0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo znanja iz kulture kod građana,

posebno kod mladih ljudi.

PODCILJEVI:

Predstaviti BiH kao eminentnu kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu BiH mladima iz cijele BiH

Potaći inovativan pristup prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih zajednica

PROJEKT:MLADI ČUVAJU KULTURNO

NASLIJEĐE BiH

SADRŽAJ:

SADRŽAJ

O projektu 1

Uvod 2

E, baš neću da ostanem! 3

Intervju o kulturnom

naslijeđu BiH

4

Da sam ja neko, kulturno

naslijeđe bih zaštitila ovako

6

Moja lokalna zajednica je

posebna po…

7

Naši argumenti za

očuvanje kulturnog

naslijeđa

8

Šta je važnije: moje ili tvoje

kulturno naslijeđe?

10

Mladi o važnosti očuvanja

kulturnog naslijeđa

11

Profesori o kulturnom

naslijeđu

12

Naša razmišljanja o

kulturnom naslijeđu

13

Stripom do promocije

kulturnog naslijeđa

14

Fotografijom da ti kažem –

moje omiljeno mjesto

26

Pjesmom da ti kažem 18

Umjesto kraja 19

2

Još jedan mjesec je još jedna prilika da zajedno

učimo o kulturnom naslijeđu BiH. Ono na što smo

posebno ponosni jeste da su nam se javljali naši

dragi debatanti i rekli nam da su gledali webinare

o naslijeđu i da redovno čitaju Debatne novosti.

Drago nam je da vam tema kulturnog naslijeđa

nije dosadna i da nam dajete vašu podršku. Zbog

vas ovo i radimo!

U ovom izdanju Debatnih novosti vam donosimo

mnoštvo zanimljivosti o kulturnom naslijeđu BiH.

Kroz ovo izdanje, kao i kroz prethodna, nastojimo

prezentirati naslijeđe različitih lokalnih zajednica

širom BiH. BiH nije Sarajevo, ili samo Mostar, ili

samo Banja Luka. BiH je svako malo mjesto, i ono

veće, i najveće. BiH su njena sela, gradovi, rijeke

ma koliki da su, ma kako da se zovu i u ma kojem

dijelu države da se nalaze.

Zato predlažemo da sa nama krenete u virtuelnu

šetnju i uživate u svim bogatstvima koja BiH nudi

svima.

UVOD BAŠČARŠIJSKA

Na svakom sam čepenku kafupopio

I rahatlokum na česmu spustioKad prođeš Saračima znaćeš

da sam bioA dočekati nisam te smio

Kazandžije kucaju kao da ne mogu

Da nađu pravi tonKurikaju sajdžije sahat na kuli

Zildžije štimaju zvonHalači češljaju pamuk prstima

K’o bakrenu kosu na tvojim prsima

Sindžije slatke simte pekuA ja sam stoput prešao rijeku

Da sam, bogdo, taščija pa da ti isklešem

Novi avlijski pragDa se popnem na pendžer

čardaklijom lozomI opet budem ti drag

REF.Ubr’o sam te đulbe šećer ružo

Prije vremenaJa moram bježati nemoj brinuti

dušoLjubavi jedina (x2)

Zveckaju džezve, dževdžiri i sahani

Mirišu na jasmin tvoji jorganiKaldrmu je uglancala kišaŠuška i miriše kafa iz šiša

Danas kalajdžije Sunce kalaišuSamo za tebe

Da ti toplije bude dok zamišljaš kako

Moj dah te miluje

Zlatan Falić Fazla

3

Želim sa vama da podijelim svoja razmišljanja o

kulturnom naslijeđu i da napišem svoj kratki komentar o

vašem jednom prošlomjesečnom tekstu u kojem se

zalažete za ostanak mladih u BiH. Molim vas da

objavite moj tekst ali da mi ne navodite ime.

Od kada znam za sebe živim u BiH. Rođena sam u BiH i

izvan BiH idem isključivo na more ili u Hrvatsku ili u Crnu

Goru. I to je to. Da imam više novaca stalno bih

putovala, ali za sada putovanja sebi ne mogu da

priuštim. (Barem ne onoliko koliko bih željela.)

Uskoro završavam srednju školu i želim studirati u

inostranstvu. Nadam se stipendiji. Ali novac nije glavni

razlog zbog kojeg želim otići iz države. Naime, želim

otići iz države jer mislim da ćemo mi uskoro da

upropastimo svoju državu. Ne brinemo uopće o njoj.

Bilo da se radi o kulturi, ljudima, okolišu, želimo sve da

uništimo.

Ja sam dosta uključena u ekološke akcije u mojoj

lokalnoj zajednici. Najčešće čistimo područja oko

spomenika i mene boli kada vidim kako malo vodimo

računa i o okolišu ali i o očuvanju svjedoka naše

prošlosti. Nekako mislim ako nemamo prošlost,

možemo li imati budućnost? Ja mislim da ne. I zato

želim otići. Želim otići iz sredine koja ismijava pokušaje

da sačuvamo kulturu, da očistimo okolinu ili

pomognemo osobi. Nije problem uvijek u novcu. Ništa

nas ne košta da onaj papir pored spomenika

podignemo i bacimo u kantu. A još nas manje košta

da papir i ne bacimo bilo gdje. E, zbog ovoga svega,

baš neću da ostanem! Odlazim u daleki svijet da tamo

besplatno ne zagađujem okoliš i čuvam parkove i

spomenike kulture!

E, BAŠ NEĆU DA OSTANEM!NA ADRESI TI

PIŠE…

Da li je dobro tu

Da l’ je dobro na

sjeveru

Da l’ miriše na tugu

Da l’ miriše na jugu

Javi se, pojavi se

Ako kasniš najavi se

Javi se svom drugu

Ovdje dole na jugu

Pođi, prođi, pa kući

dođi

REF.

Na adresi ti piše

Sarajevo, Sarajevo

Jedno sjedište više za

Sarajevo, Sarajevo

S ove stanice

autobusi

Voze desno i lijevo

Da li ijedan ide za

Sarajevo

Zemlja se okreće

Kad miriše na proljeće

Kad ne cvjeta cvijeće

Tad ni zemlja neće

Javi se, pojavi se

Ako kasniš najavi se

Javi se svom drugu

Ovdje dole na jugu

Pođi, prođi, pa kući

dođi.

Zdravko Čolić

4

Senad Bajat, Mostar

“Kulturna baština Mostara je zaista

mnogo obimna I široka. Od Starog

mosta, preko Lenjinovog šetališta do

Partizanskog spomen-groblja i

mnogo ostalih kulturnih obilježja

miga grada. Jednostavno je,

zaljubite se na prvi pogledu taj

hercegovački krš kome ćete se vraćati iznova i

iznova.“

Mirnes Mujezinović, Sarajevo

“Ilidža, rimsko naslje i mjesto gdje se

nalaze terminalni izvori su mjesta

koja su, po meni, vrlo značajna za

kulturu grada Sarajeva.”

Jasmina Džino, Mostar

“Konjic, grad na Neretvi je jedan od

ljepših gradova u Hercegovini gdje

možete naići na mnogo toga.

Predlažem da ga posjetite jer na

svakom koraku odiše prošlošću i

ljepotom.”

Marija Božić, Banja Luka

“Dolazim iz Banja Luke gdje će vas

svako dočekati sa osmijehom.

Jedna od naših glavnih ulica je

Gospodska ulica gdje se družimo, i

koja je idealna za popodnevnu

šetnju i smijeh sa prijateljima.”

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH CKD NOVINARI

Rania Omanović

Ilma Mušić

Ima Musić

PITANJA:

Možete li nam reći

nešto ukratko o

kulturnom naslijeđu

vaše lokalne

zajednice?

5

Ema Muratović, Srebrenik

“Ja dolazim iz Srebrenika koji je

poznata po mnogo čemu, ali

nekako najveća činjenica je da se

tu prvi put pisala najljepša bosanska

balada Hasanaginica.”

Meliha Selimović, Srebrenik

“Dolazim iz grada koji je poznat po

Starom gradu. Grad se prvi put

spominje 1333. godine. To znači da

moj grad ima obimnu historiju o kojoj

upravo svjedoče brojni spomenici

kulture.”

Zdenka Nikolić, Travnik

“Travnik je jedno vrijeme bio glavni

grad BiH. Poznat je po mnogim

pjesnicima kao što je Ivo Andrić,

jedan od nobelovaca. Grad obiluje

parkovima i zelenim površinama.

Vrijedi spomenuti i Stari grad koji je

jedan od vodećih destinacija za

turiste .”

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH Balada

"Kaži mi, dete, što si se

pokrio

Zemljom i travom? Zar

ti hladno nije?"

"Ne, mati. Ovde tako

toplo mi je

Ko da uz naše ognjište

bih bio."

"Preni se. Pođi svojoj

rodnoj luci —

Kuća te čeka, moja

slavo živa."

"Ne mogu. Tu se tako

slatko sniva

Kô da na tvojoj

zaspao sam ruci."

"Vaj, rano li te san

studeni srete!

Kada ćeš iz te postelje

olovne

Ustati, sine?" — "U

moravske čete

Kada me, majko,

nova truba zovne."

"Sunce se vraća. Evo

tica, gnezda,

A tebe nema. Šta ću

tvojoj djeci,

Šta ljubi reći?" —

"Otišô je, reci,

Na nebo, za vas da

nabere zvezda"...

Aleksa Šantić

6

Kulturno naslijeđe treba da bude i mora biti zaštićeno. To

je naše bogatstvo i kultura. Ako sami nećemo zaštiti nešto

što je naše, ko će drugi to uraditi? Prvo što treba da se

uradi jeste da se razvije svijest o problemima sa kojima se

danas suočava kulturno naslijeđe. Dakle, kroz školske

programe, medije kao izvore informisanja javnost treba

upozoriti na svakodnevno uništavanje i propadanje

kulturnog naslijeđa. Kada se to uradi na što kvalitetniji

način treba da se organizuju akcije čišćenja na

prostorima gdje ono postoji. Osim toga, pokušati animirati

one koji su u mogućnosti da urade nešto kako bi se

prikupio novac za rekonstrukciju naslijeđa koje je u fazi propadanja te da se to

spriječi. Smatram da je ovdje vrlo ključna svijest kod ljudi. Ukoliko oni nemaju želju

da se bore da sačuvaju nešto svoje, onda je sve ostalo što bi se uradilo uzaludno.

Također, vandalizam predstavlja veliki problem. Danas često možemo vidjeti da je

naše kulturno naslijeđe "uljepšano" raznim grafitima. Osim što se takav oblik

ponašanja ne kažnjava zakonski jer počinioci nikada ne bivaju uhvaćeni, ne učini

se ništa da se grafiti uklone. Oni tu ostaju toliko dugo i blijede jedino s kapima kiše. I

to je dokaz nepoštovanja i nezaštićenosti spomenika kulture. Akcija prikupljanja

smeća kroz školsku ekološku sekciju je način da se učenicima razvije svijest za

problem ovakve tematike, te da takve akcije postanu dio školskog programa. Od

malih nogu učimo one prave vrijednosti te ih takve nosimo kroz život.

Novac predstavlja pored svijesti značajan

faktor za rješavanje ovog problema. Vrlo je

teško na akcijama prikupiti novac za takve

stvari, ali vlast bi trebala da učini nešto jer je i

njima to u interesu. Nažalost, oni se danas ne

bave tim stvarima jer postoje neke važnije. A,

šta to može biti važnije od kulture? Velike

promjene će se tek desiti onda kada se o

tome počne pričati. Razgovor je pokretač

svega. Svih rješenja i problema. Zbog toga,

prvo bih razgovarala sa drugima o tom problemu i onda smišljala strategiju kako

da se problem riješi. Često kažu da ukoliko nismo dio rješenja, onda smo sigurno dio

problema.

Edna Basara, MSŠ Donji Vakuf, najbolji online debatant za april 2018.

DA SAM JA NEKO, KULTURNO NASLIJEĐE BiH ZAŠTITILA OVAKO

7

U Mostaru nam je najpoznatiji Stari most koji je završen 1566.godine, a dobio je ime po Mostarima, čuvarima mosta.Srušen je 1993., a obnovljen 20014. godine. Također suvažne Muslibegovića i Kajtaz kuća. Muslibegovića kuća imamediteranske karakteristike gradnje. Kajtaz kuća jeizgrađena od kamena i drveta i pripada arhitekturi turskogperioda. Karađoz-begova džamija je sagrađena 1557.godine a arhitekt je bio Mimar Sinar. (Senad Bajat, Mostar)

„Sarajevo. Barščaršija je poznata skoro svima. To je mjestookupljanja u Sarajevu. Na Barščaršiji se nalazi Sebilj. Sarajevoje poznato i po Gazi Husrev-begovoj džamiji i znana je joškao i Begova džamija. Izgrađena je u 16 st. i smatra sejednim od najznačajnijih spomenika islamske kulture.Poznati su i Latinski most koji potiče jz kraja 16 st. kao iFerhadija, glavna ulica koja seže od Barščaršije do uliceMaršala Tita. Svakako treba posjetiti i katedralu Srca Isusova,koja je sagrađena 1889. godine.” (Dino Ahmetbegović,Sarajevo)

MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO… Bosna žubori

Bosna žubori; nad

pitomim krajem

Anđeo mira širi laka

krila -

I lahor pirka, ko da

sitnom cvijeću

Mistične priče šapće

večer mila.

Bosna žubori i ko rujne

usne

Cvijetne tiho obalice

ljubi,

Pa tamo negdje,

poput moje misli,

Kraj tvog se dvora u

daljini gubi.

Bosna žubori, a s

barčicom mojom

Nestašno sitni igraju se

vali;

Ah, čini mi se, moj

anđele, tako

Da ljubav tvoja srcem

mi se šali.

Musa Ćazim Ćatić

8

„Stolac. Radimlja kod Stoca je poznata nekropola

stećaka. Imamo i Begovski posjed koji ima odlike

mediteranske znamenitosti. Nezaobilazan je grad

Daorson koji je grad ilirskog plemena Daorsa koji su

živjeli od 300. do 500. god. p.n.e.” (Dino Emrić, Stolac)

„Bihać. Kapetanova kula - nastala je 1205. godine u

svrhu odbrane. Danas je muzej Unsko-sanskog

kantona. Tačan datum nastanka Kamenog turbeta

nije poznat ali se pretpostavlja da je nastalo dolaskom

Austo-ugarske vlasti. Džamija Fethija je jedina evropska

bogomolja u gotičkom stilu. Crkva sv. Antuna je

građena krajem 19 st. u maniru zapadnoevropskog

klasicizma.”

MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO… Zapis o Bosni

Pitao jednom tako

jednoga vrli pitac neki

A kto je ta šta je ta da

prostiš

Gdje li je ta

Odakle je

Kuda je

Ta Bosna

Rekti

A zapitani odgovor

njemu hitan tad

dade:

Bosna da prostiš

jedan zemlja imade

I posna i bosa da

prostiš

I hladna i gladna

I k tomu još

Da prostiš

Prkosna

Od

Sna.

Mak Dizdar

9

Očuvanje historije zemlje kroz postojanje kulturnog

naslijeđa.

„Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica izdala je

priručnik za edukaciju o kulturnom naslijeđu naziva

“Učini svojim kulturno naslijeđe BiH”. Priručnik je

namijenjen srednjim školama i različitim kulturnim

institucijama. Namjena priručnika je da potakne

na kritičko razmišljanje o naslijeđu i alternativnim

formama očuvanja i zaštite, kao i da podigne

svijest o značaju uloge i odgovornosti mladih u

procesu očuvanja naslijeđa, te ohrabri aktivno

učešće mladih u promociji, očuvanju i zaštiti

kulturnog naslijeđa.”

http://nap.ba/new/vijest.php?id=22715

Promoviranje očuvanja kulturnog naslijeđa je

jedno od načina na koji možemo očuvati kulturno

naslijeđe naše zemlje.

U cilju promocije vrijednog i raznovrsnog kulturnog

naslijeđa Bosne i Hercegovine, te ukazivanja na

važnost očuvanja zajedničkog naslijeđa,

Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica Bosna i

Hercegovina (Foundation Cultural Heritage

without Borders – CHwB) pokrenula je portal naziva

''Coolturna baština'' – www.coolbastina.ba. Na

portalu objavljivat će se tekstovi o značajnoj

kulturnoj baštini BiH, ali i drugih zemalja; mladim

kreativcima koji inspiraciju u svom radu crpe iz

bogate zajedničke baštine i pridaju važnost

očuvanju naslijeđenih dobara; vrijednim

spomenicima kulture; zanatima; bitnoj ulozi muzeja

u očuvanju naslijeđa itd. –

https://www.bljesak.info/kultura/flash/pokrenut-

portal-posvecen-promociji-kulturne-bastine-

bih/147019

NAŠI ARGUMENTI ZA OČUVANJE KULTURNOG

NASLIJEĐABosna

Bosna, to je jedna dobra

zemlja.

Kad plače klobčaju

kiseljaci.

Sagni se i pij, niko se ne

ljuti.

U Bosni ima jedna tišina.

U tišini jedna njiva.

U toj njivi obeharalo stablo.

Zimi Bosna po svu noć

srebrom zvoni.

Bosna ima Bosanaca.

Kad Bosanac liježe na

počinak

On polako glavu spušta na

zemlju

Da zemlju ne povrijedi.

Bosna ima majku.

Majka se popne na brdo

iznad pruge

Pa mahne mašinovođi.

Majka mahne mašinovođi,

a lokomotiva vrisne.

Bosna ima kuću

U kući živi starica

Njen smjeh je ajet o

džennetu.

Skloni obuću kad prelaziš

Unu, Savu, Drinu

Operi noge u rijekama

Bosna je ćilimom zastrta.

Nedžad Ibrišimović

10

Na pitanje ovog tipa nezahvalno je odgovoriti. Ustvari,

nemoguće. Zašto? Nije važno da li je tvoje ili moje, jedino

je važno kulturno naslijeđe. Prvo ćemo definisati sam

pojam. Dakle, kulturno naslijeđe predstavlja naslijeđe

fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili

društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno

čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za

dobrobit budućim generacijama.

Međutim, definicija u potpunosti ne odgovara sadašnjoj

situaciji, bar u Bosni i Hercegovini. Kulturno naslijeđe se ne

čuva i ne štiti. Svakodnevno je izloženo propadanju i

ponekad se bojim da generacije koje dolaze neće pamtiti ono što mi danas

puštamo da istrune, kao da nije naše. Eh, ako ne znamo čuvati svoje, kako onda

da čuvamo tuđe? Ako ne poštujemo svoje, kako očekivati da poštujemo tuđe? I

više nije važno ni da li je moje ili tvoje, važno je da ga trebamo sačuvati jer ono

propada.

Odgovor na postavljeno pitanje možemo posmatrati kroz izreku: "Voli svoje, poštuj

tuđe". Sigurno je da više volimo svoje, ali ne možemo to posmatrati na način da je

to važnije od tuđeg. Ko smo mi da odlučujemo šta je važnije? Zašto da nešto svoje

stavljamo ispred tuđeg samo jer je to naše? Zašto da budemo sebični pa da svoje

njegujemo, a tuđe zanemarujemo? Kulturno naslijeđe je po sebi samo važno i kao

takvo se mora poštovati i čuvati.

Nikakve nacionalne, političke ili bilo kakve druge okvire ne trebamo uplitati u

kulturu. To je nešto što obilježava jedan narod i kao takvo zahtjeva poštovanje svih

nas bez obzira čije je. Kada god se govori o nečemu da li je važnije moje ili tvoje,

to pitanje ne zahtjeva odgovor. Bar od mene kao debatanta.

Mi smo do sada puno puta učili da se sve poštuje, moje i tvoje, drugo i drugačije.

Sve može ili ne mora biti.

Sve trebamo gledati sa tačke tolerancije i poštovanja. Danas treba da se ti i ja

zajedno borimo da sačuvamo kulturno naslijeđe od propadanja, a ne da

odlučujemo da li je važnije moje ili tvoje.

Zajedno pokažimo da je važno jedino kulturno naslijeđe kao bogatstvo koje

imamo.

Edna Basara, MSŠ Donji Vakuf, najbolji online debatant za april 2018.

ŠTA JE VAŽNIJE: MOJE ILI TVOJE KULTURNO NASLIJEĐE?

11

MLADI O VAŽNOSTI OČUVANJA KULTURNOG NASLIJEĐA

„Mislim da je vrlo važno da

svi zajedno što više radimo

na očuvanju kulturnog

naslijeđa. Posebno mladi.

Trebamo organizirati

zajedničke akcije i spriječiti

dalje propadanje spomenika

kulture.” – Inela Subašić,

Srednja škola za tekstil, kožu

i dizajn, Sarajevo

„Ja dolazim iz Tešnja i

pohađala sam Gimnaziju

„Musa Ćazim Ćatić”.

Evo, sad kad ne pitate za

očuvanje naslijeđa,

nekako mislim da smo

trebali više učiti i znati o

Musi Ćazimu Ćatiću,

vrhunskom pjesniku po

kojem je škola i dobila

ime.“ – Armina Artuković

„Kultura i kulturno naslijeđe

su dio našeg identiteta.

Ukoliko ne poznajemo ovo,

ne možemo poznavati ni

sebe. Svi trebamo više raditi

na očuvanju naslijeđa jer se

trenutno ne brinemo

dovoljno o njemu“ – Ajla

Tipura, Karađoz-begova

medresa, Mostar

„Malo govorimo o

naslijeđu. Još manje

posjećujemo

kulturno-historijske

spomenike. Znamo

malo o kulturi svoje

etničke grupe, ali još

manje o kulturi

drugih etničkih grupa

sa kojima dijelimo

uski životni prostor.

To moramo

promijeniti.” – Harun

Tucaković, Gazi

Husrev-begova

medresa, Sarajevo

12

Prof. Sabahudin Ćeman: „Mislim da potencijaliTešnja nisu dovoljno iskorišteni. Mogli bismo naosnovu svoje bogate historije puno više profitiratina račun turizma. Nekako mi se čini da smonezainteresovani za bilo kakvu inicijativu u tompogledu. Osim toga, mislim da bi škole trebale višeraditi na promociji naslijeđa i mladi bi trebali dobitiviše prilika da besplatno ili uz minimalne troškoveposjećuju spomenike kulture u svojoj, ali i u drugimlokalnim zajednicama.”

Prof Mariana Sedić: „Kada govorimo o kulturnomnaslijeđu Banja Luke, mislim da ne postoji osoba uBiH koja nije svjesna banjalučkog kulturnog

bogatstva. Što se tiče očuvanja kulturnognaslijeđa, malo radimo da sačuvamo spomenikeod propadanja. Nekako mi se čini da su nampostali komplicirani i obični zadaci poput toga dasmeće ne bacamo gdje ne treba. Trebamokrenuti od sebe i reći sebi da smo minajodgovorniji za čuvanje naslijeđa. Samo tako gamožemo sačuvati za generacije koje dolaze.”

Prof Branka Ljubojević: „Po mom mišljenjunajznačajniji spomenik kulturne baštine u BanjaLuci je Park Petar Kočić. Zašto? Neću vam odatitajnu nego vam reći da ga morate posjetiti. BanjaLuka ima odlične turističke potencijale, ali su oninedovoljno iskorišteni. Građani se nedovoljno brinuo spomenicima i malo ko je zainteresovan zaobilazak muzeja. Trebamo dosta toga mijenjati unašim glavama.“

PROFESORI O KULTURNOM NASLIJEĐU

13

Kažu da je najveće bogatstvo zemlje upravonjeno kulturno naslijeđe. Ono predstavlja uvid idokaz o historiji naše prelijepe domovine, apokazati će nam i jedan dio duše njenihstanovnika. Kulturno naslijeđe predstavljaju sveone divne stvari na koje pomislimo kada nasneko upita zašto je baš Bosna i Hercegovina zanas posebna i zašto će uvijek biti u posebnomdijelu našeg srca.Jacob Burckhardt je rekao: „I najzaslužnijiduguje domovini više nego njemu.“ Domovinauvijek treba biti u našim mislima, a ko pri pomislina domovinu ne zamisli prvo duge šetnje poBaščaršiji u proljeće dok sretne ptice pjevaju

svoje najljepše pjesme, ispunjenih srca, jer su sei one same vratile svome domu. Ljeto jenajljepše kada je provedeno u sunčanom,toplom Mostaru, pored Starog mosta. Zimskuidilu svi žele dočekati u ljepoti starih gradina uPočitelju, Srebreniku ili Tešnju. A kad jesensvojim opalim lišćem i hladnim kišama dočekadobre stanovnike naše zemlje čovjek se osjećasretno u blizini Kastela. Postoji još mnogoveličanstvenih prizora u našoj domovini, svimanama poznatih, ali i onih neistraženih, skrivenihod pogleda. Svi oni čuvaju dokaze o našempostojanju već dugi niz godina i pričajuprelijepu priču koje svi mi trebamo biti dio,čuvati je i njegovati.

Danijela Paškalj i Semra Kahrimanović

NAŠA RAZMIŠLJANJA O KULTURNOM NASLIJEĐU

Tekla Sava

pored Bosne

sama

Tekla Sava pokraj

Bosne sama,

a Dunavo pokraj

Biograda.

Pokraj Save Posavke

djevojke,

one idu Savi vodi

hladnoj,

sobom nose ogledalo

sjajno

te gledaju na tiho

Dunavo.

Na Dunavu biogradski

momci.

Oni nose srcali

durbina,

okreću ga Savi vodi

hladnoj

te gledaju na Savi

djevojke

kako bijelo lice

umivaju.

Od tog lica hvata ih

groznica!

14

Maja Macura i Dženneta Hajdarpašić, debatantice iz Banja Luke su zaovo izdanje Debatnih novosti napravile kratki strip o kulturnom naslijeđu.

Koje su znamenitosti o kojima likovi iz stripa mogu razgovarati?

STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA

15

„Mostovi su kao ruke”, poručuju nam Ilma Mušić i Rania Omanović,koje su za ovo izdanje Debatnih novosti ilustrirale Stari Most u Mostaru.Napisale su nam sljedeće:

„Imale smo sasvim malo vremena da nešto nacrtamo. I stvarno, prvošto nam je palo na pamet jeste Stari Most u Mostaru. Mi želimo da ovajMost zauvijek živi i da ga još mnogo ljudi dođe vidjeti i preći.”

STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA

16

Sarajevo, pečat na srcu mnogih ljudi. Jednom kada dođeš u Sarajevo, ostaješ zarobljen unjegovoj ljepoti. ”Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, taj se u Sarajevo uvijek vraća”. Itako je Sarajevo postalo dom mnogih ljudi. Također, Sarajevo je grad sa burnom prošlostipunoj tuge i bola, ali isto tako mnogo uspona i padova…Mada, Sarajevo je također jedanod gradova koji sve loše prikriva osmjesima i nadom mladih ljudi, tradicije i ljepote.”Sarajevo je bilo dobra lekcija za mene. Naučilo me da umjetnost čovjeku daje nadu.”Vanessa Redgrave, glumica koja je dala veliki doprinos Sarajevskoj glumačkoj sceni. Svojimriječima je nadahnula mnogo ljudi za rad i bila primjer. Sarajevo je zaista poseban grad.Mnogo mirisa koji te mame. Mnogi ga opjevaše, opisaše, rekoše za njega najljepše riječipohvale… Rekoše da je šeher Sarajevo melem za dušu. Bili su upravu…Što ti Sarajevo možedati, niti jedan drugi grad ne može. ”Ne postoji ništa ljepše od mog dolaska u Sarajevo,gdje me dočekaju osmijesi dragih ljudi. Imam osjećaj da je sve u Sarajevu ljepše, da suncesija jače, snijeg je bjelji, kiša je manje mokra, ljudi su sretni, bez obzira na sve probleme kojeimaju. Nigdje na svijetu nisam vidio radosnije ljude.” Rekao je to Edin Džeko, a s njim su sesložile mnoge kolege. Nije isto nebo iznad Sarajeva, nisu isti ljudi, nije isti zrak. Sve je mnogonježnije, kao da u rukama držiš pregršt svile. Rekoše da je Sarajevo beznadežan grad,definisali su ga kao užas, strahotu, a pravi zaljubljenici u Sarajevo opovrgnuli su svaku turiječ, I dokazali da Sarajevo živi sve dok ima ko da ga voli. JA se zaklinjem pred Bogom iljudima da ga neću prestati voljeti do posljednjeg daha, i da ću ga čuvati dokle godsnage imam. Sarajevo je moje utočište, vječna inspiracija i nada. Sarajevo. Ne pitaj me štoga volim, ne pitaj me što živim tu…Ne pitaj me što mi duša za njim izgara.. JA vidimSarajevo na drugi način. Sarajevo nije samo grad…Sarajevo je moja duša.

Alisa Sjenar, Sarajevo

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

17

˝Na fotografiji je prikazan Titov most, koji lebdi iznad zelene Neretve. Ovaj most predstavlja posebno mjesto za mene jer sam preko njega

najviše puta kročila i sa njim dijelim najljepše memorije. Most predstavlja takozvanu ˝nevidljivu granicu˝ između istočne i zapadne strane

Mostara. Ja vjerujem da su te granice samo u našim glavama i da je ovo most koji nas sve povezuje. Na njemu se svi osjećamo isti. Ograde mosta su prepune katanaca sa raznim datumima od kojih svaki nosi

svoju posebnu priču.˝

Rania Omanović, Mostar

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

18

Kultura je bitna za svaki narodsložit će se i jedan i drugi rod.

Toliko toga u mojoj Bosni ima,

zbog toga nam je puna duša svima.

Sebilj, Kastel, Gradina i Stari most

poželjet će da im svako bude gost.

Svjedočeći o vremenu, govoreći o istini;

tada nam postane lice puno ljubavi

Rania Omanović i Ilma Mušić

PJESMOM DA TI KAŽEM

19

Moramo se složiti da je kulturno naslijeđe bitandio identiteta jedne zemlje i pouzdan svjedoksvih dešavanja. Jer ipak, jedan od glavnihčimbenika jedne zajednice je upravo kulturnonaslijeđe I trebamo ga nastojati sačuvati.Jedan od načina je promoviranje kroz debate.Ne smijemo dopustiti da našom nepažnjom inedovoljnim vrednovanjem naslijeđa našihpredaka, naš identitet bude izgubljen.

Ilma Mušić, MostarRania Omanović, Mostar

UMJESTO KRAJA MOJ ŽIVOT

Moj život nije protekô

zaludu!

Sudba je moja kô

sudba ratara:

Plodove svoje tekô

sam u trudu,

I moje čelo mnogo

trnje para.

Kao rijeka kroz

otpornu spilu,

Svojom sam snagom

svoje našô pute,

I gordo gledô svih

prepona silu

Vjerujući, bože, u

ljubav i u te.

Je li bijedom moj drug

shrvan bio,

S njime sam i ja svoje

suze lio -

Čiste, svijetle kô

svjetlost oltara.

Moj život nije protekô

zaludu!

Plodove svoje tekô

sam u trudu,

I moje čelo mnogo

trnje para.

Aleksa Šantić

20

Debatne novosti, br. 5Maj 2018. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts