univerzitet u novom sadu fakultet tehni · prvi deo semestra biće posvećen radu na projektu 1,...

10
Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka Departman za arhitekturu i urbanizam Nastavni predmet: STANOVANJE 1 Oznaka predmeta: A231 III semestar Nastavnik: Dr Igor Maraš, doc. Saradnici:. Dejan Ecet, mast. inž. arh. Saša Medić , mast. inž. arh. Jelena Despotović, mast. inž. arh. Milenko Radović, mast.inž.arh. Broj Kabineta: 505 Blog Kabineta: http://arh505.wordpress.com Školska godina: 2018/2019. Nastava na predmetu Stanovanje 1 će, kako je to uobičajeno, biti strukturirana kroz rad na predavanjima i vežbanjima. Prirodno, nastava će biti organizovana u jednu

Upload: others

Post on 30-Aug-2019

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka

Departman za arhitekturu i urbanizam

Nastavni predmet: STANOVANJE 1

Oznaka predmeta: A231

III semestar

Nastavnik: Dr Igor Maraš, doc.

Saradnici:. Dejan Ecet, mast. inž. arh.

Saša Medić , mast. inž. arh. Jelena Despotović, mast. inž. arh.

Milenko Radović, mast.inž.arh.

Broj Kabineta:

505

Blog Kabineta: http://arh505.wordpress.com

Školska godina: 2018/2019.

Nastava na predmetu Stanovanje 1 će, kako je to uobičajeno, biti strukturirana kroz rad na predavanjima i vežbanjima. Prirodno, nastava će biti organizovana u jednu

celinu, pri čemu će predavanja pratiti tematski i strukturno program vežbanja, odnosno, proces izrade studentskih zadataka. Ovi zadaci će biti definisani kao klauzurna vežbanja, arhitektonski projekti i seminarski radovi.

ORGANIZACIJA NASTAVE

III semestar 2+4 (časova predavanja + vežbanja)

PROGRAM - SADRŽAJ NASTAVE:

Na predmetu Stanovanje 1 studenti se kroz predavanja i vežbe upoznaju sa arhitektonskim objektima i sadržajima namenjenim jednoporodičnom stanovanju. To su objekti čije lociranje, povezivanje sa kontekstom i oblikovanje zahteva precizno sagledavanje problema i ispitivanje brojnih uticajnih faktora, pre donošenja odluke o mogućnostima formiranja arhitektonskog sklopa. Školski rad na vežbama se obavlja prema važećem radnom kalendaru rasporedu nastave na fakulteta, a u toku semestra studenti su obavezni da aktivno rade na svojim projektima i to:

- kroz samostalan rad uz obavezno korišćenje literature; - uz saradnju nastavnika, saradnika ili demonstratora;

- uz konsultacije u kabinetu nastavnika i asistenata; - kroz izradu klauzurnih i drugih posebnih vežbanja;

- uz povremeni obavezni izlazak na teren.

PROJEKTNI ZADATAK

Prvi deo semestra biće posvećen radu na Projektu 1, odnosno koncepciji, razvoju i izradi rešenja za slobodnostojeći stambeni porodični objekat, na jednoj od ponuđenih parcela, u okviru zadate lokacije u Novom Sadu. Celokupan prostor parcele treba tretirati kao celinu, sa otvorenim, zatvorenim i prelaznim zonama. Drugi deo semestra biće posvećen Projektu 2, odnosno koncepciji, razradi i izradi rešenja za arhitektonski sklop sa tri stambene jedinice, interpolacijom u već postojeće izgrađeno tkivo.

Prilikom planiranja porodične kuće prvi korak predstavlja detaljna analiza neposrednog okruženja parcele, odnosno urbanog konteksta. U zavisnosti od veličine područja u okviru koga sa posmatra kuća, urbani kontekst se može podeliti na užu lokaciju – mikroambijent vezan za parcelu i pripadajući javni prostor – i širu lokaciju – makroambijent određen širim urbanim kontekstom, gradskom matricom, kulturološkom istorijom grada i društvene zajednice i dr. Opšti urbani kontekst (i na mikro i na makro planu) formiran je u dužem vremenskom periodu i formiran brojnim

uticajima: reljefom, klimom, saobraćajnim pravcima, društvenim kontekstom i njegovim promenama i dr. Pre početka projektovanja od izuzetne je važnosti ovaj kontekst proučiti, kako bi se definisao odnos kuća-parcela-urbana sredina. Osim urbanog konteksta, jednoporodičnu kuću određuje i osnovna funkcija – stanovanje sa nizom pratećih sadržaja, koja mora predstavljati jednu celinu sa konstrukcijom, materijalizacijom i oblikovanjem. Istraživački proces koji prethodi izgradnji kuće podrazumeva nekoliko, međusobno isprepletanih, nivoa rada. Osnovu ovih nivoa predstavlja definisanje funkcionalnih procesa i neophodnog prostora u dimenzionalnom smislu. Ipak, proces definisanja funkcionalnih procesa ne sme i ne može biti nezavistan od procesa arhitektonskog oblikovanja i konstruktivnog rešenja.

Projekat 1 – Slobodnostojeća individualna porodična kuća

U konkretno zadatom urbanom okviru u Novom Sadu projektovati porodičnu slobodnostojeću kuću koju pored osnovnog stambenog programa definiše i različiti prošireni sadržaji.

Prostorni okvir kuće:

- parcela širine 15 do 20m i dubine do 30m (1000-1400 m2) - spratnost objekta Su+P+1/do 2+Pk - kvadratura objekta max. neto 200 m2.

Programski okvir:

1. predlog sadržaja:

- ulazna zona sa vetrobranom, toaletom, garderobom i komunikacijama - dnevni prostor, radna soba sa bibliotekom, trpezarija, terasa, zimska bašta... - kuhinja sa ručavanjem, ostava za hranu, vešernica, ostava za pribor za čišćenje - spavaća soba s pripadajućim kupatilom i garderobom, spavaće sobe, kupatilo... - pomoćne prostorije: garaža, kotlarnica, hobi soba, ostava baštenskog pribora. - prostorije za rekreaciju: prostor za vežbanje, sauna, bazen (opciono), kupatilo...

Lokacija i kontekst:

Trg 1. Maja, ulice Sestara Ninković i Marodićeva.

Podloge i planove detaljne regulacije preuzeti na sajtu JP Urbanizma:

http://www.nsurbanizam.rs/?q=pdr&field_identifikacioni_broj_value=1330

Cilj Projekta 1:

U konkretnom urbanom okruženju ispitati prostorne mogućnosti komponovanja složenog stambenog programa. Cilj je definisanje relacija unutar samog sklopa, kuća – otvoreni prostor, oblikovanje celovitog prostora u okviru parcele i uspostavljanje odnosa sklopa prema urbanom okruženju.

Projekat 2 – Prostorni sklop sa tri stambene jedinice – 28/29. 11. 2015. početak izrade projekta

Na predloženoj lokaciji projektovati arhitektonski sklop sa tri stambene jedinice. Način organizovanja stambenih jedinica-kuća je slobodan uz jedan uslov da svaka stambena jedinica mora imati ulaznu zonu u prizemlju. Istraživanjem konteksta urbanog okruženja i izabrane lokacije moguće je formirati različite oblike arhitektonsko-urbanog sklopa. Kroz kombinovanje stambenih jedinica u horizonalnom i vertikalnom planu mogu se dobiti različite konfiguracije, kako u smislu odnosa objekata prema okruženju, prostornih i funkcionalnih relacija koje uspostavljaju objekti međusobno, tako i u smislu oblikovanja i arhitektonskog jezika.

Prostorni okvir jedne kuće: - spratnost objekta P+1/do 2+Pk - kvadratura objekta max. neto 180m2

Lokacija i kontekst: Ulice: Arhimandrita Jovana Rajića, Lukijana Mušickog i Vuka Karadžića

Podloge i planove detaljne regulacije preuzeti na sajtu JP Urbanizma:

http://www.nsurbanizam.rs/?q=pdr&field_identifikacioni_broj_value=1623

Programski okvir: - domaćinstvo od 2,3 ili 4 člana; - ulazna zona sa vetrobranom, toaletom i garderobom; - dnevni prostor; - kuhinja sa trpezarijom i ostavom; - otvoreni privatni prostor u sklopu objekta ili parcele (povezan direktno sa kućom) - veća spavaća soba sa kupatilom i jedna ili dve sobe sa zajedničkim kupatilom; - garaža ili parking za jedno vozilo u okviru parcele ili objekta, tehničke prostorije, hobi soba, ostava i sl. - uređeni deo spoljašnjeg prostora parcele. Cilj Projekta 2: Ispitivanje potencijala arhitektonsko-urbane konfiguracije kroz dimenzionalnu i analizu zona pojedinačnih objekata i/ili stambenog sklopa. Uspostavljanje relacije između kuće kao privatnog domena i grada kao javnog domena kroz stepenovanje sadržaja i načine otvaranja prostora upotrebom različitih prostornih nivoa korišćenja (javno, privatno, kolektivno).

KRITERIJUMI OCENJIVANJA U III SEMESTRU:

Nastava se izvodi kroz predavanja, vežbe i konsultacije. Rad studenata vrednuje se poenima. Maksimalan zbir poena stečenih predispitnim obavezama i polaganjem ispita je 100. Minimalan broj poena potreban za prolaznu ocenu je 55.

Predispitne obaveze podrazumevaju:

1. Redovno prisustvo na nastavi – 5 poena; 2. Predmetni Projekta 1 – do 30 poena;

3. Predmetni Projekta 2 – do 35 poena. Studenti koji ispune najmanje 50% od predviđenih predispitnih obaveza stiču pravo izlaska na ispit (tj. minimum 35 predispitnih bodova). Ispit je u pismenoj formi i vrednuje se sa maksimalno 30 poena. Formula na osnovu koje se izvodi konačna ocena je:

Predispite obaveze Maksimalan broj poena 70

Ispitne obaveze Maksimalan broj

poena 30

Ukupan broj poena.

Maksimalno 100

Zaključena ocena

VEŽBE

broj poena 5

PREDMETNI PROJEKAT 1

Maksimalan broj poena 30

PREDMETNI PROJEKAT 2

Maksimalan broj poena 35

PISMENI ISPIT Maksimalan broj

poena 30

Broj poena =

≤3 neopravdana izostanka broj poena =5

≥4 neopravdana izostanka broj poena =0

Broj poena =

Ocena ×3

Broj poena = Ocena

predmetnog projekta × 3,5

Broj poena =

Pismeni ispit ×3

*Neophodno je ostvariti minimum

18 bodova na pismenom ispitu

Uk. Br. Poena = Zbir poena

stečenih kroz predispitne

obaveze i ispitne obaveze

10 (95-100 poena) 9 (85-94 poena) 8 (75-84 poena) 7 (65-74 poena) 6 (55-64 poena)

Proces rada: Faze procesa rada na vežbama, neophodna priprema za vežbe, prikazani su u terminskom planu koji je priložen na kraju plana i programa rada na predmetu. Ceo proces mora biti neposredno i kontinuirano verifkovan od strane asistenata i nastavnika.

Ocena projekta će biti formirane prema sledećim kriterijumima: - društvena stvarnost kao polazište projektantskog pristupa – promene, uticaji, sile; - atraktivnost i prepoznatljivost urbanističko-arhitektonskog rešenja;

- doslednost u rešavanju problema na različitim prostornim nivoima; - skladnost urbanog konteksta i prostorni kvalitet sadržaja; - izražajnost urbanih sklopova, oblikovna usklađenost; - ostvarene vrednosti identiteta i svake ambijentalne (pod)celine; - ostvarljivost ponuđenih rešenja kroz kontinualno uravnotežene promene postepenih i „skokovitih“ transformacija; - kvantitativna iskorišćenost postojećih prostornih resursa (kako zemljišta, tako i fizičkih sklopova), kroz predloženi oblik i stepen efikasnog povezivanja zatečenih i novoplaniranih modela racionalizacije prostora – principi održivog razvoja; - kontinuitet predloženih promena; - funkcionalna zaokruženost i integrisanost; - komunikativnost ponuđenog koncepta, kroz ostvarenje lake pristupačnosti i utkanosti u gradsku matricu; - slikovitost i likovnost, uz višeslojnu perceptivnost prostora.

PROCES RADA

Proces rada na projektima mora biti neposredno i kontinuirano verifikovan od strane nastavnika i saradnika. Faze rada, po datumima vežbanja, koje moraju biti odobrene i verifikovane, su:

Plan vežbanja: Broj

nedelje Datum Tema vežbanja Potrebna priprema za vežbe

1 10.10. Upoznavanje sa radom na vežbanjima i predavanjima, preuzimanje dostupnog materijala o zadatku u III semestru.

Plan i program predmeta.

2 16/17.10. Analize odabrane lokacije, koncepcijska rešenja..

Urbanističke podloge, urbanističke analize.

3 23/24.10. Početak rada na koncepcijskom modelu Funkcionalne sheme; pozicija arhitektonskih intervencija u prostoru, volumetrija i karakter arhitekture

4 30.10/31.10. Definisanje funkcionalnih rešenja, analiza konstruktivnog sistema.

Osnove i preseci objekta 1:100

5 06/07.11. Tehnička obrada crteža do nivoa idejnog projekta.

Svi grafički prilozi 1:100, detalji: 1:25; 1:20; 1:10

6 13/14.11. Detalji konstrukcije, materijalizacija, analiza instalacija.

Detalji: 1:25; 1:20; 1:10

7 21.11. Predaja Projekta 1 u 12h Prilozi projekta prema priloženom spisku

8 27/28.11 Analize odabrane lokacije; urbanistički parametri, genius loci

. Urbanističke podloge, urbanističke analize

9 04/05.11 Početak rada na koncepcijskom modelu . Funkcionalne sheme; pozicija arhitektonskih intervencija u prostoru

10 11/12.12. Konceptualno rešenje i njegove manifestacije u prostoru; funkcionalne sheme planiranih objekata;

Osnove objekta 1:100/1:200, preseci.

11 18/19.12. Konstruktivni sistemi, volumetrija i karakter arhitekture; Analiza konstruktivnog sistema; rešavanje detalja; analiza instalacija

Osnove objekta 1:100/1:200, preseci; Definisanje konstruktivnog, resenja, resenja instalacija.

12 26.12. Tehnička obrada crteža do nivoa idejnog projekta, detalji i materijalizacije.

. Svi grafički prilozi 1:100/1:200, detalji: 1:25; 1:20; 1:10

14 01/02.01.

15 09.01. Predaja Projekta 2 u 12h. Prilozi projekta prema priloženom spisku.

16.01 Drugi termin za predaja Projekta 1 i 2 u 12h.

Projekat 1 i 2 treba da sadrži sledeće obavezne priloge: (svi crteži su stepena tehničke obrade do nivoa idejnog projekta; detalji do nivoa glavnog projekta):

1. širi urbani kontekst 1:1000; 2. situacija 1:500 – prikaz parcele sa prizemljem objekta i neposrednim

okruženjem;

3. sve osnove, sa osnovom krova 1:200/ 1:100 (razmera u dogovoru sa asistentom);

4. preseci (minimalno dva) 1:200/ 1:100 (razmera u dogovoru sa asistentom); 5. svi izgledi 1:200/ 1:100 (razmera u dogovoru sa asistentom); 6. prostorni prikaz (izometrija, 3d model, aksonometrija, perspektiva...); 7. detalji konstrukcije i materijalizacije (1:25, 1:20, 1:10);

Grafičke priloge prikazati u tehnici po izboru studenata na formatu A3 prema unapred datom šablonu.

Predaja projekata je po rasporedu u kabinetu predmeta br. 505: Projekat 1 – 21. 11. 2013. u 12h (drugi termin 18.01.2014 u 12h)

Projekat 2 – 09. 01. 2014. u 12h (drugi termin 18.01.2014 u 12h)

Rok za naknadnu predaju Projekata 1 i 2 je 16.01.2014. godine. Ocena rada koji se preda u tom terminu biće umanjena za 20%. Umanjenje se ne odnosi na studente koji su rad predali u prvom roku, a u januarskom terminu ispravljaju negativnu ocenu. Nakon tog roka više neće biti moguće predati rad, a student koji nije izmirio svoje obaveze, biće dužan da obnovi vežbanje iz predmeta. Uslovi predaje posle zakazanog roka:

Predmetne projekte je moguće predati posle zakazanog roka samo uz odgovarajuće zdravstveno ili drugo opravdanje, pri čemu je neophodno u zakazanom terminu predaje o razlogu odlaganja obavestiti rukovodioca predmeta. Predmetni nastavnik zadržava pravo na promene kriterijuma ocenjivanja za naknadno predate grafičke radove.