univerzitet u beogradu fakultet...
TRANSCRIPT
UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
SEMINARSKI RAD
PREDUZETNIŠTVO Mentor: prof.dr Dragana Kragulj Autor: Milan Ilić 239/09/M
Beograd, Januar, 2010.
2
APSTRAKT
Nema delatnosti ili grane koje su isključivo preduzetničke i nema poslovne oblasti ili
područja gde uopšte nema elemenata tragova preduzetništva. Preduzetniuštvo se najbolje
reflektuje u oblastima koje pružaju najviše inovativnih mogućnosti i šansi.
Franšizing poslovi su u najvećoj meri doprineli prodoru i širenju preduzetništva na
skoro sve privredne delatnosti. Preduzetništvo je prisutno u svim oblicima poslovanja gde god
su dominantog uticaja ljudi koji znaju, koji su spremni i sposobni da: posao pokreću i
stvaraju iz vlastitih ideja, slede intuiciju, ulaze u direktnu borbu, rade već poznate stvari na
novi ili drugačiji način, unose nove biznis ideje, marljivo i uporno rade na rešavanju
problema
Preduzeće koje želi da razvija preduzetničke dimenzije mora stvarati odgovarajući
ambijent i kulturu i pružiti šansu zaposlenima da ispolje preduzetnički talenat.
3
SADRŽAJ
APSKTRAKT
I KONCEPT PREDUZETNIŠTVA ............................................................................... 4
I.1. PREDUZETNIČKI KVALITETI .................................................................... 5
II PRAVNI APSEKTI POSLOVANJA .......................................................................... 6
II.1. PREDUZETNIK ............................................................................................ 6
II.1.2. USLOVI ZA STICANJE SVOJSTVA PREDUZETNIKA .......................... 6
II.1.3. REGISTRACIJA ......................................................................................... 6
II.1.4. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA .................................................... 7
II.1.5. PRESTANAK PREDUZETNIKA ............................................................... 7
II.2. PRIVREDNO DRUŠTVO ............................................................................. 7
II.2.1. ORTAČKO DRUŠTVO .............................................................................. 8
II.2.2. KOMANDITNO DRUŠTVO ...................................................................... 9
II.2.3. AKCIONARSKO DRUŠTVO .................................................................... 10
II.2.4 DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ................................ 12
II.2.5. POREZI I DOPRINOSI NA ZARADE ZAPOSLENIH ............................... 13
III POSLOVNE FINANSIJE I POSLOVNO PLANIRANJE ....................................... 14
III.1. OSNOVE POSLOVNIH FINANSIJA .......................................................... 14
III.2. PLANIRANJE U POSLOVANJU ................................................................ 18
III.2. BIZNIS PLAN .............................................................................................. 18
III.3. IZVORI FINANSIRANJA I INSTITUCIJE ZA PODRSKU MALIH I
SREDNJIH PREDUZEĆA I PREDUZETNIŠTVA ........................................................... 22
ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 25
LITERATURA ................................................................................................................ 26
4
I KONCEPT PREDUZETNIŠTVA
Preduzetništo je delatnost usmerena na ostvarivanje profita na tržištu, zasnovana na
stalnim promenama i spremnosti da se preuzme rizik. Preduzetnik obavlja delatnost
registujući kao preduzetnik, osnivajuči privredno društvo, registrujući poljoprivredno
gazdinstvo, učlanjujući se u zadrugu i slično.
Cilj svakog potencijalnog preduzetnika treba da bude pronalaženje posla koji će na
najbolji način da poveže:
1. Njegovo znanje, iskustvo, potencijale, interese i buduća očekivanja od bavljenja
preduzetništvom, sa jedne strane
2. Sa potrebama tržišta, sa druge strane
Cilj je biti „biti korak“ ispred konkurencije, odnosno biti drugačiji od drugih. Jedna od
ključnih razloga neuspeha mnogih preduzeća je to što 75% preduzetnika započinje svoj
posao bez prethodne provere tržišta i testiranja tražnje odnosno interesovanjem za određenim
proizvodom odnosno uslugom.
Izvor poslovne ideje može biti:
Prethodni posao i stečena znanja i veštine
Tradicija i geografske karakteristike regiona
Metoda tržišne segmentacije
Imitacija
Analiza uvoza
Praćenje stučnih časopisa i interneta
Patenti i inovacije
Konsultovanje stručnjaka
Porodični biznis
Hobi i sport
Moguće prepreke i relevantni faktori u analizi različitih poslovnih mogućnosti su: vreme,
finansijski resursi, stručnost i poslovno neiskustvo, rizici
5
„Za otpočinjanje posla potrebni su novac i ljudi koji znaju posao. Za opstanak u poslu
potrebni su ljudi i novac, baš tim redom.“1
Jedan od glavnih koraka u analizi različitih poslovnih mogućnosti je predhodna provera,
potrebno je analizirati i rangirati više različitih poslovnih mogućnosti. Cilj je analizom
relevantnih faktora suziti listu na jednu-dve najbolje poslovne ideje koristeći metodu „korak
po korak“, a ti koraci su:
Evidentiranje problema na tržištu
Identifikovanje odgovarajućih poslovnih šansi
Utvrđivanje potrebnih resursa za realiziciju određene poslovne ideje
Projektovanje finansijske dimenzije posla
Rangiranje pojedinih poslovnih mogućnosti na bazi ličnih afiniteta, finansijske
isplativosti i nivoa rizika
Izbor poslovne ideje i njene operacionalizacije
I.1. PREDUZETNIČKI KVALITETI
8 glavnih osobina uspešnih preduzetnika su:
1. Preduzetnici su tragači za novim šansama,
2. Orijentisani su na budućnost,
3. Stalno pokušavaju da budu najbolji,
4. Tržišno su orijentisani,
5. Znaju da vrednuju svoje saradnike,
6. Realni su,
7. Marljivi su i prihvataju sve poslove,
8. Puni su života.
1 Izvor: Seminar o preduzetništviu, Pančevo, 2008. Projekat “RAZVOJ PREDUZETNIČKOG DUHA KOD MLADIH”
6
Svest može biti najveći saveznik ili neprijatelj svakog čoveka. Uspešne ljude obeležava
potivan, pobednički stav. Uspešni stvaraju događaje, a neuspešnima se događaji dešavaju i
uvek ih iznenade.
II PRAVNI APSEKTI POSLOVANJA
Privredni subjekti su: privredno društvo i preduzetnik
II.1. PREDUZETNIK
Preduzetnik je fizičko lice koje je registrovalo i koje, radi sticanja dobiti, u vidu zanimanja
obavlja zakonom dozvoljene delatnosti, uključujući umetničke i stare zanate i poslove domaće
radinosti. Preduzetnik se registruje u Agenciji za privredne registre i odgovara za sve obaveze
iz obavljanja delatnosti celokupnom imovinom. Obavlja delatnost pod svojim ličnim imenom,
imenom nekog drugog lica ili pod nekim posebnim poslovnim imenom.
II.1.2. USLOVI ZA STICANJE SVOJSTVA PREDUZETNIKA Uslovi koji se tiču ličnosti:
Poslovna sposobnost-punoletstvo i da sud nije oduzeo poslovnu sposobnost,
neosuđivanost za određena krivična dela ili privredne prestupe.
Uslovi koji se tiču delatnosti (oprema, kadar, kvalifikacije, poslovni prostor…)
Delatnosti koje se ne mogu obavljati: osiguranje imovine i lica, bankarski i drugi
bankarski poslovi, revizija računovodstvenih iskaza, berze i berzanski posrednici…
Delatnost za čije obavljanje nije potreban poseban poslovni prostor.
II.1.3. REGISTRACIJA Registracija jeste unošenje podataka o privrednom subjektu u registar privrednih subjekata
od strane fizičkog lica koje vodi registar. Prijava se podnosi Agenciji za privredne registre i to
u vidu pismene izjave o ispunjenim propisanim uslovima. Izdaje se rešenje o registrovanju
delatnosti preduzetnika, potom sledi provera inspekcije.
7
Svako preduzeće poseduje: matični broj; poreski identifikacioni broj (PIB); račun kod
poslovne banke; poresku prijavu; ima svojstvo osiguranika samostalnih delatnosti i ne prima
platu, već neto prihod (dobit) po osnovu bavljenja preduzetništvom.
II.1.4. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA
Porez na prihode od samostalne delatnosti utvrđuje poreski organ. Godišnju poresku obavezu
utvrđuje poreski organ rešenjem
1. Na osnovu godišnje poreske prijave;
2. Na osnovu poreskog bilansa.
Preduzetnik, koji u toku godine registruje delatnost, podnosi poresku prijavu u kojoj daje
precenu prihoda i rashoda, odnosno prometa u tekućoj godini.
II.1.5. PRESTANAK PREDUZETNIKA 9 glavnih razloga prestanka rada preduzeća su:
1. Odjava;
2. Smrt ili gubitak poslovne sposobnosti;
3. Neobavljanje delatnosti neprekidno jednu godinu;
4. Istek vremena (obavljanje delatnosti na određeno vreme);
5. Obavljanje delatnosti u vreme privremenog prekida rada po odluci nadležnog organa;
6. Kažnjavanje, više od tri puta, za obavljanje delatnosti za koje ne ispunjava propisane
uslove;
7. Izrečene mere zabrane obavljanja delatnosti zbog neispunjavanja uslova za obavljanje
određene delatnosti;
8. Promena pravne forme u formu privrednog društva
9. Stečaj i likvidacija.
8
II.2. PRIVREDNO DRUŠTVO
Pravno lice koje osnivačkim aktom osnivaju pravna ili fizička lica radi obavljanja delatnosti u
cilju sticanja dobiti. Registruje se u Agenciji za privredne registre i mora biti u skladu sa
zakonom o registraciji privrednih subjekata
„Ovim zakonom uređuju se uslovi, predmet i postupak registracije u Registar privrednih
subjekata, kao i način vođenja Registra privrednih subjekata.”2
Pravne forme privrednog društva su:
Ortačko društvo
Komanditno društvo
Društvo s ograničenom odgovornošću
Akcionarsko društvo
II.2.1. ORTAČKO DRUŠTVO Ortačko društvo je tip preduzeća koje osnivaju dva ili više pravnih ili fizičkih lica radi
obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom i čiji je zajednički cilj
sticanje profita. Ortačka društva su sva privredna društva u kojima članovi imaju
neograničenu solidarnu odgovornost za obaveze društva. Ortaci u ortačkom društvu svoje
međusobne odnose regulišu i uređuju slobodno, takođe je slobodno i raspolaganje udelom
među ortacima u ortačkom društvu. O ovom tipu preduzeća po pravilu ne postoji minimalni
ulog kapitala. Ortačko društvo je slično inokosnim društvima (društva sa jednim vasnikom),
od kojih se razlikuje samo po broju članova. Ortačka društva se pretežno osnivaju u
oblastima trgovine na veliko i malo, uslužnim delatnostima, zanatstvu, osiguranju itd.
U praksi razvijenih zemalja javljaju se uglavnom dve vrste ortačkih društava:
Javno ortačko društvo,
Tajno ortačko društvo.
Oba društva čine ortaci koji su u javnim ortačkim društvima poznati javnosti, a u
tajnim ortačkim društvima oni su najčešće poznati samo ostalim članovima društva. 2 Izvor: "Službeni glasnik RS", br. 55/2004
9
Registracija ortačkog društva (o.d.) Pored registracione prijave, prilažu se:
Dokaz o identitetu osnivača (fotokopija lične karte ili pasoša)
Osnivački akt ortačkog društva sa overenim potpisima osnivača
Ako je ortak preneo pravo poslovođenja na treće lice, overen potpis tog lica.
II.2.2. KOMANDITNO DRUŠTVO
Komanditno društvo je društvo jednog ili više lica koja mogu biti komanditori i
komplementari koji obavljaju određenu delatnost pod zajedničkim poslovnim imenom i čiji je
cilj sticanje profita. U ovom društvu barem jedan ortak odgovara neograničeno i solidarno za
obaveze prema poveriocima društva, a bar jedan odgovara ograničeno do visine svog uloga u
društvu. Ovo je ključno obeležje ovog tipa preduzeća koje ga čini različitim od ortačkog
društva. Komanditno društvo za svoje obaveze odgovara svojom celokupnom imovinom.
Sa stanovništva odgovornosti prema trećim licima komanditno društvo ima dve vrste
članova, to su komplementari i komanditori.
Komplementari vode poslovanje društva i odgovaraju za njegove obaveze
neograničeno solidarno, tačnije celokupnom svojom imovinom.
Komanditori ne učestvuju u vođenju poslovanja društva i ograničeno, u visini svog
uloga, odgovaraju za obaveze društva.
Članovi ovog društva mogu da budu pravna i fizička lica, bez obzira na to da li se radi
o komplementarima ili komanditorima. Komplementari imaju isti status kao i ortaci u
ortačkom društvu, što znači da rade u društvu, vode društvo i odgovaraju neograničeno
solidarno za obaveze društva. Ovo nije slučaj sa komanditorima koji nemaju obavezu da rade
u društvu, a nemaju obavezu ni da odgovarju za obaveze društva, oni su obavezni samo da
unesu određeni ulog u društvo na osnovu koga učestvuju u raspodeli ostvarene dobiti ili
pokrivaju gubitke. Za sticanje članstva u ovom tipu društva nije potrebna saglasnost
komanditora.
10
Prednosti komanditnog društva
Postoji dosta prednosti koje upućuju preduzeća da se organizuju u ovakvu pravnu
formu, neke od njih su:
ograničenje odgovornosti,
poreske pogodnosti i olakšice,
nezavisnost menadžmenta od promene ortaka itd.
Registracija komanditnog društva (k.d.) Pored registracione prijave, prilažu se:
Dokaz o identitetu osnivača (fotokopija lične karte ili pasoša fizičkog lica i/ili izvod iz
registra u kome je registrovano pravno lice);
Osnivački akt komanditnog društva sa overenim potpisima osnivača;
Potvrda banke o uplati novčanog uloga komanditora na privremeni račun ili njegova
overena izjava o tome da je obezbedio novčani ulog;
Sporazum osnivača o vrednosti nenovčanog uloga komanditora, ako isti nije sadržan u
osnivačkom aktu;
Odluka o imenovanju uzastupnika komanditnog društva, ako zastupnik nije određen
osnivačkim aktom;
Overen potpis zastupnika k.d. (OP obrazac).
II.2.3. AKCIONARSKO DRUŠTVO
Akcionarsko društvo ili deoničarsko društvo je trgovačko društvo sa osnovnim
kapitalom podeljenim na izvestan broj akcija sa jednakim iznosima. Akcionarsko društvo
je pravno lice koje odgovara za svoje obaveze isključivo svojom imovinom. Pretečom
savremenih akcionarskih društava smatra se Banka svetog Đorđa (it. Banco di San Giorgio),
osnovana 1407. godine u Đenovi.
Akcionarsko društvo može biti otvorenog (javnog) ili zatvorenog tipa. Ako je
preduzeće otvorenog tipa njegove akcije se vrednuju na berzi i preduzeće ima obavezu da
javno prikazuje finansijske izveštaje. Vlasnici preduzeća su akcionari.
11
Organizacija akcionarskog društva je u velikoj meri propisana zakonima, a u
pojedinostima njihovim statutima. Kupoprodaja akcija se vrši na tržištu kapitala:
1. Na primarnom tržištu kapitala obavlja se plasman nove emisije akcija; učesnici na
ovom tržištu su akcionarska društva koja izdaju novu emisiju akcija i finansijski
posrednici (najčešće su to banke - investicione i poslovne);
2. Na sekundarnom tržištu (berza akcija; eng. stock exchange, it. bursa) se kupuju i
prodaju već izdate akcije; osnovni finansijski posrednici su brokeri i dileri;
3. Na trećim tržištima posluju brokerske firme koje ne žele da plaćaju proviziju
regularnim berzama; ova tržišta nisu javna i čine ih grupe preduzeća koja su manje
više međusobno nezavisna.
Akcionarska društva u nazivu preduzeća imaju sufiks "a.d.".
Prednosti akcionarskog društva
Ovaj oblik organizacije ima brojne prednosti po pitanju početnog finansiranja preduzeća jer
omogućava da se dosta kapitala prikupi iz većeg broja manjih uloga. Vlasnici akcija -
akcionari na osnovu svog udela u kapitalu preduzeća imaju tri grupe prava:
pravo na dividendu (deo profita koji se isplaćuje akcionarima)
pravo učestvovanja u odlučivanju (odnosi se na izbor uprave preduzeća)
pravo na deo likvidacione mase u slučaju likvidacije preduzeća
Postoje i druge prednosti akcionarkih društava zbog kojih ona i predstavljaju dominantan
oblik ogranizacije preduzeća i zbog čega upravo ta preduzeća raspolažu najvećim delom
svetskog kapitala. Među najvažnijima je ograničena odgovornost akcionara. Naime, vlasnici
akcija materijalno odgovaraju za rezultate poslovanja preduzeća samo do vrednosti njihovih
akcija i ta vrednost je najviše što mogu izgubiti ukoliko preduzeće ne posluje dobro.
Akcionari ne odgovaraju celokupnom imovinom za eventualne obaveze i dugove preduzeća,
već samo kapitalom uloženim u preduzeće. Još jedna od prednosti je i profesionalni
menadžment koji najčešće rukovodi akcionarskim društvom i odgovara akcionarima, čime se
postiže razdvojenost uprave od vlasništva.
12
Registracija akcionarskog društva
Uz registracionu prijavu osnivanja otrvorenog ortačkog društva prilažu se:
Dokaz o identitetu osnivača (fotokopija lične karte ili pasoša fizičkog lica i/ili izvod iz
registra u kome je registrovano pravno lice)
Osnivački akt – odluka ili ugovor sa overenim potpisima osnivača
Izveštaj banke o upisanim akcijama
Izveštaj banke o deponovanim novčanim ulozima na preivremeni račun
Dokaz o objavljivanju i sadržina javnog poziva za upis i uplatu akcija (prospekt), sa
odobrenjem prospekta od strane nadležnog organa (Komisija za hartije od vrednosti)
Procena ovlašćenog procenjivača vrednosti nenovčanog uloga
Odluka o imenovanju uzastopnika, ako zastupnik nije određen osnivačkim aktom
Overen potpis zastupnika (OP obrazac)
Uz registracionu prijavu osnivanja zatvorenog akcionarskog društva prilažu se:
Dokaz o identitetu osnivača (fotokopija lične karte ili pasoša fizičkog lica i/ili izvod iz
registra u kome je registrovano pravno lice)
Osnivački akt – odluka ili ugovor sa overenim potpisima osnivača
Izveštaj banke o deponovanim novčanim ulozima na privremeni račun
Sprorazum osnivača o vrednosti nenovčanog uloga, ukoliko isti nije sadržan u
osnivačkom aktu
Odluka o imenovanju zastupnika akcionarskog društva, ako zastupnik nije ordeđen
isnivačkim aktom
Overen potpis zastupnika akcionarskog društva (OP obrazac)
II.2.4 DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Društvo sa ograničenom odgovornošću je društvo kapitala koje se najčešće bira
prilikom organizovanja malih i srednjih preduzeća. Ono predstavlja prelazni oblik između
ortakluka i akcionarskog društva. Prednost ovog oblika organizovanja je znatno manji nivo
formalnosti procedura i unutrašnje organizacije u funkcionisanju društva u odnosu na
akcionarsko društvo.
13
Društva sa ograničenom odgovornošću osnivaju pravna i fizička lica ulaganjem svojih
novčanih ili nenovčanih sredstava radi obavljanja zajedničke delatnosti i radi ostvarivanja
profita. Ulozi članova predstavljaju početni kapital.
Upravljačka prava u društvu srazmerna su visini uloga članova. Članovi društva
odgovaraju za obaveze društva samo do visine svojih uloga, a ne i sopstvenom privatnom
imovinom. Udelima članova može da se trguje, ali obično postoje ograničenja kao što je
prednost ostalih članova pred drugim kupcima i slično. Udelima se ne trguje na berzi.
Društva sa ograničenom odgovornošću u nazivu preduzeća imaju sufiks d.o.o.
Registracija društva s ograničenom odgovornošću
Uz registracionu prijavu osnivanja društva s ograničenom odgovornošću prilažu se:
Dokaz o identitetu osnivača (fotokopija lične karte ili pasoša fizičkog lica i/ili izvod iz
registra u kome je registrovano pravno lice)
Osnivački akt – odluka ili ugovor sa overenim potpisima osnivača
Potvrda banke o deponovanim novčanim ulozima na privremeni račun i overena izjava
osnivača o tome da je obezbedio novčani ulog
Sporazum osnivača o vrednosti nenovčanog uloga, ako isti nije sadržan u osnivačkom
aktu
Odluka o imenovanju uzastupnika d.o.o., ako zastupnik nije određen osnivačkim
aktom
Overen potpis zastupnika d.o.o. (OP obrazac)
II.2.5. POREZI I DOPRINOSI NA ZARADE ZAPOSLENIH
Stope po kojima se obračunavaju i plaćaju doprinosi na zarade na teret zaposlenih i
poslodavaca su:
za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje 11,00%
za obavezno zdravstveno 6,15%
za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 0,75%
Kako su obveznici doprinosa na zarade istovremeno i zaposleni i poslodavci, zbirna stopa
doprinosa iznosi 35,8%.
14
Porez na dobit preduzeća
Stopa poreza na dobit je proporcionalna i jednoobrazna i iznosi 10%.
Radi stimulisanja investiranja, razvoja malih preduzeća, koncesionih ulaganja, zapošljavanja
radnika i poboljšanja ekološke situacije. Zakonom su propisani određeni konkretni podsticaji,
u vidu oslobođenja, podsticaja kod ulaganja, poreskih kredita i ubrzane amortizacije.
Oslobađanje od poreza na dobit:
Za period od 10 godina
Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u periodu od 10 godina ima poreski obveznik u čija
osnovna sredstva, koja se koriste za obavljanje registrovane delatnosti, on lično ili neko drugo
lice, uloži više od 600 miliona dinara (cca. 6.3 miliona evra) i u periodu ulaganja dodatno
zaposli na neodređeno vreme najmanje 100 lica.
Za period od 5 godina
Pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u periodu od 5 godina ima poreski
obveznik, koji obavlja delatnost na području od posebnog interesa za Republiku, pod uslovom
da je u osnovna sredstva, obveznik ili neko drugo lice, uložio iznos veći od ca. 70 hiljada
evra, da u periodu ulaganja obveznik dodatno zaposli na neodređeno vreme najmanje 5 lica,
da koristi 80% vrednosti osnovnih sredstava u registrovanoj delatnosti na području od
posebnog interesa za Republiku, te da najmanje 80% zaposlenih na neodređeno vreme ima
prebivalište i boravište na području od posebnog interesa za Republiku.
III POSLOVNE FINANSIJE I POSLOVNO PLANIRANJE
III.1. OSNOVE POSLOVNIH FINANSIJA
Poslovna sredstva čine Osnovna sredstva 3+ Obrtna sredstva4
Osnovna sredstva se nazivaju još i kapitalni resursi koji predstavljaju trajna dobra
privrede, proizvedena u cilju proizvodnje drugih dobara. Kapitalna dobra su na primer:
zgrade, stovarišta, vodene brane, mašine, aparati, automati, kompjuteri, elektronska tehnika,
roboti i mnoga druga trajna proizvodna dobra. Osnovna sredstva se, takođe, nazivaju još i
sredstva za rad, stalna ili fiksna sredstva. U osnovna sredstva se ubrajaju svi oni predmeti, sva 3 Izvor: Kragulj D, 2009., Ekonomija, Inputi i outputi u privredi, Beograd, strana 72. 4 Izvor: Kragulj D, 2009., Ekonomija, Inputi i outputi u privredi, Beograd, strana 74.
15
materijalna dobra koja se ne troše odjednom, u toku jednog jednog procesa proizvodnje, već
se troše postepeno, tj. u više uzastopnih procesa proizvodnje. Zato osnovna sredstva i
postepeno gube svoju vrednost, odnosno, postepeno prenose svoju vrednost na gotove
proizvode, sve dotle dok se potpuno ne utroše. Kada se u potpunosti utroše, trebalo bi da su u
celosti prenela svoju vrednost na gotove proizvode. Osnovna sredstva se, dakle, koriste u toku
dužeg vremenskog perioda, a zamenjuju se novim kada se zbog istrošenosti ne mogu više
koristiti, ili se ne mogu dovoljno ekonomično upotrebljavati.
Pod obrtnim sredstvima podrazumevamo one objekte na koje čovek deluje svojim
radom a pomoću osnovnih sredstava, menjajući im oblik i prilagođavajući ih svojim
potrebama. Ona se drugačije nazivaju i predmeti rada. U proizvodnom procesu razlikujemo
dve osnovne grupe obrtnih sredstava: sirovine i poluproizvode. Sirovine su ona obrtna
sredstva koja su pretrpela uticaj ljudskog rada pre nego što su uzeta u nov proces proizvodnje.
Glavna karakteristika sirovina je ta što one mogu da budu i obrtna sredstva i gotov proizvod.
Na primer, kada se ugalj koristi za proizvodnju nafte, onda je ugalj obrtno sredstvo. Ali, ako
ugalj koristimo za zagrevanje stana, onda je gotov proizvod. Sirovine koje se ne mogu
upotrebiti kao gotov proizvod, već moraju ići u dalji proces proizvodnje nazivaju se
poluproizvodima (međufazni proizvodi).
Sve poslovne transakcije i aktivnosti počinju i završavaju se u finansijama i sumiraju
se kroz odgovarajuće finansijske izveštaje. Osnovni finansijski izveštaji u poslovanju su:
Bilans stanja
Bilans uspeha
Bilans novčanih tokova
Bilans stanja
Ovaj prikaz je klasičan računovodstveni prikaz "leve i desne strane". Na levoj strani
tabele obično se prikazuju sredstva, a na desnoj obaveze. Leva i desna strana kao krajnji
rezultat, tj. zbir svih tačaka, moraju da imaju istu cifru. Ukoliko nemaju, to je znak da niste
obračunali ili neki trošak ili neku zaradu. U sredstva spadaju gotovina i potraživanja, ali i
16
nekretnine i osnovna sredstva, kao i zalihe i eventualni gubici. Obaveze obuhvataju sva
tekuća i buduća plaćanja, zajmove, osnovni kapital i zadržane zarade. Bilans stanja se takođe
pravi za svaku godinu u biznis planu.
Ravnoteža bilansa: Aktiva = Pasiva
Tabela 1. Primer bilansa stanja
Aktiva Pasiva
Zemljište i objekti 50.000 Sopsveni kapital 60.000
Mašine i oprema 25.000 Dugoročni krediti 30.000
Novčana sredstva 5.000 Kratkoročni krediti 3.000
Dospela potraživanja 10.000 Neizmirene obaveze 7.000
Zalihe 10.000
Ukupna aktiva 100.000 Ukupna pasiva 100.000
Izvor: Radulović O., Seminar o preduzetništvu, Pančevo, 03-04.11.2008.
Bilans uspeha
Bilans uspeha, kao krajnji rezultat, daje razliku između potrošenog i zarađenog novca,
dakle profit ili gubitak. Tu se u opštim crtama daju troškovi proizvodnje (direktan rad,
materijal itd.), operativni troškovi ( troškovi prodaje, marketinga, administracije itd.), kao i
prihodi. Ukoliko se biznis plan pravi sa projekcijom od više od jedne godine, bilans uspeha
mora da se prikaže za svaku godinu.
Aktiva: Svi oblici prihoda
Pasiva: Svi oblici troškova
17
Tabela 2. Primer bilansa uspeha Prihodi od prodaje 70.000
Rashodi direktnog materijala/robe 55.000
Bruto rezultat 15.000
Drugi poslovni rashodi 7.500
Troškovi goriva i energije 1.000
Troškovi zarada 4.500
Amortizacija 1.500
Poslovni rezultat 7.500
Finansijski prihodi 3.200
Finansijski rashodi 2.500
Finansijski rezultat 700
Neposlovni i vanredni prihodi 1.500
Neposlovni i vanredni rashodi 1.700
Neposlovni i vanredni rezultat 200
Neto dobit pre oporezivanja 8.000
Porez na dobit 800
Neto dobit/gubitak 7.200
Izvor: Radulović O., Seminar o preduzetništvu, Pančevo, 03-04.11.2008.
Bilans novčanih tokova
Bilans novčanih tokova pokazuje kretanje gotovinskih novčanih tokova u preduzeću u
toku obračunskog perioda. Pokazatelj likvidnosti i solventnosti. Da bi se obezbedila tekuća
likvidnost, poslovni subjekt mora:
1. Ostvariti veće prilive nego odlive novca
2. Uskladiti vreme naplate potraživanja i vreme plaćanja obaveza
Rentabilnost i likvidnost su dva osnovna kriterijuma za ocenu uspešnosti poslovnja: od
rentabilnosti zavisi dobit (profit); likvidnost je uslov opstanka.
18
III.2. PLANIRANJE U POSLOVANJU
Planiranje u poslovanju nije zakonski obavezno, ali je neophodno. U preduzetništvu se
ne smeju dozvoliti iznenađenja – mora se ići u susret događajima.
Induvidualno preduzetništvo može biti vrlo isplativo, ali je i veoma rizično.
Individualni preduzetnik je potpuno samostalan u donošenju odluka, ali je sav rizik na njemu.
Planiranje omogućava:
Da se uoče i prevaziđu kritične faze i rizični periodi poslovanja
Da se održi kontinuitet poslovnog procesa
Da se blagovremeno reaguje u slučaju nedostatka sredstava i novca
Kalkulacija cene proizvoda:
1. Vrednost materijala za izradu = 50.000
2. Zavisni troškovi nabavke = 2.000
3. Nabavna vrednost materijala (1 + 2) = 52.000
4. Troškovi prerade (proizvodnje) = 10.000
5. Proizvodna cena svih proizvoda (3 + 4) = 62.000
6. Planirana dobit = 10.000
7. Porez na dobit = 1.000
8. Prodajna cena svih proizvoda (5 + 6 + 7) = 73.000
Ukupna prodajna cena: obim proizvodnje * cena po jedinici
III.2. BIZNIS PLAN
Biznis plan je dokument kojim se analizira predstojeći poslovni poduhvat. To je vrsta
elaborata kojim se potencijalnim finansijerima predstavlja namera da se realizuje određeni
poslovni poduhvat. On se ne odnosi na preduzeće već na savim konkretnu operaciju.
Biznis plan se pravi za period od jedne do pet godina i treba ga razlikovati od Studije
opravdanosti koja je dugoročna i odnosi se na ceo period eksploatacije nameravanog
poduhvata (npr. otvaranje i eksploatacija jednog rudnika).
19
Biznis plan se radi kada:
Preduzeće traži spoljne partnere za dokapitalizaciju (akcionari, investitori) jer nema
dovoljno finansijskih sredstava
Kod ulaganja u novi pogon ili rekonstrukciju istog
Kada preduzetnik otvara novu firmu, tj. počinje sa radom
Kada preduzeće pristupa reorganizaciji i sl.
Kada određeni posao preduzeće ne može da izfinansira ( jednokratni izvozni posao,
osvajanje novog tržišta)
Biznis plan je namenjen kako preduzetniku da vidi da li mu se planirana akcija isplati ali i
investitorima da vide koliki je rizik ulaganja u određeni poslovni poduhvat.
Biznis plan treba da odgovori na sledeća pitanja:
Samoj kompaniji, njena pozicija na tržištu, osnovni pokazatelji
Koji proizvod ili usluge su predmet rada
Da li se proizvod ili usluga može prodati na tržištu – stanje konkurencije
Šta je od tehnologija, kadrova i opreme potrebno za realizaciju plana
Finasije – kolika su sredstva potrebna, planirani prihodi i rashodi, profitabilnost
investicije
Vlada Republike Srbije, Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća je kreirala dokument
pod nazivom „Vodič za izradu biznis plana“. Postoji i dokument kojim se to razrađuje da bi
potencijalni korisnici finasijskih sredstava ispunili kriterijume i uslove Javnog konkursa za
ulaganje u razvojne programe malih i srednjih preduzeća.
Naime izrada Biznis plana, koji je kod nas do skora bio manje u upotrebi, je manje više
20
precizno definisana, u svetu, te su, pogotovu strani investitori naviknuti da taj dokument ima
gotovo uvek isti oblik, poglavlja, način izlaganja.
Bilo da je u pitanju manja ili veća firma sledeća poglavlja su gotovo obavezna:
Rezime
Stanje preduzeća koje traži sredstva
Opis usluge ili proizvoda
Marketinški plan
Plan proizvodnje
Plan organizacije i upravljanja
Finansijski plan
Zaključak, predlog realizacije
Primer popunjenog biznis plana za privredno društvo za proizvodnju nameštaja „HRAST“
Tabela 3. Troškovi proizvodnje
OPIS 2007. 2008. 2009.
Direktni troškovi materijala 7.806.384,00 8.455.536,00 9.164.304,00
Troškovi energije 472.800,00 508.200,00 544.800,00
Direktni troškovi rada 888.624,00 977.486,00 1.075.235,00
Indirektni troškovi 444.000,00 444.000,00 492.000,00
Troškovi transporta 1.445.688,00 1.567.818,00 1.700.712,00
UKUPNI TROŠKOVI: 11.057.496,00 11.953.040,00 12.977.051,00
Izvor: Tankosić M., Privredno duštvo za proizvodnju nameštaja “Hrast”, Biznis plan 2008./2009. godina.
“Očekujemo da ćemo uvođenjem novih mašina, povećati proizvodnjui do 15% i da
ćemo proširiti asortiman proizvoda. Prema rezultatima naše ankete o cenama na tržištu, došli
smo do sledećih saznanja: 63% ispitanika je reklo da je zadovoljno odnosom kvalitet-cena
dok se 37% ispitanika nije se složilo s tim.”
21
Izvor: Tankosić M., Privredno duštvo za proizvodnju nameštaja “Hrast”, Biznis plan
2008./2009. godina.
“Oslanjajući se na marketing strategiju, krajnji cilj jeste osnivanje finansijski jake
zanatske radnje (čiji će proizvodi imati prepoznatljiv kvalitet i konkurentne cene), povećanje
tržišnog učešća i ostvarivanje većeg profita.Trenutno se ne reklamiramo ni na kojem mediju,
ali planiramo da se reklamiramo na nacionalnim televizijama i radio stanicama.Naši proizvodi
su rasprostranjeni širom Srbije, međutim planiramo i da proširimo izvoz u
inostranstvo.D.O.O. „Hrast“ veći deo svojih proizvoda plasira preko posrednika. Distributeri
proizvodnog programa su specijalizovane trgovine na veliko i malo. Manji deo prodaje se
organizuje direktno iz skladišta D.O.O. „Hrast“.”
67%37%
22
Tabela 4. Bilans uspeha
Projekcioni period 2007. 2008. 2009. I UKUPAN PRIHOD 14.456.880,00 15.678.180,00 17.007.120,00 II UKUPNI RASHODI 11.350.800,00 12.238.872,00 13.254.886,00 1. DIREKTNI MATERIJALNI TROŠKOVI 9.724.872,00 10.531.554,00 11.409.816,00 Materijal 7.806.384,00 8.455.536,00 9.164.304,00 Energija 472.800,00 508.200,00 544.000,00 Transportne i druge usluge 1.445.688,00 1.567.818,00 1.700.712,00 Bruto poslovni rezultat 4.732.008,00 5.146.626,00 5.597.304,00 2. INDIREKTNI TROŠKOVI 444.000,00 444.000,00 492.000,00 upravljanje 120.000,00 120.000,00 120.000,00 marketing 72.000,00 72.000,00 120.000,00 ostali indirektni troškovi 252.000,00 252.000,00 252.000,00 3. TROŠKOVI RADA 888.624,00 977.486,00 1.075.235,04 direktni 641.784,00 705.962,00 776.558,64 upravljanje i administracija 246.840,00 271.524,00 298.676,40 4. INVES. ODRŽAVANJA I OSTALI TROŠKOVI 24.480,00 24.480,00 24.480,00
5. AMORTIZACIJA 244.800,00 244.800,00 244.800,00 Poslovni dobitak 3.130.104,00 3.455.859,00 3.760.788,00 6. KAMATE 24.024,00 16.551,00 8.555,00 III BRUTO DOBIT 3.106.079,00 3.439.307,00 3.752.233,00 POREZ 621.215,00 687.861,00 750.446,00 IV NETO DOBIT 2.484.863,00 2.751.446,00 3.001.786,00 Akumulacija 2.378.107,00 2.637.217,00 2.879.562,00 Otplata 106.755,00 114.228,00 122.224,00 Stopa poreza na dobit 20,00%
Izvor: Tankosić M., Privredno duštvo za proizvodnju nameštaja “Hrast”, Biznis plan 2008./2009. godina.
“Primarni cilj D.O.O. „Hrast“ je da u narednom perodu izmiri sve svoje obaveze, modernizuje
opremu i poveća proizvodnju i asortiman proizvoda.”
III.3. IZVORI FINANSIRANJA I INSTITUCIJE ZA PODRŠKU MALIH
I SREDNJIH PREDUZEĆA I PREDUZETNIŠTVA
REPUBLIČKA AGENCIJA ZA RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA I
PREDUZETNIŠTVA
23
Agencija je osnovana sa osnovnim ciljem da podrži (pomogne, savetuje i zaštiti) razvoj i
interese MSP sektora, što treba da doprinese uravnoteženju privredne strukture, dinamiziranju
privrednog razvoja i oživljavanju ekonomskih tokova u zemlji.
Podrška kreiranju podsticajnog okruženja za rast i razvoj MSPP
Učestvovanje u izradi republičkih propisa i stvaranje institucionalne (tržišne)
infrastrukture za osnivanje i razvoj MSP
Direktna nefinansijska podrška MSPP sektoru (konsalting, informacije,
povezivanje, olakšavanje pristupa izvorima finansiranja...)
Priprema i realizacija edukativnih programa za instruktore i za obuku preduzetnika
i menadžera MSP (treninzi za nezaposlene, treninzi trenera, mentoring...)
Koordinacija rada Republičke mreže regionalnih agencija/centara
Međunarodna saradnja
Promocija preduzetništva
Pružanje pomoći MSP u oblasti novih tehnologija i podrške njihovim inovativnim
aktivnostima (stvaranje veza između istraživačko-razvojnog sektora, univerziteta i
MSPP sektora
Nacionalna služba za zapošljavanje
Nacionalna služba za zapošljavanje je jedan moderan javni servis koji pruža usluge
nezaposlenim licima i poslodavcima u Srbiji. Početkom delovanja javne službe za
zapošljavenje u Srbiji smatra se 14. Decembar 1921. godine kada je objavljen jedan od prvih
propisa kojima se reguliše oblast zapošljavanja – “Zakon o zaštiti radnika”. Nacionalnu
službu za zapošljavanje čine Direkcija, dve Pokrajinske službe, 34 filijale, 21 služba i više od
120 ispostava u svim okruzima u Republici Srbiji.
Ukoliko ste nezaposleni, želite da promenite ili otpočnete sopstveni posao ili vam je
potreban savet u vezi sa zapošljavanjem, obratite se Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
24
Fond za razvoj republike Srbije
Cilj Fonda za razvoj Republike Srbije je podsticanje dinamičnog privrednog rasta,
odnosno stvaranje privredne strukture prilagođene modernoj, prema svetu otvorenoj tržišnoj
privredi. Samo takva orijentacija može da obezbedi trajnu ekonomsku i socijalnu stabilnost i
rast standarda stanovništva. Upravni odbor i menadžment Fonda imaju zadatak, da i u
narednom periodu pravnim licima i preduzetnicima obezbede što kvalitetnije izvore
finansiranja. Povoljni krediti Fonda su značajan podsticaj za privredu. Zahvaljujući dobrom
odabiru programa i bonitetnim klijentima uvećan je kreditni potencijal, a Fond je prerastao u
finansijsku instituciju koja svoje programe finansira iz sopstvenih izvora.
Izvori sredstava:
Naplata kredita
Kreditne linije
Budžet samo u delu obavljanja komisionih poslova u ime i za račun države
25
ZAKLJUČAK
Da biste bili uspešni u nečemu i da biste uopšte imali mogućnosti u realizaciji svojih
ideja, morate posedovati znanje. Kako bi ideja bila konkretizovana i kako bi imala mogućnost
realizacije, morate poznavati tehnologije koje se koriste, poznavati kanale distribucije,
dobavljače, kupce i njihove potrebe, troškove proizvodnje i distribucije, marže, monopol,
dominantne igrače i njihove jake i slabe strane. Ova znanja će vam pomoći i da unapredite
svoje ideje i da unapređujete već postojeće segmente svog preduzeća. Tek sa tim znanjem ste
u stanju da razmišljate o tržištu i pronalazite nove, bolje i efikasnije načine da zadovoljite
potrebe tog tržišta. Da promenite i unapredite stvari. Da preduzmete nešto novo na tržištu. Da
budete preduzetnik.
26
LITERATURA
1. http://fliiby.com/file/17892/66w89nf6xm.html
2. http://sh.wikipedia.org/wiki/Akcionarsko_društvo
3. http://sh.wikipedia.org/wiki/Društvo_sa_ograničenom_odgovornošću
4. http://sh.wikipedia.org/wiki/Komanditno_društvo
5. http://sr.wikipedia.org/sr-el/Бизнис_план
6. http://www.biznisplan.net/
7. http://www.fondzarazvoj.gov.rs/
8. http://www.nsz.gov.rs/page/about/sr.html
9. http://www.pks.rs/Institucijeiorganizacije/tabid/1714/language/sr-Latn-
CS/Default.aspx
10. http://www.skolarac.net/index.php?option=com_content&view=article&id=53:preduz
etnitvo-definicije-kako-ta-zato-&catid=43:preduzetnitvo&Itemid=66
11. http://www.spk-belgrade.eu/view.php?id=111
12. http://www.spk-belgrade.eu/view.php?id=114
13. http://www.spk-belgrade.eu/view.php?id=151
14. http://www.veza.biz/dnikolic/6.html
15. http://znanje.infostud.com/saveti/Sta_je_preduzetnistvo/196
16. Kragulj D., 2009., Ekonomija, Uvod u ekonomsku analizu, mikroekonomija i
makroekonomija, Kragulj, Beograd
17. Radulović O., 20008., Poslovne finansije i poslovno planiranje, Pančevo
18. Seminar o preduzetništvu, Pančevo, 2008. Projekat “Razvoj preduzetničkog duha kod
mladnih”