Hrvatsko kiparstvo 20

Hrvatsko kiparstvo 20. stoljea

ANGELI RADOVANI KOSTAKipar roen u Londonu 1916., studirao na Akademiji Brera u Milanu i povum u Zagrebu. Sudjelovao na prvoj izlobi hrvatskih umjetnika 1940. Bio u majstorskim radionicama Frane Krinia i Tomislava Krizmana. Radio kao profesor na ALU u Zagrebu (1950.-1955.) i u Sarajevu.ANTUNAC GRGA

AUGUSTINI ANTUN

BAKI VOJIN

BEZEREDI LUJO

BOHUTINSKY EMIL

BRANI VOJTA

CANOVA ANTONIO

COTA FRANE

US FERDO

DEKOVI BRANISLAV

DONEGANI VATROSLAV

DUANEC BRANKA

FERNKORN ANTON DOMINIK

FRANGE MIHANOVI ROBERT

JUHN HINKO

KANTOCI KSENIJA

KERDI IVO

KRINI FRANO

LOZICA IVO

METROVI IVAN

PALLAVICINI PETAR

RADAU VANJA

RENDI IVAN

ROSANDI TOMA

SMAJI PETAR

TURKALJ JOSIP

VALDEC RUDOLF

WOOD MILA

Hrvatsko slikarstvo 20. stoljea

Umjetnici uz proljetni salon 1916.-1928.

BABI LJUBO

MIE JEROLIM

BECI VLADIMIR

ULENTI ZLATKO

VANKA MAKSIMILIJAN

MIJI KARLO

UZELAC MILIVOJ

GECAN VILKO

VARLAJ VLADIMIR

TREPE MARIJAN

UMANOVI SAVA

KRIZMANI ANKA

JUNEK LEO

DOBROVI PETAR

Umjetnici u Osijeku

FILAKOVAC VLADIMIR

LEOVI JOSIP

TOMLJENOVI KORNELIJE

ORLI PETAR

ZORMAN JOSIP

REIN IVAN

Grafiari i crtaiKOKOTOVI DUAN

KIRIN VLADIMIR

GJURI MILENKO

KOVAEVI EDO

Umjetnice

ROJC NASTA

OSTOVI PEXIDR SRIA ZDENKA

MAROCCHINO MIRA

KUERA BUCHMEISTER LUCIE

BANDUR ZINAIDA

OMIKUS SOFIJA

KLOBUAR MIRA

VILHAR BOENA

DUJIN-RIBAR CATA

NIKOLI VERA

Konstruktivizam, neokubizam i dadaizam

KOVAI-TAJEVI SONJA

RUIKA KAMILO

GLUMAC SERGIJE

Neoklasicizam

KLJAKOVI JOZO

FABKOVI JERKO

MUJADI OMER

PLANI JURAJ

REEK IVO

PARA VJEKOSLAV

Kritiki realizam

TABAKOVI IVAN

HEGEDUI KRSTO

GRDAN VINKO

DETONI MARIJAN

HEGEDUI ELJKO

HEGEDUI BRANKA

VAI FEDOR

IMEK ANTUN

ZUPPA ANTUN

Naivni umjetnici

Virius Mirko, Generali Ivan, Kovai Mijo, Feje Emerik, Rabuzin Ivan

Naiva nazivana i naivnom umjetnou, umjetnou naivnih, primitivnom umjetnou, umjetnou modernih primitiva itd. posebni je segment umjetnosti XX. stoljea. To je izdvojena skupina umjetniki nekolovanih slikara i kipara sred velikog broja izraza i struja moderne umjetnosti. Od ostalih samouka, amatera i narodnih, pukih umjetnika, naivi se razlikuju uvijek prepoznatljivim osobnim stilom i poetikom singularnou, dakle, umjetnikom vrsnoom. Naiva je pojam kao to su i pojmovi ekspresionizam, kubizam, astratizam, dadaizam, nadrealizam itd. kojim objedinjujemo neke izdvojene svjetove modernoga umjetnikog stvaralatva. Pojam naiva prihvaen je kao nuna konvencija u nedostatku primjerenije definicije. Pod tim ili slinim nazivima danas je okupljen velik broj autora i djela iz najrazliitijih lokaliteta i kultura, raznovrsnih tematskih, stilsko-morfolokih, metjerskih i poetikih osobitosti. Usprkos svoj neprimjerenosti, taj je pojam danas toliko rairen i prihvaen, u svim svojim razliitim oblicima, da bi ga bilo neprikladno mijenjati. Osim toga, i svaki bi drugi bio osuen na neuspjeh, jer likovnu pojavu o kojoj je rije ne bi mogao obuhvatiti u svoj njezinoj sloenosti. Naiva, naime, nije strogo odreen umjetniki pokret ili skupina umjetnika i djela podudarnih formi, jedinstvena stila, tematike ili poetike, ona je sazdana od obilja najrazliitijih individualnih kreacija i upravo je zato njena jednostavna pojmovna definicija nemogua. U Hrvatskoj se isprva radilo o stvaralatvu seljaka i radnika, malih obrtnika i trgovaca, slubenika i umirovljenika, obinih ljudi iz naroda (odatle svojedobno naziv i puka umjetnost), no najuspjeniji autori s vremenom postaju profesionalni umjetnici, to je neprijeporni specifikum nae naive. Primitivnost i naivitet nisu isto to i naiva kao umjetniki fenomen. Manuelna nespretnost nekih autora XVIII. i XIX. stoljea, razna djela anonimnih, u Hrvatskoj postbarokni hinterglasmalerei, zavjetne slike, diletantski i provincijski oblici (najee u slijedu bidermajera), nedvojbeno su naivna djela (u punom i pravom smislu tog pojma), ali ne pripadaju naivi u smislu posebnog segmenta likovnog stvaralatva, jer im nedostaju osobna stilska koherencija i umjetnika razina. U Hrvatskoj se pod pojmom naiva podrazumijeva stvaralatvo umjetnika koji su pristigli iz amaterizma, vie ili manje samouka, dakle autora koji likovnu naobrazbu nisu stjecali sustavnim obrazovanjem na umjetnikim kolama i akademijama, ali ih to nije sprijeilo da ostvare vlastiti stil i razinu umjetnosti. Prepoznatljivo individualni stil i uvijek prisutna individualna poetika naivu jasno diferenciraju od brojnih primjera amaterizama i diletantizama, "nedjeljnih" i "pukih" slikara i kipara, kao i ostale nerazluene mnoine samoukih. Kako umjetnici naive ne poznaju u potpunosti akademsku konstrukciju djela, to su u njih stalno prisutni stanoviti pomaci u proporcijama i perspektivi, kao to su oite i brojne neloginosti oblika i prostora. Pozitivne valorizacije takvih svojstava mogle su se prihvatiti kao izraz slobodne stvaralake imaginacije tek nakon iskustava simbolizma, ekspresionizma, kubizma, nadrealizma i ostalih pokreta i fenomena Moderne. Time se jasno naznauje da je i naiva izraz XX. stoljea i sukladna modernom senzibilitetu.Naiva je posljedica i dokaz demokratizacije kako opedrutvenih odnosa tako i umjetnikog stvaralatva. Ona jasno pokazuje da se svatko ima pravo umjetniki izraavati i da umjetnike kole same po sebi nisu jamstvo umjetnike vrijednosti, jer se umjetnost moe ostvarivati i bez njih. U naivi je emotivnost pretpostavljena racionalizmu i intelektualnim spekulacijama, u veini sluajeva naiva izraava radost ivljenja i pobjedu Nade. Tu otkrivamo zaboravljenu prirodu i minulo djetinjstvo, prie i snove, ivu imaginaciju i jednostavne ljudske zamiljaje, zaboravljeno uenje nad svijetom i veselje nad motivima. No, naiva nije samo arkadijska umjetnost i idila, ona ne iskazuje samo ufanje i slavljenje ivota, ima u njoj i muklih kazivanja, tamnih akorda i ktonskog, u naivi sreemo takoer tragino i simboliko, fantastiku i irealnost, nadrealne odnose, somnambulizam i nestvarnost, to znai da je sazdana od mnogih suprotnosti, kao i ivot.Nadrealizam

SEISSEL JOSIP

VENUCI ROMOLO

Slikarstvo intimizma

VIDOVI EMANUEL

TARTAGLIA MARINO

MOTIKA ANTUN

Ekspresionizam

IGNJAKT JOB

HERMAN OSKAR

EFEROV VILKO

KATELANI ANTE

Dubrovnik

MURAT MARKO LALI JOSIP

POPOVI ATANASIJE MILJAN NIKOWIELAND SCHMIDT VUETI ELZA

RAJEVI GABRO

ETTORE IVAN

RAICA BOIDAR

COLLONA JOSIP

MASLE ANTUN

KOVAEVI BRANKO

KOVAEVI-MATIJEVI BOSILJKA

KRSTULOVI EUGEN

Split

MIRKOVI IVAN

KNEEVI JOKO

FORETI VINKO

TOLI MILAN

PETRI BARTOL

NAKI LJUBOMIR

SIKAVICA IVAN

Intimizam

KOVAEVI EDO

MEZDJI ANTUN

BULI BRUNO

OREVI NEVENKA

DOMAC IVAN

OHAJ SLAVKO

EHRLICJ MARTA

OJAT ANTUN

DOMI SVETOZAR

Povratak boji

JUNEK LEO

TILJAK URO

VEA MLADEN

MESARO ARPAD

SVENJAK VILIM

POSTRUNIK OTON

Pejzano slikarstvo na sjeveru

TOMAEVI ERNEST

CRNOBORI JOSIP

Strukturirani krajolik

UMANOVI FRANO

GLIHA OTON

JANDA JOZO

Arte bruta

KOPA SAVKO

Apstraktna umjetnost

TOMPA KAMILO

PRICA ZLATKO

MURTI EDO

Ostali

IVEKOVI OTON

BUKOVAC VLAHO

KARAC VJEKOSLAV

HTZENDORF HUGO

MCKE FRANJO JOSIP

PAVLOVI JURAJ