stupaju u kontakt i ostvaruju sastanak, no neki ipak

trebaju sami bez ikakve pomoći stupiti u kontakt sa subjektom i ugovoriti sastanak.

Ovom početnom fazom stječu iskustvo pristupanja i komuniciranja na poslovni način te

snalaženje u realnoj situaciji face-to-face sa subjektom kojemu žele predložiti svoju

ideju. Na sastanaku trebaju profesionalno i kreativno prezentirati projekt subjektu, na

način da ih čim više zainteresiraju za suradnju. Nakon odrađenog sastanka, nastavnik

18

šalje subjektu Uvodni dopis za poduzeća u kojem je naznačeno kako bi studenti svojim

entuzijazmom i sposobnošću u kombinaciji s potrebom subjekta mogla rezultirati

uspješnom suradnjom i vidljivim rezultatima. Postavljena su očekivanja od subjekta da

pruži iskren razgovor o problemu ili izazovu s kojim se susreću te nekoliko sati tjedno

posvećeno studentima koji bi obrađivali njihovu problematiku. Također, daje se do

znanja da se od subjekta ne očekuju novac ili bilo kakva druga naknada niti žrtvovanje

slobodnog vremena. Ako subjekt pristane biti predmetom istraživanja studenata,

nastavnik šalje Izjavu o čuvanju poslovne tajne prema kojoj se svi sudionici obvezuju da

neće informacije i materijale distribuirati, koristiti za druge svrhe ili odati trećim

osobama. Potpisom da subjekt želi primiti studente na projekt treba zadužiti jednu

osobu, tzv. kontakt osobu, koja će biti odgovorna za daljnju komunikaciju sa studentima

te koja će u suradnji s njima dogovoriti ciljeve i plan izvođenja projekta.

Kontakt osoba. S kontakt osobom je ključno definirati problem s kojim se subjekt

suočava, koja bi bila svrha i cilj istraživanja te način provođenja istraživanja, metode i

tekst upitnika. Također, studenti moraju metodologiju istraživanja odrediti skupa s

kontakt osobom u subjektu i odabrati onaj način koji najbolje pristaje projektu, a ne onaj

koji im zvuči najzanimljivije ili najlakše. Svaki tim prije svega mora pretražiti

sekundarne izvore i informacije te razgovaraju s kontakt osobom, konkurencijom,

partnerima, kupcima i drugima, ovisno o temi koju istražuju. Kada su stekli opće

informacije te u kojem smjeru istraživanje mora teći, opredjeljuju se za jednu od

metodologija te metodu istraživanja tržišta. Kada se dobije odobrenje od kontakt osobe,

studenti mogu krenuti u akciju.

Terenski rad. Pošto su dogovorili metodu istraživanja i dobili odobrenje od kontakt

osobe za provođenje anketnog upitnika ili intervjua kreću na teren u provedbu. Članovi

tima se trebaju međusobno dogovoriti i odrediti broj odgovora koje moraju skupiti te

rok za taj zadatak. Moraju uzeti u obzir da ispitanici imaju podjednak doživljaj pri

odgovaranju na pitanja.

Interpretacija rezultata. Nakon što su proveli istraživanje, studenti trebaju korektno

selektirati bilješke, rezultate i znati ih interpretirati. U slučaju da su studenti odabrali

kvalitativnu metodu trebaju se transkripti intervjua analizirati, a u slučaju kvantitativnih

riječ je o numeriranju anketnih upitnika, selektiranju važećih upitnika, kodiranje, unos

19

podataka u softwear, statistička analiza koja je relevatna s problemom, svrhom, ciljem i

hipotezama istraživanja. Nakon takve obrade trebaju doći do određenih saznanja i

preporuka kako bi se problem mogao riješiti, koje su realne, provedive te ekonomski

održive i smislene te naposlijetku zaključka koji bi mogao doprinijeti subjektu u

rješavanju problematike na koristan način kako bi se vidjela dodatna vrijednost i

korisnost ovakvog istraživanja tržišta. Izvješća o provedenom istraživanju tržišta imaju

profesionalnu standardiziranu strukturu koju studenti dobiju kako bi je slijedili u

predstavljanju rezultata istraživanja (Ćulum, Jelenc, 2015).

Završno izvješće. Izvješće se grafički uređuje te potom predaje kontakt osobi u

subjektu i fakultetu. S kontakt osobom se provodi zadnji sastanak te se prezentiraju i

prokomentiraju rezultati i preporuke te ostavlja evaluacijski upitnik koji kontakt osoba

ispuni mišljenjima i stavovima o cjelokupnom projektu. Po završetku semestra se

subjektima koji su surađivali na projektu šalje zahvala od strane fakulteta na

sudjelovanju.

Pretpostavke koje se donose nakon istraživanja teorije i uviđaja u tijek učenja

zalaganjem u zajednici na kolegiju Istraživanje tržišta, su da nakon primjene znanja u

zajednici, studenti stječu bolje razumijevanje gradiva obrađenog na predavanjima,

postaju aktivniji i pozitivniji te su više zainteresirani i motivirani za rad. Vide se i bolji

akademski rezultati iz razloga što ovakav projekt studenti moraju istražiti iz gradiva

koje u istom trenutku obrađuju na predavanjima i iz kojih pišu kolokvije i koriste to

znanje za seminarsku nastavu koja ih motivira na razmišljanje i dublje razumijevanje

pojmova koji se spominju i koji se moraju provoditi. Žele ispuniti očekivanja te pomoći

subjektu u kojemu rade dok istovremeno stječu bolji uvid u poduzetništvo i njegovo

funkcioniranje. Pomoću znanja koje su stekli u jednom semestru, studenti su puno

spremniji za buduće radno mjesto i stječu bolji uvid u svoje sposobnosti i zadatke koje

najviše vole raditi. Studenti uče raditi u timu i delegirati svoje zadatke međusobno,

ovisno o vremenu koje imaju i sposobnostima pojedinaca u timu. Poduzeća stječu bolji

uvid u današnje studente i njihovo znanje te razmatraju njihove sposobnosti i ako uvide

da im neka osoba odgovara po profilu, postoji mogućnost da ga uzmu i nakon seminara.

Poduzeća imaju bolji uvid i u funkcioniranje fakulteta te postoji mogućnost partnerstva

između njih kroz što fakultet stječe bolju vanjsku sliku u zajednici i veći renome.

20

4. ISKUSTVA

U ovom dijelu će biti iznesena metodologija rada te osobna, stvarna iskustva sudionika

učenja zalaganjem u zajednici. Na temelju kvalitativnih metoda donesti će se određene

pretpostavke i zaključci koji su doneseni istraživanjem ciljnih skupina. Ovaj dio rada je

praktičan i predstavlja stvarnu percipiranu vrijednost i korist projekta, kako kod

studenata tako i kod partnera u zajednici kod kojih su studenti provodili ovakav princip

učenja.

4.1. METODOLOGIJA

S obzirom da je cilj ovog istraživanja otkriti važnost i korist učenja i iskustava

zalaganjem u zajednici u budućnosti učesnika, kako studenata tako i

poduzeća/organizacija, te spoznaja kako bi se mogao princip poboljšati u budućnosti, u

ovom se radu koristila kvalitativna metodologija za koju je karakterističan mali uzorak

te iz istog razloga bliže i dublje pristupanje problemu istraživanja. Kvalitativna

metodologija je primjenjena u dva segmenta: studentima te poslovnim subjektima iz

zajednice.

Kod studenata se je primjenila metoda fokus grupa, s time da je svaka fokus grupa bila

određena generacijski. Ovakav princip učenja se na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

provodi 7 generacija te se je uzelo studente s početnih godina – generacija 2008./2009.,

srednjih godina – generacije 2011./2012. i 2012./2013. te najnovije generacije koje su

još uvijek studenti – 2014./2015. Istraživanju se je pristupilo na ovakav način kako bi se

što bolje shvatilo kako učenje utječe na studente kratkoročno, ali i dugoročno, nakon što

su završili fakultet.

Za početne godine se nije vodila evidencija mail-ova studenata, te se je iz tog razloga

uzelo jedine dvije bivše studentice koje su još uvijek u kontaktu s fakultetom.

Sveukupno je mail poslan na 43 mail adrese studenata srednjih generacija, od čega se je

povratno javilo 8 studenata, no većina je bila u nemogućnosti osobno prisustvovati radi

življenja u inozemstvu ili u drugoj županiji Hrvatske. Na kraju se je uspjelo dogovoriti s

dvije osobe. Isti mail je poslan sadašnjim studentima, točno 43, od čega se je povratno

javilo 5 studenata. Fokus grupa se je održala s tri studentice koje su imale vremena

21

odvojiti za uživo prisustvovati fokus grupi. Za sve fokus grupe se je intervju proveo u

mirnoj, ugodnoj atmosferi kafića gdje nisu imali formalna ograničenja ni osjećaj

neugode i zatvorenosti.

Poduzeća i udruge su imali dubinski intervju u svojim prostorijama, zbog njihove

ograničene vremenske raspoloživosti nije se bilo u mogućnosti ih skupiti sve na istom

mjestu, a i u pitanje je došlo u kojem prostoru bi se mogla takva fokus grupa okupiti, a

da nema formalni osjećaj. Zaključak je bio da je najbolje svakom partneru pristupiti

pojedinačno i u njihovim prostorima. Kontaktiralo se najprije studente koji su radili s

određenim partnerom u zajednici te saznalo mišljenja i iskustva, po čemu se je krenulo

zvati same partnere tj. kontakt osobe u njima i dogovarati sastanke. Kontaktiralo se je

četiri poslovna subjekta, od čega su svi pristali na intervju. Poslovni subjekti su bili:

Učenički dom Kvarner, Udruga konobara i barmena Hrvatske, Gradska knjižnica Rijeka

i Odred izviđača 3.Maj. Njihova mišljenja i zaključci su izneseni u dijelu Poslovni

subjekti, a u prilogu se može naći pojedinačni intervju.

4.2. STUDENTI

Istraživanje koje se je provelo je za cilj imalo prikupljanje podataka o stvarnim

mišljenjima i potencijalima učenja zalaganjem u zajednici. Kroz istraživanje se je

ispitalo mišljenja studenata kroz fokus grupe i htjelo dokazati, tj. opovrgnuti slijedeće

hipoteze vezane uz studente i učenje zalaganjem u zajednici:

P.H. 1: Učenje zalaganjem u zajednici doprinosi osobnom i profesionalnom razvoju

studenata te stvara osjećaj zajedništva i odgovornosti

P.H. 2: Učenje zalaganjem u zajednici više motivira studente te rezultira boljim

akademskim uspjehom studenata i boljim razvojem karijere od tradicionalnog učenja

P.H. 3: Studenti se bolje upoznaju s poduzetništvom te bolje shvaćaju funkcioniranje

poduzetništva kroz učenje zalaganjem u zajednici

P.H. 4: Studenti su zadovoljniji nastavnim procesom te stječu bolji odnos s

nastavnicima tj. fakultetom

22

U daljnjem tekstu će se, radi lakšeg snalaženja, generacije studenata segmentirati u tri

grupe: grupa A, grupa B i grupa C. Grupa A će biti studenti prve generacije provođenja

učenja zalaganjem u zajednici, grupa B će biti srednje generacije, a grupa C će biti

sadašnji studenti.

Za upoznavanje su se postavila pitanja o sadašnjoj profesionalnoj situaciji tj. da li su

studenti ili već diplomirani ekonomisti, te one koji su diplomirani se je pitalo ako su

zaposleni u struci. Također se je pitala radnja seminara učenja zalaganjem u zajednici,

koju su odrađivali u sklopu predmeta Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u

Rijeci. Ova uvodna pitanja imala su za cilj identificiranje sudionika općenito i

upoznavanje seminara na kojemu su radili te da posluže kao uvod u otvaranje diskusije

o učenju zalaganjem u zajednici te o mogućim poboljšanjima istog. Slijedila su pitanja

koja su podijeljena na četiri dijela: pogled studenta na sebe, pogled na zajednicu, pogled

na fakultet/nastavnike i savjeti.

Sa setovima pitanja o pogledu na sebe se je za cilj imalo saznati koliko je ovaj seminar

koristio njihovom samopouzdanju, snalaženju u timskom radu, shvaćanju gradiva,

upravljanju vremenom, shvaćanju svojih sposobnosti, utjecaj na karijeru nakon diplome

te općenito utjecaj na poduzetnost pojedinca. U sklopu ovih pitanja se je odgovorilo na

dvije hipoteze: P.H. 1 i P.H. 2.

Većina studenata je rekla kako im je učenje zalaganjem u zajednici doprinijelo osobnom

razvoju, pogotovo kroz komunikaciju s poduzećem kojega do tada nisu imali. Ovaj

seminar im je bio među prvim kontaktima s poslovnim ljudima i naučili su poslovnu

komunikaciju koja je utjecala na njihovo samopouzdanje jer su se osjećali korisnije.

'...to je ajmo reć osloboditelj poslovnih strahova...onaj prvi ulazak u poslovni svijet i komunicirat...to je ono šta je u svakom slučaju potrebno.' (Nikolina, grupa A)

'...korisno bilo da vidim kako stvarno znači ide jedan na jedan komunikacija s direktorima ili s kim smo već imali sastanak. I isto tako, u timu kako dogovarat sastanke s timom, dogovarat dalje šta ćemo radit, planove i u principu usklađivat raspored sa ostatkom tima.' (Ivona, grupa C)

'...uglavnom ta komunikacija s poduzećem, sa članovima tima... slušanje tuđih ideja, prihvaćanje i dolaženje do novih ideja.' (Ana, grupa C)

Dok je jedan student izjavio:

23

'Pa...ja osobno mislim da mi i nije baš nešto doprinijeo...ovaj seminar je prekratko vremena da bih rekao da mi je pomogao u tako nečemu.' (Dean, grupa B)

Studenti su podijeljeni po pitanju koliko su postali svjesniji svojih mogućnosti i čime se

žele baviti u budućnosti, no većina je ipak rekla kako nisu postali svjesniji čime se žele

baviti u budućnosti zbog preuskog područja koje su radili u seminaru.

'Moram reći da kroz ovaj seminar nisam postala svjesnija svojih mogućnosti i sposobnosti jer ih nisam do kraja iskoristila, a samim time nisam ni shvatila čime se želim baviti u životu. Dotakli smo se samo jednog malog dijela poduzeća i mislim da to nije dovoljno da shvatiš čime se želiš baviti u životu...' (Eni, grupa B)

'...Ovaj seminar nije imao takav utjecaj na mene. Već sam prije ovog seminara znao

čime se želim baviti i ovaj seminar mi nije promijenio mišljenje.' (Dean, grupa B)

'...Mislim da se svatko našo barem u nekom dijelu, da! Ako nismo imali mogućnost isprobat teško je reć šta bi nam se svidjelo. Evo ja sam isprobala to on-line oglašavanje i to smatram jako zanimljivim, možda da sam nešto drugo isprobala bi se za to zainteresirala...' (Ana, grupa C)

Dok je jedan student izjavio:

'...podijelili smo se unutar tima na određene zadatke i onda mogli smo spoznat kome nešto bolje leži...' (Mateja, grupa C) te zaključila kako su postali svjesniji svojih sposobnosti i čime se otprilike žele baviti u budućnosti.

Studenti su podjeljeni po pitanju boljeg upravljanja vremenom. Dok jedni tvrde kako im

je pomoglo u upravljanju vremenom zbog točnih rokova zadataka i potrebnog planiranja

unaprijed, drugi tvrde kako su i prije upravljali vremenom na isti način koji njima

odgovara.

'...jesmo malo zato jer trebalo je unaprijed planirati neke stvari, te sastanke dogovarati

i ankete, provođenje anketa tako da ipak je trebalo malo isplanirat i uskladiti to...pa je,

pomoglo mi je u upravljaju vremenom.' (Mateja, grupa C)

'Definitivno jesam jer su koraci trebali biti točno tempirani da se stigne odraditi zamišljeno.' (Eni, grupa B)

'...Možda da, u smislu da si vidio u biti koliko je to kompleksno pa si mogo možda prepoznat koliko se moraš prilagodit nekom vremenu, poslovnom svijetu i izvan fakulteta al to je to.' (Nikolina, grupa A)

'Nisam, odnosno ovaj seminar nije na to utjecao, razvio sam svoj time management bez

obzira na ovaj seminar.' (Dean, grupa B)

24

Iako većina studenata smatra kako su poboljšali svoje upravljanje vremenom, također

ističu kako dnevnik refleksija, koji bi trebao unapređivati upravljanje vremenom kod

studenata, nije uopće shvaćen kako treba i studenti ga ne ispunjavaju po pravilima, tj. ne

poštuju vremenski rok već ga ispunjavaju kampanjski.

'Pa zapravo ne vidim nikakvu korist u dnevniku refleksija. Ispunjavali smo ga

kampanjski, bezveze, samo da nešto napišemo. Neznam kakve bi trebale biti refleksije kod pisanja seminara, smatram da se to treba izbaciti. Samo oduzima vrijeme.' (Eni,

grupa B)

'Nula. U tom formatu ne. Kao dnevnik i opisivanje i pisanje rada - ne. Možda neki osvrt

na događanje svakog osobno, da smo morali napisati kao neki referatić bi bilo puno bolje i da nije bilo tog točnog tijeka točno po danima, tjednima šta smo radili, kako, na koji način nego da si mogo stvarno pisat i da ima 3 faze: uvodni dio kako smo doživjeli,

razvoj problema pa rješenje i možda neki mali dio gdje bi napisali šta smo radili u tih par tjedana, mjeseci jer se to u biti rasteglo.' (Ivana, grupa A)

'A vjerojatno je koristan samo što ga mi mislim nismo doživjeli na pravi način. Nismo ga baš ozbiljno shvatile.' (Mateja, grupa C)

Konflikte su imali rijetki studenti i to većinom unutar tima, no ništa izvan standardnih

problema raspodijele i obavljanja zadataka međusobno. Jedan student ističe probleme s

poslovnim subjektom u kojem su radili.

'Kad se rasporediš u tim dobiješ svakakve ljude ,dešavalo se da netko radi više, netko radi manje... Kad radiš s nekim nepoznatim u timu onda se možda i suzdržavaš, nećeš stvari reć onako kako je nego ćeš ublažit situaciju koja će nakraju dovest do manje efikasnog.' (Nikolina, grupa A)

'Pa jedino možda to usklađivanje vremena je dosta teško jer ja sam isto tako naviknuta malo kasnije odrađivati svoje zadatke, sve u zadnji čas i onda mi bismo možda htjeli imati više slobodnog vremena u jednom periodu one bi možda zbog kolokvija u drugom

perodiu i onda se tu kose želje tima ali uspjeli smo to nekako prevladat.' (Ivona, grupa

C)

'...bili smo u kontaktu sa poduzećem i relativno smo dobro surađivali no moram napomenuti kako su nam tajili dosta stvari, nisu baš htjeli poslušati naše mišljenje i nisu nas baš doživjeli kao pomoć u poslovanju. Tu je i naš tim trpio dosta problema jer smo morali biti dosta kreativni i razmišljati kako predstaviti jednostavne stvari kako bi ih kontakt osoba prihvatila. Ostala suradnja unutar tima je bila odlična! Ova situacija s poduzećem nas je možda čak i još više povezala.' (Eni, grupa B)

25

Studenti su se pokazali kao jako kreativni u rješavanju svojih problema, bilo u timu ili s

poduzećem, te se zaključuje kako i to doprinosi razvoju pojedinca te prihvaćanje

odgovornosti za postupke i planove cijelog tima. Stvara se osjećaj zajedništva što je i

bitno za ovaj način učenja koji promovira baš to.

Studenti ne smatraju kako su postali poduzetniji učenjem zalaganjem u zajednici već da

to ovisi o karakteru osobe.

'...mislim da to sve ovisi samo o karakteru. Mislim, ja sam takva neovisno o tom

seminaru - ili jesi ili nisi, ili ti se da ili ti se neda, ili hoćeš ili nećeš. To je jednostavno tako! Onaj kome se nije dalo, taj se nije ni trudio da od tog seminara nešto nauči. Onaj koji je želio i volio radit i mogao nešto naučit je naučio.' (Ivana, grupa A)

'...Nama je to bilo zanimljivo i fora i mi smo tako neke stvari radile i bile poduzetnije –

da.' (Nikolina, grupa A)

'...smatram da nema to sad neke pretjerane veze sa seminarom. Mislim da smo naučili više i da je bilo zanimljivo radit na takvom tipu seminara ali ne bi baš rekla da to ima neke veze s mojom poduzetnošću.' (Ivona, grupa C)

'...Mislim da se to više odnosi na karakter osobe nego na stvari koje radi, u ovom

slučaju seminar koji radi. Uvijek sam bio poduzetan i uvijek ću i ostat...' (Dean, grupa

B)

Studenti su se podijelili po pitanju civilne angažiranosti danas te pola njih volontira dok

pola ne i nema naznake da bi mogle početi u skoroj budućnosti.

Velika većina studenata su imali osjećaj odgovornosti prema subjektu i zajednici da im

pomognu u pogledu rješavanja određenog problema. Svoju odgovornost su shvatili vrlo

ozbiljno jer su potpisali svoje ime kod danih prijedloga, htjeli su napraviti čim bolje

prijedloge kao vrstu dokazivanja samima sebi i kao stvarnu pomoć i nadu da će

poslovni subjekt shvatiti korisnost tih prijedloga.

'Mislim da da u smislu da im dobro odradimo taj zadatak, da ne protratimo i njihovo i

svoje vrijeme pa makar i ako oni to neće primjenit al da mi za sebe znamo da smo napravile kako treba tako da postoji neka doza odgovornosti.' (Ana, grupa C)

'Jesam, naravno. Iskreno sam im željela pomoći...Realno znam da poduzeća znaju biti kruta i ne žele neke promjene ali bilo bi mi draže da su nam se više povjerili jer bismo

im tako mogli puno više i ponuditi te na kraju i pomoći na taj način.' (Eni, grupa B)

26

'Samim time što potpisuješ svoje ime negdje za nešto što radiš, osjećaš odgovornost. Sad, da li sam ja baš razmišljala da ću ja njih spasit – ne, ali da sam osjećala odgovornost za ono šta ću napisat i stavit u taj rad, da to liči na nešto - to da! ' (Ivana,

grupa A)

'Shvatili smo taj seminar full ozbiljno. Mislim da je to jedino kako i možeš to prihvatit jer ćeš ili radit ili nećeš radit.' (Nikolina, grupa A)

Dok je jedan student izjavio kako nije imao osjećaj odgovornosti.

'...Osjećao sam odgovornost samo prema svojim bodovima koje sam sakupljao' (Dean,

grupa B)

Zaključuje se da je P.H. 1 prihvaćena tj. da učenje zalaganjem u zajednici doprinosi

osobnom i profesionalnom razvoju studenata te isto tako doprinosi osjećaju

odgovornosti i zajedništva. Većina studenata se je izjasnila kako im je ovaj seminar

pomogao u osobnom razvoju preko timskog rada koji je bio izazovniji od prijašnjih te

da su morali biti kreativniji u rješavanju problema, no isto tako ih je to zbližilo i stvorilo

osjećaj zajedništva što i je jedan od ciljeva ovakvog učenja. Također su studenti izjavili

kako im je doprinijelo i profesionalnom razvoju jer je to prvi kontakt s poslovnim

svijetom, kojega nebi upoznali i nebi naučili kako komunicirati na poslovan način da

nije bilo ovog seminara. Studenti su imali veći osjećaj odgovornosti prema subjektu

kojemu su radili prijedloge i analizu stanja iz razloga što su im htjeli pomoć, a baš zbog

tog osjećaja se također stvara ponovo osjećaj zajedništva i odgovornosti.

P.H. 2 se je istraživala pitajući studente o osjećajima koje su imali za učenje zalaganjem

u zajednici u usporedbi s tradicionalnim učenjem, osjećaji koje su imali pomagajući

zajednici, mišljenje kako je to utjecalo na akademski uspjeh te njihovo mišljenje o

ovom učenju i utjecaju na buduću karijeru.

Svi studenti su se složili kako im je motiviranost i zainteresiranost za rad u učenju

zalaganjem u zajednici bila veća od tradicionalnog učenja. Ističu kako je tome razlog

stvarni svijet u kojemu se moraju dokazati i koji je novi izazov kakvog do sada još nisu

sreli. Žele se pokazati u najboljem svijetlu te se zbog toga više angažiraju nego za

tradicionalne seminare.

27

'Mislim da je bio veći! Nekako je bilo nešto novo, radili smo nešto konkretno, sve nešto je bilo čisto teoretski a ovdje obrađujemo nešto što radimo sami tako da dosta smo i više bili angažirani zbog toga...' (Ana, grupa C)

'...zato jer je drugačije kad smo u stvarnoj situaciji i sa stvarnim ljudima. Više se potrudimo, više se angažiramo možda zbog nekog straha od neuspjeha, ono baš da se ne osramotimo s tim stvarnim ljudima. Tako da je, motivirajuće je!' (Mateja, grupa C)

'...definitivno sam bila motiviranija i zainteresiranija oko projekta, htjela sam se

potruditi oko toga i smatrala sam da ćemo napraviti odličan projekt. Definitivno je drukčiji osjećaj kada vas ''bace'' u realni svijet, ali isto tako smatram da je to odlična stvar jer se čovjek treba snalaziti što podrazumijeva da imamo kreativnost, treba biti poduzetan u nalaženju poduzeća i najčešće nemaš pretjeranog izbora da biraš koje projekte želiš raditi kao kod klasičnih projekata tj. seminara, što definitivno ima više veze sa realnim svijetom nego klasični seminar, definitivno se moraš više truditi oko poduzeća, treba održavati kontakte sa ljudima i trebaš naučiti biti dosadan i uporan...' (Eni, grupa B)

'...mislim...da sam bio više motiviran i zainteresiran jer se je išlo u određeno poduzeće i pomoglo mu se u rješavanju problema. Samim time sam dobio želju da se pokažem u najboljem svijetlu.' (Dean, grupa B)

Većina studenata se je osjećala korisno pomagajući zajednici jer su napokon radili na

stvarnom projektu i sa stvarnim ljudima iz poslovnog okruženja.

'Kao dio njihovog tima! Neznam...važno!' (Mateja, grupa C)

'Osjećala sam se bitnom, bitnom u smislu da napokon radiš nešto.' (Nikolina, grupa A)

No, također ističu kako bi se još korisnije osjećali kada bi se dobila povratna

informacija o njihovim preporukama od subjekta kod kojeg su radili seminar.

'Ovisno da li su pročitali naše preporuke i napravili nešto u vezi s njima. Možda smo im i pomogli u nekom pogledu ali neznamo.' (Ivona, grupa C)

'Pa, da su nas poslušali, osjećala bi se korisnije. Ovako sam se osjećala čak i pomalo isfrustrirano...Ovako samo imaš osjećaj da te ne shvaćaju ozbiljno, a ti jasno vidiš što ne štima.' (Eni, grupa B)

Jedan student svoj rad ne vidi kao dobrobit za zajednicu, već da se to ostvaruje

volontiranjem.

'Pomažem zajednici volontirajući, ovako sam samo pomagao poduzeću koje radi za profit, korisnost je ravna nuli. To je moje viđenje!' (Dean, grupa B)

28

Studenti se slažu kako im je seminar temeljen na učenju zalaganjem u zajednici

pomogao bolje shvatiti gradivo koje se uči na kolegiju jer svi ljudi bolje shvate gradivo

ako ga i primijene.

'...Ovaj seminar je bio nešto drugačije, nešto oko čega smo se trebali više potruditi i samim time smo više zapamtili i shvatili gradivo koje smo radili.' (Eni, grupa B)

'Da, moram priznati da sam malo bolje shvatio gradivo. S obzirom da smo radili u isto

vrijeme ono što smo učili...htjeli mi to ili ne, gradivo je u glavi bilo bolje posloženo i shvaćeno nego da smo tradicionalno morali samo naštrebati gradivo i proći ispit.' (Dean, grupa B)

'...Mislim da bi nam onako dosta toga ostalo apstraktno, ovako smo točno vidjeli kako se to radi i definitivno ćemo to koristit. Da smo imali čisto teoretski mislim da nebismo

toliko naučili niti to znali primijeniti.' (Ana, grupa C)

'...Pa ja mislim da sam isključivo tad i pohvatala kolegij kao takav...' (Ivana, grupa A)

Što se tiče boljeg akademskog uspjeha, studenti su podjeljeni po pitanju povezanosti

učenja zalaganjem u zajednici i boljeg akademskog uspjeha. Studenti koji misle da im je

pomogao da dođu do boljeg akademskog uspjeha smatraju to jer su sami išli istraživati

u dubinu pojmove, jer su sami morali osmisliti i primijeniti te pojmove te su ih tada i

shvatili.

'Samim time što te zainteresira, ideš u dubinu. Znači više ne čitaš ono da repetitivno ponoviš to na nekom testu nego uđeš u dubinu, samim time naučiš i dobiješ bolju ocjenu.' (Ivana, grupa A)

'...Mislim da upravo od tog perioda je krenuo naš angažman i u smjeru drugih

predavanja i drugih aktivnosti. Da, malo više se uključiš u seminarske aktivnosti jer si shvatio kako nam je tamo bilo dobro i kako tim i druženje i sve se više ne svodi samo na

učenje i odrađivanje seminara nego na timski rad koji smo u principu probali

primijeniti na drugim onda seminarima...' (Nikolina, grupa A)

'...Ono kad smo učili za kolokviji to, pogotovo za ispit bilo je puno lakše jer smo sve to već prošli u praksi i bilo je lakše povezat čitajući teoriju...' (Ana, grupa C)

S druge strane su se našli studenti koji smatraju kako im nije pomoglo u akademskom

uspjehu jer jedan smatra kako oduvijek pazi na svoj uspjeh, a drugi da mu je samo

pomoglo da lakše usvoji gradivo.

29

'...Osobno, ne mislim. Uvijek sam bila marljiva i pazila sam na svoje rezultate i ocjene.

Ovaj seminar me je potaknuo da uložim više rada i svoje kreativnosti no da mi je doprinijeo akademskom uspjehu – ne!' (Eni, grupa B)

'Generalno ne, ali mi je pomogao da lakše usvojim gradivo za ovaj kolegij.' (Dean,

grupa B)

Studenti smatraju da će im ovaj seminar pomoći u budućoj karijeri te je upisan u njihov

životopis, no samo ako se zaposle u danom segmentu, tj. istraživanju tržišta. Ističe se

kako nije bitno samo iskustvo stečeno ili crtica u životopisu već i kontakti koje stekneš

radeći na seminaru, pogotovo što su to poslovni ljudi.

'Projekt je upisan u moj životopis što se tiče konkretnog zapošljavanja... mogu reći da će mi istraživanje tržišta definitivno pomoći kod daljnje karijere, ako se zaposlim u tom segmentu ekonomije.' (Eni, grupa B)

'Mislim da da. Pogotovo ono kad se netko ide bavit tim marketingom jer smo prošli SPSS, obradu podataka s kojima se ne sretnu ljudi često na faksu osim nas, sastavljanje anketa isto, davanje preporuka i tako.' (Ana, grupa C)

'To je bilo praktično, ali nije bilo 100% praktično. Tako da mogu reć u maloj mjeri –

da, ali sad od nekog velikog velikog značaja - ja ne.' (Ivana, grupa A)

'...Ako ništa drugo, stekneš kontakt s čovjekom koji ti puno u biti znači. Možda za 10 godina, al ti znači. U svakom slučaju, to povezivanje firmi i fakulteta uvijek doprinese nečemu, bilo studentu kao studentu ili danas sutra osobni neki kontakt koji ćeš imat zbog neznam čega...' (Nikolina, grupa A)

Dok je jedan student izjavio kako smatra da mu neće pomoći u budućnosti jer smatra

kako prekratko traje te studenti nemaju vremena se posvetiti ovakvom seminaru uz sve

ostale obaveze. Ovdje se mora napomenuti kako student ne želi razvijati karijeru u

smjeru marketinga.

'Može pomoći ako se tome čovjek posveti, ne ako imaš nekoliko kolokvija u istom tjednu. Prioritet studenata neće biti seminar ako ima takav raspored. Kada bi se studenti imali vremena posvetiti ovakvom seminaru, puno bi više naučili i mogli primijeniti u budućnosti. Ovdje moram napomenuti kako meni marketing nije smjer u kojem želim ići tako da meni konkretno neće pomoći u budućnosti.' (Dean, grupa B)

Studenti su na ovaj seminar gledali kao na priliku da steknu praksu izvan fakulteta i

kako bi se barem malo upoznali s realnošću poslovnog svijeta.

30

'...Željela sam odraditi nekakvu praksu da se upoznam sa realnošću jer nam to naše školstvo nažalost ne nudi i mislim da sam uz pomoć istraživanja tržišta dobila dosta realan pogled u taj realni svijet.' (Eni, grupa B)

'Definitivno kao priliku da steknemo znanje. Pogotovo s obzirom da drugi smjerovi nisu

imali ovakvo iskustvo, mi ga možemo staviti u životopis da smo odradili i surađivali već s poduzećem na ovom projektu.' (Ana, grupa C)

'U početku sam gledala na to kao na još jednu stepenicu, u biti zadatak ali kako se više odvijao zadatak tako sam shvatila da mi može koristiti dalje u životu, u karijeri tako da sam kasnije drugačije gledala na to i gledala čim više izvuć iz tog seminara.' (Mateja,

grupa C)

'Zainteresiralo nas je onog trenutka kad smo čuli da ćemo stvarno nešto napravit, da ćemo se nać s tim ljudima i da ćemo imat s njima razgovor, mislim da nas je taj dio zainteresirao kad smo došli i čuli tijek, nisi znao o čemu se radi dok ti nije Lara spomenula upravo to da ćemo imati direktan kontakt s ljudima i da ćemo upoznati njihovu firmu i vidjeti stvarno poslovanje, mislim da nas je to zainteresiralo.' (Nikolina,

grupa A)

'...malo nas je potaknulo, bilo je zanimljivo, nije bio samo ispit 'aj samo da to rješimo'. (Ivana, grupa A)

Dok se jedan student izjasnio kako je na seminar gledao kao na još jedan zadatak.

'...gledao sam kao na još jedan zadatak koji se mora obaviti ako žele zadovoljiti uvjeti da se dobije prolazna ocjena na kolegiju...' (Dean, grupa B)

Studentima nije ponuđeno zaposlenje u poduzeću, ali većina smatra, kako je već rečeno

ranije, da to ne znači da im u budućnosti poznanstva i kontakti koje su skupili neće

donesti benefite.

S obzirom na gore navedena iskustva i mišljenja sudionika potvrđuje se P.H. 2, učenje

zalaganjem u zajednici je više motivirajuće za studente od tradicionalnih seminara,

također doprinosi boljem akademskom uspjehu jer studenti moraju svojevoljno ući u

gradivo i istraživati što im duže ostaje u sjećanju te posljedično bolje napišu ispite i

imaju bolji akademski uspjeh. Potvrdilo se i da učenje zalaganjem u zajednici doprinosi

studentima u budućoj karijeri jer kako sami smatraju, ako ne danas, za par godina im

baš suradnja na ovom projektu može donesti benefite, da li kao crtica u životopisu ili

kao kontakt s kojim su surađivali.

31

Set pitanja s pogledom na zajednicu je za cilj imao saznati kako je studentima bilo raditi

seminar u svom konkretnom poslovnom subjektu. Pitalo ih se o lakoći pronalaska

poduzeća koje je voljno sudjelovati u projektu, koliko su se korisno osjećali radeći na

njihovom problemu, kako su se kontaktirali, njihovo shvaćanje poduzetništva, da li su

predavanja i ulaženje dublje u problem utjecala na njihovo prvotno mišljenje, dojmovi

poslovnog svijeta kojeg su upoznali te snalaženje u njemu, da li im se ponudilo

zaposlenje u dotičnom subjektu te da li su i danas civilno angažirani. U skladu sa

ciljevima, htjelo se je dokazati hipotezu P.H. 3.

Studenti su rekli kako nijedan nije imao problema pri pronalasku poslovnog subjekta u

kojemu mogu odraditi seminar za Istraživanje tržišta. Većina je imala kontakte u

poslovnim subjektima, dok su ostali bili prihvaćeni u prvom subjektu u kojem su pitali

za suradnju.

Većina studenata se slaže kako su dobili bolji uvid u probleme zajednice tj. subjekta u

kojem su radili seminar, no da bi to bilo još bolje kada bi trajalo više vremena i kada bi

bilo manje ostalih obaveza.

'Da, ali ne na nekoj naprednoj razini, više smo ostali na osnovama. Mislim da nismo

imali baš jako puno ni vremena...mislim, jedan semestar nije baš nešto za shvatiti problem, a i bili smo dosta ograničeni kako sam već napomenuo sa ostalim obavezama tako da čak i da smo htjeli se više ufurati u problem, nismo baš imali vremena a kamoli se još svi skupa nać samo da bi razglabali o tako jednoj temi. To je naš slučaj, ali vjerujem da kad bi se moglo usredotočiti više vremena, ušlo bi se u dubinu i bolje shvatilo problem.' (Dean, grupa B)

'Pa da! Mi smo kroz ovo istraživanje dosta shvatili što bi se moglo još unaprijedit. Kroz

preporuke koje smo pisali smo shvatili da bi to moglo puno bolje još biti (osmijeh). Možda nismo samo njihove probleme uvidjeli nego i općenito s agencijamaza vjenčanja u Rijeci, njihov problem i kako bi to trebalo bolje funkionirat kako bi ljudi upoznali

njihov rad.' (Ivona, grupa C)

'Jesmo, ali mislim da je bilo premalo vremena i dosta drugih obaveza da smo se mi

mogle više posvetiti problemima njihovim ali da, u njihove probleme smo imali uvid.'

(Mateja, grupa C)

Većina studenata se slaže kako im je kontakt osoba u poslovnom subjektu pružila

osnovne informacije, no ostale su ipak tajili.

32

'Kontakt osoba nam nije pružila potrebne informacije od samog početka. Također, bili su dosta kruti u istraživanju tržišta. Informacije, osim onih koje su nam htjele dati

nismo mogli dobiti, što zapravo i shvaćam.' (Eni, grupa B)

'Nama u početku nije baš htio sve otkrit i onda nas je shvatio valjda malo ozbiljnije i skužio da je to za faks i onda nam je ustupio, da većinu informacija. Trebalo mu je samo više sastanaka da uvidi potencijal u nama, valjda.' (Mateja, grupa C)

Za kontakt osobu je većina imala vlasnika poslovnog subjekta te kažu da su izdvojili za

studente vremena koliko god su mogli te da su se stvarno potrudili. Većina smatra kako

se je kontakt osoba ponašala prema njima s poštovanjem, ali nije smatrala njihove ideje

i prijedloge ravnopravnim sa svojima.

'Mislim da nas nikada nisu shvatili skroz ozbiljno. Imam osjećaj da su prihvatili naš projekt čisto iz neke kurtoazije sa mišlju da je besplatno i da ne može odmoći. Ne bih rekla da su nam vjerovali. Nastavili bi i nastavili su po svome sa nama ili bez nas.' (Eni,

grupa B)

'Mislim da su nam vjerovali koliko su vjerovali...odnosno vjerovali su nam koliko se i

vjeruje studentima koji izrađuju seminar – malo. Prema nama su se odnosili s

poštovanjem ali ne kao i ravnopravne, što je i logično.' (Dean, grupa B)

'...Mislim vjerovala u smislu da sam student koji radi projekt - da! Prihvatila ko

ravnopravne, mislim gospodin se odnosio s poštovanjem prema nama i uvažavao je to sve al da je baš smatrao da su naše ideje ravnopravne - ne!' (Ivana, grupa A)

'...Bilo bi suludo da i jesu, znači da s njima nešto nije u redu (smijeh). Bili su oni super, ali nas je shvatio kao što smo i bili: studenti koji rade projekt.' (Nikolina, grupa A)

Studenti se slažu da nisu bolje shvatili poduzetništvo generalno iz razloga jer je aspekt

preuzak, i uz to vremenski ograničen na jedan semestar što je kratko vrijeme. Također je

rečeno kako bi bilo bolje kada bi se imalo više takvih seminara jer bi mogli usporediti

poduzeća raznih poslovnih politika i uspjeha.

'...Nismo imali pretjeranu priliku upoznati se sa poduzetništvom jer smatram da je bilo premalo vremena i poduzeće nam je dalo uzak pogled u svoje poslovanje tako da – ne.'

(Eni, grupa B)

'...Ne, nisam stekao bolje shvaćanje poduzetništva. Poduzeće u kojem sam bio nam je dalo informacije ali čak ni to nije dovoljno da se stekne širu sliku poduzetništva kao takvog.' (Dean, grupa B)

33

'...To je ipak samo jedan aspekt - istraživanje tržišta tako da nisam stekla cjelokupnu sliku poduzetništva. Što se tiče hijerarhije u poduzeću i odjela u poduzeću sam stekla uvid ali ne baš dalje od toga.' (Mateja, grupa C)

'Da si imao usporedit s nečim vjerojatno bi mogo doživjet poduzetništvo kao poduzetništvo, a ovako s jednim seminarom je to jako slabo.' (Ivana, grupa A)

Većina studenata nije mijenjala shvaćanje problema tijekom semestra, eventualno u

manjim razmjerima. Predavanja i stjecanje većeg znanja o predmetu nije utjecalo u

većem razmjeru na njihovo prvobitno mišljenje o problemu.

'Samim time što smo ono na početku imali jednu sliku pa onda kad smo počeli radit pa smo to onda korigirali, malo. U tom smislu – da. Nisu to bila neka drastična odstupanja, ali promijenio nam se nekoliko pogled tijekom semestra kako je gradivo i

shvaćanje išlo dalje.' (Ivana, grupa A)

'Uvijek je to na početku kao i sa stvarnim stanjem kao evo razgovor s vama, kad nekog prvi put upoznaješ, taj prvi kontakt ti je ono, imaš neko mišljenje svoje prije nego s osobom pričaš, nakon toga kad popričaš i pogotovo ako uđeš u njihovo poslovanje zagrebeš po površini normalno da ti se prvotno mišljenje promijeni. Tako se i nama svima promijenilo, rijetko je da ono šta si ti zamisliš bude stvarno tako...' (Nikolina,

grupa A)

Studente se je poslovni svijet kojega su upoznali činio zanimljivim i većina smatra kako

je bio u manjoj količini realan. Realnost ovisi i o zadatku koji studenti dobiju, tj. koliko

poslovni subjekt ima povjerenja u njih i koliko im ozbiljno pristupi i uvede u problem.

Također, fokus grupa sadašnjih studenata smatra kako su vidjeli dosta velik dio, dok

fokus grupe diplomiranih ekonomista ističu kako kad su počeli raditi im se mišljenje

promijenilo i shvatili su kako je to bio uvid samo u mali dijelić.

'...mislim da je realno bilo jer je bilo različitih situacija koje se stvarno mogu poistovjetiti s inače poslovnim svijetom i mislim da je bilo dosta realno.' (Mateja, grupa

C)

'Mislim da dosta malih poduzeća kao što je bilo naše ima slične probleme. Imam osjećaj da se nekako ''uljuljkaju'' u to poslovanje i ne shvaćaju da svijet ide dalje a oni stoje na mjestu. Dosta su nepovjerljivi prema ''novim'' stvarima i ne žele nikakve promjene. Poseban je problem i ako poduzeće vodi starija osoba koja je to poduzeće pokrenula pred 20-30 godina kada internet nije bio toliko razvijen i kada su promjene u

poslovnom okruženju bile puno sporije te se poduzeće moglo prilagoditi. Bez informacija o asortimanu, misiji, viziji, i sličnim stvarima na internetu kao da i ne

34

postojite. Smatram da u Hrvatskoj radi takve poslovne klime brojna poduzeća imaju takve probleme. I smatram da je to jako realno...' (Eni, grupa B)

'S obzirom na sada - niš nismo vidjele. Al s obzirom na tada, činilo mi se da sam vidjela puno a to je samo jedan mali komadić kad usporedim s danas.' (Ivana, grupa A)

Studenti su se uspjeli snaći u dinamičnom svijetu iz razloga jer smatraju da naše

poslovno okruženje baš i nije dinamično te da se u roku jednog semestra ne promijeni

baš puno stvari na koje bi se trebali prilagođavati.

'...uspjela sam se snaći u poslovnom okruženju. I smatram da nam se ništa nije izjalovilo, pošto se radilo o samo 6 mjeseci, što još uvijek ne smatram da se u poslovnom svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj tako brzo stvari okreću. Realnija je brojka od 1 godine.' (Eni, grupa B)

'...Mi smo radili komadić, projektić i mi smo ga vodili, znači u tome smo se snalazili. Snalazili smo se u okviru svog zadatka.' (Ivana, grupa A)

'...Ako si okružen OK ljudima onda nikakve promjene ne stvaraju problem, dogovorimo

se lako i nema nesporazuma.' (Mateja, grupa C)

'Ne, ovo je samo seminar. Osobe ne iskuse to dinamično poslovno okruženje u tome.' (Dean, grupa B)

Studenti nisu stekli bolji uvid u funkcioniranje poduzeća i poduzetništva generalno zbog

prekratkog vremena i preusko definiranog segmenta, tj. ne dobije se uvid u cjelokupno

poslovanje i funkcioniranje subjekta. Hrvatska nema baš dinamično poslovno okruženje

te u tom pogledu studenti misle kako se nisu imali čemu prilagođavati u jednom

semestru. No, uzimajući u obzir da su studenti dobili kontakt s poslovnim svijetom po

prvi put u svom školovanju i ušli u pravi poslovni subjekt, smatra se da je P.H. 3

djelomično prihvaćena jer su se upoznali bolje s poduzetništvom i shvatili su segment u

kojemu su radili. Nisu stekli široku sliku, ali za to je potrebno još više iskustva i još više

prakse, s obzirom na okolnosti smatra se da je ovaj seminar bio uspješan i približio

studentima poduzetničke vode te da su oni shvatili barem u manjem dijelu njegovo

funkcioniranje te bi se u budućnosti trebalo povećati broj ovakvih seminara, iz raznih

kolegija, kako bi studenti stvarno bili upoznati s poduzetništvom općenito.

35

Slijedi pogled na fakultet tj. nastavnike u kojemu se za cilj uzelo saznati koliku podršku

studenti imaju od njihove strane, koliko su dobro pripremljeni, da li se promijenilo

mišljenje o nastavnom procesu, da li su se odnosi s fakultetom i nastavnicima

promijenili te da li poslovni subjekt u kojem su radili ima pozitivnije mišljenje o

Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon njihovog odrađenog rada kod njih te na kraju da

li bi studenti preporučili ovaj način učenja budućim generacijama. Kroz ova pitanja se

ispituje P.H. 4.

Svi studenti smatraju da je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt.

'Pa profesorica nam je davala savjete u vezi nekih konkretnih stvari i dobro je

potkovana teorijom, tako da što se toga tiče mogu reći da je dobro pripremljena za projekt.' (Eni, grupa B)

'Da, bilo šta da nam je trebalo ili nije bilo jasno, slobodno smo se mogli obratiti

nastavnici i ona nam je to lijepo objasnila ili pomogla.' (Dean, grupa B)

'Dada, imali smo seminare redovito tako da smo mogli pitat svaki tjedan ono šta nam nije jasno, isto nam je objašnjavala iz tjedna u tjedan što se treba, kako se treba i sve što smo htjeli pitat smo mogli pitat. I na konzultacijama i na seminarima i na predavanjima tako da nije bilo problema.' (Ivona, grupa C)

O definiranju očekivanja koja se očekuju od studenata su se podjelili. Starije generacije

tvrde kako nisu znali što očekivati s obzirom da se taj princip prvi put izvodio, dok

najmlađe generacije tvrde kako su zadovoljne definiranim očekivanjima. Zaključuje se

kako se je princip pristupa studentima promijenio te poboljšao u tom vidu.

Svi studenti su se složili da su imali dovoljnu potporu sa strane nastavnika te je većina

čak promijenila stav odnosno zadovoljstvo nastavnim procesom u pozitivnom smjeru.

'...da, mislim da je ovo jedan koristan seminar tako da ja bi rekla da je i najkorisniji

zapravo u svih 5 godina možda. Tako da mi je to promijenilo malo stav isto o fakultetu jer smo dosta naučili baš u tom seminaru i bilo bi korisno da još takvih seminara bude.' (Ivona, grupa C)

'Mislim da dok smo to radili da nam je bilo naporno i nismo baš bili zadovoljni ali kasnije shvatiš kad usporediš s drugim predmetima da nam je ovo bilo super.' (Ana,

grupa C)

'Zahvalan si zato što ti je tad dala priliku barem malo van onih okvira fakulteta kako smo ih poznavali.' (Ivana, grupa A)

36

'Opet moram reći da sam bila zadovoljnija nastavnim procesom i seminarima...ovaj seminar je puno utjecao na to, kao i profesori koji su uvijek bili dostupni i otvoreni za

prijedloge te su se trudili njegovati ''prijateljski'' odnos sa studentima.' (Eni, grupa B)

'Bio sam zadovoljniji na diplomskom ali zbog cjelokupnog programa, pogotovo ovakvih

seminara.' (Dean, grupa B)

Većina tvrdi da su stekli bolje odnose s nastavnim osobljem zbog manjih grupa

studenata te samom činjenicom da je nastavno osoblje bilo pristupačnije i odgovaralo na

sva pitanja.

'...Bile su dosta male grupe tako da smo uvijek mogli pitat, komunicirat izravno tako da

mislim da s nijednim profesorom nismo toliko razgovarali i imali osjećaj da možemo bez problema doći i pitati nešto, a da nas nebi gledali krivo.' (Ana, grupa C)

'Profesorica Lara nam je dosta dolazila u susret i uvijek je bila na usluzi i šta god smo trebali pitat smo pitali nju, tako da mislim da smo stekli bolje odnose s nastavnikom.'

(Ivona, grupa C)

'Jesam, u manjim grupama te se lakše primijeti, bolje te se upozna, a profesori su uvijek bili prijateljski nastrojeni prema studentima.' (Eni, grupa B)

Dok je jedan student izjavio kako nije stekao bolji odnos s nastavnikom, no iz razloga

jer nije bio zadužen za komunikaciju s nastavnim osobljem u timu.

'Pa ja osobno....i nisam baš. Istina, nisam baš se ni trudio i uvijek je netko drugi iz tima komunicirao s nastavnicima.' (Dean, grupa B)

Svi studenti bi preporučili učenje zalaganjem u zajednici budućim studentima, i

naglašavaju kako bi ga trebalo biti u većoj količini. Studenti smatraju kako ovaj projekt

stvara pozitivniju sliku o fakultetu, no samo generalno gledajući jer od subjekta u kojem

su oni konkretno radili seminar nisu dobili povratnu informaciju da bi mogli reći

njihovo viđenje.

P.H. 4 je potvrđena, tj. studenti su postali zadovoljniji nastavnim procesom i stekli su

bolje odnose s nastavnicima iz razloga jer su morali puno više surađivati i raspravljati

međusobno nego kod uobičajenih seminara. Zadovoljni su raspoloživošću nastavnika te

s pomoći koju su im pružili. Studenti imaju pozitivnije mišljenje o nastavnom procesu

te ističu kako bi ovakvih seminara trebalo biti još više.

37

4.3. POSLOVNI SUBJEKTI

Nakon saznanja o mišljenju studenata uslijedili su intervjui s poslovnim subjektima u

kojima su studenti izrađivali seminar učenjem zalaganjem u zajednici. Ispitalo se četiri

poslovna subjekta: Gradska knjižnica Rijeka, Odred izviđača 3.Maj, Udruga konobara i

barmena Hrvatske te Učenički dom Kvarner.

Pitanja su podijeljena na dva dijela, s prvim dijelom se za cilj uzelo istražiti stvarno

iskustvo koje su imali provodeći učenje zalaganjem u zajednici i drugi dio koji je više

općeniti. Pitanja o stvarnom iskustvu su sadržavala mišljenja o studentima, razinu

povjerenja u njih, koliko su se često kontaktirali/nalazili, koliko su iskreni bili prema

studentima, jesu li potpisali izjavu o tajnosti podataka, koliko su ozbiljno pristupili

seminaru, koliko korisnim vide rješavanje problematike od strane studenata za svoj

subjekt, jesu li proveli prijedloge koje su dobili od studenata, da li su ponudili

zaposlenje studentu za kojeg su vidjeli da im odgovara, koliko je nastavno osoblje bilo

na rapolaganju, da li su ispunjena očekivanja te da li su došli do nekih novih saznanja

pomoću studenata. U drugom dijelu, koji je više općenit, istražilo se mišljenje

odgovornih o korisnosti učenja zalaganjem u zajednici za studente te za poslovne

subjekte, smatraju li takvo učenje potrebnim u školovanju, je li se promijenilo mišljenje

o Ekonomskom fakultetu u Rijeci i da li smatraju da postaje konkurentniji ovakvim

seminarom, da li i danas surađuju s fakultetom ili studentima koji su radili seminar kod

njih, da li bi voljeli neka poboljšanja poput uvodnog sastanka s nastavnim osobljem i

web stranice gdje mogu postavljati pitanja.

S obzirom na već iznesenu teoriju i mišljenja studenata donesle su se slijedeće hipoteze:

P.H. 1: Učenju zalaganjem u zajednici i studentima, partneri u zajednici pristupaju

ozbiljno i s povjerenjem

P.H. 2: Partneri u zajednici smatraju korisnim rješavanje problematike od strane

studenata

P.H. 3: Partneri u zajednici imaju pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u

Rijeci te nastavljaju suradnju s istim

38

P.H. 4: Partneri u zajednici smatraju učenje zalaganjem u zajednici korisnim za sve

sudionike i potrebnim u školovanju studenata

Preispitivalo se mišljenje poslovnih objekata o studentima koji su radili na konkretnom

problemu kod njih. Na pitanje kako bi ocijenili studente svi su odgovorili kako su

studenti bili jako marljivi, ozbiljni i pristupili su im vrlo odgovorno i smišljeno svaki

put.

'Ocijenila bih ih kao vrlo marljive, temeljite u radu. S velikom ozbiljnošću i odgovornošću su pristupili istraživanju i to u svim koracima, od samog obraćanja Knjižnici, pripreme i tijeka istraživanja do sumiranja i prezentiranja rezultata.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Zanimalo ih je sve...A ovako na sastancima su se družili s djecom i s nama i bili su super. Puno su pitali no nisu bili tako dugo da bi mogli ući u problematiku baš svega, ali zanimalo ih je.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'Bili su jako aktivni i baš su se potrudili upoznati udrugu u detalje prije nego su izašli van, u konačnici su nas predstavljali vani tako da se nismo opustili niti mi. Odradili su

svoj posao korektno u toku projekta, u toku tih intervjua, kada su radili te analize su

konstantno bili u komunikaciji s uredom tako da to je stvarno aktivno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

Partneri u zajednici su podjeljeni po pitanju povjerenja da će im studenti riješiti

problem, no svi se slažu kako je korisno pa makar dobili samo uvid u problem iz drugog

aspekta.

'...Budući da sam surađivala sa studentima tijekom njihove pripreme anketnih pitanja a oni su prihvatili moje pojedine primjedbe imala sam povjerenje da će rezultati istraživanja uputiti na moguće korake ka rješavanju problema.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'...Nisam imala povjerenja u smislu da će mi riješiti problem, ali da će mi analizirati stanje stvari iz jedne druge perspektive, to da! I dobila sam upravo to, znači viđenje iz jedne druge perspektive.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

39

Dvoje partnera su prihvatili potpuno nove studente koje nisu prije poznavali, dok su

ostalo dvoje partnera prihvatili studente i vjerovali im jer su ih znali od prije. Da je bilo

suprotno, smatraju kako nebi ušli u projekt.

'Povjerenja smo u startu odmah već imali jer je kolegica koja je bila u tom timu radila preko studentskog ugovora kod nas tako da smo imali povjerenja...Načelno nebi nikada davao podatke nekome kome ne vjerujem tako da, da su došli nepoznati studenti nebi

uopće prihvatili taj projekt. Imali smo povjerenja načelno u studente.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'...To su bili studenti koji su bili već pola godine kod mene ovdje u domu i ja imam svoju sliku o njima. Oni su smješteni u domu i oni su meni poznate osobe. Neznam da li bi sa nekim potpuno nepoznatim ušla u projekt. Nisam sigurna, jer je bilo puno podataka koje je trebalo dati što bi zahtjevalo i vremena, a vjerojatno i razmišljanja da li s njima

izaći.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Izjava o tajnosti ne predstavlja bitnu ulogu partnerima u zajednici, no ovdje su ispitani

subjekti koji su udruge ili javne ustanove te smatraju kako oni nemaju informacije o

radu za tajiti, jedino taje informacije koje se odnose na korisnike njihovih usluga.

'Sve informacije koje su tražili su dobili, te, ponavljam, Knjižnica je javna ustanova i podaci o njenom djelovanju su javno dostupni. Ono što ne smijemo dati, a što studenti

nisu niti tražili to su osobni podaci korisnika i povijest njihove posudbe.' (Ljiljana

Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Ne postoje takve informacije, mi smo udruga na volonterskoj bazi i ne krijemo javnosti

nikakve informacije tako da sve što su nas pitali smo im slobodno i rekli.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'...Mi kao udruga svim članovima dajemo sve informacije tako da nismo tajnoviti, funkcioniramo dosta transparentno i da su nas i pitali nešto, sigurno nebi krili jer je kod nas sve više manje javno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'...Ali postoje određeni protokoli unutar ustanove koji se tiču isključivo i samo ustanove, najviše se odnosi na tajnost podataka o učenicima i tajnost o korisnicima te djelatnicima. To je taj dio o kojem nisam razgovarala s njima.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

40

Partneri su predstavili studentima problematiku koja ih stvarno muči ili, u slučaju da

nisu imali problem već definiran, sa studentima su se dogovorili za koji segment bi im

trebalo istražiti tržište.

'Tijekom pripreme istraživanja razgovarala sam sa studentima o navedenoj problematici i trudila se čim jasnije je predstaviti sa svih aspekata.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Zajedno sa njima smo tražili case study koji će radit kod nas. Tražili smo nešto u čemu nam oni mogu pomoć, da oni imaju dobar rad, da oni sebe predstave dobro na

fakultetu, a u konačnici da podaci koje dobijemo da budu relevantni nama za dalje. I bili su!' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

Svi partneri su bili iskreni sa studentima koliko god su mogli kako bi im čim više

približili problematiku svog subjekta.

'Naravno, iskrenost je temeljna prepostavka međusobnog povjerenja i uvažavanja, a u ovom slučaju smatram i preduvjet da se istraživanje provede.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

Partneri su pristupili studentima kao ozbiljnom rješenju njihovog problema. Vidjeli su

ih kao zainteresirane mlade osobe i kao izvor novih ideja koji im može pomoći u radu.

'Pristupila sam vrlo ozbiljno uz puno uvažavanje studenata kao zainteresiranih mladih ljudi.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Koliko su oni pitali. Koliko je njih zanimalo toliko smo se i mi potrudili im pružiti informacije i dati im do znanja o čemu se radi. A rekla sam maloprije, nismo ušli duboko u to jer vikendom na najbitnijim aktivnostima nisu mogli sudjelovat. Bilo bi

puno ozbiljnije da su bili vikende s nama, pošto nisu onda smo im pružili informacije koliko smo mogli.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'Mi smo pristupili kao da je seminar, ali su studenti napravili da bude ozbiljan. Oni su

se potrudili da mi shvatimo da je to stvarno nešto što je njima važno pa samim time da bi i nama trebalo biti važno (osmijeh). Tako da recimo da smo pristupili ozbiljno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'Svi seminari odnosno sve informacije, svi projekti, svi programi koji mogu pomoći u poboljšanju rada i življenja studenata, učenika odnosno korisnika naših usluga su dobrodošli. Drago mi je da se ovdje odradio. Neke informacije koje sam dobila su mi

41

uistinu nove, no većina ipak nije nova. Eto, jer mislim da je i to normalno. U svakom

slučaju, drago mi je da je bilo to tu. Prihvatila sam ih onakve kakve jesam, kakve sam ih dobila po ozbiljnosti. Mislim, nisu oni nečim promijenili percepciju ili nekakav stil življenja u domu ničim bitno, jednostavno su mi dali jedan poseban pogled i taj dio

cijenim.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Većina partnera ističe kako su studenti prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno

rješenje njihovog problema.

'Svako istraživanje temeljeno na znanstvenim postupcima, a ovo je bilo takvo, može pridonijeti rješavanju problema stoga su studenti od mene osobno a i ostalih kolega u odjelima, ograncima i bibliobusu gdje se istraživanje provodilo bili prihvaćeni ravnopravni i s uvažavanjem.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Pa ovdje su bili definitivno kao potencijalno rješenje problema. Obavezu nismo imali jer nemamo obavezu prema fakultetu. Ali prihvatili smo ih stvarno kao osobe koje mogu

pomoć.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

Dok jedan partner ističe kako su studenti prihvaćeni kao još jedan pogled koji bi im

pridonio potencijalnom rješenju. Takav zaključak se je donio iz razloga jer ustanova

sudjeluje često u sličnim projektima i smatra uvijek korisnim pogled s drugačijeg kuta,

ali ga ne smatra kao potencijalno rješenje već kao samo utjecaj na rješenje.

'...Kad vam dođe student sa jednom drugačijom percepcijom nečega i traži pomoć da bi napravio taj seminar, a ja vidim da je to jedan program koji će domu dobro doći. Evo ja sam ga prihvatila kao takvog i iz tog razloga ga u tom segmentu cijenim kao još jedan dobro odrađen program. Tako da ću reći da su nam studenti donijeli utjecaj na konačno rješenje. No ne bitno jer imamo puno drugih programa u kojima radimo.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Partneri su vremenski odvojili koliko god je bilo potrebno studentima te su bili voljni

angažirati i ostale zaposlene u tijeku istraživanja.

'Za studente smo izdvojili onoliko vremena koliko je bilo potrebno. Ja osobno sam se

susrela s njima nekoliko puta tijekom pripreme istraživanja i formuliranja anketnog upitnika te nakon provedenog istraživanja pri prezentiranju rezultata a kolege tijekom

same provedbe i anketiranja korisnika na više lokacija Knjižnice.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

42

'Startno nekoliko sastanaka, 2 ili 3 sastanka smo imali dok smo našli cilj, a kasnije manje više kolegice iz ureda su preuzele komunikaciju tako da taj dio stvarno neznam

koliko je bilo interakcije među njima.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'...Ali kad god su došli, kad god su mislili i trebali i da ja njima odradim jedan dio bila

sam na raspolaganju...Bila sam voljna izdvojiti vremena koliko god im je bilo potrebno.'

(Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Mišljenje i povjerenje partnera u studente se nije mijenjalo s vremenom. Jedino se

spominje da ako se je i mijenjalo onda je sigurno bilo pozitivnije.

Zaposlenje nije bilo ponuđeno studentima, kao razloge ističu svoju volontersku bazu

rada i nepotrebnost osobe ekonomskog usmjerenja. Jedan subjekt ističe kako je već

radila za njih, dok drugi ne može odgovoriti na to pitanje.

'Budući da se radi o studentima ekonomije nismo ponudili posao jer, s jedne strane, takve mogućnosti nije bilo, a s druge strane, mi smo ustanova drugačijeg profila za rad u kojoj su potrebne kvalifikacije prema Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o stjecanju stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'...To je sad malo teško jer je ovo volonterska udruga i na razini države ima nekih desetak zaposlenih baš s plaćom, al da mi sad možemo uzeti npr. tajnika i davat mu plaću uzeli bi nekoga od nas koji je u toj organizaciji već dugo i koji poznaje organizaciju bolje nego studenti koji su bili par mjeseci.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

Partneri nisu za svoje nedoumice kontaktirali nastavno osoblje, ali bez obzira smatraju

kako bi im odgovorili i bili na raspolaganju da su ih trebali.

'S nastavnim osobljem nisam direktno komunicirala a nije bilo niti potrebe. Sve se

rješavalo posredno putem studenata, primjerice definiranje anketnog upitnika za koji sam imala nekoliko prijedloga izmjena koje je mentorica prihvatila.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

Očekivanja sa strane fakulteta partneri u zajednici nisu imali jer nisu bili u kontaktu, no

studenati su ispunili sva njihova očekivanja.

43

'Od fakulteta nisam imao očekivanja tako da nisu ih mogli ni ispunit. A za studente

mislim da su se baš prihvatili tog posla ozbiljno. Mislim da su stvarno ozbiljno odradili to što su trebali tako da su ispunjena očekivanja.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

Partneri u zajednici imaju pozitivno mišljenje o studentima koji su im rješavali

problematiku, smatraju ih odgovornima te ističu kako su ozbiljno pristupili rješavanju

problema. Dvoje partnera su imali povjerenja u studente koji su im se obratili po prvi

put, dok druga dva partnera smatraju kako nebi imali povjerenja u studente koje neznaju

odprije te ne vjeruju kako bi tada pristali na ovakav projekt. Nijedan subjekt nije

potpisao Izjavu o tajnosti, no smatraju kako to za njih nije ni potrebno jer su udruge ili

javne ustanove te sve svoje informacije o radu trebaju imati transparentne. Jedine

informacije koje nisu dali studentima na uvid su podaci o njihovim korisnicima usluga

čime bi se ušlo u privatnost osoba i to je nedopustivo. Subjekti su predstavili

problematiku koja ih je stvarno mučila, a koji nisu imali problem, pronašli su segment

koji bi ih interesiralo istražiti. Svi partneri su bili iskreni sa studentima i pristupili su

ovom seminaru većinom ozbiljno. Ako bi slučaj bio drugačiji, studenti bi unijeli dozu

ozbiljnosti u cijeli projekt te bi i subjekt ga shvatio na takav način. S obzirom da su

imali povjerenje i bili iskreni tijekom cijelog vremena, logično je i da su uvidjeli u

studentima potencijalno rješenje. No, jedan partner se izjasnio kako nije vidio

potencijalno rješenje već samo još jedan pogled na problem koji bi mogao utjecati na

krajnje rješenje. Za studente su partneri izdvojili koliko je bilo potrebno vremena, te ako

nisu bili oni u mogućnosti, bi zadužili nekog drugog zaposlenog. Partneri nisu ponudili

zaposlenje nijednom studentu, iako je u jednom student već radio. Niti jedan partner

nije kontaktirao fakultet u vezi nedoumica jer ih nisu imali, a eventualno ako se je

pojavila neka, pristupili bi studentima. Očekivanja su ispunjena od studenata, dok od

fakulteta ih baš i nisu imali. S obzirom na iznesena mišljenja, P.H. 1 se prihvaća, tj.

učenju zalaganjem u zajednici i studentima partneri pristupaju ozbiljno i s povjerenjem.

Posljedično, kao rezultat iskrenosti i povjerenja partnera u studente uzela se hipoteza

kako je rješavanje problematike od strane studenata korisno za partnere u zajednici.

Partneri smatraju rješavanje problematike korisnim za svoj subjekt.

44

'Da, smatram korisnim jer je analiza rezultata uputila na moguće pravce rješavanja problematike.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'...I pošto je ovo sve volontersko, svi trče za novcima, nikome se neda volontirat tako da koja god nova osoba dođe, koja je voljna i željna i sve njene ideje su dobrodošle. Smatram da su bili korisni, da su ostali još malo duže bi bilo bolje ali eto, možda dođe netko drugi (osmijeh).' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'Oni nisu riješili problematiku, oni su mi dali pogled na jedan segment rada doma i u

tom segmentu to smatram uspješnim. To vam je kao da imate 25 programa i sad vam se javi 26. koji će vam dati 26. pogled. U tom segmentu su odradili dobro.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Partneri su proveli dio prijedloga od studenata.

'Jesmo, postepeno, nekoliko od njih od kojih najvažnijim smatram poticanje učlanjenja nezaposlenih putem povoljnije članarine od ove godine.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Napravili smo analize i promjenili smo marketinški pristup. Jer je bila analiza koliko je poznat brand barmen.hr-a u Rijeci, tako da smo koristili dio.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'Njihovi prijedlozi su djelomično provodljivi. Nakon njihovog rada i kada smo dobili završno izvješće, onda sam iznijela taj rad i rezultate rada na dječje odgajatelje - koje

je naše stručno vijeće, gdje smo razgovarali koliko je što od toga primijenjivo i na koji način. Dom je ustanova koja ima 300 korisnika, postoji već 100 godina i postoje programi po kojima mi radimo već godinama tako da ništa bitno se nije desilo, ali kažem, dobrodošli su, taj jedan pogled je dobrodošao. Da li je nešto konkretno promjenjeno, da, mislim da jesu jedna ili dvije stvari u jelovniku...' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Izjasnili su se kako su im studenti pomogli u dolaženju do novih rješenja.

'Studenti su došli do zanimljivih rezultata i konkretnih prijedloga rješenja od kojih smo neke kasnije proveli.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Da, bilo ih je jer svaka nova osoba koja dođe donese i neke nove ideje koje su nama posebno važne.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

45

'Pa do saznanja da, do rješenja ne!' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Svi partneri smatraju korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane

studenata, smatraju kako svaka nova osoba je izvor novih ideja, a ideje se jako cijene

današnji dan pogotovo od mladih osoba koje još otvoreno razmišljaju o svemu. Partneri

su proveli djelomično prijedloge koje su im iznijeli studenti u završnom izvješću što

znači da cijene mišljenje studenata koji su im rješavali problematiku. Vezano uz

prijedloge, partneri smatraju kako su došli do novih saznanja i rješenja dok je jedna

osoba rekla kako su joj pomogli doći do saznanja, ali ne i do rješenja. Zbog toga se P.H.

2 prihvaća, tj. partneri smatraju korisnim rješavanje njihove problematike od strane

studenata.

Studenti svojim ponašanjem i predstavljanjem ostavljaju dojam koji ostaje povezan sa

Ekonomskim fakultetom u Rijeci kod osoba koje su komunicirale s njima. Svi partneri

imaju pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu, no neki od njih ne smatraju kako

postaje konkurentniji zbog razloga što je jedan seminar premali obujam koji bi ga

smjestio u konkurentnije okružje.

'Imam pozitivno mišljenje. Dapače, smatram da je dužnost fakulteta i cijele znanstvene

zajednice kroz konkretnu suradnju s ustanovama i poduzećima aktivno pridonositi razvoju svih segmenata društva.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Pa evo, iznenadio me! Pozitivnije je definitivno. Nadam se da i drugi prihvaćaju taj sustav, a ne samo taj jedan profesor koji im je dao ovaj seminar. Ali mislim da ne

postaje konkurentniji. Nažalost, Ekonomski fakultet u Rijeci je dobio samo pozitivnije

mišljenje od nas kao osobe...A Ekonomski fakultet u Rijeci nažalost baš zbog tog velikog broja ljudi koji imaju neka osnovna znanja koja su naučili, a koja su nažalost neprimjenjiva. Fali puno više radnog iskustva i prakse. Evo baš govorim iz iskustva naše firme, nama se prijavljuju ljudi koje ne znaju ništa više od Word-a i Excel-a,

Powerpoint prezentacije jer su morali, ali komunikaciju poslovne klime znaju jako loše. Sa normalnim pojmovima tipa virman, tipa faktura nisu upoznati na fakultetu koji to

predstavlja.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

Većina partnera nije nastavila suradnju sa studentima i fakultetom, no ipak većina je

voljna sudjelovati u budućnosti što upućuje na zaključak kako su imali pozitivno

iskustvo i voljni su pomoći i surađivati za dobrobit studenata i zajednice.

46

'Pa ovako, kontakt između rada i fakulteta je nešto što generalno nedostaje našem školovanju, našem cijelom sustavu. Iz tog razloga ja mislim da bi bilo jako potrebno što više kontakata, i u ovom projektu i po bilo kojem drugom. Dakle, ne samo sada i ne

samo za ovo nego bilo kakva komunikacija, bilo kakva suradnja bi bila daleko bolja.

Prvenstveno zbog studenata, dakle ne zbog fakulteta, ne zbog učeničkog doma nego zbog studenata. Mi smo spremni u tom segmentu sudjelovati koliko god je potrebno.

Fakultet je prepoznao taj način, pretpostavljam da će biti sve više takvih projekata ubuduće, mi smo spremni za to da dođu.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Poslovni subjekti imaju pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci te

smatraju kako je dužnost takvih obrazovnih institucija da svojim djelovanjem

potpomažu zajednicu, stvaraju suradnje i pružaju studentima praktično znanje. Većina

poslovnih objekata nije u suradnji sa studentima koji su rješavali problematiku tijekom

seminara niti sa fakultetom, ali ističu kako bi bili voljni surađivati u budućnosti te je

pristanak na ovaj intervju jedan vid i potvrda njihove volje za daljnju suradnju. S

obzirom na izneseno, zaključuje se da je P.H. 3 potvrđena i da Ekonomski fakultet u

Rijeci stječe pozitivnije mišljenje kod poslovnih objekata kroz učenje zalaganjem u

zajednici te da su voljni na daljnju suradnju.

Uslijedio je dio s općenitijim pitanjima i mišljenjima.

Svi partneri smatraju kako učenje zalaganjem u zajednici koristi studentima.

'Ovakvo učenje smatram korisnim za studente budući da kroz suradnju s ustanovama i poduzećima u kojima se istraživanje provodi mogu svoja teoretska znanja stečena na fakultetu primijeniti u praksi, usavršiti komunikacijske vještine a moguće i steći neke poslovne prilike.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Da, zato jer će naučit nešto novo, naučit će kako udruge fukncioniraju, naučit će hijerarhiju kako to sve skupa fukcionira i naučit će se nekoj odgovornosti. Jer ovdje se ipak radi s djecom i ta odgovornost je velika. I što se tiče financija kako organizirat određene aktivnosti... tako da u svakom slučaju mislim da je jako dobro. Samo što organizacijski i financijski dio vremenski dosta traje, puno detalja, puno stvari koje

studentima uopće nebi palo napamet da bi trebalo napravit.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

47

'Da, svakako. I primjer iz mog fakulteta, nažalost nitko ne primjenjuje ovakav rad. I mi imamo stručna usavršavanja i sve i nažalost sad već za stručno usavršavanje mi tražimo već neko prethodno iskustvo, a ne samo čistog studenta. S druge strane, smatram da studente na fakultetu uopće ne zaljube za posao jer nam se javilo po 15, 20 studenata za

stručno usavršavanje i mislim da studenti ne kuže poslovanje. To je nešto što je možda krivnja profesora jer, načelno, mi koga uzmemo na stručno usavršavanje i zapošljavamo ga nakon toga na neodređeno.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'...Mislim da im je to kontakt sa stvarnošću, sa radom i mislim da je to jako bitno studentima. Možda su više kapitalizirali u tom dijelu od nas kao ustanove i to mi je

drago.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Partneri također smatraju kako je učenje zalaganjem u zajednici korisno poslovnim

subjektima kada nemaju kadrovskih ili materijalnih potencijala, no isto tako im je uvijek

potrebna i korisna nova ideja i sagledavanje problema iz drukčije perpektive. Konstatira

se kako korisnost za poslovne subjekte ovisi samo o tome koliko je poslovni subjekt

voljan dati priliku studentima da sudjeluju u rješavanju.

'Za poslovne subjekte također ovakvo učenje smatram korisnim budući da se na ovaj način, u situaciji kad ustanove i poduzeća možda i nemaju kadrovskih niti materijalnih potencijala za provedbu istraživanja o nekom konkretnom problemu ona ipak kroz ovaj vid suradnje mogu provesti i putem dobivenih rezultata pridonijeti konkretnom

rješavanju problema.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Kako je nama bilo tako bi i svima drugima bilo korisno. Sve to ovisi kako se taj subjekt

predstavi studentima i šta od njih očekuje. Ako će im dati priliku onda će imat koristi, ako će ih držati eto tek toliko da ih drži, onda neće. Ovisi o subjektu.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'Da, uvijek je korisno. Uvijek je korisno kad dođe nešto novo, neki novi program, nova osoba, novi pogled, nova percepcija – to je uvijek korisno.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Partneri smatraju kako je učenje zalaganjem u zajednici potrebno u školovanju, pa čak i

u većem obimu.

'Ovo svakako, što više interakcije, što više prakse, što više profesora koji su stvarno radili u poslu pa onda počeli predavat, evo taj dio fali. A ovaj projekt je korak prema tome.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

48

Partneri se slažu kako je učenje zalaganjem u zajednici korisno za studente i poslovne

subjekte, te također korak naprijed u školovanju jer smatraju da studenti trebaju imati i

praktičnu nastavu. S obzirom na izrečena mišljenja, P.H. 4 se prihvaća i zaključuje kako

učenje zalaganjem u zajednici koristi svim sudionicima i potreban je u školovanju.

49

5. SAVJETI I PREPORUKE SUDIONIKA UČENJA ZALAGANJEM U

ZAJEDNICI

U ovom dijeli se prezentiraju savjeti koje su iznijeli sudionici istraživanja te moguća

poboljšanja u budućnosti modela učenja zalaganjem u zajednici u sklopu kolegija

Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Kako i sam naslov kaže, ovdje će

se obrađivati savjeti i preporuke koje su iznesene tijekom fokus grupa sa studentima i

intervjua s poslovnim subjektima. Najprije se izlažu mišljenja studenata, a potom i

partnera u zajednici.

5.1. STUDENTI

Zadnji set pitanja za studente se odnosio na savjete koji je za cilj imao saznati načine

poboljšanja projekta kako bi budući studenti bili još zadovoljniji. To se je pokušalo

saznati pitanjima o prijedlozima studenata koji su već odradili takav seminar, koje

savjete bi imali za buduće studente koje čeka taj seminar, da li je nešto nedostajalo ili je

nešto bilo višak te slobodno komentiranje što žele.

Kao poboljšanja su naveli da se na predavanjima više posveti praksi i primjerima iz

prakse, SPSS bi se trebao bolje pojasniti, dnevnik refleksija bi trebao imati voditelja

tima koji bi bio zadužen za ispunjavanje istog, područje seminara koje se obrađuje bi

trebalo biti uže te bolja koordinacija nastavnog osoblja sa partnerima u zajednici.

'Nastava bi trebala biti više posvećena praksi, na nastavi smo uglavnom bili upućeni u osnove marketinga, kao npr. vrste pitanja, 4P, itd. Ipak mislim da bi trebalo biti više primjera iz prakse, upravljanje budžetom, mjerenje ''odaziva na reklame'', više o psihologiji potrošača, utjecaju boja i slično. SPSS bi se isto trebao bolje pojasniti, to

nam je bio glavni program u kojem smo morali raditi, a rijetko tko je shvaćao kako radi.' (Eni, grupa B)

'...U idealnom slučaju bi bilo da je na faksu instaliran SPSS pa da možemo uvijek svi radit.' (Ana, grupa C)

'...Trebalo bi, ako već mora postojat dnevnik da ima voditelja tima koji će bit napismeno vođa i Lara će znat za njega i on će bit odgovoran da se to maksimalno dobro napiše i da skupi dojmove i neka napiše realno stanje kakvo je. I onda bi se tog vođu tima

nagradilo dodatnim bodovima, plusićima ili da nemora radit slijedeći seminar ili tako nešto.' (Nikolina, grupa A)

50

'Savjet bi bio da bude uže područje seminara, manji zadatak zato jer mislim da bi ga detaljnije mogli odraditi. Mislim da bi onda mogli više naučit.' (Ivana, grupa A)

'...bolja koordinacija između poduzeća i fakulteta, ovdje se postavlja pitanje da li znaju profesori uopće kontaktiramo li mi poduzeća i kako predstavljamo fakultet.' (Dean,

grupa B)

Tijekom fokus grupa se saznalo da nijedan student nije dobio povratnu informaciju od

poduzeća nakon predaje završnog izvješća, o korisnosti prijedloga koji su izneseni u

njemu. Ističu kako bi to bilo jako korisno za njih i doprinijelo dodatno njihovom

osjećaju korisnosti i samouvjerenju, kada bi dobili informaciju koliko su njihove

preporuke dobre za partnera u zajednici, jesu li proveli dane preporuke te da li su

njihova mišljenja u kojem segmentu pomogla subjektu.

Kao savjete za buduće generacije studenata koje će provoditi seminar u sklopu učenja

zalaganjem u zajednici su predložili:

'Moj savjet bi im bio nek iskoriste SVE što god mogu, nek čupaju i nek grizu, nek preuzimaju seminare i nek upoznavaju ljude i nek se trude i neka rade.' (Ivana, grupa

A)

'...Neka što više ljudi upoznaju u tom periodu, stvarno ti to otvori vrata, ako ne direktno

onda preko nekog desetog jer se to čuje. Sve se čuje!' (Nikolina, grupa A)

'Bit će puno teorije, a prakse koliko si sami date.' (Dean, grupa B)

'Da ne shvate olako SPSS jer će im to biti korisno. Da se malo više potrude oko toga i

da izvješće napišu na vrijeme jer je dosta dugo. Da se potrude oko prijedloga jer je to dosta bitno.' (Ivona, grupa C)

'Da budu ozbiljni s poduzećem i da se trude te da ne gledaju na ovo kao na seminar nego da zamisle kao da su izvan fakulteta i da imaju poslovni sastanak jer to sve utječe na sliku o njima.' (Ana, grupa C)

Kao višak studenti nisu naveli nijednu stvar, dok su predložili kako bi bila korisna lista

poduzeća koja bi studenti mogli kontaktirati, instaliran program SPSS na računalima

fakulteta te nastavni proces više okrenut primjerima iz prakse.

'Možda bi bilo to bilo korisno da je bila neka lista poduzeća, da već imamo, da lakše možemo stupiti u kontakt s njima. Za SPSS smo već rekle da se instaliraju na kompjutere na fakultetu.' (Ana, grupa C)

51

'Trebao bi se uvesti popis poduzeća koja su voljna surađivati sa studentima i koja su otvorena za prijedloge studenata. Također...nastavni proces treba biti više okrenut praksi da vidimo konkretne primjere iz prakse, psihologiju potrošača, guerilla marketing itd.' (Eni, grupa B)

5.2. POSLOVNI SUBJEKTI

Tijekom intervjua s kontakt osobama poslovnih subjekata se je upitalo za njihovo

osobno mišljenje kako bi se mogao ovaj seminar poboljšati te se je predložilo nekoliko

poboljšanja samog projekta učenja zalaganjem u zajednici. U nastavku slijede

komentari i mišljenja pojedinaca koji su direktno bili u projektu sa studentima.

Istraživalo se mišljenje o određenim poboljšanjima do kojih se došlo u razgovoru sa

studentima i s idejom približavanja projekta partnerima u zajednici. Tako se je došlo do

par poboljšanja među kojima su bili uživo prezentiranje završnog izvješća od strane

studenata te davanje povratne informacije na njihov rad, uvodni sastanak od strane

nastavnika i web stranica gdje se mogu postavljati pitanja.

Na prijedlog za prezentiranje završnog izvješća uživo te davanje povratne informacije

partneri su rekli kako bi voljeli da im studenti uživo prezentiraju svoje prijedloge, ali

nisu svi suglasni da će im dati odmah i povratnu informaciju o njihovom radu već im je

za to potrebno vremena da promisle i prokomentiraju sa svojim zaposlenicima.

'...U nekom budućem istraživanju vjerujem da bi bilo zanimljivo održati takvu prezentaciju na sastanku zaposlenika GKR. Povratna informacija studentima sigurno bi

bila korisna i voljna sam je dati. A što se samog načina povratne informacije tiče, mislim da bi naknadna informacija kad se, osim prezentacije uživo, pregleda i sam rad, bila sveobuhvatna a time i korisnija za studente.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Nama su oni to prezentirali uživo. Završno izvješće su nam predali na zadnjem sastanku u pisanom obliku, a prije toga su kroz komunikaciju oni to sve iznosili. U biti

sve te ideje koje su nam govorili su nakraju bile u tom izvješću. Dobili su povratnu informaciju, usmenu.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'Pa vjerojatno bi bilo fora jer drukčije su stvari koje su zapisane na papiru, a drukčije interakcijom.' Te je istaknuo kako bi volio dati povratnu informaciju jer '...I mi smo bili

52

mladi, i nama je netko trebao pomoć da naučimo.' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'Nije mi to bitno, uživo ili ne. Ove informacije koje sam dobila su nam bile od koristi onoliko koliko mogu biti, a dali bi uživo nešto više... Neznam, mislim da nije bitno.' Te

ističe 'Ako oni to uživo prezentiraju, to ne znači da će odmah dobiti i povratnu informaciju od nas. Ta povratna informacija nije vezana uz uživo prezentiranje, ali uvijek mogu, dapače i sami prezentirati na našem vijeću.' No, rečeno je da bi bili voljni dati povratnu informaciju naknadno na rad studenata. (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

Partneri u zajednici su izjavili kako nije potrebno imati uvodni sastanak s nastavnikom

jer projekt nije te kompleksnosti da bi im trebalo dodatno pojašnjavati očekivanja, no

smatraju kako bi cijeli seminar izgledao ozbiljnije kada bi se organizirao formalan

sastanak na kojemu bi se moglo raspravljati i o poboljšanju suradnje za dobrobit

studenata.

'Studenti su bili vrlo precizni i konkretni te nam je bilo jasno koja su očekivanja od Knjižnice. Možda bi u nekim kompleksnijim istraživanjima sličan sastanak bio potreban.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

'Sve smo to prošli sa studentima na uvodnom sastanku, općenito što se očekuje od nas. Nije to sad neki jako ozbiljni projekt pa da bi trebalo. Više ovako, ležerno lijepo druženje, barem smo mi to tako shvatili i mislim da su i studenti to tako shvatili.' (Leda

Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'Mi smo imali uvodni sastanak sa studentima prije nego smo krenuli u projekt. Mi smo

definirali očekivanja od nas i od studenata ali od fakulteta ništa. Bilo bi puno ozbiljnije da fakultet stane iza svojih studenata, ovdje su samo studenti došli do nas, a da je fakultet pozvao sve nas koji smo bili partneri na tom projektu nakon svega toga i rekli

kakvi su naši projekti bili, kako su prošli mislim da je baš ta suradnja bitna.' (Zoran

Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

Većina partnera smatra kako bi bilo korisno napraviti web stranicu s mogućom

interakcijom jer je to način komunikacije mladih i može imati bazu primjera prijašnjih

istraživanja gdje bi se moglo vidjeti ogledne primjerke.

53

'Sigurno da bi to bilo korisno i iz razloga koji navodite a i kao baza primjera

istraživanja koja može biti ogledna za buduću sličnu praksu.' (Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica županijske matične službe GKR)

Dok jedan partner ističe kako nedostaje ta komunikacija fakulteta i partnera u zajednici

te da zbog toga nema potrebe pitati pitanja na takvoj web stranici.

'Načelno mislim da projekt nije te snage upravo što prvi dio fakulteta nije odrađen kvalitetno. Ja nemam razloga pitat fakultet što bi oni jer mi ni u jednom trenutku nije

fakultet službeno pristupio pa nemam razloga ja pristupat fakultetu nego studenti. Možda da je neki dopis fakulteta: bili bismo Vam zahvalni, što ako postanete partner projekta vrlo rado ćemo cijenit Vaše mišljenje, komunikaciju... ili da me je netko

nazvao, onda da...' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

Kao dodatna poboljšanja i komentare partneri su se izjasnili da bi bilo dobro kada bi

nastavnik kontaktirao poslovne subjekte u profitnom sektoru jer bi imali veće

povjerenje u cijeli proces. Ostali savjetuju veću količinu ovakvih seminara.

'Mislim da bi bilo dobro da profesorica kontaktira poduzeća, jer mi smo volonterska udruga pa nam nije bitno, ali ako studenti rade s poduzećem sigurno bi im bilo bitno da ih kontaktira formalno zaposleni s fakulteta jer bi to doprinijelo povjerenju poslovnog

subjekta u studente i cijeli projekt.' (Leda Ivančić Hren, vođa družine izviđača Odreda izviđača 3.maj)

'...baš sam bio zadovoljan da je fakultet primijenio takvu politiku. To bi svaki predmet trebao radit. Da nema predmeta koji nema case study, umjesto seminara koji samo

prekopiraš. Takav case study za grupe od 6 osoba i gdje će troje odradit posao, jer uvijek postoje ljudi koji rade i koji se šlepaju na njih. E pa to je to, od sto studenata barem da pola osjeti poslovnu politiku i onda da ih još mi možemo ocjenjivat, a mi smo opasni po tom pitanju. (osmijeh)' (Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske)

'...Ovo šta sam malo prije rekla kontakt fakulteta i rada, u ovom slučaju smo mi dio drugog segmenta tj. rada, bilo bi dobro kada bi toga bilo više, to sam malo prije rekla. Kada bi mogli surađivat s njima, prvenstveno zbog studenata, mi smo uvijek spremni za to, dakle nama takav jedan program neće donijeti neke nove spektakularne promjene ali će nam dati jedan segment kvalitete više, fakultetu će dati mogućnost da studente uputi i na ustanove izvan sustava, a najviše bi to vjerojatno dobro došlo studentima koji bi imali priliku upoznati nešto izvan fakulteta.' (Anđelka Jurašić Mikašinović, ravnateljica Učeničkog doma Kvarner)

54

6. PREPORUKE PRIMJENE U BUDUĆNOSTI

Učenje zalaganjem u zajednici u sklopu kolegija Istraživanje tržišta je poboljšalo osobni

i profesionalni razvoj studenata, naučili su bolje gradivo kolegija te posljedično stekli

bolji akademski uspjeh. Neki su naučili bolje upravljati vremenom, no istaklo se kako

dnevnik refleksija nije povezan s tim poboljšanjem. Ovakav način učenja je još jedan

vid po kojemu studenti postaju poduzetniji generalno i uče se zajedništvu te

odgovornosti, prema sebi ali i prema poslovnom subjektu za kojega rade. S ovakvim

iskustvom postaju konkurentniji na tržištu rada i poslovni subjekti prepoznaju ovakve

projekte kao pozitivne crtice budućeg zaposlenika.

Ovaj način učenja je prepoznat i od strane poslovnih subjekata kod kojih se je odrađivao

i imaju pozitivnije viđenje studenata i fakulteta koji ga provodi. Subjekti su voljni

surađivati i u budućnosti s fakultetom na dobrobit sviju sudionika. Ističu kako su

projektu pristupili ozbiljno i vidjeli su u njemu potencijalno rješenje svojeg problema.

Imaju dosta povjerenja i bili su potpuno iskreni sa studentima te su im bili na

raspolaganju vremenski i kadrovski koliko je trebalo. Povezivanje fakulteta, njegovih

studenata i zajednice uvijek rezultira nečim pozitivnim, ako ne u kratkoročnom, onda u

dugoročnom vremenu. Učenje zalaganjem u zajednici doprinosi osjećaju zajedništva i

timskog rada te pruža poslovnim subjektima izvor novih ideja, kreativnih i mladih ljudi

koji imaju znanje i želju za primijeniti ga te na taj način pomoći zajednici. Upravo to je

cilj ovog učenja – zajedništvo!

Učenje zalaganjem u zajednici je prepoznato kao potencijal i smatra se da bi u

budućnosti donijelo još veće pozitivne promjene za sve sudionike kada bi se primijenilo

na više kolegija fakulteta. Na taj način bi više partnera u zajednici steklo iskustvo te

potencijalnu suradnju u budućnosti. Studenti bi bili zadovoljniji svojim znanjem i

iskustvom koje su stekli na fakultetu, a nastavnici bi bili konkurentniji u svojem

profesionalnom okruženju te bi postali ambiciozniji i više predani obrazovnom radu.

Posljedično bi se stvorio 'word of mouth' koji je današnji dan najcjenjenija vrsta

marketinga jer je subjektivan i ljudi mu najviše vjeruju. To je dugoročni proces, ali

potrebna je reakcija u sadašnjosti. Učenje zalaganjem u zajednici je stavka koja bi

diferencirala ovu obrazovnu instituciju i pružila joj pozitivne promjene. No, kako bi se

55

poboljšalo ovaj model učenja u nastavku su dane preporuke koje su donesene s obzirom

na teoretski i istraživački dio te se je subjektivnim sagledavanjem došlo do novih ideja.

PREPORUKA 1

Studenti izjavljuju kako dnevnik refleksija ne vide kao koristan alat te ga ne ispunjavaju

redovito, kako je namjenjeno. Upravljanje vremenom je potrebno svakom studentu i

dnevnik refleksija ima potencijal da poboljša tu sposobnost kod studenata, no ne u

obliku u kojem se koristio do sada. S obzirom da smo u digitalnom dobu, daje se

preporuka da dnevnik refleksija bude u digitalnom obliku u sklopu interne on-line grupe

Merlin gdje bi svaki student morao tjedno ispuniti i poslati nastavniku svoje refleksije.

Svrha dnevnika do sad nije prepoznata kod studenata zbog njihovog neredovitog

ispunjavanja dnevnika, no kada bi ih se primoralo na ovaj način ispunjavanja, stekli bi

bolje upravljanje vremenom te osjećaj odgovornosti prema odrađenom poslu. Za uzvrat

bi se studentima dodijelili bodovi ili bi to bila vrsta obveze kako bi pristupili

kolokvijima.

PREPORUKA 2

Studenti su dali preporuke poslovnim subjektima, no nisu dobili povratnu informaciju o

korisnosti njihovih ideja i zaključaka. Studenti su se izjasnili kako bi bili zadovoljniji

kada bi dobili povratnu informaciju na svoj rad od subjekta u kojem su radili, a subjekti

iz zajednice su se složili kako im to nije problem te da bi rado pomogli studentima u

tom pogledu. Preporuka je da se u Uvodni dopis za poduzeća među ostala očekivanja

uvrsti i obavezu povratne informacije o radu studenata. Tako bi se obavezalo studente i

poslovne subjekte odmah na početku da nakon primitka Završnog izvješća od strane

studenata budu dužni organizirati povratnu informaciju o njihovom radu. Na njima je

dogovoriti sa studentima o načinu davanja povratne informacije, odnosno da li uživo,

preko mail-a ili na drugi način.

56

PREPORUKA 3

I studenti i poslovni subjekti se slažu kako je ova vrsta učenja bitna u školovanju. Voljni

su sudjelovati u ovakvom projektu i pomoći si međusobno na vlastitu dobrobit.

Potrebno je više seminara učenjem zalaganjem u zajednici, prvenstveno iz različitih

kolegija kako bi studenti stekli bolji uvid u cjelokupno funkcioniranje poduzetništva.

Kada bi studenti mogli dobiti uvid u poduzetništvo, bili bi konkurentniji na tržištu rada

što bi posljedično utjecalo na sliku o fakultetu. Kada se stekne bolji imidž fakulteta,

poslovni subjekti će htjeti više sudjelovati u ovakvim seminarima, a studenti će biti

cjenjeniji.

PREPORUKA 4

Poslovni subjekti nisu imali kontakt s nastavnim osobljem fakulteta i nije im bilo

potrebno jer su preko studenata dolazili do informacija koje su im trebale. U ovom radu

se je ispitalo poslovne subjekte koji su javne ustanove ili udruge, smatra se kako

privatna poduzeća i profitni sektor neće ulaziti u ovaj projekt ako nemaju dovoljno

povjerenje u cijeli tijek i osobe. Zato se donosi preporuka da nastavno osoblje

organizira uvodni sastanak na kojemu bi se partneri u zajednici našli na jednom mjestu i

prezentirala bi se očekivanja od njih te bi mogli postaviti eventualna pitanja. Partneri

koji nebi bili u mogućnosti prisustvovati sastanku bi imali mogućnost sudjelovanja

preko live streaming-a na internetu gdje bi također mogli postavljati pitanja. Nakon

održanog sastanka bi bila organizirana mala zakuska na kojoj bi se partneri međusobno

podružili te potencijalno ušli u suradnju. Ovako bi imali trostruki interes, umrežavanje

sa studentima, drugim poslovnim subjektima i fakultetom.

PREPORUKA 5

Oprema fakulteta je dobra, ali ne i dovoljna za današnje moderno doba računala i

programa. Studenti su primorani nositi svoje uređaje i instalirati programe koji traju

kratki vremenski rok. Preporuka je da fakultet treba uložiti u modernizaciju sadašnjih

računala na fakultetu s instaliranim potrebnim programima za studente ili da ima

57

kupljeno korištenje određenog programa za svoje studente te im na taj način omogućiti

da na svoje računalo instaliraju program koji im je potreban za određeni kolegij na

kojemu prisustvuju.

PREPORUKA 6

Trebalo bi izraditi web stranicu sa prijašnjim primjercima rješavanja problematike od

strane studenata. Ovaj sadržaj bi bio koristan studentima da vide kako su prijašnje

generacije rješile problem te koliko su uspješne bile, ali i da potencijalni partneri iz

zajednice vide kako su studenti rješili prijašnje slučajeve. Na ovoj stranici bi trebala

postojati mogućnost postavljanja pitanja i odgovora kako bi sudionici imali dojam

podrške u bilo koje doba dana. Na istoj stranici bi se trebala navesti mišljenja i dojmovi

prijašnjih sudionika projekta kako bi se steklo čim jače povjerenje i posljedično odaziv i

sudjelovanje u učenju zalaganjem u zajednici.

58

7. ZAKLJUČAK

Učenje zalaganjem u zajednici je vrsta učenja koja omogućuje studentima stjecanje

iskustva u subjektima iz zajednice uz mentorstvo fakultetskog osoblja. Studenti

dobivaju iskustvo i bolje utemeljeno znanje, zajednica pomoć od mladih osoba koje im

rješavaju problematiku, a fakultet dobiva priznanje zajednice i studenata te posljedično

bolju generalnu sliku sebe.

Učenje zalaganjem u zajednici, koje je primijenjeno na kolegiju Istraživanje tržišta na

Ekonomskom fakultetu u Rijeci, se je pokazalo kao jako uspješan način spajanja znanja

i iskustva, i svi sudionici su se složili kako je imalo pozitivan utjecaj na njihovo

obrazovanje i razvoj karijere, kako kod studenata tako i kod partnera u zajednici.

Studenti su dobili praktično znanje i zadovoljniji su sobom, no i fakultetom koji im je

omogućio takav način obrazovanja jer smatraju da je u današnjem svijetu potreban za

mlade osobe kako bi bili konkurentniji na tržištu rada. Partneri u zajednici su ostali

ugodno iznenađeni ovakvim pristupom učenju te smatraju ovaj način koristan za sebe,

no i za studente. Uz danu korist, i fakultet stvara sliku o sebi u izravnom kontaktu

predstavnika fakulteta, koji mogu biti studenti i nastavno osoblje, te partnera u

zajednici. Svi partneri su stekli pozitivnije mišljenje o samoj ustanovi Ekonomskog

fakulteta u Rijeci te su voljni nastaviti suradnju što pokazuje na pozitivne pomake u

poslovnom smislu i konkurentnosti.

Svi sudionici koji su se preispitivali, i studenti i partneri u zajednici, smatraju da je

učenje zalaganjem u zajednici potrebno za bolje obrazovanje te povezivanje sudionika

međusobno. Svaka suradnja rezultira nekim pozitivnim pomakom te smatraju kako bi

ovakvih seminara trebalo biti u puno većoj količini. Za studente kako bi stekli čim bolju

sliku poslovnog svijeta, za partnere u zajednici kako bi dobili bolji uvid u sadašnje

studente i njihove kompetencije koje su njima moguće potrebne te da im daju uvid u

potencijalno rješenje njihovog problema, gledanog iz drugog kuta. Za fakultet je dobro

jer dobiva pozitivniju sliku široke mase i zadovoljnije studente i nastavno osoblje, a

dobro je poznato kako je 'word of mouth' najbolja promocija. Zaključak je da učenje

zalaganjem u zajednici pridonosi karijeri studenata i uspješnosti poduzeća i organizacija

u kojima su studenti odrađivali praksu i stekli praktično znanje, te se stvara pozitivnije

mišljenje o fakultetu.

59

Iz svega gore navedenog, donosi se zaključak kako je učenje zalaganjem u zajednici

korisnije za studente, zajednicu i Ekonomski fakultet u Rijeci od tradicionalnog načina

učenja. Studenti su motiviraniji i zainteresiraniji za čim boljim rješavanjem problema

poslovnog partnera, uče se boljem upravljanju vremena i timskom radu, te će

posljedično biti konkurentniji na tržištu rada sa novostečenim ili unaprijeđenim

sposobnostima. Zajednici ovaj projekt doprinosi na način da dobivaju nove, kreativne

ideje mladih ljudi koje su im dosta bitne jer zaposleni većinom razmišljaju na naučeni

način i nemogu prevazići ustaloženi način razmišljanju. Zbog toga im je potreban dašak

novog i maštovitog kako bi se postigla veća dinamika i znanje o segmentu koje ih

zanima. Ovaj projekt im rješava problematiku i dobivaju uvid u mogući kadar svog

subjekta kroz besplatno sudjelovanje u projektu, jedino što moraju odvojiti je vrijeme za

studente. I studenti i partneri u zajednici su se složili kako imaju pozitivniju sliku o

Ekonomskom fakultetu u Rijeci zbog ovog seminara i kako bi ih trebalo još više kako bi

opravdali svoj naziv obrazovne ustanove i kako bi se spojili sa zajednicom u kojoj

djeluju zbog mogućeg većeg doprinosa i utjecaja na pozitivna zbivanja u okolini.

Smatra se kako je učenje zalaganjem u zajednici jedan od lako provedljivih načina

stvaranja konkurentnosti fakulteta, te uz to i materijalno ne zahtjeva mnogo. Već sad je

način provođenja jako dobro osmišljen i to se vidi po tome da svi imaju pozitivna

iskustva i nemaju puno prijedloga za poboljšanje, osim nekih osnovnih. Koncept rada je

zadovoljavajući, jedino se smatra kako bi se ovakvo učenje trebalo proširiti na još

kolegija, kako bi slika bila još bolja. Fakultet bi trebao upoznati svoj kadar sa ovakvim

radom, jedino što bi se promijenilo je vremenski čimbenik jer bi nastavno osoblje

trebalo posvetiti više vremena nego do sad, no to je mala promjena s obzirom na

benefite koje donosi.

60

LITERATURA:

1) KNJIGE

1. Eyler, J. i Giles, J. (1999) Where's the Learning in Service-Learning?. San

Francisco: Jossey-Bass.

2. Jacoby, B. et al. (1996) Service-Learning in Higher Education: Concepts

and Practices. San Francisco: Jossey-Bass.

3. Jacoby, B. (2009) Civic engagement in higher education. San Francisco,

CA: Jossey-Bass.

4. Mezirow, J. i Taylor, E. (2009) Transformative Learning in Practice, San

Francisco: Jossey-Bass.

5. Sigmon, R.L. (1994) Serving to learn: Linking Service with Learning,

Washington DC: Council of independent colleges.

2) POGLAVLJA U KNJIGAMA

1. Flecky, K. (2011) Foundations of Service-Learning. U: Flecky, K. i Gitlow,

L. eds., Service-Learning in Occupational Therapy Education: Philosophy

and Practice. SAD: David Cella, str. 1-12.

2. Furco, A. (1996) Service-learning: a balanced approach to experiential

education. U: Taylor, B. i Corporation for National Service eds., Expanding

Boundaries: Serving and Learning. Washington, DC: Corporation for

National Service, str. 2-6.

3. Furco, A. (2002) Is Service-Learning Really Better than Community

Service?. U: Furco, A. i Shelley H. Bilig eds., Service-Learning: The

Essence of the Pedagogy. Greenwich, CT: Information Age Publishing Inc.,

str. 25

3) ČLANCI

1. Bringle, R.G. i Hatcher, J.A. (1996) Implementing Service Learning in

Higher Education. Journal of Higher Education, Vol. 67 (2), str. 221-239.

2. Ćulum, B. i Ledić, J. (2009) Učenje zalaganjem u zajednici – integracija

visokoškolske nastave i zajednice u procesu obrazovanja društveno

61

odgovornih i aktivnih građana. Revija za socijalnu politiku, 17 (1), str. 71-

88.

3. Eyler, J. S., Giles, D. E., Jr, Stenson, C. M., i Gray, C. J. (2001) At A

Glance: What We Know about The Effects of Service-Learning on College

Students, Faculty, Institutions and Communities, 1993-2000 (3rd ed.).

Corporation for National & Community Service.

4. Moriss, M.H. (2009/2010) Learn By Doing: Service Learning Projects as a

Pedagogical Tool for Teaching Research Methods. Indiana Journal of

Political Science, Vol. 12, str. 47-57.

5. Zlotkowsky, E. (1995). Does service learning have a future? Michigan

Journal of Community Service Learning, Vol. 2, str. 123-133.

4) PUBLIKACIJE ORGANIZACIJA I INSTITUCIJA

1. Cairn, R., (2003) Partner Power and Service-Learning: Manual for

community based organizations to work with schools. Minesotta:

ServeMinnesota!.

2. Clark University (2009) Community-Based Learning and Research: A

Faculty Handbook. Worcester, MA: Clark University.

3. Ćulum, B. i Jelenc, L. (2015) Učenje zalaganjem u zajednici: Prikaz modela,

iskustava i smjernica za primjenu. Sveučilište u Rijeci.

4. National Service-Learning Clearinghouse (2008) History of Service-

Learning in Higher Education, National Service-Learning Clearinghouse.

5. Mohamed, I.A. i Wheeler, W. (2001) Broadening the Bounds of Youth

Development: Youth as Engaged Citizens. Innovation Center for Community

and Youth Development.

6. Seifer S.D. i Connors K. (2007) Faculty Toolkit for Service-Learning in

Higher Education. Scotts Valley, CA: National Service-Learning

Clearinghouse.

5) DIZERTACIJE

62

1. Moss, L.J. (2009) Effects of Service-Learning on Student Attitudes Toward

Academic Engagement and Civic Responsibility. PhD Thesis. Florida

International University.

6) WEB

1. BrightImpact (2014) History of Service Learning: Service Learning has been a

part of education & history since 1864 [online]. BrightImpact. Dostupno na:

http://www.brightimpact.com/history-of-service-learning/ [20. veljače 2015.]

2. Brown, B.L. (1998) Service Learning: More than Community Service. ERIC

Clearinghouse on Adult, Career, and Vocational Education[online], Vol. 198,

Dostupno na: http://eric.ed.gov/?id=ED421640 [20. veljače 2015.]

63

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Tipologija učenja i zalaganja u zajednici.........................................................6

Tablica 2. Razlika između volontiranja, tradicionalnog učenja i učenja zalaganjem u

zajednici...........................................................................................................................11

64

PRILOZI

65

TRANSKRIPT - FOKUS GRUPA 1 (prve generacije)

Pa da krenemo! Vi ste obadvije zaposlene u struci?

Nikolina: Pa da! Ja sam zaposlena u struci, radim u marketinškoj agenciji sa 10

zaposlenih ljudi. Na početku smo bili ja i šef sami. Sad je to agencija koja je u biti full

service agencija na način da nam je u biti primarna djelatnost organizacija evenata,

sajmova i projekata za klijente. Znači osmišljavanje cijele strategije nastupa na tržištu,

provođenje projekta i media kampanje odnosno zakupom media, media buyinga i PR-a

koji je u funkciji cijele priče, osnova svega a onda dalje. To radimo za nas, projekte

imamo svoje vlastite i radimo za klijente. I sad dolazimo do one priče, klijentu možeš

ponuditi savršen projekt ako taj projekt nema s druge strane dobar troškovnik, dobre

sponzore i dobar materijal za rad donosno potporu javnošću to onda ne prolazi. Tako da

cijeli rad jedne marketinške agencije se u biti svodi na to da ti kao organizator nečega ili

ajmo reć organizator u službi klijenta moraš se prvo zamisliti u njegovoj koži pa onda

na kraju realizirati svoj prihod od toga. Funkcionira na način da nam dođeš, mi

predložimo ideju, raspišemo ti projekt, sve ti napravimo, OK to je naš posao, e sad to

nam plati a onda možeš platit još dodatnu našu organizaciju da ti to isto organiziramo ili

ti nekog drugog tko će ti to organizirat.

Ivana?

Ivana: Ja sam ti znači bila 2 godine u marketinškoj agenciji i nakon toga, sad sam u

banci. U struci je, zato što moja pozicija nije isključivo bankarska. Ja imam bankarski

dio poslovanja, znači mi radimo, otvaramo račune, kredite i to sve ali još uz to cijeli

segment koji je zapravo PR segment. Znači vezivanje mladih uz brand, promocija,

informiranje o proizvodima banke, vezivanje uz poslovnicu, zato ti ja moram stalno

izmišljat neke nove kanale kako doć do mladih klijenata. Održavam edukacije po

fakultetima, neznam, sad sam zadnji put bila na ekonomiji, a s pravnim faksom sad

radim nešto, medicinskim...sad sam se prebacila malo na ove druge (smijeh) da ne

budem samo kod ekonomista (osmijeh). I tako, zanimljivo!

66

Mi možete reći u gdje ste odrađivale seminar za Istraživanje tržišta i temu koju ste

obrađivale?

Ivana: Ja sam bila u timu koji je radio na paleti deterđenata firme TKI Hrastnik iz

Slovenije.

Nikolina: Mi smo radili za hrvatsku firmu INFOLAB i pomagali smo im u

organiziranju Turističkog sajma u Opatiji.

Slijedeća pitanja će se odnositi na seminar i proces nastave koji se je provodio na

predmetu Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Prvo pitanje: Da

li biste rekli da vam je ovaj način seminara doprinijeo osobnom razvoju i zbog

čega?

Nikolina: OK. Znači ono što ja mogu reć nam je doprinijeo je da je doprinijeo susret sa

vlasnikom firme koji nas je uputio kako i na koji način se radi.

Ali baš osobni razvoj, znači ne profesionalni nego tipa komunikacijske vještine....

Ivana: Pa upravo to! Baš sam htjela reć da mi je doprinijeo osobno,samim time što sam

morala sastaviti neki mail i čut se sa tim nekim direktorom tvornice (Nikolina: Tako je!)

sva sam bila ono, ajme meni direktor tvornice, kako se postavit prema tom čovjeku, šta

mu reć, kako se ponašat? Znaš onako,sva sam bila u nekom strahu dok to ne probiješ

(Nikolina: Svi smo bili!). Ovo te sili da odeš van,da to...

Nikolina: Upravo to,upoznavanje kako taj poslovni svijet uopće komunicira s tako

nekim,pogotovo na takvim pozicijama,znači nisu to...nije to bilo tko! To je čovjek koji

ima svoju agenciju i koji dugi niz godina već radi...ono,u startu imaš blokadu jer neznaš

kako nastupit, znači to je ajmo reć osloboditelj poslovnih strahova, komuniciranje

putem mail-a,komuniciranje uživo i nakraju u biti ono odgovornost koju ti osoba daje

da s njim probaš napravit nešto od tog projekta što je nama npr. Adriano nam je dao dio

svog posla koji smo mi odradili za njega i bili smo prisutni na tom sajmu i vidjeli smo

sve kako se to inače provodi. Tako da onaj prvi ulazak u poslovni svijet i

komunicirat...to je ono šta u svakom slučaju je potrebno.

67

Kada bi uspoređivale sa tradicionalnim seminarima da li su vam neki osjećaji bili

drugačiji? Pod osjećaje smatram: da li ste uložile više ili manje truda,

zainteresiranost za taj seminar, motiviranost za izradu...

Ivana: Kad ćemo o osjećajima, ja sam bila znatiželjna. I zbog te znatiželje mi je to sve

bilo vau i fora, mi smo otišli čak u tvornicu tu u Sloveniju, organizirali smo izlet pa smo

išli tamo na lice mjesta vidjet kako se to sve proizvodi (Nikolina: Da to je bio korak

naprijed). Van iz standardnog knjiga, učionica,stol i to je to.

Nikolina: U svakom slučaju zanimljivo, to što smo imali terensku nastavu i scenarij je

bio koncipiran tako da je nama Adriano došao na faks, mi smo s njima porazgovarali u

prostoru faksa i svako slijedeće iskustvo naše i poveznica s tim projektom je bio

terenski rad i na kraju smo imali neki dnevnik koji je bio takav promašaj, po meni.

Ali uglavnom motiviranost, trud vam je bila veća ili manja nego kod

tradicionalnih?

Nikolina: Veća, puno veća!

Ivana: Mislim,puno puno veća! Normalno da ti je motiviranost veća nego ono ajde

guglaj, copy-pasteaj i promijeni malo rečenice.

Nikolina: Definitivno!

Da li mislite da ste bolje shvatile gradivo kolegija kroz taj seminar?

Ivana: Pa ja mislim da sam isključivo tad i pohvatala kolegij kao takav (smijeh). Pa

ne,ozbiljno! Mislim, jedno je stvarno učit iz knjige i shvatit i kao ajde možda će mi

jednog dana to trebat. Onako kako sam ja zamišljala taj naš kolegij Istraživanja tržišta je

bilo suhoparno istraživanje podataka. To nije to! Istraživanje tržišta istraži podatak,

analiziraj neznam anketu, intervju ili neznam šta.To je meni u globalu bilo to, a nakraju

ispadne da to baš i nije tako. Upravo što sada možemo to sve povezat sa stvarnim

svijetom i ono što smo radili na fakultetu. I kroz taj projekt skužiš u biti da samo

istraživanje tržišta nije suhoparno anketiranje i intervjuiranje ili neznam studijske grupe

ili kako se to više zove. Više se ni ne sjećam koji su alati za istraživanje tržišta, al dobro

(smijeh). To ovisi koliko često ih koristiš. Ja danas za istraživanje tržišta koristim

68

podatke koji već postoje i eventualno ispitivanje kroz neke napredne modele anketa

ajmo reć koje već postoje, koji su već napravljeni ili eventualno intervju koji se svede

na kavu sa nekim i razglabanje o temi i brainstorming sa ekipom koja je uključena u

projekt. Znaš ono kad smo bili na faksu, pa primarni i sekundarni izvori informacija,

primarni su ono cool, a sekundarni - ah to je već bezveze, to je ono što je već netko

istražio,pa neću ja to istraživat ponovo! A u stvarnosti to ti je besplatno i to radiš, a ovo

šta te košta ne radiš (smijeh).

Nikolina: U potpunosti se slažem!

Jeste li postali svjesniji svojih mogućnosti i sposobnosti i čime se želite baviti u

životu?

Nikolina: Ja ne!

Ivana: Pa ja znam sad, ali da li sam onda znala? Ne!

Da li ste naučili bolje upravljati vremenom?

Ivana: Pa u tom trenu ne! Ne!

Vi to uspoređujete prema sadašnjim kriterijima ili prema tadašnjim?

Nikolina: A prema sadašnjim, nemožeš više uspoređivat prema prijašnjim jer je to bilo

davno, znaš. Možda da, u smislu da si vidio u biti koliko je to kompleksno pa si mogo

možda prepoznat koliko se moraš prilagodit nekom vremenu, poslovnom svijetu i izvan

fakulteta al to je to (Ivana: Da, to je to!).

Da li mislite da vam je ovaj način učenja doprinijeo boljem akademskom uspjehu?

Ivana: Da!

Nikolina: Ja mislim da da,isto!

Ivana: Samim time što te zainteresira, ideš u dubinu. Znači više ne čitaš ono da

repetitivno ponoviš to na nekom testu nego uđeš u dubinu, samim time naučiš i dobiješ

bolju ocjenu.

69

Nikolina: Ma ne samo to! Ovo šta Ivana govori mislim da je, ali s druge strane nekako

shvatiš koliko su bitni takvi satovi, koliko je bitan takav program, koliko je bitan taj

seminar. Mislim da upravo od tog perioda je krenuo naš angažman i u smjeru drugih

predavanja i drugih aktivnosti. Da, malo više se uključiš u seminarske aktivnosti jer si

shvatio kako nam je tamo bilo dobro i kako tim i druženje i sve se više ne svodi samo na

učenje i odrađivanje seminara nego na timski rad koji smo u principu probali primijeniti

na drugim onda seminarima. I osim toga, dan danas surađujemo s faksom upravo zato

jer imamo pozitivno mišljenje o takvim stvarima i projektima pa onda svakako mislim -

to da je DA!

Da li mislite da vam je ovaj seminar, i znanje stečeno njime, pomogao u karijeri

nakon diplome?

Ivana: Da,al u maloj mjeri. Nije to bilo,meni osobno, nije bila revolucija! Ali ono,ako

ćeš imat cijeli fakultet ako je ovako (pokazuje rukom ravnu crtu), e to je nama jedna

stepenica bila (pokazuje rukom ravnu crtu pa stepenicu). Znači mali iskorak u

predavanju al da mi je to sad bila neka revolucija - nije.

Nikolina: Meni je u biti bilo kad sam počela radit šok i nevjerica jer mi se totalno sve

zavrtilo, ono ništa mi nije bilo ko na fakultetu i na ovim seminarima kojima smo mi

školski pristupali.

Ivana: To je bilo praktično ali nije bilo 100% praktično. Tako da mogu reć u maloj

mjeri – da, ali sad od nekog velikog velikog značaja - ja ne.

Nikolina: Meni osobno isto nije. Ali dan danas ja s Adrianom, to je bio naš projekt, ja i

dan danas s njima surađujem i prvi put kad sam ga kontaktirala,kontaktirala sma ga kao

Nikolina koja je radila s njima projekt taj koji je. Znači,ako ništa drugo imaš

poznanstvo neko i ako se iskažeš,nas je bilo 10, možda nas 3,4 smo aktivno 100% se

dali u to i radili s njim i on je to prepoznao i naša kolegica je nakon fakulteta se

zaposlila kod njega, radila je kod njega. Radila je na tom projektu i znači kad se

raspisao natječaj, nije to bilo odmah prvu godonu, ali slijedeću godinu kad se rapisao

natječaj ona se prijavila kod njega i kad je došla, bila je primljena možda upravo zbog

toga što se pokazala kao super student koji je radio kod njega na projektu. Ako ništa

drugo, stekneš kontakt s čovjekom koji ti puno u biti znači. Možda za 10 godina, al ti

70

znači. U svakom slučaju, to povezivanje firmi i fakulteta uvijek doprinese nečemu, bilo

studentu kao studentu ili danas sutra osobni neki kontakt koji ćeš imat zbog neznam

čega. Tako da - DA! (osmijeh)

Da li se je vaš tim susreo s kakvim problemima, konfliktima..?

Ivana: Toga je uvijek bilo! Ništa van standarda! (smijeh) Znači standardni konflikti u

smislu: ti to nisi napravio šta si trebo, prespavao si, zakasnio si i tako. 'Prespavao si' se

odnosi na mene obično (smijeh).

Nikolina: Znači, da...uvijek barem iz naših iskustva u timu. Kad se rasporediš u tim

dobiješ svakakve ljude ,dešavalo se da netko radi više, netko radi manje. U principu,

da,najčešće smo mi pokušavali izabrati ekipu s kojom znaš kako funkcioniraš i kad bi se

svađali međusobno bila je to konstruktivna svađa jer onog drugog potakne da radi bolje.

Kad radiš s nekim nepoznatim u timu onda se možda i suzdržavaš, nećeš stvari reć

onako kako je nego ćeš ublažit situaciju koja će nakraju dovest do manje efikasnog.

Ivana: Ne govorimo samo o tome, nego kad treba nešto napraviti ovi naprave bezveze

(Nikolina: Da,da!) ili naprave katastrofa i to trebaš popravljat i sad to trebaš uklopit u

taj jedan rad i sad imaš ovdje raspisano sve u detalje rješenje problema, a ovdje imaš

ništa, stvari koje nemaju veze s ničim. Ali dobro, to ti se i na poslu dešava (smijeh). Ali

onda preuzmeš na sebe, žao ti je svog tvog rada, bitno ti je da tvoj rad dobije dobru

ocjenu i onda popravljaš za nekim jer šiziš.

Znači vi niste imale pravo biranja?

Ivana: Nekad da, nekad ne. Ja se sad ne sjećam za ovaj predmet. Ma nismo birale, da

smo birale bi bile skupa u timu.

Nikolina: Ne, znaš šta je bilo? Morali smo odabrat tim, tebe tad nije bilo na satu i

uglavnom bilo je oni koji su tu moraju izabrat,mi smo probali nju ubacit ali ona nije

uspjela uć u naš tim ali nakraju je završila s desetim ljudima koji su bili takvi kakvi

jesu, a mi smo se uspjeli nekako posložit da ostanemo zajedno.

Mislite li da ste postali poduzetniji u životu? Znači sad ne mislim samo na fakultet

nego i u privatnom životu?

71

Ivana: A gle, mislim da to sve ovisi samo o karakteru. Mislim, ja sam takva neovisno o

tom seminaru - ili jesi ili nisi, ili ti se da ili ti se neda, ili hoćeš ili nećeš. To je

jednostavno tako! Onaj kome se nije dalo, taj se nije ni trudio da od tog seminara nešto

nauči. Onaj koji je želio i volio radit i mogao nešto naučit je naučio.

Nikolina: Mislim da mi jesmo, a sad mislim da ima puno onih koji nisu i koje da danas

pitaš nebi se o tome sjećali ničega. Sigurno! Nama je to bilo zanimljivo i fora i mi smo

tako neke stvari radile i bile poduzetnije – da.

Sad prelazimo na poduzeće u kojem ste radile. Da li ste imale problema s

pronalaskom poduzeća?

Ivana: Ja ne!

Nikolina: Dobro evo, mi smo dobili od Lare kontakte i nismo ga pronalazili sami tako

da mislim da bi bilo, da, da bi bilo problema da sam morala sama, ali opet s druge strane

ili od tate prijatelj ima poduzeće ili netko tako da mislim da se to radi na taj način.

Mislim da nitko ne ide da kuca na vrata, ako nije zadnji ispo.

Da li ste stekli bolji uvid u probleme toga poduzeća u kojem ste radili?

Nikolina: Da!

Ivana: Pa ono...recimo. (I pokazuje rukama li-la)

Kako ste se osjećali pomagajući poduzeću?

Nikolina: Osjećala sam se bitnom, bitnom u smislu da napokon radis nesto.

Ivana: Da,to je to!

Kontakt osoba je bio vlasnik ili netko drugi?

Nikolina: Mi smo imali direktora.

Ivana: Da, mi smo u biti imali dvoje ljudi koje bi kontaktirali zato jer u originalu je taj

direktor bio, ali gospodin nije bio uvijek dostupan pa smo imali i tu drugu osobu.

Da li su vam pružali potrebne informacije?

72

Nikolina: Da,većinom da.

Ivana: Tako, tako. Mi smo htjeli, mi smo dobili osnovne informacije. Uvid u financije

nismo dobili, ovo ostalo su nam dali. Mi smo isto tražili financijske podatke, nekakve, o

tim deterđentima i to nam nisu dali pa smo išli ,neki podaci su čak bili javni. Oni

zakonski nisu obvezni da ti to daju, to je prva stvar, a osim toga to je tajna koje svako

poduzeće zadržava za sebe, bilo kakvo poduzeće tako da to definitivno, ako i dan danas

postoji to da morate tražit troškovnik, odnosno da morate financijsku bilancu ili neznam

šta od poduzeća, to bi bilo dobro da se izbaci jer je to zadiranje u tuđe poslovne tajne.

Danas, da mene netko pita za moje poduzeće, ja se nebi usudila to mog šefa ni pitati jer

je to najveća moguća glupost da pitaš uopće tako nešto. Prijedlog je da se izbaci to.

Možda dijelove, znaš onako, isplativost nekog projekta ili tako nešto ali ne baš

konkretno te podatke.

Kontakt osoba - da li vam je bila na raspolaganju ili ste imali problema ?

Ivana: To su poslovni ljudi koji imaju svoje poslovne obaveze, kojima smo se mi morali

prilagodit. U većini slučajeva je to bilo , ovaaj, javi nam se kad stigne i koliko može.

Mislim da nije bilo zato što on to ne želi već zato što ne stiže.

Nikolina: Bio nam je na raspolaganju, no nitko nemože više nego svaka osoba da ti se

posveti. E sad je razlika da li pomaže ili je to ono usputno da se odradi, da se može reć

da su odradili suradnju i to je to. Mi smo Adrijanu pomogli, on nije morao svoje

zaposlenike slati na sajam jer smo mu mi odrađivali od akreditacija, upisivanje tko je

došao od izlagača tko nije i tako smo mi njemu u biti pomogli, tako da smo mu

vjerojatno uštedjeli dok su neki išli razgledavat tvornicu deterđenata i nisu ništa

konkretno pomogli tako da im se to nije toliko isplatilo. Sve to ovisi o tome koliko je

zahtjevan projekt i koliko se čovjek tome može posvetit.

Da li vam je ta kontakt osoba vjerovala i prihvatila vas kao ravnopravne?

Ivana: Hm..Ne! Mislim vjerovala u smislu da sam student koji radi projekt - da!

Prihvatila ko ravnopravne, mislim gospodin se odnosio s poštovanjem prema nama i

uvažavao je to sve al da je baš smatrao da su naše ideje ravnopravne - ne!

73

Nikolina: Nene, pa to definitivno ne! Bilo bi suludo da i jesu, znači da s njima nešto nije

u redu (smijeh). Bili su oni super, ali nas je shvatio kao sto smo i bili: studenti koji rade

projekt.

Da li je on stvarno vidio u vama rješenje svog stvarnog problema?

Nikolina: Pa šta ja znam, mislim mi nismo rješavali problem u našem slučaju. Mi smo

bili njemu organizacijski tu da mu nešto napravimo, pomognemo, a s druge strane da on

ima neke dodatne, ajmo reć, ispitanike koji će mu reć kako su nešto vidjeli i kako su

zaključili na kraju. To nije bilo klasično ispitivanje i istraživanje tržišta, nego smo mi

nakraju imali svoje prijedloge kako poboljšat nešto ili ne. Mi se poslije toga nismo našli

s tim čovjekom i razgovarali.

Ivana: Da,mi smo nešto napisali i to je bilo to. Nikad nije bilo konkretnog uvida da li je

taj rad proslijeđen tom čovjeku i da li je on nešto poduzeo po tom pitanju. Mi smo

dobile paletu deterđenata koje smo dijelile po faksu. To nije uređeno kako je to sad

uređeno.

Da li ste imale osjećaj odgovornosti prema tom subjektu i zajednici da im

pomognete?

Ivana: Da!

Nikolina: Dada,pa naravno!

Ivana: Samim time što potpisuješ svoje ime negdje za nešto što radiš, osjećaš

odgovornost. Sad, da li sam ja baš razmišljala da ću ja njih spasit – ne, ali da sam

osjećala odgovornost za ono šta ću napisat i stavit u taj rad, da to liči na nešto - to da!

Nikolina: Shvatili smo taj seminar full ozbiljno (Ivana potvrdno klima glavom). Mislim

da je to jedino kako i možeš to prihvatit jer ćeš ili radit ili nećeš radit.

Jeste li gledali na ovaj seminar kao na još jednu stavku koju treba napraviti ili kao

priliku da steknete praksu i znanja izvan fakulteta u području koje vas zanima?

Ivana: Ovo drugo!

Nikolina: Dada, ovo drugo.

74

Ivana: Znaš, malo nas je potaknulo, bilo je zanimljivo, nije bio samo ispit 'aj samo da to

rješimo'.

Nikolina: Zainteresiralo nas je onog trenutka kad smo čuli da ćemo stvarno nešto

napravit, da ćemo se nać s tim ljudima i da ćemo imat s njima razogovor, mislim da nas

je taj dio zainteresirao kad smo došli i čuli tijek, nisi znao o čemu se radi dok ti nije

Lara spomenula upravo to da ćemo imati direktan kontakt s ljudima i da ćemo upoznati

njihovu firmu i vidjeti stvarno poslovanje, mislim da nas je to zainteresiralo.

Ivana: Da! (potvrdno klimanje glavom)

Da li ste stekli bolje shvaćanje poduzetništva generalno?

Nikolina : Ja nisam ništa shvatila od toga.

Ivana: Premalo ti je to da ti shvatiš generalnu sliku, malo vremena.

Nikolina: I to je bila jedna firma. Možda da smo imali 3,4 seminara na godini takvog

tipa pa da si mogo vidjet: aha ovi su stvarno super, ovi su bili katastrofa u svemu, a za

ove smo mislili da su super al kad ih usporedimo s prvima nisu ni na pola puta.

Ivana: Da si imao usporedit s nečim vjerojatno bi mogo doživjet poduzetništvo kao

poduzetništvo, a ovako s jednim seminarom je to jako slabo.

Da li se je vaše shvaćanje problema poduzeća mijenjalo tijekom semestra?

Ivana: Samim time što smo ono na početku imali jednu sliku pa onda kad smo počeli

radit pa smo to onda korigirali, malo. U tom smislu – da. Nisu to bila neka drastična

odstupanja, ali promijenio nam se nekoliko pogled tijekom semestra kako je gradivo i

shvaćanje išlo dalje.

Nikolina: Uvijek je to na početku kao i sa stvarnim stanjem kao evo razgovor s vama,

kad nekog prvi put upoznaješ, taj prvi kontakt ti je ono, imaš neko mišljenje svoje prije

nego s osobom pričaš, nakon toga kad popričaš i pogotovo ako uđeš u njihovo

poslovanje zagrebeš po površini normalno da ti se prvotno mišljenje promijeni. Tako se

i nama svima promijenilo, rijetko je da ono šta si ti zamisliš bude stvarno tako. Tako da

ono, promijenilo se tijekom perioda, ali ne sad nešto drastično. Mi nismo ni imali neku

75

sliku jer je ovo bio prvi projekt, neznaš šta te čeka, tako da, mislim da je svima bilo

pozitivno i da se neke stvari moglo vidjet, i svakako promijeniti mišljenje od početka.

Kako vas se dojmio taj realan poslovni svijet koji ste proživjele kroz problem

poduzeća?(Koliko mislite da je bio realan?)

Ivana: S obzirom na sada - niš nismo vidjele. Al s obzirom na tada, činilo mi se da sam

vidjela puno a to je samo jedan mali komadić kad usporedim s danas.

Nikolina: Dobro, nama je to bilo dobro jer je bila marketinška agencija pa mi je blizu

onom što ja danas radim, iako nisam vidjela ništa, ali sam vidjela kako se organizira

sajam, kako se to može napravit, kako to u biti izgleda, pa sam možda kad sam počela

organizirat takve iste stvari i ja mogla poveznicu neku vidjet, ali sve ovisi o tome kakav

zadatak dobiješ. Meni se slučajno poklopilo da je to bila organizacija sajma i da ja to

dan danas radim. Ali tada sam vidjela samo dijelić, tamo sam vidjela koncept i

organizaciju.

Ivana: Mali dio, mali da!

Ste se uspjele snaći u dinamičnom poslovnom okruženju? Da li su vam se neke

stvari koje ste predviđale nakraju izjalovile zbog brzine promjena?

Ivana: Da! Mi smo radili komadić, projektić i mi smo ga vodili, znači u tome smo se

snalazili. Snalazili smo se u okviru svog zadatka.

Nikolina: Ovisi o opsegu. Problem je u tome što studentima ti nećeš dat nekakvu

slobodu, mislim oni nama nisu dali slobodu ničega. Imali smo konkretne zadatke npr.

podijelit vezice.

Ivana: Mi smo njima nakraju dali svoje mišljenje, naše viđenje i prijedloge. I to je to!

Ali nismo rješavali to s njima u toku događanja nego, u biti mi smo sudjelovali u tome i

nakraju im dali svoje viđenje. Malo je problem što istraživanje tržišta kao istraživanje

tržišta u ovom mom segmentu možda se nismo toliko toga dotakli koliko nekih

organizacijskih vještina.

Ivana: Malo manje istraživanje tržišta.

76

Jeste li imale pozitivan stav kroz cijeli seminar ili vas je nešto frustriralo?

Ivana: Mene uz tim, šta si imao članove određene koji su štrajkali. A uz poduzeće jedina

frustracija je bila ta komunikacija, ponekad je malo štekala i to što smo mi očekivali da

ćemo dobiti sveee podatke, a nismo ih dobili. To je jedina frustracija u cijelom

seminaru.

Nikolina: Da, to je to!

Dnevnik refleksija – Korisnost? Ste ga ispunjavale redovito i točno ili kampanjski i

relativno?

(smijeh)

Ivana: Bravo, tako se zoveee, dnevnik refleksija (smijeh).

Nikolina: Korisnost je nula.

Ivana: Nula. U tom formatu ne. Kao dnevnik i opisivanje i pisanje rada - ne. Možda

neki osvrt na događanje svakog osobno, da smo morali napisati kao neki referatić bi bilo

puno bolje i da nije bilo tog točnog tijeka točno po danima, tjednima šta smo radili,

kako, na koji način nego da si mogo stvarno pisat i da ima 3 faze: uvodni dio kako smo

doživjeli, razvoj problema pa rješenje i možda neki mali dio gdje bi napisali šta smo

radili u tih par tjedana, mjeseci jer se to u biti rasteglo.

Nikolina: Kampanjski bi ga se ispunjavalo, prije sata. Ajme dnevnikkk, šta danas pita

dnevnik?

Ivana: Šta si ti napisala da ne napišem ja drukčije? Glupo je jer smo svaki imali svoj

dnevnik i moraš pazit da ti ne napišeš jedno, a ovaj drugi iz tima drugo.

Nikolina: Opet nije smjelo bit isto jer će bit da si prepiso.

Da li vam se ponudilo zaposlenje u poduzeću?

Ivana: Ne!

Nikolina: Ne, nije mi se ponudilo.

Ivana: Nije bilo ni mogućnosti!

77

Nikolina: Nije bilo ni mogućnosti da nas uzmu.

Da li ste i danas civilno angažirane, tj. da li potpomažete zajednicu na neki način?

Volontirate li ili na neki drugi način pomažete zajednici?

Ivana: Dada!

Nikolina: Da!

Da li je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt?

Nikolina: Pa ako pričamo o Lari - da! Bila je dovoljno pripremljena, mi ustvari nismo

znali bolje tako da je ona nama bila fantastična.

Ivana: Dada!

Jesu li bila dobro definirana očekivanja što se očekuje od studenata?

Nikolina: To ne!

Ivana: NEE! Mi nismo znali što ćemo raditi. Mi smo išli ono...otvoreno prema tome,

nisi ni znao što biš mogo očekivat.

Nikolina: Da, nije, mislim zadaci ko zadaci su zapisani na papir, mislim znao si šta

moraš okvirno radit, ti zadaci nisu bili ono šta smo mi odradili nakraju jer svaki taj

projekt vuče svoje nešto drugo, u biti. Možda ima okvirno par zadačića koje smo svi

morali odradit al u principu je svaki od tih projekata zahtjevao nešto drugo.

Jeste li imale dovoljnu potporu sa strane nastavnika?

Nikolina: Da!

Ivana: Da, jesmo!

Da li ste promijenili stav/zadovoljstvo nastavnim procesom?

Nikolina: Meni je da, meni je to bilo super. Ja i dan danas radim s Larom zato što znam

kako je bilo.

Ivana: Zahvalan si zato što ti je tad dala priliku barem malo van onih okvira fakulteta

kako smo ih poznavali. (Nikolina klima potvrdno)

78

Da li ste stekli bolje odnose s nastavnim osobljem?

Ivana: Da!

Nikolina: Dada,defintivno da!

Da li biste preporučili ovaj način učenja budućim studentima?

Nikolina: Da, i to ako je moguće više.

Ivana: Više!

Kako više?

Ivana: Na više kolegija, predmeta tako da malo vide i različite perspektive, da imaju

sliku različitih poduzeća jer ti ne možeš steć sliku samo zato jer si ti radio kod jednog

poslodavca, kod drugog poslodavca to može bit deseta stvar.

Mislite li da zajednica/poduzeće u kojem ste odradili seminar ima pozitivniju sliku

o fakultetu?

Nikolina: Ja mislim da da! Zato što nakraju svi ti poslodavci žele imati studente i

najprije se okreću fakultetu.

Ivana: Generalno da, al za ovaj moj primjer ne.

Možete li predložiti poboljšanja koja bi se trebala uvesti?

Nikolina: Dnevnik rada koji smo ispunjavali je bio, ja mogu reći, promašaj. Mislim da

je to nakraju bio jedan dodatak koji nam je svima bio ono: joj šta stvarno? Učinak se

može napravit malo drugačije, da možda Lara ili tko je već za seminar da to ispitivanje

radi na ovaj način ali ne isključivo s nama nego i sa gospodarstvenikom odnosno s

Adrianom. Trebalo je svaki tjedan pisat što si radio,naučio...to je bilo malo blesavo jer

smo mi većina vjerojatno fejkali podatke da bi to imalo smisla, da bi to imalo tijek,da ne

ispadne da 2 tjedna ne radiš puno, a onda ništa, a ti tog čovjeka nisi mogao ulovit

naprimjer 10 dana. Ti njemu šalješ mail i sve al ti on ne odgovara. I recimo taj tjedan

upisat čekanje odgovora i onda znaš, izgubi svoj smisao. Trebalo bi, ako već mora

postojat dnevnik da ima voditelja tima koji će bit napismeno vođa i Lara će znat za

79

njega i on će bit odgovoran da se to maksimalno dobro napiše i da skupi dojmove i neka

napiše realno stanje kakvo je. I onda bi se tog vođu tima nagradilo dodatnim bodovima,

plusićima ili da nemora radit slijdeći seminar ili tako nešto.

Ivana: To bi bilo idealno! Onda bi se svi borili da budu vođe (smijeh)!

Nikolina: Predlažemo, da kad se tim bira da se poslože ljudi koji su već radili nešto.

Možda je to neki put loše jer ovi koji neznaju nemogu naučit i pospajat stvari.

Ivana: Ma nije da neznaju nego im se neda!

Nikolina: Prijedlog je da se izbaci dio gdje se od poduzeća treba dobiti financijsku

bilancu ili šta već jer to spada u poslovne tajne.

Ivana: Slažem se! Ja od svog poduzeća ne bi dijelila takve informacije.

Ivana: Savjet bi bio da bude uže područje seminara, manji zadatak zato jer mislim da bi

ga detaljnije mogli odraditi. Mislim da bi onda mogli više naučit.

Nikolina: Da, da, slažem se!

Kako detaljniji?

Ivana: Segment nečega, znači ne ono široka slika. Nemoraju istraživat cijelo poduzeće

ili cijeli projekt nego samo segment poduzeća ili segment projekta. Kanali distribucije

za 1 proizvod, a ne ono cijela paleta pa se ti pogubiš u tome svemu i neznaš di si.

Imate li kakav savjet za buduće studente koji će imati ovaj predmet? Što je vama

netko trebao reći?

Ivana: Moj savjet bi im bio nek iskoriste SVE što god mogu, nek čupaju i nek grizu, nek

preuzimaju seminare i nek poznavaju ljude i nek se trude i neka rade.

Nikolina: Samo to! Neka što više ljudi upoznaju u tom periodu, stvarno ti to otvori

vrata, ako ne direktno onda preko nekog desetog jer se to čuje. Sve se čuje!

Ivana: Na kraju krajeva, i ako nemaju sad mogućnosti zaposliti novu osobu, sigurno će

te zapamtiti ako se trudiš i zvati te kad budu imali nešto za tebe.

80

Što je bilo višak ili je nešto nedostajalo? Npr. lista poduzeća za kontakt, oprema

fakulteta...

Nikolina: Mi tad nismo imali ništa. Imali smo papir i olovku.

Ivana: A šta ti treba? Treba ti net, to smo uvijek doma radile.

Nikolina: Da, mi smo sve doma praktički radili tako da nije nam falilo ništa. Nije nam

trebalo ništa od opreme. Svakako da bi bila korisna lista poduzeća, da postoji par firmi

ili više i znaš da biš dobio poduzeće za koje znaš da dobro radi, posluje i da će ti izać u

susret a ne da...neki su se baš mučili s pronalaskom poduzeća.

Ivana: Neki su imali kontakt u firmama, mi smo bila prva generacija tog seminara tako

da nismo baš znali, ja sam imala sreću da sam preko poznanstva dobila poduzeće.

Nikolina: Da, nama je Lara dala poduzeće. Ali neki su se baš namučili tako da ovo bi

definitivno bilo dobro.

Slobodno komenatirajte nešto ako nije uvršteno u gornja pitanja...

Nikolina: Mislim da je sve lijepo obuhvaćeno.

Ivana: Ja također mislim da smo sve rekle i da će bit materijala za rad (osmijeh).

81

TRANSKRIPT - FOKUS GRUPA 2 (srednje generacije)

Dobar dan! Evo najprije jedno kratko upoznavanje pa ako mi možete reći radnju

seminara koji ste radili za kolegij Istraživanje tržišta te svoj sadašnji status tj.

zaposlenje?

Eni: Evo ja sam za seminar radila istraživanje tržišta za proizvode od argana za tvrtku

Botanika. Trenutno nisam još zaposlena jer nastavljam dalje školovanje.

Dean: Da budem iskren, ja se ne sjećam iz čega sam radio seminar (smijeh). A što se

tiče današnje situacije - nisam zaposlen.

Da li biste rekli da vam je ovaj način učenja doprinijeo osobnom razvoju i zbog

čega? Samouvjerenost,timski rad...

Eni: Ja bih rekla da jest, definitivno sam se osjećala korisnije, smatrala sam da mi taj

seminar definitivno može pomoći da shvatim teoriju u praksi jer znam da često teorija

nema pretjerane veze sa praksom.

Dean: Pa...ja osobno mislim da mi i nije baš nešto doprinijeo. Dosta sam volontirao u

studentskoj organizaciji AIESEC i smatram da sam tamo postigao svoj osobni razvoj,

no tamo sam proveo godine. Tako da ovaj jedan seminar je prekratko vremena da bi

rekao da mi je pomogao u tako nečemu.

Kada bi uspoređivali s tradicionalnim seminarima da li su vam neki osjećaji bili

drugačiji? Npr. motiviranost, korisnost, poduzetnost, zainteresiranost, trud,

pozitivan stav...

Eni: Iznenadila sam se kada sam čula da ćemo seminar pisati na konkretnom

praktičnom primjeru što je bilo odlično, definitivno sam bila motiviranija i

zainteresiranija oko projekta, htjela sam se potruditi oko toga i smatrala sam da ćemo

napraviti odličan projekt. Definitivno je drukčiji osjećaj kada vas ''bace'' u realni svijet,

ali isto tako smatram da je to odlična stvar jer se čovjek treba snalaziti što

podrazumijeva da imamo kreativnost, treba biti poduzetan u nalaženju poduzeća i

najčešće nemaš pretjeranog izbora da biraš koje projekte želiš raditi kao kod klasičnih

82

projekata tj. seminara, što definitivno ima više veze sa realnim svijetom nego klasični

seminar, definitivno se moraš više truditi oko poduzeća, treba održavati kontakte sa

ljudima i trebaš naučiti biti dosadan i uporan(smijeh). Ali da...to je potrebno! Moraš

također birati riječi kojima pristupaš poduzeću za koje si zainteresiran.

Dean: Kada bi išao uspoređivati s tradicionalnim seminarima, mislim...da sam bio više

motiviran i zainteresiran jer se je išlo u određeno poduzeće i pomoglo mu se u

rješavanju problema. Samim time sam dobio želju da se pokažem u najboljem svijetlu.

Jeste li bolje shvatili gradivo kolegija?

Eni: Hm...Iskreno, mislim da mi je bilo lakše shvatiti gradivo kroz teorijske seminare,

ali projekt je definitivno bio pozitivno iskustvo jer sam shvatila koliko je to

komplicirano u realnom svijetu: smisleno povezati gradivo, organizirati zadatke u timu,

zvati poduzeće oko svakog koraka itd. Ovaj seminar je bio nešto drugačije, nešto oko

čega smo se trebali više potruditi i samim time smo više zapamtili i shvatili gradivo koje

smo radili.

Dean: Da, moram priznati da sam malo bolje shvatio gradivo. S obzirom da smo radili u

isto vrijeme ono što smo učili...htjeli mi to ili ne, gradivo je u glavi bilo bolje posloženo

i shvaćeno nego da smo tradicionalno morali samo naštrebati gradivo i proći ispit.

Jeste li postali svjesniji svojih mogućnosti/sposobnosti i čime se želite baviti u

životu?

Eni: Moram reći da kroz ovaj seminar nisam postala svjesnija svojih mogućnosti i

sposobnosti jer ih nisam do kraja iskoristila, a samim time nisam ni shvatila čime se

želim baviti u životu. Dotakli smo se samo jednog malog dijela poduzeća i mislim da to

nije dovoljno da shvatiš čime se želiš baviti u životu.To sam shvatila kasnije.

Dean: Ne, slažem se! Ovaj seminar nije imao takav utjecaj na mene. Već sam prije ovog

seminara znao čime se želim baviti i ovaj seminar mi nije promijenio mišljenje

(osmijeh).

Da li ste naučili bolje upravljati vremenom?

83

Eni: Definitivno jesam jer su koraci trebali biti točno tempirani da se stigne odraditi

zamišljeno.

Dean: Nisam, odnosno ovaj seminar nije na to utjecao, razvio sam svoj time

management bez obzira na ovaj seminar.

Mislite li da vam je ovaj način učenja doprinijeo boljem akademskom uspjehu?

Eni: Osobno, ne mislim. Uvijek sam bila marljiva i pazila sam na svoje rezultate i

ocjene. Ovaj seminar me je potaknuo da uložim više rada i svoje kreativnosti no da mi

je doprinijeo akademskom uspjehu – ne!

Dean: Generalno ne, ali mi je pomogao da lakše usvojim gradivo za ovaj kolegij.

Mislite li da će Vam ovaj seminar, i znanje stečeno njime, pomoći u karijeri nakon

diplome?

Eni: Projekt je upisan u moj životopis što se tiče konkretnog zapošljavanja. Bilo bi bolje

da nam gospođa kod koje smo radili u poduzeću može dati daljnje preporuke kod

zapošljavanja ali mogu reći da će mi istraživanje tržišta definitivno pomoći kod daljnje

karijere, ako se zaposlim u tom segmentu ekonomije.

Dean: Može pomoći ako se tome čovjek posveti, ne ako imaš nekoliko kolokvija u

istom tjednu. Prioritet studenata neće biti seminar ako ima takav raspored. Kada bi se

studenti imali vremena posvetiti ovakvom seminaru, puno bi više naučili i mogli

primijeniti u budućnosti. Ovdje moram napomenuti kako meni marketing nije smjer u

kojem želim ići tako da meni konkretno neće pomoći u budućnosti.

Da li se je vaš tim susreo s kakvim problemima, konfliktima...

Eni: Jest, kao što sam rekla i prije, dok smo slušali kolegij istraživanje tržišta, bili smo u

kontaktu sa poduzećem i relativno smo dobro surađivali no moram napomenuti kako su

nam tajili dosta stvari, nisu baš htjeli poslušati naše mišljenje i nisu nas baš doživjeli

kao pomoć u poslovanju. Tu je i naš tim trpio dosta problema jer smo morali biti dosta

kreativni i razmišljati kako predstaviti jednostavne stvari kako bi ih kontakt osoba

prihvatila. Ostala suradnja unutar tima je bila odlična! Ova situacija s poduzećem nas je

možda čak i još više povezala (osmijeh).

84

Dean: Ne sjećam se, što znači da vjerojatno nije bilo problema unutar tima (smjeh).

Mislite li da ste postali poduzetniji u životu?

Dean: Nisam. Mislim da se to više odnosi na karakter osobe nego na stvari koje radi, u

ovom slučaju seminar koji radi. Uvijek sam bio poduzetan i uvijek ću i ostat...

(osmijeh).

Eni: Slažem se!

Da li ste imali problema s pronalaskom poduzeća?

Eni: Nismo. Zamislili smo prirodni proizvod, otišli u prvo poduzeće koje je imalo veze

sa time i dobili suradnju. Mislim da bi bilo teže da smo zahtjevali određeni budžet, ali s

obzirom na to da smo naglasili da je sve besplatno, projekt je odmah prihvaćen.

Dean: Nismo imali problema s pronalaskom.

Da li ste stekli bolji uvid u probleme zajednice/poduzeća u kojem ste radili?

Eni: Mi kao studenti jesmo, ali nažalost, poduzeće nije. Iako smo mi predlagali druge

promjene, poduzeće je željelo istraživanje tržišta za proizvode od argana koji su se slabo

prodavali. Smatram da bi boljom web stranicom i drugim kozmetičkim promjenama

došlo do većeg poslovnog uzleta, a samim time i do bolje prodaje proizvoda od argana.

Mislim da su preopteretili poslovnice sa velikom količinom proizvoda koje se slabije

prodaju te je sve izgledalo dosta konfuzno što je zbunjivalo potrošače. Također,

privlačili su krivu dobnu skupinu sa kojom su bili zadovoljni. Da se radilo o drugoj

dobnoj skupini i fokusu na nju, boljoj web stranici i izbacivanjem tj. specijalizacijom za

određene proizvode, poslovanje bi definitivno bolje išlo.

Dean: Da, ali ne na nekoj naprednoj razini, više smo ostali na osnovama. Mislim da

nismo imali baš jako puno ni vremena...mislim, jedan semestar nije baš nešto za shvatiti

problem, a i bili smo dosta ograničeni kako sam već napomenuo sa ostalim obavezama

tako da čak i da smo htjeli se više ufurati u problem, nismo baš imali vremena a kamoli

se još svi skupa nać samo da bi razglabali o tako jednoj temi. To je naš slučaj, ali

vjerujem da kad bi se moglo usredotočiti više vremena, ušlo bi se u dubinu i bolje

shvatilo problem.

85

Kako ste se osjećali pomagajući zajednici/poduzeću? (korisnost)

Eni: Pa, da su nas poslušali, osjećala bih se korisnije. Ovako sam se osjećala čak i

pomalo isfrustrirano. Znam da se takvi određeni poslovni prevrati u tako malim

poduzećima ne rade od danas do sutra i često su takva poduzeća manje likvidna nego

velika koja si mogu priuštiti veći trošak. Ipak, mislim da neki koraci ipak nebi bili toliko

skupi i neisplativi te se poduzeće moglo dugoročno okrenuti tim predlošcima. Ovako

samo imaš osjećaj da te ne shvaćaju ozbiljno, a ti jasno vidiš što ne štima.

Dean: Pomažem zajednici volontirajući, ovako sam samo pomagao poduzeću koje radi

za profit, korisnost je ravna nuli. To je moje viđenje! (osmijeh)

Kontakt osoba (vlasnik ili netko drugi?)

Eni: Kontakt osoba nam je bila voditeljica prodavaonice.

Dean: Zaposlenik nam je bio kontakt osoba. Ne sjećam se točno koju poziciju je imao.

Da li vam je pružila potrebne informacije?

Eni: Kontakt osoba nam nije pružila potrebne informacije od samog početka. Također,

bili su dosta kruti u istraživanju tržišta. Informacije, osim onih koje su nam htjele dati

nismo mogli dobiti, što zapravo i shvaćam.

Dean: Pružili su nam informacije koje su nam bile potrebne, nije bilo problema.

Da li vam je bila na raspolaganju ili ste imali problema?

Eni: Pa...bila nam je dosta na raspolaganju. Čuli bi se preko mobitela pa bi došli u

smjenu u kojoj je radila voditeljica poslovnice. Zatim bi ona kontaktirala vlasnicu koju

nikad nismo upoznali, i tako bi nam prenijela informacije.

Dean: Da. Bila je na raspolaganju.

Da li vam je vjerovala i prihvatila vas kao ravnopravne?

Eni: Mislim da nas nikada nisu shvatili skroz ozbiljno. Imam osjećaj da su prihvatili naš

projekt čisto iz neke kurtoazije sa mišlju da je besplatno i da ne može odmoći. Ne bih

rekla da su nam vjerovali. Nastavili bi i nastavili su po svome sa nama ili bez nas.

86

Dean: Mislim da su nam vjerovali koliko su vjerovali...odnosno vjerovali su nam koliko

se i vjeruje studentima koji izrađuju seminar – malo. Prema nama su se odnosili s

poštovanjem ali ne kao i ravnopravne, što je i logično.

Da li ste imali osjećaj odgovornosti prema tom subjektu i zajednici da im

pomognete?

Eni: Jesam, naravno. Iskreno sam im željela pomoći...Realno znam da poduzeća znaju

biti kruta i ne žele neke promjene ali bilo bi mi draže da su nam se više povjerili jer

bismo im tako mogli puno više i ponuditi te na kraju i pomoći na taj način.

Dean: Iskreno...Osjećao sam odgovornost samo prema svojim bodovima koje sam

sakupljao (smijeh).

Jeste li gledali na ovaj seminar kao na još jednu stavku koju treba napraviti ili kao

priliku da steknete praksu i znanja izvan fakulteta u području koje vas zanima?

Eni: Definitivno ovo drugo. Željela sam odraditi nekakvu praksu da se upoznam sa

realnošću jer nam to naše školstvo nažalost ne nudi i mislim da sam uz pomoć

istraživanja tržišta dobila dosta realan pogled u taj realni svijet.

Dean: Ne, gledao sam kao na još jedan zadatak koji se mora obaviti ako se žele

zadovoljiti uvjeti da se dobije prolazna ocjena na kolegiju. Žao mi je, ali izgleda da

nisam jedan od tih kao ti da se trudim toliko (osmijeh).

Da li ste stekli bolje shvaćanje poduzetništva generalno?

Eni: Pa ne bih rekla. Nismo imali pretjeranu priliku upoznati se sa poduzetništvom jer

smatram da je bilo premalo vremena i poduzeće nam je dalo uzak pogled u svoje

poslovanje tako da – ne.

Dean: Slažem se! Ne, nisam stekao bolje shvaćanje poduzetništva. Poduzeće u kojem

sam bio nam je dalo informacije ali čak ni to nije dovoljno da se stekne širu sliku

poduzetništva kao takvog.

Da li se je vaše shvaćanje problema poduzeća mijenjalo tijekom semestra?

87

Eni: Moje osobno nije. Neznam za kolege iz tima, rekla bih da nije ni kod njih. Od

početka smo znali u čemu je problem kod poduzeća i nismo promijenili shvaćanje.

Dean: Pa evo...mislim da je, zbog toga jer što smo više informacija imali bolje smo

shvatili kako poduzeće funkcionira i sa kojim problemima se susreće. Mogli smo ih

sagledati iz više aspekata i tako steći bolju sliku i povezanost istih.

Kako vas se dojmio taj realan poslovni svijet koji ste proživjele kroz problem

poduzeća? Koliko mislite da je bio realan?

Eni: Mislim da dosta malih poduzeća kao što je bilo naše ima slične probleme. Imam

osjećaj da se nekako ''uljuljkaju'' u to poslovanje i ne shvaćaju da svijet ide dalje a oni

stoje na mjestu. Dosta su nepovjerljivi prema ''novim'' stvarima i ne žele nikakve

promjene. Poseban je problem i ako poduzeće vodi starija osoba koja je to poduzeće

pokrenula pred 20-30 godina kada internet nije bio toliko razvijen i kada su promjene u

poslovnom okruženju bile puno sporije te se poduzeće moglo prilagoditi. Bez

informacija o asortimanu, misiji, viziji, i sličnim stvarima na internetu kao da i ne

postojite. Smatram da u Hrvatskoj radi takve poslovne klime brojna poduzeća imaju

takve probleme. I smatram da je to jako realno. S druge strane, slaba prodaja proizvoda

od argana ne smatram realnim problemom, jer sam kasnije gledala, taj se proizvod može

kupiti po nižoj cijeni u webshopu sa dostavom na kućnu adresu. I to u nekoliko web-

shopova!

Dean: Mislim da nije bio previše realan. Nije me se dojmio...više sam saznao kroz

volontiranje.

Ste se uspjeli snaći u dinamičnom poslovnom okruženju? Da li su vam se neke

stvari koje ste predviđale nakraju izjalovile zbog brzine promjena?

Eni: Da, uspjela sam se snaći u poslovnom okruženju. I smatram da nam se ništa nije

izjalovilo, pošto se radilo o samo 6 mjeseci, što još uvijek ne smatram da se u

poslovnom svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj tako brzo stvari okreću. Realnija je brojka

od 1 godine.

Dean: Ne, ovo je samo seminar. Osobe ne iskuse to dinamično poslovno okruženje u

tome.

88

Jeste li imali pozitivan stav kroz cijeli seminar ili vas je nešto frustriralo?

Eni: Pa kao što sam napomenula prije, frustrirali su me nekakvi staromodni pogledi od

strane poduzeća. U našem je poduzeću, makar ja tako smatram, dosta stvari bilo loše

postavljeno. Dolazi preporod prirodnih proizvoda a nitko ne zna da oni prodaju takve

stvari. Kada uđeš u poslovnicu preplave te neofeni i slične stvari koje se ne kupuju na

recept. Ma super je to da 5 metara dalje nije prava ljekarna za koju si siguran da ima

neofen. Nigdje nije naznačeno šta točno prodaju, nisu ni ljekarna a nisu ni prodavaonica

biljnih proizvoda. Većina kupaca su im penzioneri koji sigurno ne kupuju prirodne

proizvode a koji su u pravilu skuplji, nego kupuju neofene jer je u ljekarni gužva. Osim

toga penzije su im male. Trebalo se okrenuti višem kupovnom razredu potrošača ali

nisu to željeli. Tako da mogu reći da nisam imala skroz pozitivan stav kroz cijeli

seminar.

Dean: Imao sam pozivan stav jer sam znao da smo zaslužili neke bodove ono što me

smetalo je to da na drugim kolegijima se istovremeno imaju kolokviji i brdo seminara.

Stvar je u tome da se studenta guši sa nekakvim zadacima koji nemaju smisla i studenti

se ne mogu fokusirati da neki seminar odrade profesionalno nego se radi na brzinu i

površno.

Dnevnik refleksija – Korisnost? Ste ga ispunjavali redovito i točno ili kampanjski i

relativno?

Eni: Pa zapravo ne vidim nikakvu korist u dnevniku refleksija. Ispunjavali smo ga

kampanjski, bezveze, samo da nešto napišemo. Neznam kakve bi trebale biti refleksije

kod pisanja seminara, smatram da se to treba izbaciti. Samo oduzima vrijeme.

Dean: Kampanjski, ovo je gubljenje vremena jer nema smisla i dosadno je.

Da li vam se ponudilo zaposlenje u poduzeću?

Eni: Hahahahah, kako da ne. (smijeh)

Dean: Također, ne (smijeh).

Da li ste i danas civilno angažirane, tj. da li potpomažete zajednicu na neki način?

Volontirate li ili na neki drugi način pomažete zajednici?

89

Eni: Osim unutar obitelji nekakvih nagovaranja na oglašavanje na Facebooku, ne mogu

reći da pomažem zajednici.

Dean: Da, još uvijek volontiram.

Da li je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt?

Eni: Pa profesorica nam je davala savjete u vezi nekih konkretnih stvari i dobro je

potkovana teorijom, tako da što se toga tiče mogu reći da je dobro pripremljena za

projekt.

Dean: Da, bilo šta da nam je trebalo ili nije bilo jasno, slobodno smo se mogli obratiti

nastavnici i ona nam je to lijepo objasnila ili pomogla.

Jesu li bila dobro definirana očekivanja što se očekuje od studenata?

Eni: Pa neznam baš. Mislim da je dosta stvari ostalo visjeti u zraku, zbunjen si jer si u

novoj situaciji, prvi puta to radiš, neznaš što očekivati. U redu je to sve, al mislim da

ona teorija koju smo slušali nije dovoljna da možemo reći da smo potkovani za

napraviti tako nešto.

Dean: Pa ja mislim da su dobro definirana očekivanja. Znali smo na početku da ćemo

raditi s nekim poslovnim subjektom i da ćemo prolaziti isto što radimo na nastavi s

njima. Pretpostavljam da to ovisi od poduzeća do poduzeća.

Jeste li imale dovoljnu potporu sa strane nastavnika?

Eni: Mogu reći da jesmo. Profesorica je bila uvijek dostupna, dala nam savjete kada

smo se našli u problemu i to je odlična stvar kada moraš točno tempirati neke stvari.

Dean: Slažem se!

Da li ste promijenili stav/zadovoljstvo nastavnim procesom?

Eni: Opet moram reći da sam bila zadovoljnija nastavnim procesom i seminarima na

diplomskom studiju na smjeru marketing. Ovaj seminar je puno utjecao na to, kao i

profesori koji su uvijek bili dostupni i otvoreni za prijedloge te su se trudili njegovati

''prijateljski'' odnos sa studentima.

90

Dean: Bio sam zadovoljniji na diplomskom ali zbog cjelokupnog programa, pogotovo

ovakvih seminara.

Da li ste stekli bolje odnose s nastavnim osobljem?

Eni: Jesam, u manjim grupama te se lakše primijeti, bolje te se upozna, a profesori su

uvijek bili prijateljski nastrojeni prema studentima.

Dean: Pa ja osobno....i nisam baš. Istina, nisam baš se ni trudio i uvijek je netko drugi iz

tima komunicirao s nastavnicima (smijeh).

Da li biste preporučili ovaj način učenja budućim studentima?

Eni: Da, uz neke korekcije u nastavnom procesu.

Dean: Preporučio bi ali da se unaprijedi. Da se studentima osigura da će stvarno u tom

poduzeću, udruzi, čemu već biti dobrodošli i da će se biti otvoreno prema njima te

osigurati dovoljno vremena za njih. Neznam da li je to moguće, ali da fakultet ipak malo

provjeri ta poduzeća u koja idu studenti i da fakultet možda kontaktira ta poduzeća kako

bi se ozbiljnije shvatili studenti.

Mislite li da zajednica/poduzeće u kojem ste odradili seminar ima pozitivniju sliku

o fakultetu?

Eni: Iskreno mislim da smo im mi studenti bili desna smetala i vjerojatno ne bi

prihvatili projekt da su znali koliko ćemo ih često zvati (smijeh). Ipak mislim da je ta

upornost i cijeli taj projekt dobro došao ugledu fakulteta. Možda više neće prihvatiti

takav projekt ali će sigurno moći reći da su studenti sa Ekonomskog bili jako dosadni

kada su radili istraživanje tržišta i da su i slušali.

Dean: Nisam siguran iskreno. Nismo dobili nikakvu povratnu informaciju od poduzeća

tako da bilo šta da kažem nije sigurno. Ali, ovako općenito gledano mislim da bi trebali

svi imati makar malo pozitivnije mišljenje o fakultetu i njegovim studentima.

Možete li predložiti poboljšanja koja bi se trebala uvesti?

Eni: Nastava bi trebala biti više posvećena praksi, na nastavi smo uglavnom bili upućeni

u osnove marketinga, kao npr. vrste pitanja, 4P, itd. Ipak mislim da bi trebalo biti više

91

primjera iz prakse, upravljanje budžetom, mjerenje ''odaziva na reklame'', više o

psihologiji potrošača, utjecaju boja i slično. SPSS bi se isto trebao bolje pojasniti, to

nam je bio glavni program u kojem smo morali raditi, a rijetko tko je shvaćao kako radi.

Dean: Definitivno ukinuti dnevnik refleksija, bolja koordinacija između poduzeća i

fakulteta, ovdje se postavlja i pitanje da li znaju profesori uopće kontaktiramo li mi

poduzeća i kako predstavljamo fakultet.

Imate li kakav savjet za buduće studente koji će imati ovaj predmet? Što je vama

netko trebao reći?

Eni: Pa rekla bi im da krenu prije, ne kampanjski, kao što smo mi odrađivali. (osmijeh)

Dean: Bit će puno teorije, a prakse koliko si sami date.

Što je bilo višak ili je nešto nedostajalo? (npr. lista poduzeća za kontakt, oprema

fakulteta)

Eni: Trebao bi se uvesti popis poduzeća koja su voljna surađivati sa studentima i koja su

otvorena za prijedloge studenata. Također, ono što sam napomenula prije, nastavni

proces treba biti više okrenut praksi da vidimo konkretne primjere iz prakse, psihologiju

potrošača, guerila marketing itd.

Dean: Oprema fakulteta je dobra, novija računala bi bila okey ali se i na postojećima

moglo lijepo raditi. Danas malo osoba nema svoje laptope. Lista poduzeća sa kojima

fakultet surađuje bi bilo korisno imati.

Slobodno komenatirajte nešto ako nije uvršteno u gornja pitanja...

Eni: Mislim da je sve rečeno (osmijeh).

Dean: Također!

92

TRANSKRIPT - FOKUS GRUPA 3 (zadnje generacije)

Mi možete reći u gdje ste odrađivale seminar za Istraživanje tržišta i temu koju ste

obrađivale?

Ivona: Ja i Ana (međusobno pogledavanje) smo odrađivale seminar u tvrtci Amor, to je

inače agencija za organiziranje vjenčanja, a istraživale smo za njih upoznatost građana

Rijeke s djelatnosti tog poduzeća, tj. upoznatost s organiziranjem vjenčanja.

Mateja: Moj tim je za poduzeće imao Blue Gym i istraživali smo, isto tako(osmijeh),

upoznatost građana Rijeke s programima teretane.

OK! Ja bi vam sad postavljala pitanja u 4 segmenta: najprije osobno mišljenje,

zatim ide odnos s poduzećem/udrugom u kojoj ste radili, odnos s fakultetom

odnosno nastavnikom i na kraju idu savjeti za buduće generacije i za

napredovanje projekta. Pa da krenemo.

Da li biste rekli da vam je ovaj način učenja doprinijeo osobnom razvoju i zbog

čega? Samouvjerenost,timski rad...

Mateja: Ja mislim da je jer je to u biti bio jedini projekt na faksu u tih 5 godina u kojem

smo stvarno nešto u praksi i napravili i da, je bila je ta timska suradnja i suradnja sa tom

firmom tako da mislim da je bilo korisno.

Ivona: Ja se slažem! To je bio jedan, jedini zapravo mislim, prvi zapravo na

diplomskom ali mislim i općenito u 5 godina seminar na kojem smo mi surađivali sa

poduzećem , morali smo se dosta potrudit oko pronalaska poduzeća, poslije toga i

dogovaranje sastanaka i sami sastanci. To je dosta korisno bilo da vidim kako stvarno

znači ide jedan na jedan komunikacija s direktorima ili s kim smo već imali sastanak. I

isto tako, u timu kako dogovarat sastanke s timom, dogovarat dalje šta ćemo radit,

planove i u principu usklađivat raspored sa ostatkom tima.

Ana: Da, uglavnom ta komunikacija s poduzećem, sa članovima tima i isto

komunikacija preko mail-ova, kako se piše službeni mail, to je ovako dosta bitno i

korisno. Uglavnom, slušanje tuđih ideja, prihvaćanje i dolaženje do novih ideja.

93

Mislite da vam je doprinijeo samouvjerenosti ovaj seminar konkretno?

Ivona: Pa je, da! Zbog iskustva. Da smo u nekom segmentu bili u prednosti pred ostalim

smjerovima koji nisu možda tako radili, taj tip seminara.

(Ana i Mateja potvrdno klimaju s potvrdnim izjavama: Da da,upravo to!)

Kada bi uspoređivali s tradicionalnim seminarima da li su vam neki osjećaji bili

drugačiji? Npr. motiviranost, korisnost, poduzetnost, zainteresiranost, trud,

pozitivan stav...

Sve tri skupa: Više!!

Ana: Mislim da je bio veći! Nekako je bilo nešto novo, radili smo nešto konkretno, sve

nešto je bilo čisto teoretski a ovdje obrađujemo nešto što radimo sami tako da dosta smo

i više bili angažirani zbog toga. I nije bilo tolko napeto, onako baš opušteno. Kad smo

izlagali i nije bilo neke napetosti.

Ivona: Slažem se! (osmijeh)

Mateja: Da, ja isto zato jer je drugačije kad smo u stvarnoj situaciji i sa stvarnim

ljudima. Više se potrudimo, više se angažiramo možda zbog nekog straha od neuspjeha,

ono baš da se ne osramotimo s tim stvarnim ljudima. Tako da je, motivirajuće je!

Jeste li bolje shvatili gradivo kolegija?

Ivona: Pa da! Zato jer nam je dosta pomoglo da ono u teoriji primjenimo znači na

praktični dio odnosno da povežemo jedno s drugim.

Ana: Da! Mislim da bi nam onako dosta toga ostalo apstraktno, ovako smo točno vidjeli

kako se to radi i definitivno ćemo to koristit. Da smo imali čisto teoretski mislim da

nebismo toliko naučili niti to znali primijeniti.

Mateja: Dada! U potpunosti se slažem.

Jeste li postali svjesniji svojih mogućnosti/sposobnosti i čime se želite baviti u

životu?

94

Ivona: Možda ne točno kroz ovaj kolegij ali možda zbog toga što smo radili na

istraživanju tržišta isto tako na kolegiju promocija koji se nadovezivo na istraživanje

tržišta. Opet smo neke druge oblike promocije mogli istražit malo više i možda smo se i

tu malo našli tako da se to nadovezivalo.

Ana: Tako sam ja shvatila da me interesira internet oglašavanje (smijeh). Mislim da se

svatko našo barem u nekom dijelu, da! Ako nismo imali mogućnost isprobat teško je reć

šta bi nam se svidjelo. Evo ja sam isprobala to on-line oglašavanje i to smatram jako

zanimljivim, možda da sam nešto drugo isprobala bi se za to zainteresirala...tako.

Istraživanje tržišta je zanimljivo jer se mora problem postavit, pitanja, te onda sve to

analizirat.

Mateja: Da, zato jer, podijelili smo se unutar tima na određene zadatke i onda mogli

smo spoznat kome nešto bolje leži, npr. kome leži bolje SPSS, kome komunikacija s

ljudima, kome istraživanja, provođenje anketa...

I ti konkretno si se našla u kojem dijelu?

Mateja: U tom računalnom dijelu.

Da li ste naučili bolje upravljati vremenom?

Ivona: Pa da, to je bilo malo isto nezgodno jer je svatko imao svoje neke obaveze,

možda nam se i rasporedi nisu podudarali u nekom dijelu semestra, dosta je bilo

vremena koje smo morali uložiti znači za taj seminar, isto i za sastavljanje ankete tako

da smo morali podijelit neke zadatke koje je svatko morao za sebe odrađivat. Kod

sastanaka s poduzećem i komunikacijom isto smo morali podijelit tko će ić, tko neće ić

na sastanke, tko će ić na demonstrature, to je isto bilo onako malo nezgodno. Ali u

principu da, sve se da dogovorit.

Ali mislite da vam je unaprijelo time management?

Ivona: Dada,naravno!

Ana: Mislim da ne, ono, uvijek radim nekako po svom tako da nije baš moglo utjecat na

to kako ja svoje vrijeme raspoređujem.

95

Misliš da si i prije dobro upravljala svojim vremenom?

Ana: Ne baš nego nekako radim kad stignem i nije da sad radim u zadnji čas i

tako..zapravo mislim da radim onako kao i svatko kako mi odgovara. Možda bi bilo

super da si podijelim vrijeme i da radim tad i tad to ali kad smo baš morali obavljat neke

stvari baš kao tim smo se složili. Jedino taj pisani dio smo se podijelili pa je netko

napravio ranije netko kasnije.

Mateja: Da, jesmo malo zato jer trebalo je unaprijed planirati neke stvari, te sastanke

dogovarati i ankete, provođenje anketa tako da ipak je trebalo malo isplanirat i uskladiti

to...pa je, pomoglo mi je u upravljaju vremenom (osmijeh).

Mislite li da vam je ovaj način učenja doprinijeo boljem akademskom uspjehu?

Ana: Je,da! Ono kad smo učili za kolokviji to, pogotovo za ispit bilo je puno lakše jer

smo sve to već prošli u praksi i bilo je lakše povezat čitajući teoriju. A dada, to smo mi

radili. Da smo imali samo teoretski bi bilo jako teško shvatiti neke stvari kao npr. one

uzorke, kako se to radi...

Ivona: I pogotovo što se tiče istraživanja tržišta se je povezivao na neke druge kolegije.

Mateja: Jesmo jer na 5. godini smo imali neke kolegije koji su obuhvaćali dosta sličnog

gradiva i bili smo na neki način u prednosti pred drugim smjerovima koji nisu imali to

istraživanje. Tako da je!

Mislite li da će vam ovaj seminar, i znanje stečeno njime, pomoći u karijeri nakon

diplome?

Ana: Mislim da da. Pogotovo ono kad se netko ide bavit tim marketingom jer smo

prošli SPSS, obradu podataka s kojima se ne sretnu ljudi često na faksu osim nas,

sastavljanje anketa isto, davanje preporuka i tako.

Ivona: Slažem se u potpunosti. Mislim da će mi doprinjet u budućnosti.

Mateja: Da, i piše dodatna crtica u životopisu (osmijeh) ako niš drugo.

Da li se je vaš tim susreo s kakvim problemima, konfliktima...

96

Ivona: Pa jedino možda to usklađivanje vremena je dosta teško jer ja sam isto tako

naviknuta malo kasnije odrađivati svoje zadatke, sve u zadnji čas (smijeh) i onda mi

bismo možda htjeli imati više slobodnog vremena u jednom periodu one bi možda zbog

kolokvija u drugom periodu i onda se tu kose želje tima ali uspjeli smo to nekako

prevladat.

Ana: Da, što se tiče sukoba, ne! Jedino što se tiče usklađivanja vremena je bilo malo ali

podijelili smo da neko radi svoj dio kad želi ili kad mu odgovara, a mi smo svoj dio kad

nam odgovara i to je to.

Znači nije bilo problema da netko nije odradio ili nije odradio kako treba?

Nenene. Onaj tko ima problema, drugi bi mu uskočili pa bi bilo sve OK.

Samo da pitam, vi ste sami birali tim?

Sve tri skupa: Da da da!

Mateja: Nama je bilo OK. Nas 4 smo odrađivale taj seminar koje i inače radimo

seminare skupa tako da smo navikle jedna na drugu i nije bilo konflikta.

Mislite li da ste postali poduzetniji općenito u životu?

Mateja: Možda da da ali isto tako mislim da to nema veze s tim. Neovisno o tome,

aktivirala možda jesam se malo ali ne, ne s tim.

Ivona: Da, isto smatram da nema to sad neke pretjerane veze sa seminarom. Mislim da

smo naučili više i da je bilo zanimljivo radit na takvom tipu seminara ali ne bi baš rekla

da to ima neke veze s mojom poduzetnošću.

Ana: Ja bi isto rekla da nema veze seminar i moja poduzetnost. Možda ono kad bi dobro

razmislila bi neku razliku uočila ali neznam da li bi to bilo povezano sa seminarom.

E sad krećemo na poduzeće u kojem ste odrađivali vaš seminar.

Da li ste imali problema s pronalaskom poduzeća?

Ivona: Mi nismo imali. Nama je kolegica u timu znala (Ana: da, znala je) vlasnicu

agencije za vjenčanja tako da nije što se toga tiče uopće bilo problema.

97

Mateja: Mi malo jesmo zato jer par poduzeća koja smo mi htjeli odabrat su već bila

obrađivana prije, tijekom prijašnjih godina.

Vi niste znale da su obrađivana već?

Mateja: Da, mi nismo znale i onda kao to nam je bilo onemogućeno. Ali nakraju kad

smo odabrale taj Blue Gym više nije bilo problema.

Ali poduzeće vam je reklo ne ili fakultet?

Mateja: Nenene, na fakultetu smo provjerile s Larom pa nam je ona rekla da ne ta

poduzeća.

I znači to poduzeće u kojega ste prvo išle nakon toga vas je prihvatilo?

Mateja: Dada!

Da li ste stekli bolji uvid u probleme zajednice/poduzeća u kojem ste radili?

Ivona: Pa da! Mi smo kroz ovo istraživanje dosta shvatili što bi se moglo još

unaprijedit. Kroz preporuke koje smo pisali smo shvatili da bi to moglo puno bolje još

biti (osmijeh). Možda nismo samo njihove probleme uvidjeli nego i općenito s

agencijama za vjenčanja u Rijeci, njihov problem i kako bi to trebalo bolje funkionirat

kako bi ljudi upoznali njihov rad.

Ana: Da, uglavnom to šta je Ivona rekla (smijeh).

Mateja: Jesmo, ali mislim da je bilo premalo vremena i dosta drugih obaveza da smo se

mi mogle više posvetiti problemima njihovim ali da, u njihove probleme smo imali

uvid.

Kako ste se osjećali pomagajući zajednici/poduzeću? (korisnost)

Mateja: Kao dio njihovog tima! Neznam...važno! (osmijeh)

Ivona: Ovisno da li su pročitali naše preporuke i napravili nešto u vezi s njima. Možda

smo im i pomogli u nekom pogledu ali neznamo.

Znači nemate uvid u to da li su vaše preporuke došle do direktora i da li ih je netko

proveo?

98

Ivona: Ne, mi smo poslali izvješće a sad da li su oni to pročitali ili proučili neznam. Ali

bi se svakako osjećala korisnom kad bi znala da su im naši savjeti pomogli.

Mateja: Da, mi isto neznamo.

Kontakt osoba vam je bio vlasnik ili netko drugi?

Ivona: Vlasnik.

Mateja: Da,nama je isto bio vlasnik.

Da li vam je pružila potrebne informacije?

Mateja: Nama u početku nije baš htio sve otkrit i onda nas je shvatio valjda malo

ozbiljnije i skužio da je to za faks i onda nam je ustupio, da većinu informacija. Trebalo

mu je samo više sastanaka da uvidi potencijal u nama, valjda (osmijeh).

Ivona: Da, mi smo na prvom sastanku samo pričali o tome šta bi oni voljeli istraživat.

Nismo nikakava njihova iskustva prolazili.

Ana: Specifičnosti za njihovo poduzeće smo prolazili i to je uglavnom to.

Nije bilo onog da je neka informacija poslovna tajna?

Ivona i Ana istovremeno: neneenne!

Da li vam je bila na raspolaganju ili ste imali problema?

Mateja: Nama je bio on na raspolaganju ali kad on nije mogao onda je zadužio jednog

svog zaposlenika. Nije bilo nikakvih problema.

Ana: S obzirom da je članica tima znala vlasnicu tako da smo ju bez problema mogle na

mobitel dobit i na druge načine.

Da li vam je vjerovala i prihvatila vas kao ravnopravne?

Ivona: Dada, što se toga tiče nismo imali problema. Mogli smo je kontaktirati bilo kada,

sve nedoumice smo mogli rješit s njom tako da nije problema bilo.

Mateja: Nama je isto, da.

99

Da li ste imali osjećaj odgovornosti prema tom subjektu i zajednici da im

pomognete?

Ana: Mislim da da u smislu da im dobro odradimo taj zadatak, da ne protratimo i

njihovo i svoje vrijeme pa makar i ako oni to neće primjenit al da mi za sebe znamo da

smo napravile kako treba tako da postoji neka doza odgovornosti.

Ivona: Da, slažem se!

Mateja: Isto se slažem zato jer nije bilo ni nama ni njima u interesu da se osramotimo ili

da im napravimo neke loše prijedloge.

Da li je ta odgovornost radi fakulteta i radi te ocjene na fakultetu ili radi toga da

stvarno čim bolje preporuke date tom poduzeću?

Ivona: Tim više što smo radili s poduzećem, znači nismo ništa radili teoretski tako da

nismo ništa mogli prepisat iz knjige ili naći na internetu tako da smo to radili s

poduzećem koje posluje dobro i baš zato smo osjećali veću odgovornost. Da stavimo

sastanke kad njima odgovara, prilagođavali smo se sve njima a i što se tiče izvješća da

to napravimo kako treba da napišemo dobre preporuke i da pitanja stvarno budu kako

treba, znači da ih sastavimo dobro da bi mogli iz toga nešto izvuć. Mislim da smo bili

dosta korektni. Bilo je više radi toga da pomognemo samom poduzeću nego zbog

ocjene.

Ana: Da, baš na ocjenu nismo ni mogli utjecat tako da nismo previše ni razmišljali o

njoj. Cijeli semestar smo imali nešto za radit, tako da nije to bilo nešto što smo

jednokratno napisali i gotovo, to se moralo zadatak po zadatak rješavat. To je bilo korak

po korak i nismo mi sad baš mogli nešto ne obavit pa drugi put nego se je sve moralo

postepeno odrađivat tako da nismo to sad mogli samo napravit, dobiti bodove i gotovo

nego smo se morali potrudit bez prethodnog znanja koliko će nam seminar donesti

bodova pa tako i ocjenu.

Mateja: Sve je rečeno! (smijeh)

Jeste li gledali na ovaj seminar kao na još jednu stavku koju treba napraviti ili kao

priliku da steknete praksu i znanja izvan fakulteta u području koje vas zanima?

100

Ana: Definitivno kao priliku da steknemo znanje. Pogotovo s obzirom da drugi smjerovi

nisu imali ovakvo iskustvo, mi ga možemo staviti u životopis da smo odradili i

surađivali već s poduzećem na ovom projektu.

Ivona: Ja imam već iskustva s jednim seminarom koji smo već radili nešto slično, znači

online oglašavanje gdje su nas, poduzeće nas je zvalo da im odradimo još neke poslove,

nije ostalo samo na seminaru i gotovo tako da smo na tome naučili da je stvarno korisno

raditi na seminarima tog tipa.

Ana: Da, ako se dobro odradi, može ti se otvoriti neka prilika.

Mateja: U početku sam gledala na to kao na još jednu stepenicu, u biti zadatak ali kako

se više odvijao zadatak tako sam shvatila da mi može koristiti dalje u životu, u karijeri

tako da sam kasnije drugačije gledala na to i gledala čim više izvuć iz tog seminara.

Da li ste stekli bolje shvaćanje poduzetništva generalno?

Mateja: Ne baš. To je ipak samo jedan aspekt - istraživanje tržišta tako da nisam stekla

cjelokupnu sliku poduzetništva. Što se tiče hijerarhije u poduzeću i odjela u poduzeću

sam stekla uvid ali ne baš dalje od toga.

Ana: Mi nismo možda jer je bilo manje poduzeće, neznam koliko su imali zaposlenih ali

malo, tako da nismo baš stekli uvid u to.

Ivona: Da, nismo baš stekli uvid jer je malo poduzeće. Možda da je veće bi stekli ali

ovako...ne.

Da li se je vaše shvaćanje problema poduzeća mijenjalo tijekom semestra?

Ana: Da!

Ivona: Dadada, sa shvaćanjem problema. Mi smo imali malo problema s postavljanjem

problema. Mi smo zapravo do negdje prije nego smo počeli raditi anketni upitnik

zapravo shvatili što želimo (smijeh), koji je problem (smijeh).

Ana: Da, jedan je bio problem pa drugi (smijeh). Mi smo došli već s gotovim

problemom u glavi i to je bilo dosta problematično zapravo pa smo onda tek nakon

razgovora s poduzećem shvatili nekakav drugi aspekt.

101

Ali kako su predavanja išla dalje i stekli ste više znanja te kako je i semestar tekao

dalje, shvaćanje problema se je mijenjalo ili?

Ana: Kad smo ga jednom formulirali mislim da je ostao više-manje isti. U biti jesmo

kasnije vidjele kako smo ga mogle drugačije obraditi ali eto. U početku još nismo bili

sigurni i mislili da smo mogli pitati ovo, mogli smo pitati ono...

Ivona (prekinula riječ Ane): Bilo je bitno da se postavi dobar problem jer na temelju

toga moramo pisati pitanja za anketni upitnik i onda smo baš morali paziti kako

formuliramo ta pitanja ali mislim da smo OK napravile.

Mateja: Ma ne, nama je od početka ja mislim isto formuliran problem. Nije bilo nekih

promjena baš do kraja što se tiče formulacije problema. Mi smo isto došli do vlasnika s

jednom teorijom, jednom stvari koju bismo mi htjele kao promijenit, on nam je nešto

drugo predložio ali u biti se je sve vrtjelo oko istog problema samo je bila razlika u

načinu ophođenja.

Kako vas se dojmio taj realan poslovni svijet koji ste proživjele kroz problem

poduzeća?I koliko mislite da je stvarno bio realan?

Ivona: Pa je. Mislim da smo shvatile i kroz znači nakon što smo napravile cijelo

izvješće i provele cijelo istraživanje, mislim da je zapravo dosta korisno to što smo...to

istraživanje koje smo provodili.

A koliko ste dobili uvid u taj poslovni svijet?

Ana: Šta ja znam...mislim da nismo pretjeran uvid dobile. Možda da je bilo više

sastanaka...Ali mislim da je bilo realno. Kad smo imali sastanak s firmom pa bi oni

kasnili, morali smo im se prilagođavat...mislim da smo odgađali sastanke, mi nismo

mogli pa oni nisu mogli...počela je bila sezona vjenčanja(smijeh) i nikako se nismo

mogli naći s njima.

Ivona: Da da! Mislim da je bio realan, mi smo se njima ustvari morali prilagođavat jer

smo mi ti koji žele od njih neku suradnju tako da mislim da je tako općenito uvijek u

poslovnom svijetu.

102

Mateja: Da, isto mislim da je realno bilo jer je bilo različitih situacija koje se stvarno

mogu poistovjetiti s inače poslovnim svijetom i mislim da je bilo dosta realno.

I kako vas se dojmio taj realan svijet? Vas je privuko ili?

Mateja: Zanimljiv je (osmijeh).

Ana: Interesantan je, nije da nas je odbio nešto ali nas nije ni privukao.

Ste se uspjele snaći u dinamičnom poslovnom okruženju?

Ana:Da. Radili smo sve na vrijeme, uspjeli smo sve odraditi i dogovoriti s njima,

prilagodit se.

Da li su vam se neke stvari koje ste predviđale nakraju izjalovile zbog brzine

promjena?

Mateja: Ma da, jesmo. Zato jer je ključ u dobrom timu. Ako si okružen OK ljudima

onda nikakve promjene ne stvaraju problem, dogovorimo se lako i nema nesporazuma.

Jeste li imale pozitivan stav kroz cijeli seminar ili vas je nešto frustriralo?

Ivona: Anketni upintik nam je bio malo problematičan. Prvi put smo morale sastavljat

same pitanja koja su zapravo bila ključni dio cijelog istraživanja tržišta. Tako da tu smo

imali malo nekih poteškoća, svako tolko bi se našle, skužile da su pitanja totalno kriva

pa smo se ponovno našle pa smo opet radile pitanja pa smo slijedeći tjedan skužile da su

nam opet pitanja kriva tako da smo to nekih 2,3 tjedna radile. Nismo ništa imale i onda

smo u zadnji čas sve promijenile tako da samo nas je to malo, al OK.

To ste vi u timu odlučivale ta pitanja ili ste išle kod mentorice pa vam je ona rekla?

Ana: Prvo bi sastavili pa bi išli kod nje pa tako stalno (smijeh). Onda bi nam ona rekla

da to ne valja pa bi morale ispočetka pa onda opet nismo znale pa smo opet napravile

tako. Nakraju smo napravile pa je ispalo dobro.

Mateja: A nas je ovaj dnevnik refleksija malo živcirao (sve se smiju) jer nismo imali baš

naviku prije konstantno voditi neke bilješke i onda sad je to bilo nešto novo i mi nismo

103

bili navikli na to tako da smo zaboravljale na to. (smijeh) Pa je trebalo izmišljat

malo.(smijeh)

Ivona: I mi isto! (smijeh) Da, u principu nama je bilo najbitnije da smo napravile

izvješće, sad taj dnevnik refleksija, to smo malo zapostavile.

Ana: U biti najlakši dio al smo se nakraju s njim najviše namučili (smijeh). Jer je to bilo

stranice i stranice pisanja...nakraju smo to pisali do zadnjeg časa.

Dnevnik refleksija – Korisnost? Ste ga ispunjavale redovito i tocno ili kampanjski i

relativno?

(smijeh)

Mateja: A vjerojatno je koristan samo što ga mi mislim nismo doživjeli na pravi način

(Ivona i Ana: Da, da). Nismo ga baš ozbiljno shvatile.

Ivona: To je bilo više profesorici korisnije nego nama.

Mateja: Da, sigurno je korisno kad vodiš redovito te bilješke da znaš na čemu si ali, ali

tako...(smijeh)

Ana: Možda da se skrati za par tjedana (smijeh) Mislim da ga nitko nije ispunjavao

redovito tako da ovo drugo.

Mateja: Da, definitivno!

Ivona: Da da.

Da li vam se ponudilo zaposlenje u poduzeću?

Mateja: Ne.

Ivona: Ne.

Ana: Ne.

Da li ste i danas civilno angažirane, tj. da li potpomažete zajednicu na neki način?

Volontirate li ili na neki drugi način pomažete zajednici?

104

Ana: Ja sam sad se prijavila za volontiranje za RiRock ali nisam još počela radit. To bi

mi bilo prvi put.

Ivona: Ne.

Mateja: Ne.

Da li je nastavno osoblje dobro pripremljeno za projekt?

Ivona: Da da, imali smo seminare redovito tako da smo mogli pitat svaki tjedan ono šta

nam nije jasno, isto nam je objašnjavala iz tjedan u tjedan što se treba kako se treba i

sve što smo htjeli pitat smo mogli pitat. I na konzultacijama i na seminarima i na

predavanjima tako da nije bilo problema.

Jesu li bila dobro definirana očekivanja što se očekuje od studenata?

Mateja: Da!

Ana: Dobili smo upute, mogli smo bilo šta pitat tako da...

Ivona: I svaki tjedan se objašnjavalo što se treba tako da...bilo nam je sve uostalom i na

Merlinu objašnjeno i obavjesti smo ja mislim dobivali iz toga.

Jeste li imale dovoljnu potporu sa strane nastavnika?

Ana: Da.

Ivona: Da.

Mateja: Ma da, bilo kad mogo si doć na konzultacije ili kod jedne ili kod druge

profesorice i sve bi nam se objasnilo. Tako da nije bilo problema.

Da li ste promijenili stav/zadovoljstvo nastavnim procesom?

Ivona: Šta se tiče tog...da, mislim da je ovo jedan koristan seminar tako da ja bi rekla da

je i najkorisniji zapravo u svih 5 godina možda. Tako da mi je to promijenilo malo stav

isto o fakultetu jer smo dosta naučili baš u tom seminaru i bilo bi korisno da još takvih

seminara bude.

105

Mateja: Dosta puta je bilo naporno i dosadno ali definitivno je korisno i trebalo bi više

takvih seminara.

Ana: Mislim da dok smo to radili da nam je bilo naporno i nismo baš bili zadovoljni ali

kasnije shvatiš kad usporediš s drugim predmetima da nam je ovo bilo super.

Da li ste stekli bolje odnose s nastavnim osobljem?

Ana: Jesmo da. Bile su dosta male grupe tako da smo uvijek mogli pitat, komunicirat

izravno tako da mislim da s nijednim profesorom nismo toliko razgovarali i imali

osjećaj da možemo bez problema doći i pitati nešto a da nas nebi gledali krivo.

Ivona: Profesorica Lara nam je dosta dolazila u susret i uvijek je bila na usluzi i šta god

smo trebali pitat smo pitali nju tako da mislim da smo stekli bolje odnose s

nastavnikom.

Mateja: Da.

Da li biste preporučili ovaj način učenja budućim studentima?

Mateja: Korisno je, nema se zašto ne preporučiti.

Ivona: Od svih smjerova mislim da je naš što se tiče kontakta s poduzećem i aktivnosti

izvan standardnog seminara i teorije tako da mislim i da je najkorisniji tip seminara.

Ana: Bilo bi dobro kad bi se neki predmeti mogli izbacit kako bi se mogli više posvetit

ovako nečemu (smijeh). Jer neki predmeti i njihovi seminari nam oduzmu vrijeme a ne

napravimo ništa novo i korisno a oduzmu nam vrijeme koje bi mogli uložiti u ovaj

seminar koji smatram nam je korisniji.

Mislite li da zajednica/poduzeće u kojem ste odradili seminar ima pozitivniju sliku

o fakultetu?

Ivona: Dobro, neznam to baš sad procijenit. Možda bi poduzeća više trebala uzimati u

obzir studente ne samo sa našeg fakulteta nego i s drugih ali mislim da naše ideje jesu

korisne.

106

Ana: Možda smo uspjeli razbit neki stereotip da na ekonomskom fakultetu se ne radi.

Tako da ono, nismo dobili konkretan feedback od njih ali možda su oni nekome

spomenuli pa je neko rekao wow! Tako da mislim da ipak je.

Ivona: U svakom slučaju bi bilo korisnije da ima više takvih tipa seminara,možda bi i

studenti lakše savladavali gradivo.

Mateja: Mi isto nismo dobili nikakav odgovor od firme tako da neznam stvarno kakva

je njihova slika o ekonomskom fakultetu ali da bi trebalo više takvih suradnji –

definitvno bi!

Ali ovako kad mislite, mislite da je pozitivnija slika ili ne?

Mateja: Ili ista ili malo pozitivnija.

Ana: Malo, malo pozitivnija.

Ivona: Malo je pozitivnija.

Možete li predložiti poboljšanja koja bi se trebala uvesti?

Mateja: Trebalo bi više takvih projekata. (Ivona i Ana potvrđuju: Da, da!)

Ivona: Hm, jedino što bi mogla ovako reć je da bi se morali malo više raditi na SPSS-u,

to bi bilo jako korisno a mislim da nismo dovoljno radili na tome. Možda bi trebalo

odvojiti jedan dio seminara baš za to. Imali smo demonstratore ali malo mi je to bilo

neorganizirano.

Mateja: I Lare baš nije bilo u tom periodu, odnosno cijeli semestar skoro. Tako da smo

jedan period bili baš izgubljeni jer demonstratorice nisu znale baš objasnit, Lare nije

bilo i...da,trebalo je više se tom SPSS-u posvetit.

Ivona: Kod nas je bio problem što se SPSS mogao istalirat jednom na kompjuter i trajao

je tjedan dana, kad smo došli prvi put na demonstrature nije bilo ništa jer pola njih nije

imalo instalirano, nisu znali instalirat, idući put smo opet došli opet ista priča i tako je

prošlo 2,3 tjedna da ništa nismo radili i onda je sve bilo nekako na brzinu. Na kraju

jedan je došao drugi nije pa kad smo se svi skupili smo shvatili da ništa od toga

107

neznamo jer svatko je ponešto znao ali nitko nije previše znao (smijeh). Možda da cijeli

tim bude na demonstraturama i da se svakome posebno objašnjava.

Ana: Zapravo moglo se to i na seminarima napravit, 1 sat, 2 da su svi tamo. I ovo je bilo

navečer pa je svima to bilo naporno, mislim da bi to trebalo a sad u idealnom slučaju bi

bilo da je na faksu instaliran SPSS pa da možemo uvijek svi radit.

Mateja: Da, to bi trebalo! Mislim da je to jako korisno a opet da moramo sad to nekom

poduzeću napravit nebi znala zato jer baš smo se premalo posvetili tome. I nije dobro

objašnjeno.

A za dnevnik refleksija?

Ivona: Trebalo bi ga skratit. Iz tjedna u tjedan se ponavljalo što smo naučili, što smo

radili tako da bi se moglo to malo skratiti i staviti neznam, skratiti na kraća razdoblja

npr. 3 tjedna.

Mateja: Ili jednom mjesečno. I to možda jedna osoba da piše zajednički dnevnik

refleksija.

Ana: Da. Svi smo isto pisali.

Ivona: Da.

Imate li kakav savjet za buduće studente koji će imati ovaj predmet? Što je vama

netko trebao reći?

Mateja: Izabrat neko dobro poduzeće. Bilo bi idealno ako se netko iz tima zna s nekim

iz poduzeća, onda je puno lakše.

Ana: Neka imaju odmah u vidu nastavak s promocijom.

Ivona: Da ne shvate olako SPSS jer će im to biti korisno. Da se malo više potrude oko

toga i da izvješće napišu na vrijeme jer je dosta dugo. Da se potrude oko prijedloga jer

je to dosta bitno.

108

Ana: Da budu ozbiljni s poduzećem i da se trude te da ne gledaju na ovo kao na seminar

nego da zamisle kao da su izvan fakulteta i da imaju poslovni sastanak jer to sve utječe

na sliku o njima.

Što je bilo višak ili je nešto nedostajalo? Npr. lista poduzeća za kontakt, oprema

fakulteta...

Ana: Možda bi bilo to korisno da je bila neka lista poduzeća, da već imamo, da lakše

možemo stupit u kontakt s njima. Za SPSS smo već rekle da se instaliraju na

kompjutere na fakultetu.

Ivona: Mi nismo trebali tu dodatnu opremu ali mislim da bi ju mogli dobiti da smo

htjeli.

Slobodno komenatirajte nešto ako nije uvršteno u gornja pitanja...

Mateja: Mislim da je sve obuhvaćeno.

Ivona: Da.

Ana: Da.

109

TRANSKRIPT – UČENIČKI DOM KVARNER

Intervju je napravljen s Anđelkom Jurašić Mikašinović, ravnateljicom Učeničkog

doma Kvarner.

Na dva dijela sam podijelila pitanja, prvo su Vaša stvarna iskustva sa studentima,

a drugi dio je više općenit tj. kako Vi gledate na projekt učenje zalaganjem u

zajednici.

Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Da li su bili

aktivni, da li su Vas razočarali...?

Bili su vrlo aktivni i ocijenila bi ih peticom. U svakom slučaju čista petica!

Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?

Ne! Nisam imala povjerenja u smislu da će mi riješiti problem, ali da će mi analizirati

stanje stvari iz jedne druge perspektive, to da! I dobila sam upravo to, znači viđenje iz

jedne druge perspektive.

Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?

Da.

Da li ste se osjećali sigurnije s potpisanom izjavom o tajnosti?

Pa da! Relativno da, to su naši studenti u koje ja i tako imam povjerenja. Jer da nisu,

neznam ni da li bi baš pristala na ovaj projekt.

Da li ste predstavili studentima problematiku koja Vas je stvarno mučila?

Dobrim dijelom da. Jer postoji dio problematike koji je dio tajnosti ustanove i taj dio

nisam predstavila, u njega nisu mogli ući.

Bili ste iskreni sa studentima?

Da!

Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije

110

koje im nesmijete dati?

Dala sam sve informacije koje mislim da mogu ići u javnost, one koje nemogu ići u

javnost, jasno, nisu išle.

A dali mi možete otprilike reći koje? Znači općenito kakvu vrstu informaciju, npr.

recept, financijska izvješća...?

Evo jelovnik nam je vani, financijska izvješća ne tajimo jer smo mi javna ustanova,

znači naša financijska izvješća su javna i svakodnevno su vani u županiji, u PGŽ-u na

nekakvoj reviziji. Ali postoje određeni protokoli unutar ustanove koji se tiču isključivo i

samo ustanove, najviše se odnosi na tajnost podataka o učenicima i tajnost o

korisnicima te djelatnicima. To je taj dio o kojem nisam razgovarala s njima. Dakle kao

primjer, da li je neki korisnik iz potpune obitelji ili djelomične, to su stvari koje ne ulaze

u nešto o čemu se može razgovarati.

Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?

Svi seminari odnosno sve informacije, svi projekti, svi programi koji mogu pomoći u

poboljšanju rada i življenja studenata, učenika odnosno korisnika naših usluga su

dobrodošli. Drago mi je da se ovdje odradio. Neke informacije koje sam dobila su mi

uistinu nove, no većina ipak nije nova. Eto, jer mislim da je i to normalno. U svakom

slučaju, drago mi je da je bilo to tu. Prihvatila sam ih onakve kakve jesam, kakve sam ih

dobila po ozbiljnosti. Mislim, nisu oni nečim promijenili percepciju ili nekakav stil

življenja u domu ničim bitno, jednostavno su mi dali jedan poseban pogled i taj dio

cijenim.

Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili

kao obavezu koju morate ispuniti?

Ja sam to shvatila kao jedan program više koji će...dakle mi se ovdje bavimo sa

programima i većinu stvari rješavamo kroz planiranje i programiranje te analizu

realizacija tih programa. Evo, to je jedan od takvih programa. Kad vam dođe student sa

jednom drugačijom percepcijom nečega i traži pomoć da bi napravio taj seminar, a ja

vidim da je to jedan program koji će domu dobro doći. Evo ja sam ga prihvatila kao

takvog i iz tog razloga ga u tom segmentu cijenim kao još jedan dobro odrađen

111

program. Tako da ću reći da su nam studenti donijeli utjecaj na konačno rješenje. No ne

bitno jer imamo puno drugih programa u kojima radimo.

Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?

To je sad iza mene. Ali kad god su došli, kad god su mislili i trebali i da ja njima

odradim jedan dio bila sam na raspolaganju. Oni će vjerojatno bolje imati u svojim

bilješkama koliko je to bilo, nebih htjela reć nešto što nije točno. Bila sam voljna

izdvojiti vremena koliko god im je bilo potrebno.

Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?

Ne! To su naši studenti. Sad možda idemo u drugu temu, oni ljudi koji dolaze, naši

korisnici bilo učenici bilo studenti, mi smo svi po struci psiholozi pedagozi i potrebno

nam je neko kraće vrijeme da shvatimo njihov profil osobnosti da bi mogli kvalitetno

raditi s njima. To su bili studenti koji su bili već pola godine kod mene ovdje u domu i

ja imam svoju sliku o njima. Oni su smješteni u domu i oni su meni poznate osobe.

Neznam da li bi sa nekim potpuno nepoznatim ušla u projekt. Nisam sigurna, jer je bilo

puno podataka koje je trebalo dati što bi zahtjevalo i vremena, a vjerojatno i

razmišljanja da li s njima izaći.

Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane

studenata?

Oni nisu riješili problematiku, oni su mi dali pogled na jedan segment rada doma i u

tom segmentu to smatram uspješnim. To vam je kao da imate 25 programa i sad vam se

javi 26. koji će vam dati 26. pogled. U tom segmentu su odradili dobro.

Da li ste proveli prijedloge koje su Vam studenti u završnom izvješću iznijeli?

Njihovi prijedlozi su djelomično provodljivi. Nakon njihovog rada i kada smo dobili

završno izvješće, onda sam iznijela taj rad i rezultate rada na dječje odgajatelje - koje je

naše stručno vijeće, gdje smo razgovarali koliko je što od toga primijenjivo i na koji

način. Dom je ustanova koja ima 300 korisnika, postoji već 100 godina i postoje

programi po kojima mi radimo već godinama tako da ništa bitno se nije desilo, ali

kažem, dobrodošli su, taj jedan pogled je dobrodošao. Da li je nešto konkretno

112

promjenjeno, da, mislim da jesu jedna ili dvije stvari u jelovniku, ali takav utjecaj na

jelovnik ima i naše vijeće učenika. Mi se barem 4 puta godišnje nalazimo sa

predstavnikom učenika koji daju svoja mišljenja, onda temeljem njihovog mišljenja mi

radimo nekakve eventualne promjene. Evo u tom segmentu mislim da su jedno ili dva,

dva jela promijenjena, ali nisam sigurna, morala bi pogledati.

Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?

Nije mi to bitno, uživo ili ne. Ove informacije koje sam dobila su nam bile od koristi

onoliko koliko mogu biti, a dali bi uživo nešto više... Neznam, mislim da nije bitno.

Biste li bili voljni u budućnosti im odmah i prokomentirati rad?

Ako oni to uživo prezentiraju, to ne znači da će odmah dobiti i povratnu informaciju od

nas. Ta povratna informacija nije vezana uz uživo prezentiranje, ali uvijek mogu,

dapače i sami prezentirati na našem vijeću.

Da li biste prokomentirali naknadno njihov rad? Da studenti naknadno dobiju

povratnu informaciju o korisnosti njihovog istraživanja i rada?

Može, dapače.

Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara ili biste

kad bi imali mogućnost?

Nisam o tome razmišljala, nemogu na to odgovorit.

Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše

nedoumice, ako ih je bilo?

Pa nije ih bilo, ali pretpostavljam da bi bilo u redu, da bi odgovorili sigurno.

Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?

Jesu. Kažem, to je bio još jedan program u domu koji se odrađivao. Imamo filozofski i

učiteljski fakultet koji također dolaze nama i onaj program koji dođe to i odrade pa tako

je i ovaj program isto odrađen.

113

Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?

Pa do saznanja da, do rješenja ne! (osmijeh)

I sada kreće općeniti dio.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?

Da. Mislim da im je to kontakt sa stvarnošću, sa radom i mislim da je to jako bitno

studentima. Možda su više kapitalizirali u tom dijelu od nas kao ustanove i to mi je

drago.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?

Da, uvijek je korisno. Uvijek je korisno kad dođe nešto novo, neki novi program, nova

osoba, novi pogled, nova percepcija – to je uvijek korisno.

Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?

Da.

Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog

projekta? Mislite da postaje konkurentniji?

Da, imam pozitivnije mišljenje i mislim da postaje konkurentniji.

Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod

Vas?

Da.

Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste ipak voljeli da se

ima uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?

Mislim da smo imali jedan sastanak u kojemu je bilo govora o tome čemu služi taj

program i ja sam se usuglasila sa njim tako da može, mogu biti ti uvodni sastanci, ali

mislim da smo ga mi imali. Možda u kraćim crtama, ali smo ga imali.

A uvodni sastanak ste imali sa studentima?

Sa studentima, da.

114

A da li biste voljeli da nastavnik drži taj sastanak pa da imate veće povjerenje?

Pa ovako, kontakt između rada i fakulteta je nešto što generalno nedostaje našem

školovanju, našem cijelom sustavu. Iz tog razloga ja mislim da bi bilo jako potrebno što

više kontakata, i u ovom projektu i po bilo kojem drugom. Dakle, ne samo sada i ne

samo za ovo nego bilo kakva komunikacija, bilo kakva suradnja bi bila daleko bolja.

Prvenstveno zbog studenata, dakle ne zbog fakulteta, ne zbog učeničkog doma nego

zbog studenata. Mi smo spremni u tom segmentu sudjelovati koliko god je potrebno.

Fakultet je prepoznao taj način, pretpostavljam da će biti sve više takvih projekata

ubuduće, mi smo spremni za to da dođu.

Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu

postavljati i pitanja?

Da, mislim da da jer je to način komunikacije mladih i mislim da bi to bilo dobro.

Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti? Prokomentirati nešto?

Mislim da su studenti više nego korektno odradili svoj posao. Bili su doslovno u skladu

sa svim očekivanjima i više od toga. Ovo šta sam malo prije rekla kontakt fakulteta i

rada, u ovom slučaju smo mi dio drugog segmenta tj. rada, bilo bi dobro kada bi toga

bilo više, to sam malo prije rekla. Kada bi mogli surađivat s njima, prvenstveno zbog

studenata, mi smo uvijek spremni za to, dakle nama takav jedan program neće donijeti

neke nove spektakularne promjene ali će nam dati jedan segment kvalitete više,

fakultetu će dati mogućnost da studente uputi i na ustanove izvan sustava, a najviše bi to

vjerojatno dobro došlo studentima koji bi imali priliku upoznati nešto izvan fakulteta.

115

TRANSKRIPT – UDRUGA KONOBARA I BARMENA HRVATSKE

Intervju je odrađen s Zoranom Lukićem koji je predsjednik Udruge konobara i

barmena Hrvatske.

Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Su bili aktivni,

razočaravajući...?

Bili su jako aktivni i baš su se potrudili upoznati udrugu u detalje prije nego su izašli

van, u konačnici su nas predstavljali vani tako da se nismo opustili niti mi. Odradili su

svoj posao korektno u toku projekta, u toku tih intervjua, kada su radili te analize su

konstantno bili u komunikaciji s uredom tako da to je stvarno aktivno.

Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?

Povjerenja smo u startu odmah već imali jer je kolegica koja je bila u tom timu radila

preko studentskog ugovora kod nas tako da smo imali povjerenja. Ali u konačnici

problematika koja se zadala je bila nešto novo tako da nije to bila problematika nego

čisto analiza tržišta koja nam je u konačnici dobro došla.

Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?

Nismo.

Da jeste, da li biste se osjećali sigurnije s potpisanom izjavom o tajnosti?

Načelno nebi nikada davao podatke nekome kome ne vjerujem tako da, da su došli

nepoznati studenti nebi uopće prihvatili taj projekt. Imali smo povjerenja načelno u

studente.

Da li ste predstavili studentima problematiku koja Vas je stvarno mučila?

Zajedno sa njima smo tražili case study koji će radit kod nas. Tražili smo nešto u čemu

nam oni mogu pomoć, da oni imaju dobar rad, da oni sebe predstave dobro na fakultetu,

a u konačnici da podaci koje dobijemo da budu relevantni nama za dalje. I bili su!

Bili ste iskreni sa studentima?

116

Da, jako. Iz razloga što je studentica koja je radila kod nas već znala informacije.

Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije

koje im nesmijete dati? Koje? Npr. financijski izvještaj, recepti...?

Nisu im trebale financijske informacije, nisu im trebali nikakvi tajni podaci. Mi kao

udruga svim članovima dajemo sve informacije tako da nismo tajnoviti, funkcioniramo

dosta transparentno i da su nas i pitali nešto, sigurno nebi krili jer je kod nas sve više

manje javno.

Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?

Mi smo pristupili kao da je seminar, ali su studenti napravili da bude ozbiljan. Oni su se

potrudili da mi shvatimo da je to stvarno nešto što je njima važno pa samim time da bi i

nama trebalo biti važno (osmijeh). Tako da recimo da smo pristupili ozbiljno.

Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili

kao obavezu koju morate ispuniti?

Pa ovdje su bili definitivno kao potencijalno rješenje problema. Obavezu nismo imali

jer nemamo obavezu prema fakultetu. Ali prihvatili smo ih stvarno kao osobe koje

mogu pomoć.

Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?

Startno nekoliko sastanaka, 2 ili 3 sastanka smo imali dok smo našli cilj, a kasnije

manje više kolegice iz ureda su preuzele komunikaciju tako da taj dio stvarno neznam

koliko je bilo interakcije među njima.

Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?

Ne, nije.

Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane

studenata?

Da, to svakako jer smo zbog toga i krenuli u ovaj projekt.

Da li ste proveli prijedloge koje su Vam studenti u završnom izvješću iznijeli?

117

Napravili smo analize i promjenili smo marketinški pristup. Jer je bila analiza koliko je

poznat brand barmen.hr-a u Rijeci, tako da smo koristili dio.

Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?

Pa vjerojatno bi bilo fora jer drukčije su stvari koje su zapisane na papiru, a drukčije

interakcijom.

Biste li bili voljni im odmah i prokomentirati rad?

Da, mi smo mlada organizacija koja u svim tim studentima vidi svoje moguće djelatnike

tako da da. I mi smo bili mladi, i nama je netko trebao pomoć da naučimo.

Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara?

Načelno, već je radila. Nismo ponudili zaposlenje.

Ali da postoji mogućnost ili potreba..?

Da, jednu od njih da.

Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše

nedoumice ,ako ih je bilo?

Pa nije ih ni bilo tako da nije trebalo. Ali trebao sam probat, sad me to baš zanima!

(osmijeh)

Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?

Od fakulteta nisam imao očekivanja tako da nisu ih mogli ni ispunit. A za studente

mislim da su se baš prihvatili tog posla ozbiljno. Mislim da su stvarno ozbiljno odradili

to što su trebali tako da su ispunjena očekivanja.

Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?

Jesmo, da. To je ono što su ustvari i odradili.

Slijedi općeniti dio.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?

118

Da, svakako. I primjer iz mog fakulteta, nažalost nitko ne primjenjuje ovakav rad. I mi

imamo stručna usavršavanja i sve i nažalost sad već za stručno usavršavanje mi tražimo

već neko prethodno iskustvo, a ne samo čistog studenta. S druge strane, smatram da

studente na fakultetu uopće ne zaljube za posao jer nam se javilo po 15, 20 studenata za

stručno usavršavanje i mislim da studenti ne kuže poslovanje. To je nešto što je možda

krivnja profesora jer, načelno, mi koga uzmemo na stručno usavršavanje i zapošljavamo

ga nakon toga na neodređeno.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?

Da, svakako. Korisno je, bitno je da se nešto dešava i u konačnici besplatno dobijemo

neki feedback koji bi inače morali nekom platit.

Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?

Ovo svakako, što više interakcije, što više prakse, što više profesora koji su stvarno

radili u poslu pa onda počeli predavat, evo taj dio fali. A ovaj projekt je korak prema

tome.

Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog

projekta? Mislite da postaje konkurentniji?

Pa evo, iznenadio me! Pozitivnije je definitivno. Nadam se da i drugi prihvaćaju taj

sustav, a ne samo taj jedan profesor koji im je dao ovaj seminar. Ali mislim da ne

postaje konkurentniji. Nažalost, Ekonomski fakultet u Rijeci je dobio samo pozitivnije

mišljenje od nas kao osobe, neznam kako su cure prezentirale nas u lokalima tj. stvar

koju smo mi htjeli odraditi naknadno ali nismo stigli jer nam je špica krenula. Htjeli

smo vidjeti kako su one prezentirale nas u lokalu, ali to nismo vidjeli. A Ekonomski

fakultet u Rijeci nažalost baš zbog tog velikog broja ljudi koji imaju neka osnovna

znanja koja su naučili, a koja su nažalost neprimjenjiva. Fali puno više radnog iskustva i

prakse. Evo baš govorim iz iskustva naše firme, nama se prijavljuju ljudi koje ne znaju

ništa više od Word-a i Excel-a, Powerpoint prezentacije jer su morali, ali komunikaciju

poslovne klime znaju jako loše. Sa normalnim pojmovima tipa virman, tipa faktura nisu

upoznati na fakultetu koji to predstavlja.

119

Ali recimo da uvede još takvih projekata, seminara bi postao ili ne konkurentniji

po Vama?

Da,da jer svaka od tih osoba kada odradi neki projekt stavlja taj projekt u životopis, ja

se nadam, i dobiva na značaju, jer ako se netko trudio za neki projekt besplatno tipa na

fakultetu, nama daje za razmišljat koliko će bolje radit za plaću. Tako da ovi projekti su

jako važni jer ljudi to stavljaju kao crtice životopisa koji su nama koji zapošljavamo

ljude jako važni. Ako je netko imao poslovno istraživanje poslovne klime, istraživanje

brandinga onda već možemo razmišljati o smjeru u kojem ga možemo uputit. A

nažalost ekonomski fakultet prvi put to radi, a to su upravo stvari koje bi fakulteti

trebali radit. Sa nekih drugih fakulteta iste struke izlaze studenti s 4 godine iskustva jer

su odradili pola semestra ovdje, pola semestra ovdje, pola semestra ovdje. Tako da

projekti ovog tipa su potrebni, jer fakultet ne postoji da bi on imao 600 studenata

godišnje, nego postoji da bi zaposlio 600 studenata godišnje. A on još uvijek postoji za

sebe.

Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod

Vas?

Ne, našla je stalni posao tako da ne.

Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste voljeli da se ima

uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?

Mi smo imali uvodni sastanak sa studentima prije nego smo krenuli u projekt. Mi smo

definirali očekivanja od nas i od studenata ali od fakulteta ništa. Bilo bi puno ozbiljnije

da fakultet stane iza svojih studenata, ovdje su samo studenti došli do nas, a da je

fakultet pozvao sve nas koji smo bili partneri na tom projektu nakon svega toga i rekli

kakvi su naši projekti bili, kako su prošli mislim da je baš ta suradnja bitna.

Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu

postavljati i pitanja?

Mislim da ne bi to baš bio neki hit jer web stranica ima milion, a za promovirat ovakvu

stranicu bi trebalo isto tako jedan milion da bi postalo to nešto interaktivno.

120

Tu se konkretno radi o tome da ako Vam studenti koji rade kod Vas neznaju

objasnit i želite pitat fakultet ili sveučilište i možete tamo postavit pitanje, a ne da

morate tražit kontakte odgovornih?

Načelno mislim da projekt nije te snage upravo što prvi dio fakulteta nije odrađen

kvalitetno. Ja nemam razloga pitat fakultet što bi oni jer mi ni u jednom trenutku nije

fakultet službeno pristupio pa nemam razloga ja pristupat fakultetu nego studenti.

Možda da je neki dopis fakulteta: bili bismo Vam zahvalni, što ako postanete partner

projekta vrlo rado ćemo cijenit Vaše mišljenje, komunikaciju... ili da me je netko

nazvao, onda da. Jer u našem segmentu čovjek nauči radit, čovjek dobije svoj projekt

čim je došao prvi dan, i nakon tog prvog dana svaki tjedan dobija novi zadatak, nakon

mjesec dana preuzima radnu poziciju, znači ima mjesec dana prilagodbe poslovnom

okruženju, nakon mjesec dana preuzima radnu poziciju.

Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti?

Evo ovo gore što sam rekao bi bila ukratko poboljšanja koja bi se trebala uvesti. Ali

evo, bio sam zadovoljan, baš sam bio zadovoljan da je fakultet primijenio takvu

politiku. To bi svaki predmet trebao radit. Da nema predmeta koji nema case study,

umjesto seminara koji samo prekopiraš. Takav case study za grupe od 6 osoba i gdje će

troje odradit posao, jer uvijek postoje ljudi koji rade i koji se šlepaju na njih. E pa to je

to, od sto studenata barem da pola osjeti poslovnu politiku i onda da ih još mi možemo

ocjenjivat, a mi smo opasni po tom pitanju. (osmijeh)

121

TRANSKRIPT – GRADSKA KNJIŽNICA RIJEKA

Intervju je napravljen s Ljiljanom Črnjar, knjižničarska savjetnica, voditeljica

županijske matične službe GKR.

Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Aktivni?

Razočaravajući? Da li ste ih znali od prije?

Studente koji su provodili istraživanje u Gradskoj knjižnici Rijeka nisam znala od

ranije. Ocijenila bih ih kao vrlo marljive, temeljite u radu. S velikom ozbiljnošću i

odgovornošću su pristupili istraživanju i to u svim koracima, od samog obraćanja

Knjižnici, pripreme i tijeka istraživanja do sumiranja i prezentiranja rezultata.

Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?

Problem od kojeg se u istraživanju krenulo je činjenica da je u GKR učlanjeno 13%

stanovnika Grada Rijeke dok Standardi za narodne knjižnice u RH predviđaju najmanje

15% te je cilj istraživanja bio utvrditi razloge mogućeg nezadovoljstva korisnika

ponudom literature. Budući da sam surađivala sa studentima tijekom njihove pripreme

anketnih pitanja a oni su prihvatili moje pojedine primjedbe imala sam povjerenje da će

rezultati istraživanja uputiti na moguće korake ka rješavanju problema.

Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?

Nisam potpisala izjavu o tajnosti podataka. Smatram da ona nije u ovom slučaju niti

bila potrebna jer je GKR javna ustanova, financirana novcem iz proračuna te su svi

podaci o radu ustanove javno dostupni.

Da li ste predstavili studentima problematiku koja vas je stvarno mučila?

Tijekom pripreme istraživanja razgovarala sam sa studentima o navedenoj problematici

i trudila se čim jasnije je predstaviti sa svih aspekata.

Bili ste iskreni sa studentima?

122

Naravno, iskrenost je temeljna prepostavka međusobnog povjerenja i uvažavanja, a u

ovom slučaju smatram i preduvjet da se istraživanje provede.

Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije koje

im ne smijete dati?

Sve informacije koje su tražili su dobili, te, ponavljam, Knjižnica je javna ustanova i

podaci o njenom djelovanju su javno dostupni. Ono što ne smijemo dati, a što studenti

nisu niti tražili to su osobni podaci korisnika i povijest njihove posudbe.

Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?

Pristupila sam vrlo ozbiljno uz puno uvažavanje studenata kao zainteresiranih mladih

ljudi.

Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili

kao obavezu koju morate ispuniti?

Svako istraživanje temeljeno na znanstvenim postupcima, a ovo je bilo takvo, može

pridonijeti rješavanju problema stoga su studenti od mene osobno a i ostalih kolega u

odjelima, ograncima i bibliobusu gdje se istraživanje provodilo bili prihvaćeni

ravnopravni i s uvažavanjem.

Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?

Za studente smo izdvojili onoliko vremena koliko je bilo potrebno. Ja osobno sam se

susrela s njima nekoliko puta tijekom pripreme istraživanja i formuliranja anketnog

upitnika te nakon provedenog istraživanja pri prezentiranju rezultata a kolege tijekom

same provedbe i anketiranja korisnika na više lokacija Knjižnice.

Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?

Ne osobito, ili ako je onda u svakom slučaju samo nabolje jer su od početka ozbiljno i

odgovorno pristupili istraživanju.

Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane

studenata?

123

Da, smatram korisnim jer je analiza rezultata uputila na moguće pravce rješavanja

problematike.

Da li ste proveli savjete koje su vam studenti u završnom izvješću iznijeli?

Jesmo, postepeno, nekoliko od njih od kojih najvažnijim smatram poticanje učlanjenja

nezaposlenih putem povoljnije članarine od ove godine.

Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?

Nismo tada razgovarali o opciji prezentacije završnog rada uživo. U nekom budućem

istraživanju vjerujem da bi bilo zanimljivo održati takvu prezentaciju na sastanku

zaposlenika GKR. Povratna informacija studentima sigurno bi bila korisna i voljna sam

je dati. A što se samog načina povratne informacije tiče, mislim da bi naknadna

informacija kad se, osim prezentacije uživo, pregleda i sam rad, bila sveobuhvatna a

time i korisnija za studente.

Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara? Da li

biste kad bi imali mogućnost?

Budući da se radi o studentima ekonomije nismo ponudili posao jer, s jedne strane,

takve mogućnosti nije bilo, a s druge strane, mi smo ustanova drugačijeg profila za rad

u kojoj su potrebne kvalifikacije prema Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o stjecanju

stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše

nedoumice (ako ih je bilo)?

S nastavnim osobljem nisam direktno komunicirala a nije bilo niti potrebe. Sve se

rješavalo posredno putem studenata, primjerice definiranje anketnog upitnika za koji

sam imala nekoliko prijedloga izmjena koje je mentorica prihvatila.

Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?

Nadam se da jesu, tj. pretpostavljam da nije bilo razloga da bude drukčije, budući da je

istraživanje uspješno planirano, organizirano i provedeno.

124

Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?

Da. Studenti su došli do zanimljivih rezultata i konkretnih prijedloga rješenja od kojih

smo neke kasnije proveli.

I sada slijedi općeniti dio.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?

Ovakvo učenje smatram korisnim za studente budući da kroz suradnju s ustanovama i

poduzećima u kojima se istraživanje provodi mogu svoja teoretska znanja stečena na

fakultetu primijeniti u praksi, usavršiti komunikacijske vještine a moguće i steći neke

poslovne prilike.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?

Za poslovne subjekte također ovakvo učenje smatram korisnim budući da se na ovaj

način, u situaciji kad ustanove i poduzeća možda i nemaju kadrovskih niti materijalnih

potencijala za provedbu istraživanja o nekom konkretnom problemu ona ipak kroz ovaj

vid suradnje mogu provesti i putem dobivenih rezultata pridonijeti konkretnom

rješavanju problema.

Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?

Da, smatram da je potrebno jer ima višestruke koristi.

Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog

projekta? Mislite da postaje konkurentniji?

Imam pozitivno mišljenje. Dapače, smatram da je dužnost fakulteta i cijele znanstvene

zajednice kroz konkretnu suradnju s ustanovama i poduzećima aktivno pridonositi

razvoju svih segmenata društva.

Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod

Vas?

Sa tadašnjim studentima više ne, no ovaj intervju svojevrstan nastavak suradnje.

125

Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste voljeli da se ima

uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?

Studenti su bili vrlo precizni i konkretni te nam je bilo jasno koja su očekivanja od

Knjižnice. Možda bi u nekim kompleksnijim istraživanjima sličan sastanak bio

potreban.

Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu

postavljati i pitanja?

Sigurno da bi to bilo korisno i iz razloga koji navodite a i kao baza primjera istraživanja

koja može biti ogledna za buduću sličnu praksu.

Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti?

Za sada nemam prijedloga, sve je u redu.

126

TRANSKRIPT – ODRED IZVIĐAČA 3.MAJ

Intervju je napravljen s Ledom Ivančić Hren, koja je vođa družine izviđača.

Kako biste ocijenili studente koji su radili kod Vas na projektu? Su bili aktivni,

razočaravajući, kakvi su bili?

Zanimalo ih je sve. No kako su to studenti koji nisu iz Rijeke onda bi za vikend išli

doma, a mi za vikende imamo aktivnosti s djecom no tada njih nije bilo, nisu mogli

dolazit. A ovako na sastancima su se družili s djecom i s nama i bili su super. Puno su

pitali no nisu bili tako dugo da bi mogli ući u problematiku baš svega, ali zanimalo ih je.

Jeste li imali povjerenja u studente da će Vam riješiti problem?

Da, imala sam povjerenja.

Da li ste potpisali izjavu o tajnosti podataka?

Ne.

A da li biste se osjećali sigurnije s potpisanom izjavom o tajnosti?

Nemamo tajnih informacija tako da se niti nebi osjećala sigurnije s potpisanom izjavom

o tajnosti jer nemam šta kriti, sve informacije su javne.

Da li ste predstavili studentima problematiku koja vas je stvarno mučila?

Jesam.

Bili ste iskreni sa studentima?

Jesam, sve su znali i bili su upućeni.

Jeste li im dali sve informacije koje su tražili i da li postoje neke informacije

koje im nesmijete dati? Koje?

Ne postoje takve informacije, mi smo udruga na volonterskoj bazi i ne krijemo javnosti

nikakve informacije tako da sve što su nas pitali smo im slobodno i rekli.

127

Kako ste pristupili ovom seminaru? Ozbiljno u kojoj mjeri?

Koliko su oni pitali. Koliko je njih zanimalo toliko smo se i mi potrudili im pružiti

informacije i dati im do znanja o čemu se radi. A rekla sam maloprije, nismo ušli

duboko u to jer vikendom na najbitnijim aktivnostima nisu mogli sudjelovat. Bilo bi

puno ozbiljnije da su bili vikende s nama, pošto nisu onda smo im pružili informacije

koliko smo mogli.

Ali da su imali vremena biste ih shvatili ozbiljnije?

Definitivno!

Studenti su prihvaćeni kao ravnopravni tj. kao potencijalno rješenje problema ili

kao obavezu koju morate ispuniti?

Naravno, kao potencijalno rješenja! Bez daljnjeg!

Koliko ste vremena izdvojili za studente? Koliko ste se često nalazili/kontaktirali?

Nekih 3, 4 mjeseca smo bili u kontaktu. Mislim da 4 mjeseca po jednom tjedno,

otprilike.

To većinom ovako uživo ili preko telefona...

Ovako uživo. Imali smo prva 3 puta s odraslima, samo s nama da ih uvedemo u

problematiku i šta bi oni nama na koji način mogli pomoć, a većina ostalih sastanaka je

bila s djecom. Druženje, igranje...

Da li se je Vaše mišljenje i povjerenje u studente mijenjalo tijekom vremena?

Ne, od početka sam imala isto i mišljenje i povjerenje i to se nije mijenjalo s vremenom.

Da li smatrate korisnim za svoj subjekt rješavanje problematike od strane

studenata?

Smatram! Smatram koja god nova osoba da dođe ima nove ideje, ima... nama je

problem s djecom jer su djeca u ovo vrijeme sve više vezana za kompjuter, sve manje su

socijalni i druže se međusobno tako da je izviđačima broj jako opao. Pred 10 godina je

bilo 4500 sad je oko 2000 u Hrvatskoj. Tako da svaka nova osoba koja je zainteresirana

128

i ima nove ideje nam je dobrodošla. I pošto je ovo sve volontersko, svi trče za novcima,

nikome se neda volontirat tako da koja god nova osoba dođe, koja je voljna i željna i

sve njene ideje su dobrodošle. Smatram da su bili korisni, da su ostali još malo duže bi

bilo bolje ali eto, možda dođe netko drugi (osmijeh).

Da li ste proveli prijedloge koje su Vam studenti u završnom izvješću iznijeli?

Neke od njih da.

Da li biste voljeli da su studenti prezentirali završno izvješće uživo?

Nama su oni to prezentirali uživo. Završno izvješće su nam predali na zadnjem sastanku

u pisanom obliku, a prije toga su kroz komunikaciju oni to sve iznosili. U biti sve te

ideje koje su nam govorili su nakraju bile u tom izvješću.

Biste li bili voljni im odmah i prokomentirati rad?

Dobili su povratnu informaciju, usmenu.

Da li ste ponudili zaposlenje studentu za kojeg ste vidjeli da Vam odgovara?

Nismo zaposlenje.

Da li biste kad bi imali mogućnost?

To je sad malo teško jer je ovo volonterska udruga i na razini države ima nekih desetak

zaposlenih baš s plaćom, al da mi sad možemo uzeti npr. tajnika i davat mu plaću uzeli

bi nekoga od nas koji je u toj organizaciji već dugo i koji poznaje organizaciju bolje

nego studenti koji su bili par mjeseci.

Da li je nastavno osoblje fakulteta bilo na raspolaganju i odgovorilo na Vaše

nedoumice, ako ih je bilo?

Nije bilo nedoumica i nisam imala kontakt sa fakultetom.

Da li su ispunjena očekivanja sa strane fakulteta i studenata?

Pa ono šta je napisano u završnom izvješću i sve ostalo je ispunilo naša očekivanja, da.

Da li ste uz pomoć studenata došli do nekih novih saznanja/rješenja?

129

Da, bilo ih je jer svaka nova osoba koja dođe donese i neke nove ideje koje su nama

posebno važne.

Ok, sad krećemo na onaj općeniti dio.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za studente?

Da, zato jer će naučit nešto novo, naučit će kako udruge fukncioniraju, naučit će

hijerarhiju kako to sve skupa fukcionira i naučit će se nekoj odgovornosti. Jer ovdje se

ipak radi s djecom i ta odgovornost je velika. I što se tiče financija kako organizirat

određene aktivnosti... tako da u svakom slučaju mislim da je jako dobro. Samo što

organizacijski i financijski dio vremenski dosta traje, puno detalja, puno stvari koje

studentima uopće nebi palo napamet da bi trebalo napravit.

Da li ovakvo učenje smatrate korisnim za poslovne subjekte?

Kako je nama bilo tako bi i svima drugima bilo korisno. Sve to ovisi kako se taj subjekt

predstavi studentima i šta od njih očekuje. Ako će im dati priliku onda će imat koristi,

ako će ih držati eto tek toliko da ih drži, onda neće. Ovisi o subjektu.

Da li cijenite i smatrate ovaj način učenja potrebnim u školovanju?

Da!

Imate li pozitivnije mišljenje o Ekonomskom fakultetu u Rijeci nakon ovog

projekta? Mislite da postaje konkurentniji?

Isto mi je mišljenje, nisam ga promijenila. A što se tiče konkurentnosti, isto mislim da

ne postaje konkurentniji.

Da li i danas surađujete s fakultetom ili studentima koji su radili na projektu kod

Vas?

Ne. Izgubili smo kontakt.

Da li Vam je bilo jasno što se očekuje od Vas na početku ili biste voljeli da se ima

uvodni sastanak gdje bi se govorilo o očekivanjima Vas kao partnera?

Sve smo to prošli sa studentima na uvodnom sastanku, općenito što se očekuje od nas.

130

Al ne smatrate da bi trebao fakultet održat predavanje takvo?

Nije to sad neki jako ozbiljni projekt pa da bi trebalo. Više ovako, ležerno lijepo

druženje, barem smo mi to tako shvatili i mislim da su i studenti to tako shvatili.

Mislite li da bi bilo korisno napraviti web stranicu o ovakvom učenju gdje se mogu

postavljati i pitanja?

Neznam koliko je potrebno, ali loše nemože bit.

Možete li reći neka poboljšanja koja bi se trebala uvesti?

Nije dugo trajalo, nismo mogli vidjet puno tih nedostataka. Možda da je bilo duže,

ovako nemogu reć da sam se vezala uz njih pa da mi je krivo što su otišli. Mislim da bi

bilo dobro da profesorica kontaktira poduzeća, jer mi smo volonterska udruga pa nam

nije bitno, ali ako studenti rade s poduzećem sigurno bi im bilo bitno da ih kontaktira

formalno zaposleni s fakulteta jer bi to doprinijelo povjerenju poslovnog subjekta u

studente i cijeli projekt.

131