Tečaj XXX1IL Prosinac 1909. Broj 13.

^^£SS5 Si^SJli-

•-•r-'.-tliT.itt-

-.1 •.^•--^ \'^.

^1 iPjiPv*.

•rs- -«-£'

fe 271

lipv. slav. šumarskoga dpužtva,

. ! -S ' ^vr^-^j.

Izdaje

hrvatskO'Slavoasko šumarsko đružtvo.

Uredjnje ANTE KERN.

S^! ^^j^šiS^f^s^

m M^m ,jf^' "' Izlazi svaki mjeseo.

s

-m"?

br^'

'r4.-LUV4i

Z A G R E B 1 9 0 9 . Naklada hrr.-alav. šumarskoga đrnžtva. ^=^.^1

„SILVA«' hljeb za divljač je praksom dokazana naj­bolja hrana za ze«eve, srne i ernu divljač, u oblika „eakesa", — po­spješuje razvoj jakih ko­stiju i vanredno jako^ i

velikog rogovlja. 50 kg. loco tvornice K 12-— kod ve(5e količine stavljamo

specialne ponude

I n n n f k f m l ^^° ' P^' ^^'^ OBtaUh vrstlh hrane se najbolje sa Fattinge-LUVttbili P « ! rovim Patent-mesniin kolačem za pse.

50 kg. loco tvornice K 23, 5 kg. po K 3-20 prosto od poštarine.

nolIednostavnllloz$ol$nletela(fasano);oi:^l?u°Hrs^S;: sa Fattingerovom mesnatom hranom za g^njetele.

Vrst I. je za mlađe, a vrst II. je za starije gnjetele. 50 kg. K 24.— loco tvor­nice. 5 kg. K 3'30 prosto od poštarine. Opširne cienike šalje

S : . E=*olsterex vlastnik i suutemeljitelj Fattingerove tvornice Patent-kolača za pse i

perad u \V1ENER-NBU8TADTU. P r e k o 300 p r v i h nagrada . U t e m e l j e u o g. 1893.

I m i t a c i j e treba u vlastitom interem uvjek n a j e n e r g i č n i j e odbiti.

Krzno od divljači kupuje od gg. šumara i lovaca uz najviše dnevne cijene

Dragutin Mocnaj šumarnik u. m.

Zagreb, Trg Franje .Josipa 15.

Dopisnica uredništva, Kr. šum. rav. u Z.; Gosp. uredu u M.; Gosp. uredu u O. ; Gosp. uredu u V.;

Kr. kot. oblasti u O.; Klubu šum. akad. u Z.; te gg. V. P. u D.; A. D. u Dj.; A. B. u Sv. I.-Z.; B. K. u S.; — Zahvaljujemo na poslanim viestima i dražbama, te molimo da bi nam se takove viesti bbgoizvolile i u buduće te pravovremeno pri-poslati.

P. n. gg. J. M. u D. — Zahvaljujemo na priposlanom te željno očekujemo obečano.

P. n g. A. Sch. u B.-N. Prema Vašoj želji ne ćemo Vam više poćam od 1. siečnja 1910. šiljati list

P. n. g. E. B. u M. — Vašu adresu smo izpravili. Kr. šum. ra?. u Z. — Promjene nastale premještajima i umirovljenjem lugara,

ispravili smo u adresama. Kot. šum. u S. — U adresama ispravili smo promjene gleie odašiljanja lista

lugarima. Admin. I. V. R. u Hrv. Vin — Adresu smo ispravili prema Vašoj želji. P. n. g. Dr. P. u B — Najljepša hvala na priposlanom. Kako vidite upo-

triebili smo odmah. Uskoro javiti ćemo se opširnim listom.

/

BROJ 12. U ZAGREBU 1. PROSINCA 1909. GOD. XXXlri.

ŠUMARSKI LIST Pre tp la ta za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini

broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva.

Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za '/^ stranice 9 K; za '/» stranice 7 K '/i stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.

Oidium na hrastovim šumama. Napisao dr. Petračić.

Svrha je šumskog gospodarstva, da u najkrade vrijeme, sa što manjim izdatcima, uzgojimo što vrijednije šume. Da to polučimo, moramo s jedne strane rabiti sva sredstva i načine, da prirast šuma povečamo, a s druge strane braniti šume od svih nepogoda, koje umanjuju njihov prirast. Težedi za tim ciljem, šumar je u mnogo težjem položaju od gospodara, jer dok ovaj gnojenjem povedava prirod na raznim plodinama, a naplavljivanjem umnožava prirod svojih livada, dok se vino­gradar brani proti peronospori štrcanjem sa modrom galicom, a sumporenjem proti oidiumu i t. d., dotle ima šumar raz­mjerno malo sredstava, da prirast šuma poveća raznim uzgoj­nim sredstvima, a još manje, da od njih suzbije uzročnike raznih bolesti, kojih ima šuma veliku množinu.

Izvanredno veliki gubitci, koje su pretrpjele šume od za-reznika, nižih bilina (gljiva), od nepovoljnog utjecaja škodljivih sastojina zraka i tla i t d., bili su uzrokom, da su šumari počeli već odavna proučavati te bolesti, te tražiti načine, kako da šume očuvaju od tih ošteta. Do danas je nauka o čuvanju šuma i bolesti drvlja dosta obsežno obradjena; poznati su nam mnogi uzročnici raznih bolesti i ošteta, a pronadjena su i njekoja sredstva obrane od istih. Takova se profilaktična sredstva upotrebljuju u napriednijim zemljama, osobito onim,

__ 442 —

ša pretežnom množinom četinjastih suma mnogo više, nego kod nas, jer je tamo drvo skuplje, upravni kotari manji, a prema tome i nadzor šuma laglji. No kako i kod nas Dapreduj"- šu­marstvo u svakom pogledu, nadati se je, da ćemo i mi u skoroj budućnosti početi procjenjivati ne samo zbiljnji godišnji prirast, nego takodjer i manjak na prihodu, nastao uslijed raznovrsnih ošteta šuma. Kad demo se kod toga uvjeriti, da smo uslijed koje oštete ili bolesti pretrpjeli na malom kom­pleksu štetu od njekoliko hiljada kruna, početi demo jamačno te bolesti proučavati i računati, bili nam se ižplatio trošak za obranbeua sredstva, pa ih prema tome i upotrebljavati.

Minule vegetacijone periode imali smo u mnogim sastoji-nama osjetljivih Jteta. Ved u prvom proljetnom izboju zatekao je sume oštar kasni mraz, koji je izbojke, osobito od mladih branjevina, uništio tako, da su takove površine izgledale sve do pod konac srpnja kao požarom uništene. Mnoge starije hrastove sastojine pretrpjele su veliku štetu od gubara i četnjaka, koji ih tako obrstiše, da su još koncem lipnja bile sasma gole.

K ovim kalamitetima pridružio se ove godine novi za-tornik hrastovih šuma, a to je jedna vrst oidiuma. Dok smo ga do sada sporadički našli ovdje ili ondje, razširila se ta bolest ove godine kod nas u mnogim sastojinama u takovoj jakosti, da nam je ved ove godine nanjela štetu od njekoliko hiljada kruna, a pojavi li se opet do godine, bit de šteta još veda.

Osobito su ove godine poharane ovim parasitom one sasto­jine, koje eu bile proljetos obrštene od gusjenica. Baš u vrijeme, kada su obrštene sastojine potjerale nove mladice, nadošlo je vlažno vrijeme sa ljetnim maglama, koje su po našem mnijenju pogodovale razprostranjenju o\e gljive. U par dana bile su cijele sastojine bijele od konidija ove gljive, koje su lice svega lišda rek bi posule. Jedva razvito mlado lišde smotalo se i kao uvenulo visjelo na granama, te je ved koncem kolovoza odpalo sa drveda. Ovogodišnji izbojci takovih stabala ostali su slabi.

— 443"-

ne odrvenjeni, jedva 4—5 cm. dugi, te će vjerojatno ove 7ime pozebsti. '

Kod šumarije banovojaruške bio je ove godine najjače za­ražen srez Certak, Jirastova sastojina od 50—70 godina. Kako će do godine opet biti u istom srezu mnogo gusjenica, koje će uništiti i onako slabo lišde, bojati se je, da se mnoga stabla ne posuše, ako se i do godine poslije gusjenica pojavi oidium.

Starijem i jačem lišdu, koje nije od gusjenica ili mraza nastradalo, nije oidium ove godine naškodio, te je takovo lišde, akoprem je bilo puno konidija, ostalo do konca vegelacijone periode na stablu, nije se kovrčalo, niti prije posušilo.

Prema izvješdu wurttenberške postaje za zaštitu bilja u Hobenheimu* pojavila se ta bolest (MeUtaukrankbeit, Oidium du Chene, le blauc du Chene) u vedoj mjeri godine 1907. u srednjoj i zapadnoj Franceskoj, a godine 1908. pojavila se ved tpidemički. Iz Fraiiceske su nam dakle stigle prve po­bliže vijesti 0 štetnom djelovanju gljive, koja tu bolest pro­uzrokuje, a koju u Franceskoj nazvaše oidium du Chžne ili le blanc du Chene. Tamo je napala ta bolest najprije 1—2 godišnje mladice sitnih i nizkih hrastovih šuma, poglavito izbojke iz panjeva, koji su se posušili kao poslije mraza, te su se novi pupovi razvili istom u stanovitoj udaljenosti od vrha mladice. Godine 1908. zahvatila je ne samo mlade biljke i izbojke, nego i lišde starijeg drvlja tolikom snagom, da se mnogo lišde u mjesecu lipnju i srpnju osušilo i odpalo. E. Bu­re au kaže, da šuma dobije uslijed bijelog i sivog nahuka za-kovrčanog lišća abnormalnu boju, a štetno djelovanje da se na izbojcima najbolje raspoznaje. Godine 191)7. oboljeli izbojci izgubili tu vršne pupove, a iz postranih pupova, koji su se sa kratkim internodijama naslagali, razvile se sitne i slabe nove grančice, kojih je mlado lišde opet bolest zarazila tako, da je isto odpalo, a grančica ostala gola, te je njen rast za­vršio sa zakržljalim pupom. Prema istom piscu najviše su

* Dr. 0. Kirohner: Die Mehltaukrankheit der Eiche. AUg. F. & J. Z. Mai 1909 *

- 444 —

stradali od te bolesti Q,uercu8 Toza Bose, Querou8 peduncu-lata i Quercus cerris. Kod Quercu8 sessiliflora, rubra i palustris uništi oidium samo lišće ovogodišnjih izbojaka, dok ga na starijim granama ne zarazi, pa radi toga zadrže ove vrsti hrasta svoje ljetno zelenilo kroz cijelu godinu. Quercus suber i castaneu vesca ne napada ova bolest, dok kod bukve znade oštetiti mlade izbojke iz panjeva.

U Njemačkoj se ova bolest pojavila godine 1908,, te se iste godine brzo rasširila po svim predjelima gdje hrast raste. U njekojim šumarijama pojavila se već u mjesecu svibnju, njegdje u lipnju, a u najviše slučajeva istom u mjesecu srpnju. Gdje se pojavi, razširise vrlo brzo tako, da sn nakon dvije do tri ne­djela cijeli srezovi zaraženi sa istim simptomima, kao i u Franceskoj.

Iz prijašnjih godina imademo zabilježeno o »Mehltau-epidemiji« na hrastu godine 1878. od F. '> . T h i i m e n - a , koji spominje, da se bolest pojavila na Quercus robur u Por­tugalskoj, te na drugom hrašču u Dolnjoj Austriji, a kao za­četnika bolesti navadjaju mnogi gljivu Phyllactina corjlea Korst. Dali je ta ili koja druga gljiva začetnik današnje za­raze, ne može se stalno redi. Do danas su poznate samo ko-nidije na hrastu, pa je zato njeki Francezi nazivlju oidium quercinum. H a r i o t dolazi do zaključka, da začetnik ne spada radi oblika svojih konidija medju Phjllactinae, pa je stavlja kao što i N e g e r bliže vrsti Microsphaera, koje ua amerikanskim vrstima hrasta dosta često dolaze. Nadati se je da demo naskoro i o tom biti na čisto.

Do danas ne znamo još izvjesno, pod kakvim se utjeca­jima atmosfere ova gljiva najbrže širi. Dok jedni misle, da razvitku pogoduje vlažno vrijeme, dotle drugi drže bas suho vrijeme pogodnije za »prašenje gljive«.

Kao preventivno sredstvo proti ovoj bolesti preporuča se za šumske vrtove sumporenje, koje kao i kod oidium Tuckeri na vinovoj lozi vrlo dobro djeluje. Odrasle šume ne možemo proti toj bolesti obraniti, pa bi se moglo jedino preporučiti kupljenje listinca, na komu konidije zimuju.

— 445 —

Službovna pragmatika za činovničtvo vlas­telinstva djakovačke biskupske nadarbine.

u bivšem gradjauskom dielu kraljevine Hrvatske i Sla­vonije ima znatan broj velikih vlastelinstva, na kojima služ­buje znatan broj šumarskih i gospodarskih činovnika.

Službovni odnošaji tih činovnika većim su dielom skroz neuredjeni, a namještenje i opskrba tako nesjegurna, da či­novnik s kogagod neznatnoga razloga može iz službe biti od-pušten, te zajedno sa svojom obitelju biti izvrgnut najvedoj biedi, a i u slučaju da mu posluži sreča, te on kroz dugi niz godina služi kod jednoga vlastelinstva, to posije njegove smrti njegova udova i djeca redovito ne imaju pravo na trajnu i stalnu opskrbu, nego u najboljem slučaju dobiju iz milosti kakovu malu podporu.*

U ovakovim nesjegurnim odnošajima službovali su do ne-davoo i činovnici biskupskoga vlastelinstva djakovačkoga, nu u novije doba su se ti odnošaji znatno promjenili na bolje —• naredbom nlaime kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 2. travnja 1909. broj 7345., odo­brena je »Službovna pragmatika za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine«, kojom su uredjena prava, dužnosti i beriva činovnika, te mirovina za nje i njihove obitelji.

Ta pragmatika, koju niže dolje donašamo u cielosti, nede možda u njekim svojim dielovima zadovoljavati onoga, kojemu su poznate slične pragmatike za činovnike velikih vlastelinstva u napriednijim zemljama, nu takav treba da ima na umu, da su se te pragmatike takav postepeno razvijale i usavrša­vale, te da su u velikom dielu posliedica napriednoga social-noga zakonodavnog rada dotičnih zemalja ili država.

Za naše prilike je i ta pragmatika veoma veliki napredak, te se stoga činovničtvu vlastelinstva biskupije djakovačke na

• Ima u tom pogledu i kod nas livale vriedoih iznimaka n. pr. knez Thurn-Taxis, ali su na žalost samo iznimke.

— 446 —

tom uspjehu mora samo čestitati. Da je pako do te pragmatike došlo, mora se zahvaliti uvidjavnođti i susretljivosti koli inter-kalarnoga upraviteljstva temporalija biskupije djakovačke, koje ju je u ime vlastelinstva prihvatilo, toli kr. zem, vladi, koja ne samo da je dozvolila, da njezini organi kod izradbe te pragmatike sudjeluju, te koja ju je konačno i potvrdila, nego kojoj vlastelinsko činovničtvo u velikom dielu mora zahvaliti, da je ta pragmatika za njega tako povoljno ispala.

Potvrdjenjem te pragmatike učinila je kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada ne samo veoma plemenito i humanitarno djelo, nego je ona po našem mnienju time ispravila takodjer jedan propust, koji je svojedobno učinjen kod stvaranja zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko go­spodarenje u šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom.

Ustanovom naime toČke d) §. 14. u savezu sa paragrafom 1. spomenutoga zakona, odredjeno je, da se u šumama re ­d o v a , m a n a s t i r a , b e n e f i c i j a i n a d a r b i n a mora gospodariti p o t r a j no n a t e m e l j u g o s p o d a r s t v e n e o s n o v e . Valjane pako osnove sastavljati i provadjati, kadri su samo podpunoma stručno naobraženi, i za vodjenje šumske uprave po kr. zem. vladi, na temelju posebnoga ispita, kao sposobni priznati šumari.

Takovo priznanje sposobnosti može danas u Hrvatskoj i Slavoniji polučiti samo onaj, koji je svršio šumarsku akademiju i povrh toga položio spomenuti viši državni ispit, dakle Čovjek sa podpunom akademskom naobrazbom.

Spomenute šume su takovo vlastničtvo, od kojih su nji­hovi svakidanji vlastnici samo uživaoci, te kao takovi dužni dotični posjed neokrnjen ostaviti svomu nasljedniku. Stoga oni ne smiju šume preizcrpsti, nego u pravilu uživati samo svak-dašnje redovite prihode. Da se stoga preprieči prekomjerno uživanje tih šuma, stavljene su one spomenutim zakonom pod o s o b i t i j a v n i n a d z o r i odredjeno je, da se u njima ima gospodariti potrajno na temelju po kr. zem. vladi odo­brenih gospodarstvenih osnova.

— 447 - '

U provadjaaju tih ustanova, te onih §. 3. š. z., koji se licu ponovnoga pošntnljenja izsječenih šumskih dielova, može šumarski upravitelj lahko dođi u koliziju sa željama i odred­bama svoga službodavca, i u položaj, da ili uzradi proti spo­menutim pozitivnim zakonskim ustanovama, ali po želji svoga službodavca, ili da žrtvuje svoju i svoje obitelji eksistenciju.

Logično bi stoga bilo, da je zakonodavac išao još za korak dalje, te da je ovakovoga privatnoga činovnika, od ko­jega zahtjeva ne samo akademsku naobrazbu, nego takodjer, da se u obdem interesu, u slučaju eventualnih neopravdanih želja službodavaca za prekomjernim uživanjem šume, istomu opre, osjegurao proti neopravdanom odpustu iz službe, i da mu je osjegurao primjeren materialni opstanak, te primjeren socialni i službovni položaj.

To ali do sada nije zakonom odredjeno, pak stoga se mora radostno pozdraviti, što je to za činovničtvo djakovačkoga biskupskoga vlastelinstva učinjeno naknadno, a za željeti je, da bi se uvidjavnošću i susretljivošču ostalih vlasnika spo­menutih sama, takova pragmatika čim prije izdala i za njihovo činovničtvo.

Pošto ne dvojimo, da če se koli medju spomenutim šamo-t^osjednicima, kojih u Hrvatskoj i Slavoniji ima liepi broj, toli i medju onima, kojih šume ne stoje pod osobitim javnim nadzorom, nadi takovih, koji de htjeti svojim Činovnicima dati i osjegurati njihovoj naobrazbi odgovarajudi doličan službovni i socijalni položaj, to spomenutu pragmatiku donosimo u cielosti u svrhu, da posluži kao podloga za stvaranje sličnih pragmatika.

Čim više ih bude, tim de biti vedi broj materijalno obez-biedjenoga, a u duši zadovoljnoga privatnoga činovničtva, a to de biti samo u interesu dotičnih službodavaca, koji samo od takovoga činovničtva mogu očekivati, da de se ljubavlju i svom požrtvovnošdu posvetiti službi i promicanju interesa svoga službodavca.

Spomenuta pragmatika glasi:

% _ 448 —

Poglavlje I. C i n o v n i č t v o i k v a l i f i k a c i j a

§. 1; Činovnički zbor vlastelinske djakovačke biskupske nadar-

bine, za koji vriede propisi ove službovne pragmatike, sači­njava ravnatelj sa sliededim potcinjenim ćiaovničtvom:

a) gospodarskim: upraviteljima ekonomije I. i II. razr.; upraviteljem podruma i vinograda I. i II. razr.; gospodarskim pristavima, vinogradarom, žitničarom, upraviteljem paromlina i gospodarskim vježbenicima;

b) šumarskim: sumarnikom, nadšamarom taksatorom, nad-šumarom, šumarom-taksatorom, šumarima, šumarskim prista­vima i šumarskim vježbenicima;

c) upravnim: revizorom (knjigovodjom) I. i II. razr. blagajnikom I. i II. razr.; protustavnikom i aktuarom.

§ • 2 .

Na ostalo vlastelinsko cinovničtvo, kao odvjetnika, Iječ-nika, veterinara i mjernika ne protežu se ustanove ove pragmatike, ve6 su za njih odlučni jedino s njima sklopljeni posebni ugovori, koji su isključivo mjerodavni i za ono cinov­ničtvo, što no de se primiti u službu samo u svrhu obave stanovitoga posla (n. pr. izgradnje kakove zgrade, ceste itd), ili na točno odredjeno vrieme, ili uz izričitu ogradu, da se na nj' ne protežu ustanove ove pragmatike.

§. 3.

Kao činovnici mogu kod djakovačkog biskupskog vlaste­linstva biti namješteni samo zavičajnici kraljevina Hrvatske i Slavonije, Za ravnatelja zahtjeva se kvalifikacija, propisana za gospodarske ili šumarske činovnike.

Za gospodarske činovnike mogu se namjestiti samo oni natjecatelji, koji imadu apsolutorij ili diplomu, izdanu, odnosno

ificiranu po domaćem višem gospodarskom učilištu, ili po nostr

— 449 —

kojem višem gospodarskom učilištu u Austro Ugarskoj monar­hiji u opde.

Kao Šumarski činovnik može biti namješten samo onaj, koji imade apsolutorij ili diplomu, izdanu, odnosno nostrifici­ranu po domaćoj šumarskoj akademiji, ili po bivšem domadem gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Za definitivno namještenje u šumarskoj službi zahtjeva se još ispit, propisan po kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva.

Kao upravni Činovnici mogu biti namješteni oni natje­catelji, koji imadu naobrazbu, propisanu za gospodarsko ili za Šumarsko činovničtvo, nadalje apsolventi višega gospodarskoga učilišta i šumarske akademije u Zagrebu, ili bivšega gospo-darsko-šumarskoga učilišta u Križevcima, te konačno oni, koji su 8 uspjehom svršili koju višu trgovačku školu u Hrvatskoj i Slavoniji.

N a m j e š t e n j e .

§• 4-Kad se koje činovničko mjesto izprazni, raspisuje vlaste­

linstvo natječaj, u kome valja da naznači način instruiranja natječajnih molba i okolnost, da su za odnošaje izmedju vla­stelinstva i činovnika odlučne ustanove službovne pragmatike, što no vrijede za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine.

Natjecatelji imadu svojim vlastoručno pisanim molbama priložiti u izvoru ili prepisu :

1. krstni list, 2. svjedočbu o zavičajnosti, 3. svjedočbu o svojoj neporočnosti, odnosno ako su bili kada sudbeno kažnjeni, radi kojega su delikta sudjeni, kada i kako, 4. svjedočbu osposobljenja za činovničko mjesto, koje mole, 5. liječničku svjedočbu o svome zdravlju, 6. eventualne svjedočbe o svojem prijašnjem službovanju i 7. ako su oženjeni, vjenčani list. Povrh toga treba u molbenici da naznače, kojim su sve jezi­cima vješti u govoru i pismu, nisu li u rodu ili tazbini s kojim

— 480 —

vlastelinskim činovnikom, da li su jur udovoljili svojoj vojnoj dužnosti, imadu li djece i koliko, te u kratko čitavi svoj cuniculum vitae.

§• 5. činovnike imenuje sam vlastelin (biskup, odnosno sede

vacante interkalarna uprava). Kraj jednakih sposobnosti uzeti će on veći obzir na one natjecatelje, koji jur služe u vlastelinstvu.

§. 6 Natjecatelju, čija je molba uvažena, izdaje vlastelin dekret

prema obrazcu A), u kojem naznačuje pođieljeno mjesto, službeni naslov, čin (rang), beriva i dan nastupa službe. U dekretu se ima povrh toga istaci, da su za odnošaj izmedju namještenoga Činovnika i vlastelinstva u svakom pogledu mje­rodavni, odnosno obvezatni propisi službovne pragmatike, što no vrijedi za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine.

Dekret podpisoje sam vlastelin. Uz dekret uručuje se či­novniku i jedaa primjerak službovne pragmatike.

Unatoč izdanom dekretu nije vlastelin dužan primiti činovnika u službu:

a) ako se prigodom nastupa službe pokaže (§. 13.), da natječajnoj molbi priloženi prepisi isprava u bitnim točkama ne odgovaraju izvoru;

b) ako činovnik vlastitom krivnjom ne nastupi službe u roku od 14 dana nakon odredjenoga vremena;

c) ako medjutim postane za službu trajno nesposoban; d) ako nastupi koji od slučajeva, zbog kojih može vlas­

telin činovnika disciplinarno odpustiti ili umiroviti (§. 69. i 70.), izuzev da je vlastelia več prije sklopljene pogodbe znao za te razloge.

vinovnik nije unatoč izdanoga dekreta dužan nastupiti službe, ako je medjutim postao za službu trajno nesposoban.

— 461 -

§• 8. -

Stranka, koja želi opozvati namještenje, odnosno od njega odustati iz razloga navedenih u §. 7., ima u roku od osam dana, nakon što je saznala za činjenicu, koja ju ovlašduje na odstup, ubavjestiti drugu stranku preporučenim pismom o svojoj odluci, jer inače gubi to svoje pravo.

§. 9. U koliko dekret protivno ne odredjuje, jest namještenje

činovnika prve godine samo pokusno i privremeno. Vlastelin

Prilog A. Broj

Blagorodnom gospodinu

u

Obnašao sam uvažiti Vašu molbu te Vas imenovati (n pr. gospodarskim

pristavom vlastelinstva Djakovačke biskupske nadarbine) sa sje­dištem u u nižem plačevnom razredu čina

Beriva, koja Vam pripadaju jesu sliededa; •

Službu imate nastupiti due te se imate toga dana osobno predstaviti meni i vlastelinskom ravnatelju.

Podjedno Vam se saopćuje, da su prava i dužnosti, što no su skopčana s Vašim namještenjem, sadržana u službenoj pragmatici za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine od 29. ožujka 1909. broj 115., te da su propisi ove pragmatike u svakom pogledu mjerodavni, odnosno obvezatni za Vaš odnošaj naprama djakovačkoj biskupskoj nadarbini.

U Djakovu, dne...._ _.... Pečat. Podpis:

— 452 -

može, bude li to držao potrebnim, bar tri mjeseca prije izmi-nuda prve godine ovakovom činovniku pismeno bez naznake razloga saopćiti, da privremeno namjestenje produljuje i to najviše na dalnju godinu dana. Preko toga se vremena privre­meno namjestenje ne može produljiti izuzev kod vježbenika, koji još nisu položili po kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi propisani ispit za samostalno vodjenje šumarstva. Njihovo je namjestenje privremeno i nakon izmaka gore rečenoga vremena sve do dana, kada polože propisani ispit.

§. 10.

Za trajanja privremenoga namještenja može koli vlastelin, toli činovnik razriešiti službeni odnošaj pismenim odkazom na tri mjeseca dana. Otkaz mora početi teci s prvim danom u mjesecu. Otkaže li vlastelin službu, može on ugovor razriešiti i prije otkaznoga roka, ako činovniku isplati sva redovita be-riva, što no mu pripadaju za otkazano vrieme, ali mu svakako mora dati 30 dana vremena, da isprazni stan.

Kad se službu otkaže, mora vlastelin činovniku na njegov zahtjev izdati pismenu potvrdu o otkazu, te službovnu svje-dočbu, u kojoj ima na zahtjev činovnika biti zasvjedočena i njegova službovna sposobnost.

Zahtjeva li narav službe, ima Činovnik prije istupa polo­žiti račun, te može tek tada zahtjevati isplatu svojih beriva. Vlastelin je ovlašten uskratiti isplatu samo onda, ako u roku od osam dana nakon položena računa obavjesti preporučenim pismom činovnika, da prigovara računima, te ako u dalnjem roku od mjesec dana podigne tužbu na manisanje računa.

§. 11.

Službovanje započinje onim danom, kada činovnik zaista nastupi službu, odnosno kada je prema sadržaju dekreta imao i htio nastupiti službu, ali mu je to onemogućeno krivnjom vlastelinstva ili radi takovoga slučaja, koji se odnosi na vlaste-

— 4ŠŠ —

linstvo. Nastup službe dužan je svaki činovnik osobno prijaviti vlastelinu i ravnatelju, a šumarski još i šumarniku.

Ravnatelj potvrdjuje dan nastupa službe na dekretu.

§• 12. Kad mine vrijeme privremenoga službovanja, smatra se

činovnik stalno (definitivno) namještenim, te od toga časa vrijede za njega, makar mu i nije izdan posebni dekret o de­finitivnom namjestenju, sve ustanove sto no su ovdje normi­rane za stalno namještene činovnike.

Poglavlje drugo. D u ž n o s t i č i n o v n i k a .

§. 13. Prigodom nastupa službe imade činovnik ravnatelju, a šu­

marski i šumarniku dati na uvid izvore onih izprava, koje su samo u prepisu bile priklopljene njegovoj natječajnoj molbi.

Svaki je činovnik dužan osobno prema danoj uputi, od­nosno po svojem najboljem znanju i savjesti vršiti na korist vlastelinstva službu, za koju je namješten, te sve ono činiti, što je bilo izričito odredjeno u dekretu ili službo vnom naputku, ili je redovno skopčano s takovim namještenjem. U slučajevima, gdje je pogibelj u odvlaci, imade svaki činovnik bez obzira na svoj djelokrug po svome najboljem znanju uredovati, nu o svojim odredbama treba da odmah obavjesti onoga činovnika, koji bi u redovitim prilikama bio zvan da ureduje.

§. 15. Svaki se činovnik ima pokoravati nalozima i uputama

svojih pretpostavljenih Jedino ako bi u važnim stvarima držao izvršenje naloga pogibeljnim po interese vlastelinstva, traba da svoje sumnje usmeno ili pismeno smjesta obrazloži, a s izvr­šenjem naloga pričeka do ponovne odredbe svoga predpo-

— 464 —

stavljenoga, u koliko je obsirom r.a uarav Činitbe mogude istu propuatiti bez štete za vlastelinstvo. Ostane li predpostavljeni kod svoje prve odredbe, imade izdati činovniku pismeni nalog, a ovaj ga je dužan bezuvjetno provesti. Odgovornost za po sliedice nosi u tom slučaju predpostavljeni.

U takovim važnim slučajevima može Činovnik o svemu pismeno izvjestiti neposredno vlastelina.

§. 16.

Činovnik, a ni članovi njegove obitelji, koji živu s njime u zajednici, ne smiju bez dozvole vlastelina tjerati kakov obrt ili se baviti kakovim nuzgrednim zanimanjem u koliko se isto iiebi slagalo s njegovim uredovnim dužnostima, ili ako bi usljed toga njegovo zvanje trpilo štetu. Za prihvat javnih počastnih služba, koje zahtjevaju češće ili dulje izbivanje iz uredovnog sjedišta, a i za prihvat političkih služba potrebna je privola vlastelina.

Isto tako ne smije činovnik bez vlastelinove privole stu­piti u utemeljiteljni odbor, ravnateljstvo, upravno ili nadzorno vijede kojega tečevnoga društva.

činovnika, koji uzradi protiv odredbe ovoga §-a može vlastelin disciplinarno kazniti, a ako se nepokori ni opetovanoj disciplinarnoj kazni, te u odredjenom mu roku ne položi ne­dozvoljenu službu, može ga vlastelin i disciplinarno otpustiti.

§. 17.

Nijedan se Činovnik ne smije bez privole predpostavlje-noga udaljiti iz službe. Dopust do 48 sati može podieliti ne­posredno predpostavljeni, do 8 dana ravnatelj, a preko toga vremena vlastelin.

Ravnatelju podieljuje dopust vlastelin, Nastup i povratak s dopusta imade se prijaviti onome,

koji je dozvolio dopust Prekoračenje dopusta kazniti de se disciplinarno.

— 456 —

Svaki činovnik imade u godini pravo na 14 dana do­pusta u vrieme, kada je to obzirom na njegov poslovni dje­lokrug najprikladnije, o čemu odlučuje vlastelin.

§. 18. Sprieči li činovnika bolest ili druga koja neukloniva za-

prieka u vršenju službe, ima on to smjesta prijaviti svome neposredno predpostavljenomu, da ovaj uzmogne odrediti za­mjenu. Ne može li to on sam da učini, obvezana je na pri­javu njegova obitelj. Nastupi li odnosna zaprieka tako nena­dano, da predpostavljeni unatoč bezodvlačne ubavjesti ne bi mogao pravodobno odrediti zamjeju, imade se za nju pobrinuti sam činovnik. U tom slučaju jamči on za poslovanje svoga zamjenika, ako je izabrao osobu, za koju je znao ili je mogao znati, da nije dorasla tome poslu.

I prestanak zaprieke ima činovnik smjesta prijaviti svomu neposredno predpostavljenomu.

§. 19.

Činovnik obvezan na položenje računa, dužan je na svaki zahtjev svojih predpostavljenih položiti račun, a isto se tako pokoriti svim odredbama, koje budu odredjene u svrhu vršenja nadzora,

§• 20.

Svaki je činovnik dužan svome predpostavljenomu pri­javiti pismeno svaki slučaj nepoštenja, ili teže povrede služ-bavnih dužnosti od strane ostalih činovnika i službenika. Ne­istinite i zlobne prijave imadu se kazniti.

§. 21.

Službene odnošaje, koji nisu namjenjeni javnosti, te sve, sto ima u interesu vlastelinstva da ostane tajnom, ne smije činovnik priopditi nepozvanima, već ima čuvati kao uredovnu tajnu.

— 456 —

§. 22. U izvršivanju svoje službe treba da je činovnik potpuno

nepristran i da nigdje ne traži svoje koristi prema svojim podčinjenima, a naročito sa služinčadi i radnicima valja da je doduše strog, ali pravedan i obziran; prema oblasti i onim osobama, koje stoje s vlastelinstvom u poslovnoj svezi, treba da je pristojan i da uviek zastupa interese vlastelinstva; svojim predpostavljenima treba da je poslušan i da ih u svakom pogledu susrede spočitanjem, a naročito neka pred nepozva­nima ne kritizuje njihove odredbe. Pritužbe protiv predpo-stavljenih imadu se podnieti pismeno ravnatelju, a protiv ovoga vlastelinu.

§. 23. Činovničtvo valja da se medjusobno prijazno susrede i u

skladu živi. Sporovi medju činovničtvom neka se nastoje odstraniti

bez posredovanja suda, a ovo se može zatražiti tek onda, ako je bezuspješna zamoljena, ili je bezuspješnom ostala interven­cija ravnatelja,

§. 24. Činovnik ne smije bez privole vlastelina za obavu svoje

službe ni od koga primati darova ili inih koristi.ni za se, ni­za svoju obitelj.

§. 25. I privatni, a naročito obiteljski život činovnika neka bude

bez prigovora dostojan njihovoga stališa. Nemoralno i sablažnjivo ponašanje činovnika makar i

izvan službe, kazniti de se disciplinarno. Svoje kućanstvo imadu činovnici urediti prema svojim

dohocima. Lakoumno pravljenje dugova kazniti če se osobito strogo.

§. 26. Želi li činovnik stupiti u brak, dužan je to bar 14 dana

prije upisa kod župnoga ureda pismeno javiti vlastelinu.

—1:467 — .

Činovniku, koji nije definitivno namješten, ili koji ne imade bar 1400 K. temeljne plade može vlastelin zabraniti, da se ženi. Vlastelin može uskratiti privolu za ženitbu i onda, ako je cinovnikova vjerenica u dudorednom pogledu na zlu glasu, ili je u takovom socijalnom položaju, da bi ženitba s njome okrnjila ugled odnosnoga činovnika, te onemogudila željeni sklad u činovničkom zboru.

Oženi li se Činovnik proti vlastelinove zabrane, može ga vlastelin disciplinarno odpustiti.

Poglavlje treće. B e r i v a a k t i v n i h , t e o p s k r b a u m i r o v l j e n i h

č i n o v n i k a i n j i h o v i h o b i t e l j i .

A) Beriva.

§. 27. Beriva aktivnoga vlastelinskoga činovničtva jesu redovita

ili nuzgredna. Medju redovita beriva spadaju:

1. temeljna plada u gotovom, 2. stan u naravi ili stanarina, 3. deputat, 4. kudni vrt ili ino deputatno zemljište, 5. dobni doplatci i 6. vlastelinski podvoz.

U nuzgredna se beriva računaju: a) odšteta košte, konaka, le ini putni troškovi, b) selidbeni troškovi i c) eventualne tantieme i nagrade.

§. 28. Beriva i čin (rang) stalno namještenoga vlastelinskoga či­

novnika pokazuje izkaz B). (Vidi stranu 458.)

§. 29. Nakon svakih pet godina definitivne službe povedavaju se

ova beriva dobnim doplatcima, koji iznose 10"/o od temeljne d5

— 458 —

Izkaz B)

o c O

I

II

III

IV

—

V

VI

Naznaka službovanja

čina

Ravnatel j

Sumarn ik

N a đ š u m a r - tak-sator, nađšu­mar, upravi t . gosp. I. r. uprav . pod ruma i vi­nograda I. razr knjigovođi a I r. blagajnik I. r.

Šumar- taksator , Šumar, uprav, gosp II razr., upr. pod ruma i vinograda II. r., knj igovođja l l . r . blagajnik II. r.

Šumar pr is tav . gospođ. p r i s tav . upr . paromlina . vinogradar , ak tuar , p ro tus tavn ik

Šumarsk i vjež­benik, gospod. vježbenik.

u

1 2

1 2

1

2

1

2

1

2

fl a

1—< O

fc §) K

6000 5000

4000 340(1

2800

2400

2000

1600

1400

1200

1000

U d e p u t a t u

ftfl a g i a

d 03 ni 3

o-^i .£. i^ --

K i l o g r a m a

1200 1200 120i),12(iO

800 800 800 800

800 800

800 800 ]

800 800

800 800

800

800

800

800

12001200 1200 1200

800' BOO 800 800

8' 0 800

1 1

1 800 800

800 800

800 800

'

800 8v0

80O 800

o

'P Lit.

120!) 1: 00

800 800

600

600

6(0

600

&.t •o o

m.f.

24 24

16 16

12

12

12

12

400 12

400 12

4

OJ

S

Lit.

7 7

5 5

5

6

5

5

5

5

. c3

1 9 cn

c / 3 "

1 1

1 1

1

1

1

1

1

1

1

O p a s k a

, o ^ s a .s ^ M *^ ffi

i d O f-, Q H >,

1 ^ > : ^ ^ g S '43 '^ i3 ijD g P 'C —' o h bD £ ^ c« ^ A!

^ " N OJ '. a .n d rt 2

•== d - fc: "S S a 4^ MJ«i cS to

0 N ci.2 - i . ( D D -is

3 0 b o V o JŠ 3 tS 03 ^ 0

.i<i n rt .B « 9 • p o rt^S

.S*"« 3 'd -e "S -Ji >N ^ a d t> °" > 0

gsiia^i.a.r a - ' "^ .„ ft ft-rt to .M

ffa-s-^'ff-ffSolg rt ^ +3 a >g B c6 Q f-t ^ u S -a ft c| B 3 -O 3

- 459 —

plade u gotovom (§. 27. točka 1.). Više od 8 dobnih dopla­taka ne može imati nitko.

§. 30.

Redovita beriva počimlju tedi danom započetoga alužbo-vanja (§. 11.).

Plada u gotovom i stanarina ispladuje se svakoga prvoga u mjesecu za prošli mjesec (postcipande).

Stanarina pripada činovniku jedino onda, ako vlastelinstvo nema primjerenoga stana u naravi. Visinu stanarine odredjuje vlastelin.

Deputat izuzev mlieko izdaje se u obrocima četvrtgodišnje unapried.

Mlieko se daje dnevno. Vlastelinstvo dostavlja deputat činovniku u njegov stan o

svom trošku. Sav deputat, što ga činovnik ne podigne, dužan je on

prepustiti vlastelinstvu uz odštetu (relutum), koju odredjuje ravnatelj za svako četvrtgodište unapried. Vr t i deputatno zemljište objadjuje činovnik o svom trošku. Drvede, koje se nalazi na vlastelinskom zemljištu, ne smije činovnik bez privole ravnatelja sasjedi ni iskopati. Za drvede, koje pojedinac zasadi, ne može tražiti odštete. Isto vriedi i za eventualne novo­gradnje i dogradnje, štono ih činovnik o svom trošku izvede na vlastelinskom zemljištu bez predhodne privole vlastelina, ako ih ne može odnijeti.

§ 3 1 .

Ako činovnik službeno boravi izvan svoga uredovnoga sjedišta, te je tuđe prisiljen obzirom na narav posla i vrijeme izbivanja opskrbiti se odnosno spavati, pripada mu odšteta za koštu, odnosno i za konak prema skrižaljci pod C).

Opskrbljuje li se u gostioni, može u zimi još uračunati i loženje sobe, a ako je putovao vlastelinskim podvozom ta-kodjer i odštetu za staju i sjeno za vlastelinske konje.

- 460

Prilog C) S k r i-

0 ođštetifkošte vlastelinskim fc4 IM c3

> O a a

I

11

III

IV

V

VI

č rn

Ravnatelj . . .

Šumarnik . . .

Nadsumar-taksator, nađSumar, upravi­telj gospod. I. razr. upravitelj podrum, i vinogr. I. razr , knjigovođja I.raz. blagajnik I. razr.

Šumar- taksator,šu-mar, upravitelj go­spod. II. razreda, upravitelj podrum, i vinograd. II. razr. knjigovođja II raz­reda, blagajnik II. razreda . . . .

Šumarski i gospod. pristav, upravitelj paromlina, vino­grada, aktuar, pro-tustavnik . . .

Šumarski vježbe­nik, gospodarski vježbenik . . .

Strojar, vrtljar .

Nađlugar, nadmli-

nar

Paradni koSijas .

Ostali službenici

K o d č i n o v n i k a

ručak

K 1 f

50

40

40

40

40

40

40

40

30

30

objed

K 1 f

3

3

3

2

2

2

* 2

1

1

1

40

—

6C

večera

K

2

1

1

1

1

1

1

1

f

60

60

20

20

20

20

70

70

konak

K 1 f

1 i 50

1

1

I

I

I

1

1

,

ukupno

K 1 f

7

6

6

5

4

4

4

4

2

2

60

60 60

- 461 —

ž a 1 j k a činovnikom i slnžbeniliom.

u g o s t i o n i

r u č a k

K 1 f

.

.

50

50

50

50

50

50

40

40

30

30

objed

K i f

4

3

3

2

2

2

2

2

30

80

60

60

30

1 20

1

veSera

K , f

2

2

2

1

1

1

1

1

1

.

40

20

20

10

10

70

konak

K 1 f

2

2

• 2

1

1

1

50

,20

80

20

20

1 20

• 1

* 1 •

uku ne

P-)

K j f

oi, i

8 j .

7

6

5

50

50

50

1 5 50 5 .

4 50

2 !oO

2

izvan v las te l ins tva

ru6ak

K I f

60

60

50

60

50

50

50

50

30

30

objed

K 1 f

5

4

4

3

2

2

2

1

1

1

50

50

10

90

50

večera

K ,f

3

2

2

2

1

]

1

1

1

40

• • •

50

50

20

20

70

k o n a k

K :f

3

3

2

2

2

2

2

1

40

50

50

50

50

20

60

u k u p ­no

12

10

9

8

7

7

6

5

3

2

- 462 —

Ako činovnik nije mogao putovati vlastelinskim podvozom, ved je putovao željeznicom, pripada mu željeznička vozna pri­stojba, fijaker na kolodvor i s kolodvora, te prenosna i vozna pristojba za prtljagu, ako ju je sa sobom vozio.

Ravnatelj »i može zaračunati željezničku voznu pristojbu I. razr., a ostali činovnici pristojbu II . razr.

§32. Svi vlastelinski činovnici dužni su u mjestima, gdje neima

pristojne gostione, dati hranu svojim kolegama, kad ovi služ­beno putuju, te to traže.

Daje li činovnik opskrbu, imade samo on pravo zaraču­nati odštetu košte uz potvrdu opskrbljenoga. Bude li činovnik prinužden opskrbljivati se kod vlastelinskih službenika, imade on dotičnom službeniku odmah sam platiti primjerenu |odšteta za dobivenu opskrbu i poslugu, te taj izdatak vlastelinstvu zaračunati.

§33. Troškovnici o opskrbi mogu se mjesečno, ali se moraju

najkasnije Četvrtgodišnje polagati.

§ 34. Selitbeni troškovi pripadaju činovniku samo onda, ako

nije premješten na svoju prošnju ili disciplinarno. Visina se odredjuje od slučaja do slučaja.

§36 . Predujam na redovita beriva može dozvoliti samo ravnatelj

i to najviše do visine jednomjesečne temeljne plače. Vede pre­dujmove može dozvoliti jedino vlastelin.

0 predujmovima ravnatelja odlučuje u svakom slučaju vlastelin.

§36. Činovniku pripadaju podpuna beriva, ali ne dulje od tri

mjeseca i u slučaju, ako bude bez svoje krivnje iz osobnih

— 463 —

razloga (izuzev bolest) na primjer radi vojničtva zapriječen iz-vršivati svoju službu. Ne bude li on radi istih uzroka ni nakon toga vremena mogao vršiti službe, obustavljaju mu se beriva ali mu se na njegov zahtjev imade uzčuvati mjesto kroz daljnjih devet mjeseci.

§37.

Oboli li činovnik usljed vlastite krivnje tako, da ne bude mogao vršiti službe pripadaju mu, ako je definitivno namješten podpuna beriva kroz šedt mjeseci. Potraje li' bolest i preko toga vremena, može ga vlastelin umiroviti, odnosno uz otprav-ninu otpustiti (§ 53. i 63.). Provizorno namještenim može vla­stelin odmah na mjesec dana odkazati.

§ 3 8 .

Oboli li stalno namješteni činovnik za trajanja aktivne službe bez vlastite krivnje tako, da ne može obavljati svoju službu, pripajaju mu sva redovita beriva tečajem ciele bolesti nu najdulje kroz godinu dana. Nakon toga vremena može ga vlastelin ako ima u mirovinu uračunivih 10 godina službe umiroviti, odnosno u protivnom slučaja uz otpravninu odpus-titi. (§ 53. i 63.).

Činovniku u privremenoj službi može vlastelin nakon jedno­mjesečne bolesti službu odkazati na tri mjeseca u smislu §. 10. ove pragmatike.

§. 39. Oboli li stalno namješteni činovnik usljed izvršivanja svoje

službe, ili usljed nezgode, koja mu se dogodila u vršenju službe tako, da ne može obavljati svoju službu, može ga vlastelin nakon godine dana bolesti umiroviti (§. 52). Činovniku u pri­vremenoj službi može vlastelin nakon tromjesečne bolesti službu na tri mjeseca otkazati.

§• 40. Oboljeli činovnik dužan je dati svome zamjeniku prema

potrebi stan i hranu, nu vlastelinstvo ga ima za to odštetiti.

— 464 —

§• 41. Ako činovnik umre ili bude umirovljen, imade se isplatiti

plada za onaj čitavi mjesec, u kome se dogodi smrt, odnosno umirovljenje. Unapried primljeni deputat ne vrada se.

§• 42. , . Činovnik gubi svako prevo na beriva i opskrbu za se i

za svoju obitelj: 1. ako se svoga mjesta svojevoljno odreče, te istupi iz

službe; 2. ako samovoljno ostavi svoje mjesto, te se unatoč po­

zivu u zemaljskim službenim novinama na nj ne vrati u roku od tri nedelje nakon objelodanjenoga poziva i

3. ako je disciplinarno otpušten iz službe. Sva beriva ovakovih činovnika obustavljaju se danom od-

pustnog dekreta odnosno danom, kada imade prema dekretu predati službu.

Unapred podignuti deputat ne vrača se.

O p s k r b e .

§. 43.

Opskrba je trajna ili jednokratna. U trajnu opskrbu spada:

a) mirovina činovnika, b) mirovina udova i c) uzgojni prinos za djecu.

Pod jednokratnom opskrbom razumjeva se: a) otpravuina, b) pogrebnina.

§. 44. Sve vrsti trajne opskrbe, t. j . mirovina činovnika i udova,

te uzgojni prinos za djecu osjeguravaju se činovnicima posred­stvom mirovinskoga društva vlastelinskih činovnika djakovačke biskupske nadarbine, čiji su statuti obvezatni za sve vlaste-lineko ćinovuičtvo.

— 466 —

Činovnici, koji prema tim statutima ne mogu biti flanovi mirovinskoga društva, imadu pravo na trajnu obskrbu samo onda, ako ju prigodom nastupa službe s vlastelinom posebice ugovore. U tom slučaju plada tu opskrbu vlastelinstvo.

§. 45. • Visinu prinosa, što no ih mirovinskom društvu imadu

pladati činovnici članovi toga društva, ustanovljuje društveni statut. Vlastelinstvo usteže u statutu odredjene prinose činov­nicima prigodom isplate njihovih beriva, te ih odmah predaje društvenoj blagajni.

§• 46. Za činovnike, koji su članovi mirovinskoga društva, plača

takodjer i vlastelinstvo doprinos iz svojih vlastitih sredstava i to u visini od tri (3) "/o onih stalnih beriva, od kojih imadu činovnici prema mirovinskom statutu plaćati svoj prinos t. j . od temeljne plače u gotovom, dobnih doplataka i deputata. Za proračunavanje vriednosti deputata odlučni su propisi mi­rovinskoga statuta.

Vlastelinstvo upladuje taj svoj doprinos društvenoj miro­vinskoj blagajni onom zgodom, kada usteže doprinose samih činovnika naznačene u §. 45.

§. 47. Pokaže li se s vremenom, da su u §. 45. i 46 navedeni

doprinosi preveliki odnosno nedostatni, izdati de se naknadno potrebna odredba u smislu zaključka mirovinskoga društva, nakon sto isti bude potvrdjen po kr. lirv.-slav.-dalm. zemalj­skoj vladi. Ovdje propisani razmjer glede doprinosa vlastelinstva ne može se promjeniti na štetu činovnika, a proti volje vla­stelina ni na njegovu štetu.

§. 48. Uplaćivanje doprinosa za mirovinsko društvo obustavlja

se nakon upladenih 480 mjesečnih doprinosa; — odnosno onoga prvoga u mjesecu, koji sliedi nakon činovnikove smrti ili umirovljenja. i

- 466 —

§• 49. U mirovinu se broji sve vrieme definitivne službe, koje

je neko sproveo neprekidno kod vlastelinstva djakovačke bi­skupske nadarbine kao Činovnik bez obzira na to, da li je on kroz cielo to vrieme obavljao istu ili različite činovničke službe.

§. 50. Onaj činovnik, koji želi, da mu se u mirovinu broji i

vrieme njegovog pokusnog službovanja, treba da to, nakon .što je stekao pravo na pristup u mirovinsko društvo, pismeno društvu priopdi.

U tom će se slučaju od njegovih beriva osim redovitoga doprinosa ustezati kroz 12 mjeseci jos i doprinos, koji odpada na vrieme njegove privremene službe, a i vlastelinstvo imati ee takodjer kroz isto vrieme uplatiti svoj 37o doprinos za vrieme privremenoga služb:)vanja.

§. 51. Ne imade se smatrati prekinucem službenog vremena te

se broji u mirovinu vrieme, koje je činovnik sproveo na do­pustu, u bolesti, ili u stanju suspenzije, ako nije disciplinarno umirovljen radi čina, zbog kojih je ođredjena suspenzija.

Nastupi li činovnik u slučaju §. 36, svoje činovničko mjesto, koje mu je bilo usčuvano, to se i vrieme njegova i?;-bivanja ne imade smatrati prekinucem službovnoga vremena, ali zato imade nakon nastupa uplatiti koli on, toli vlastelinstvo blagajni mirovinskoga društva mirovinski doprinos za čitavo vrieme njegova izbivanja i to u onoliko mjesečnih obroka, ko­liko je mjeseci bio odsutan.

§• 52. Ako definitivno namješteni čiaovnik oboli usljed izvrši-

vanja svoje službe, ili usljed nezgode, koja mu se dogodila u vršenju službe, pak ga vlastelin umirovi, jer boluje preko go­dinu dana. ili jer je postao potpuno nesposoban za izvrsivanje svojih dužnosti, odnosno ako ovakov činovnik prije umirovljenja od te bolesti umre, imade u slučaju, ako još nije uplatio ono-

— 467 —

liko mjesečnih mirovinskih doprinosa, koliko je to prema mi­rovinskom statutu nužno, da postigne pravo na opskrbu, vla­stelinstvo prema izboru Činovnika, odnosno ako je ovaj mrtav, njegove udove ili tutora njegove siročadi bilo isplatiti otprav-ninu (§. 53), bilo osjegurati opskrbu na taj naČin, da miro­vinskom društvu plati čitavu onu svotu, koja je prema statu­tima potrebna za postignude prava na opskrbu. U tom slu­čaju imati 6e vlastelinstvo platiti iz svoga sve manjkajuče pri­nose s 47n kamatama i to koli prinos svoj (§. 46), toli prinos samoga Činovnika (§. 45,).

O t p r a v n i n r a . §. 53.

Otpravnina pripada onomu činovniku, koji postane radi duševne ili tjelesne mane nesposobanfza vršenje svojih službenih dužnosti, ili koji boluje preko 6 mjeseci odnosno godinu dana (§. 37. i 38.), a nije uplatio mirovinskome društvu onoliko mjesečnih doprinosa, koliko je prema statutima nužno za ste-Čenje prava na opskrbu.

Ako je odnosni činovnik definitivno službovao do pet go­dina, dobiva u ime otpravnine svoja polugodišnja redovita be-riva u ime temeljne plade, dobnih doplataka i deputata, a kod službovanja preko pet godina dobiva ova svoja jednogodišnja beriva.

Otpravninu plača vlastelinstvo, te ju ima platiti u roku od mjesec dana nakon ođpusta.

Vlastelinstvo može uskratiti isplatu jedino Uz uvjete, predvidjene u zadnjoj alineji §. 10.

Umre li definitivno namješteni činovnik uz predpostavke ovoga §,, pripada odpravnina njegovoj udovi, odnosno ako nje nema, ili ona prema statutima mirovinskoga društva nema prava na mirovinu, njegovoj djeci.

P o g r e b n i n a . §•54.

Umre li aktivno službujući činovnik, isplaćuje vlaste­linstvo njegovoj udovi, odnosno ako ove nema, ili ona prema

— 468 —

statutima mirovinskoga društva nema prava na mirovinu, nje­govoj djeci pogrebninu u visini od tromjesečne temeljne plačne u gotovom.

Nije li iza Činovnika ostalo ni djece, upotrebljuje samo vlastelinstvo pogrebninu za namirenje troškova liečenja i po­greba. Eventualni višak pripada nasljednicima.

S t a n 0 n a r a v i i p o d v o z z a s e o b u . i

%• 55.

Vlastelin je dužan obitelji umrloga činovnika, koja je s njime u zajednici živjela, dati kroz tri mjeseca, poSam od dana smrti činovnikove, primjeren stan ili otkupiti njegovu vriednost. • Nu ni u slučaju otkupa ne može vlastelin tražiti, da činovnikova obitelj isprazni stan prije, no sto mine 30 dana od njegove smrti. Nasljedniku u službi imade obitelj isprazniti jednu sobu. Osim toga dati će vlastelin obitelji za seobu po­trebni podvoz do bližnje željezničke stanice ili do inoga mjesta, ali ipak ne dalje od 50 kilometara.

' Poglavlje četvrto.

U n a p r e d j e n j e .

§. 56.

Unapredjenje može biti trovrstno: 1. Unapredjenje u viši djelokrug i s tim skopčaui viši

naslov i čin; 2. osobno unapredjenje u viši naslov i čin uz pridržaj

dosadanjega djelokruga i 3. osobno unapredjenje u viši pladevni razred istoga činu.

U viši se djelokrug može unapriediti samo onaj Činovnik, koji ima za taj viši djelokrug propisanu kvalifikaciju.

O svakom unapredjenju odlučuje jedino vlastelin. Kao dan unapredjenja ima se smatrati onaj dan, kada je izdan dekret 0 unapredjenju Viša beriva počinju teci prvim danom onoga mjeseca, kada usliedi unapredjenja.

— 469 -^

P r e m j e š t e n j e . §. 57.

Vlastelin može premjestiti činovnika : a) usljed njegove molbe, b) iz obzira službe, c) za kazan. Premješteni činovnik uživa i na svom novom mjestu sva

svoja prijašnja beriva. Selitbene troškove nosi vlastelinstvo jedino kod premještenja iz službenih obzira.

Premještenomu činovniku, koji još nije pobrao usjeve u kudnom vrtu i deputatnom zemljištu, imade njegov nasljednik dati primjerenu odšteta za gaojenje i obradjivanje, a bude li premješten kratko vrieme pred žetvu, te ne bude htjeo usjeve sam pobrati, za vrijednost istih.

Ne moga li se činovnici pogoditi glede visine odštete i načina isplate, odlučuje o tome konačno ravnatelj-

- P r o m j e n a m j e s t a .

§. 58.

Činovnici mogu svoja mjesta promijeniti samo uz privolu vlastelina.

Z a m j e n a i p r i p o m o č .

§. 59.

U slučaju potrebe može vlastelin odrediti, da jedan či­novnik za neko vrijeme zamjeni, odnosno pomogne drugomu odsutnomu, respektive zapriječenomu činovniku.

U tom slučaju stupa zamjenik u funkcije činovnika ko­jega zastupa.

Zamjenjuje li činovnik nekoga izvan svoga uredovnoga sjedišta, pripada mu do 8 dana odšteta košte i stana prema skrižaljki C.

Kod zamjena preko toga vremena odredjuje ravnatelj po­sebnom doznakom prema visini zamjenikova čina.

— 470 —

P r i v r e m e n o d i g n u < 5 e s a s l u ž b e ( s u s p e n z i j a ) .

§. 60. Vlastelin može privremeno sa službe dignuti činovnika u

slučajevima: 1. ako je počinio djelo, kojim se teško ošteduja interesi

službe, ili postoji temeljita bojazan, da bi njegov đalnji bo­ravak u službi mogao biti od znatne pogibelji za interese vlastelinstva;

2. ako ima temeljite sumnje, da je inače počinio djelo, radi kojega ga vlastelin može odpustiti iz službe;

3. ako je protiv njega po redovitom kaznenom sudu odredjen istražni zatvor, te taj potraje preko mjesec dana, ili je izrečena osuda radi delikta, navedenih u §. 69. točka 1, koja još medjutim nije zadobila pravnu mod.

U slučajevima pod toč. 1. i 2. imade se uz odredbu su­spenzije ili najkasnije u roku od 8 dana iza toga povesti disciplinarni postupak, a sama suspenzija ne smije trajati dulje od tri mjeseca.

§. 61.

Dok traje privremeno dignuče, bere odnosni činovnik samo polovicu svojih stalnih beriva, izuzev stanarine, koja mu se ispladuje u cielosti.

Za vrijeme suspenzije ne ustežu se činovniku prinosi za mirovinsko društvo, ali ih ni vlastelinstvo takodjer ne plada.

Ne bude li činovnik radi čina, zbog kojih je dignut od službe disciplinarno umirovljen, ispladuje mu vlastelinstvo odmah iza izrečene presude sva pridržana beriva, nakon što su od istih ustegnuti svi jur dospjeli prinosi činovnika za miro­vinsku zakladu. Bude li suspendiran činovnik disciplinarno osudjen, a vlastelinstvo od njega traži naknadu prouzročene štete, može ono ostatak nategnutih beriva pridržati sve dotle, dok ne bude putem redovitih sudova ustanovljena dužnost i visina odštete, ali samo uz uvjet, ako najkasnije u roku od mjesec dana nakon okrivljenomu dostavljene disciplinarne pro­sude pred redovitim sudom podigne odštetnu tužbu.

- 47i -

Isto tako raože vlastelinstvo pridržati ostatak ustegnutih beriva, ako se činovnik krati položiti račun, ili ga vlastelinstvo uz opreze §. 10. maniše.

§. 62. Ako je pogibelj u odvlaci, može i svaki neposredno

predpostavljeni zabraniti činovniku vršenje službe, ali ima o tome bezodvlačno izvjestiti vlastelina i ravnatelja.

U m i r o v l j e n j e . §. 63.

Vlastelin može definitivno namještenoga činovnika umiro­viti iz sliededib razloga:

1. ako je radi duševne ili tjelesne mane postao potpuno nesposoban za izvršivanje svojih zvaničnih dužnosti,

2. ako boluje preko godine dana (§. 38. i 39.), odnosno 6 mjeseci (§, 37.),

3. ako je navršio 66. godinu života, 4. ako kod vlastelinstva djakovačkoga službuje preko 40

godina i 5. disciplinarnom presudom. Nastupe li uvjeti točke 3. i 4., može vlastelin činovnika

umiroviti i protiv njegove volje, a traži li on sam umirovljenje, ne raože mu ga vlastelin uskratiti.

O umirovljenju izdaje vlastelin dekret, u kome se imadu navesti svi razlozi umirovljenja te visina mirovine.

Potpuna nesposobnost za službu mora biti ustanovljena {'0 liečniku.

Zahtjeva li činovnik, mora se na njegov trošak prizvati k pregledanju još jedan i to javni (gradski, kotarski ili opdinski) lipčnik.

I s t u p i z s l u ž b e . §. 64.

Činovnik se može uvijek odredi svoga mjesta i istupiti iz službe, ali je dužan vlastelinu na tri mjeseca otkazati. Otkaz mora početi teći s prvim danom u mjesecu.

— 478 -

Istupi li Žinovnik bez otkaza, jamči vlastelinu za svaku tim prouzročenu štetu.

Za slučaj istupa vrijede analogno ustanove §. 10.

Poglavlje peto. D i s c i p l i n a r n i p o s t u p a k .

§• 65. Činovnik, koji hotiee povriedi ili zanemaruje dužnosti, što no

su skopčane s njegovim namještenjem, ili na koje ga obve­zuje ova službovna pragmatika, kazniti de se.

, §. 66. Kazne su redne ili disciplinarne. Redne kazne jesu usmena opomena i usmeni ukor. Disciplinarne kazne jesu: 1. pismeni ukor; 2. novčana globa, u najvedem iznosu jednomjesečne te­

meljne plade u gotovom; 3. premještenje kazne radi skopčano s gubitkom selidbenih

troškova; 4. gubitak prava na 5 godišnji doplatak, nu najdulje na

dvije godine dana nakon njegova dospjetka; 5. umirovljenje i 6. otpust iz službe skopčan s gubitkom naslova i prava

na svaku opskrbu.

§. 67. Svaki predpostavljeni imade pravo radi lakših službenih

prestupaka izredi rednu kaznu, protiv koje neima pritužbe. Redne kazne ne bilježe se ni u popis kazna, izrečenih

protiv vlastelinskih činovnika, niti u sposobnik kažnjenoga.

§. 68. Ostanu li redne kazne neposredno predpostavljenoga bez

uspjeha, imadu se i lakši, a u svakom se slučaju imadu svi

- 4t3 - .

teži službovni prestU()ci prijaviti ravnatelju, koji traži pismeno opravdanje od odnosnoga Činovnika.

Ne opravda li se on u roku, koji mu je u tu svrhu odredjen, ili je opravdanje očito nedostatno, može ravnatelj odmah izredi presudu. U protivnom slučaju imadu se izviditi sve činjenice, odlučne za ustanovljenje krivnje i za opravdanje okrivljenoga.

Budu li u tu svrhu preslušani svjedoci, ima se njihov izkaz zabilježiti, te im dati na podpis, a uskrate li ga, valja to u zapisniku ustanoviti.

Okrivljenom se ima dati na njegov zahtjev prepis svih izvidnih spisa.

Dokaže li se neduŽnost okrivljenoga, ili ne bude li on po mišljenju ravnatelja zaslužio vedu kaznu od novčane globe u visini polumjesečne plade, izriče sam ravnatelj presudu, protiv koje se okrivljeni može pismeno pritužiti vlastelinu i to u roku od osam dana nakon što mu je uručena presuda. Pritužba se predaje ravnatelju, te ima odgodnu mod.

Vlastelin odlučuje konačno, a priopduje svoje riešenje pismeno.

Drži li ravnatelj, da je činovnik zaslužio vedu kaznu, a isto tako i uvijek, kad to zahtjeva vlastelin, imadu se svi izvidni spisi predložiti vlastelinu, koji izriče bezprizivno pre­sudu glede krivaje i kazne. Ako je okrivljeni ravnatelj, odre-djuje vlastelin činovnika, koji ima obaviti izvide, te mu tada predložiti sve spise u svrhu presude.

Kondemnatorna (osudjujuda) presuda ima se izredi pismeno, te njezin jedan primjerak valja dostaviti okrivljenomu na vla­stite ruke, dovoljno je, da se presuda uruči njegovim ukuda-nima, ako ih on imade i da se podjedno pribije na vrata ureda, u kojemu ima da obavlja svoju službu. Dan pribida ima se u tom slučaju smatrati danom dostave.

U pismenoj presudi treba da budu naznačeni svi razlozi, koji su uvaženi prigodom dosudjenja kazne. Bude li sudjeno na novčanu globu, imade presuda podjedno odrediti način

36

— 474 —

isplate te globe. Novčana globa ima se prema odredbi presude prigodom isplate beriva ustegnuti od plade kažnjenoga činov­nika, ili na jedan put ili u više obroka.

Kod kazni gubitka prava na petgodišnji doplatak imade presuda izrično odrediti vrieme trajanja te kazne.

Ravnatelj vodi popis svih disciplinarnih kazna, koje su pravomodro izrečene protiv vlastelinskih činovnika.

Isto tako vodi ravnatelj popis dosudjenih i plaćenih globa. Uplaćene globe upotrebljuju se za nagradu revnoga i sa­

vjesnoga činovničkoga osoblja.

§. 69. Vlastelin može stalno namještenoga činovnika discipli­

narno otpustiti jedino u slučaju: 1. ako on bude po kaznenome sudu pravomoćno sudjen

radi kakovoga zločinstva ili prekršaja (§. 460., 461., 463. i 464. kaznenoga zakona), počinjenoga iz koristoljublja, — ili radi kakovoga zločinstva, ili prestupka, kojim je teško povrie-djena vjera, ili ćudoredje i to bez obzira na visinu kazne, — nadalje ako bude sudjen u opće radi kakovoga god zločinstva ili prestupka na ka?an dulju od šest mjeseci;

2. ako činovnik hotice ozliedi ili tvorno uvriedi vlastelin^; 3. ako iz koristoljublja, ili zlobe, ili inače hotice teško

ošteti vlastelinstvo, pak bude radi toga po redovitom sudu osudjen;

4. ako je radi lakoumnih dugova nad njegovom imovinom pravomoćno otvoren stečaj, ili je radi rasipnosti pravomoćno otvoren stečaj, ili je radi rasipnosti pravomoćno stavljen pod skrpstvo;

5. iz razloga, koji su jur tečajem nazočne pragmatike iz­ričito spomenuti (§. 16. i 26.).

§. 70. Umiroviti pak može vlastelin stalno namještenoga činov­

nika, koji ima 10 godina u mirovinu uračunive službe: 1. iz razloga napomenutih u predjašnjem paragrafu;

— 475 —

2. ako činovnik bude po kaznenom sudu pravomoćno sudjen radi grube javne uvrede poštenja na štetu vlastelina;

3. ako hotiee ozliedi ili tvorno uvriedi ravnatelja ili šu-marnika;

4. ako svojom nemarnošdu ponovno prouzroči znatnu štetu vlastelinstvu, pak je radi toga ved bio jednom disciplinarno kažnjen;

5. ako unatoč opomena uskraduje po3luh nalozima svojih predpostavljenih, koji su u skladu s njegovim elužbovnim duž­nostima, pa je radi toga ved bio opetovano disciplinarno kažnjen;

6. ako usuprot višekratnim opomenama i kaznama zane­maruje svoje službovne dužnosti;

7. ako unatoč višekratnih opomena i kazna vodi nemoralan život, ili svojim ponašanjem opetovano prouzročuje javnu sa­blazan ;

8. ako se je odao pijanstvu, ili hazardnom kartanju, pa su opetovane disciplinarne kazne ostale bez uspjeha;

9. ako usuprot zabrane vlastelina igra na burzi ili unatoč opetovane opomene pravi lahkoumne dugove, koji ne stoje ni u kakovom razmjerju s njegovim dohocima i

10. ako je bio ved više puta kažnjen manjim kaznama, ali su ove ostale bez uspjeha.

§ . 7 1 . Stalno namještenoga činovnika, koji još nema 10 godina

u mirovinu uračunive službe, ili koji u opde nije Članom mi­rovinskoga društva vlastelinskih činovnika djakovačke biskup­ske nadarbine, može vlastelin disciplinarno otpustiti takodjer iz razloga, navedenih u predjašnjemu paragrafu.

Privremeno namještenoga činovnika može vlastelin uz uvjete §. 70. smjesta bez otkaza odpustiti.

§. 72. . Ako je protiv činovnika u tečaju kazneni sudbeni po­

stupak radi djela, koja vlastelina ovlašduje na otpust ili umi­rovljenje, ne može se započeti odnosno dovršiti disciplinarni postupak prije no bude dovršen sudbeni postupak, te je vla-

- 476 —

stelia kod izricanja disciplinarne presude vezan na izreku sud­benoga pravorijeka glede činovnikove krivnje ili nekrivnje.

• § 7 3 . , Stalno namješteni činovnik ne može se radi nekoga čina

potegnuti na odgovornost niti disciplinarno kazniti, ako se di­sciplinarni postupak ne zametne u roku od 30 dana iza kako je vlastelin ili ravnatelj saznao za činjenicu, zbog koje se može protiv činovnika disciplinarno postupati, — odnosno ako se u slučajevima, gdje povedenje disciplinarnoga postupka ovisi o kaznenom sudbenomu progonu, u istomu roku ne zatraži sud­beni progon, te ako se disciplinarni postupak ne povede u roku od 30 dana, iza kako je vlastelin odnosno ravnatelj saznao za pravamodno dovršenje sudbenoga postupka.

Isto tako vrijedi i za otpust bez otkaza privremeno na­mještenih činovnika.

§ 7 4 .

Kad minu tri godine nakon pravomoćno dosudjene kazne ima činovnik, koji se kroz to vrieme bezprikorno vladao, pravo tražiti, da se u popisu kazna brišu kazne ukora, što no su protiv njega izrečene.

Isto mu pravo pripada glede kazna novčanih globa i pre-mještenja nakon besprikoino sprovedene četiri godine.

Poglavlje šesto.

K o n a č n e o d r e d b e .

§ 75.

Stariji propisi izdani za ovo vlastelinstvo, stavljaju se izvan krieposti, u koliko se kose s ustanovama nazočne pragmatike

§ 76. Ova pragmatika stupa na snagu za cijelokupno činovništvo

vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine danom, kad bude odobrena po kr. hrv -slav.-dalm, zemaljskoj vladi, o čemu če se činovničtvo okružnicom ubavjestiti.

— 477 —

Poglavlje Bedmo.

P r e l a z n e u s t a n o v e .

§ 77. Na današnje juf namješteno činovničtvo ne protežu se

ustanove § 3, ove pragmatike.

§ 78. Svi činovnici, koji su danas namješteni kod vlastelinstva

djakovačke biskupske nadarbine imadu se smatrati definitivno namještenima, i to od časa, kada su nastupili slnžbu kod ovog vlastelinstva.

§ 7 9 . Jur stečena prava danasujih činovnika ne mogu biti su­

žena ustanovama ove pragmatike. Uživaju li pojedini današnji činovnici veda beriva, nego

su normirana u izkazu B. smatra se odnosni višak osobnim do­platkom uračUnivim u mirovinu. Kvinkvenalni doplaci raču­naju se ovakovim čijiovnicima i od tih osobnih doplataka, ako za to postoje uvjeti § 29. ove pragmatike.

§ 8 0 . U koliko su beriva današnjih činovnika niža od početnih

beriva naznačenih u izkazu B. izjednačiti će se s tim berivima prvoga dana onoga mjeseca, kada ova pragmatika bude odobrena.

§ 8 1 . Za današnje činovničtvo početi de teci rok, od kojega će

se računati petgodišnji doplaci, prvim danom onoga mjeseca, kada ova pragmatika bude odobrena.

§ 82--Pošlo mirovinsko društvo vlastelinskih činovnika djaKovačke

biskupske nadarbine u svrhu omogučenja redovitoga funkcioni­ranja nede kroz prvih deset godina nakon vladine potrebe društvenih pravila ispladivati nikakovih trajnih opskrba (miro­vina, udovičkih ren a i uzgojnih prinosa), to de trajne opskrbe na koje bi pojedini član mirovinskoga društva ili njegova obitelj

• • • — 478 —

za to vrieme stekli pravo, za vrieme tih prvih 10 godiaa is­plaćivati vlastelinstvo.

Nakon toga vremena prelazi dužnost isplaćivanja na samo mirovinsko društvo.

U D j a k o v u , dne 29. ožujka 1909.

Interkalarno upraviteljstvo temporalija biskupije djakovačke.

Osim spomenute pragmatike potvrdila je kr. zem. vlada takođjer »Mirovinska pravila« za spomenute činovnike, nu radi pomanjkanja prostora ne možemo o njoj govoriti u ovom broju, nego ^emo to valjda učiniti u kojem od sliededih brojeva.

Osobne viesti. Imenovanja. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je kr. šu-

marsko-računarskoga revidenta Mihajla K r i ž a n a , kr. šuraarsko-raču-narskim savjetnikom u VIII. čin. razredu kod računovodstva, pridjeljenog kr. šumarskom ravnateljstvu u Zajrebu.

Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je : Milana T r i v a n o v i ć a , apsolventa kr. šumarske akademije za­

grebačke, šumarskim vježbenikom kod gradiške imovne obćine. Kr. šumarske vježbenike: Paju P o p o v i c a kod kr. kotarske oblasti

u Vrbovskom, Srećka Mayera kod kr. kotarske oblasti u Kutini, Nikolu S t i v i čev i ća kod kr. županijske oblasti u Zagrebu, Alfonsa Kaudersa kod kr. kotarske oblasti u Girkvenici i Arnolda G e r s t m a n n a kod kr. kotarske oblasti u Zlataru, kr. kotarskim šumarima II. raz. u XI. či-novnom razredu, ostavivši ih na dosadanjim mjestima.

Jovana Met laša šumarnika-upravitelja gospodarstvenog ureda pe-trovaradinske imovne obćine, nadšumarnikom-upraviteljem u VII. činov-nom razredu, te Milana Š k o r i c a nadšumara iste imov. obćine, šu-marnikom u VIII. činovnom razredu i zamjenikom upravitelja gospod. ureda.

Vjekoslava B a u e r a, kotarskog šumara ogulinske imovne obćine, nadšumarom u IX činovnom razredu, te Vjekoslava Bubn ja šumar.-računarskoga pristava iste imov, obćine, kotarskim šumarom u X. čin razredu.

Gjuro D r a ž i ć, šumar grada Križevci, imenovan je nadbiskup­skim šumarom u Zagrebu.

Premještenja. Premješteni su: Aleksander Ha v 1 i č e k kr šumarski povjerenik, iz službenih obzira.

IZ šumarskoga odsjeka kr, zem, vlade, kr županijskoj oblasti u Požegi

— 479 —

Milan Ž i b r a t kr. kotarski šumar I. raz. iz službenih obzira od kr. kotarske oblasti u Gabru k onoj u Virovitici.

Adolf H e l e b r a n d nadbiskupski šumar iz Bileka u Ugarskoj, u Pokupsko u Hrvatskoj.

Umirovljenje Umirovljen je Vladimir V a s i 1 j e v i ć kr. šumarski nadinžinir kod kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu.

Umro je Andrija B o r o š i ć kr. zem. šumar, nadzornik I, raz. na 30. studenoga t g. u '/a^ sata u jutro nakon teške i dugotrajne bolesti Pošto se taj za njegove prijatelje, sudrugove i šumarsku struku van-ređno žalostan dogadjaj zbio nakon što je list već bio složen, to za sada donosimo samo ovu viest, dočim ćemo se na prezaslužno djelovanje nezaboravnoga druga i miloga pokojnika obširno osvrnuti u jednom od sliedećih brojeva ovoga lista.

Trgovina drvom. Dobra razpoložba na hrastovom tržištu nije jenjavala niti ovaj mjesec,

te su razprodane sve na dražbu iznesene veće skupine, naročito u bivšoj vojnoj Krajini.

Na jelovom i bukovom tržištu je još uvjek slaba prodja, nu od posvemašne stegnacije, koja je vladala koli prošle toli ove godine u prodji tih vrsti drva, opažaju se ipak početci nabolje, tako da je na zadnjim dražbama ipak nješto prodano, te stoga ima nade da i u tom smjeru predstoji poboljšanje tržišta.

Uspjeh dražba, koje su održane koncem mjeseca listopada i te­čajem mjeseca studena bijaše sliedeći:

1. Dražba, koja je na 18. listopada t. g održana kod g r a d s k o g p o g l a v a r s t v a u P o ž e g i vrhu 1335 hrastovih stabala, procje-njenih na 12 4()9 K 48 fil., bila je bezuspješna.

2. Dražba, koja je na 20. listopada t. g. održana kod šumskog ureda kneza T h u r n-T a x i s a u L e k e n i k u vrhu 11.056 hrastovih stabala (lužnjak i kitnjak) i 175 cerovih stabala, procjenjenih na 184.810 K, bila je bezuspješna.

3 Na dražbi obdržavanoj dne 25. listopapa t. g. kod k r. k o ­t a r s k e o b l a s t i u D a r u v a r u , jest 100 hrastovih stabala zem. zajednice „ K o n č a n i c a " , procjenjenih na 4619 K 25 fil., prodano Vence*!! P e r e š a k u iz Končanice za svotu od 6000 K.

4. Na dražbi obdržavanoj kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u D e l n i c a m a na 2.5. listopada t. g, jest 231 jelovo i omorikovo stablo iz šuma zem. zajednice „M r k o p a l j " , koja stabla su bila procjenjena fta 5629 K 23 fil. prodano tvrdci P e t r i ć i B a k a r č i ć iz M r k o p l j a za iznos od 5630 K.

5. Dražba, koja je na 28. listopada t. g. održana kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u P a k r a c u vrhu 9']6 hrastovih stabala zem. zajednice „ D e r e za" , procjenjenih na 44.147 K, bila je bezuspješna.

6. Na dražbi obdržavanoj dne 30. listopada t. g. kod gospodar, ureda o g u l i n s k e i m o v n e o b ć i n e prodane su sliedeće čestice;

a) „Samari tučki" sa 44 bukova i 3 javorova (obična) stabla, pro­cjenjena na 464 K, dostao je B. M a t a j a iz Mrkoplja za 501 K;

b) „Debeli vrh" sa 314 bukovih stabala, procjenjenih na 2.581 K dostao je Jos ip S t o š i ć iz O g u l i n a za 2600 K.

— 480 — •

c) ,Kozarska kosa" sa 814 bukovih stabala, procjenjenih na 6124 K, đostao je takodjer J. S t o š i ć za GoOO K;

d) ,Pecka kosa' s& 15 javora rebraša, procjenjenih na 960 K, đostala je tvrdka „ I n d u s t r i j a l n o p o d u z e ć e z a p r o i z ­v o d n j u g l a s b a l a " u Markneukirchen u Saskoj;

e) „Padjenovi krči" sa 54 javora rebraša, procjenjena na 2059 K, dostala je ista tvrdka za 2510 K;

f) „Srednjac" sa 35 javora rebraša, procjenjena na 1477 K, đo­stala je ista tvrdka za 1860 K;

g) aMakovnik' sa 36 javora rebraša, procjenjena na 2896 K, do­stala je ista tvrdka za 3.531 K;

h) .Uvala — Veliki Makovnik* sa 16 javora rebraša, procjenjena na 633 K, dostao je V id Ž a n i ć iz M o d r u š a za 860 K 60 fil.

i) gKrasnica" sa 17 javora rebraša, procjenjena na 1.045 K, do-stalo je spomenuto „Industrijalno poduzeće" za 1200 K;

j) „Pišćetak" sa 80 javora rebraša, procjenjena na 3.074 K, đostala je ista tvrdka za 3680 K;

k) „Škamnica" sa.275 jelovih sta'bala, procjenjenih na 3.938 K. te 643 jelovih stabala u „Pišćetku", procjenjenih na 10.000 K, dostao je Josip M u r k o v i c iz S t a j n i c e za 4015 K, odnosno 10.025 K; i

1) „Kozarac" sa 418 bukovih stabala, procjenjenih na 6235 K, dostao je Stjepan M a n c e iz V r b o v s k o g a za 6236 K.

Osam čestica u ukupnoj procjenbenoj vriednosti od 47.732 K, ostale su neprodane.

7. Kod dražbe obdržavane na 2. studenoga t. g. kod gospodar­stvenoga ureda p e t r o v a r a d i n s k e i m o v n e o b ć i n e u M i t r o v i c i prodane su sliedeće čestice:

a) „Draganovci" sa 1.413 hrastovih stabala, procjenjenih na 143.048 K, dostao je M o r i t z K r a m b e r g e r iz B u d i m p e š t e za 151.800 K;

b) „Rajkova livada u Županji" sa 55 hrastovih i 2 briestova stabla, procjenjena na 686 K, dostao je Viktor M a i s a t z iz M i t r o -v i c e za 811 K;

c) „Županja" sa 637 hrastovih stabala, procjenjenih na 34.258 K, dostao je S. W o l f n e r iz B u d i m p e š t e za 35.410 K;

đ) „Varadin" broj 19—24" sa 621 hrastovih, 13 jasenovih i 53 briestovih stabala, procjenjenih na 56 358 K, dostao je takodjer S. Wol -f n e r iz B u d i m p e š t e za 57.410 K;

e) „Varadin broj 5* sa 1.203 hrastova stabla, procjenjena na" 106.486 K, dostao je M. Vuk i s'i n o v i iz B u d i m p e š t e za 121.110 K;

f) „Kučine-Naklo" sa 747 hrastovih stabala, procjenjenih na 72.030 K, dostao je S. W o l f n e r iz Budimpešte za 73.410 K;

g) „Senajska bara« sa 765 hrastovih i 60 briestovih stabala, pro­cjenjenih na 9.094 K, dostala je T v o r n i c a t a n i n a u M i t r o v i c i za 9.200 K;

h) „Karakuša" sa 222 hrastova stabla, procjenjena na 9033 K, dostao je Viktor M a i s a t z iz M i t r o v i c e za 10.111 K; i

i) „Vitojovačko Ostrvo" sa 1.497 hrastovih stabala, procjenjenih na 40.807 K, dostao je Viktor M a i s a t z iz M i t r o v i c e za 41.111 K.

_ 481 —

• Ukupno polučena kupovnina iznosi 500.373 K prema procjeni od 471.800 K.

8. Na dražbi obdržavanoj kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u Osieku dne 3. studenoga t. g. jest 170 hrastovih stabala z. z. „ S a g ' procje-njenih na 5320 K, prodano Josipu Kohnu iz Osieka za 6068 K.

Za 3472 hrastova stabla z. z. „ S a t n i c a ' procjenjena na 133.821 K, te 28o hrastova z. z. „Bistrinci*, procjenjenih na 4742 K, nije ni­jedna ponuda stigla.

Z. z. Satnica zaključila je, da se za 1 godinu raspiše ponovna dražba uz istu procjenu, a z. z. Bistrinci da se stabla stablimično unovče.

9. Kod dražbe obdržavane kod kr. š u m a r s k o g - r a v n a t e l j ­s t v a u Z a g r e b u na 4. studena t. g. prodano je:

a) 349-1 m' bukove stablovine u području kr. š u m a r i j e u N o v o m , procjenjenih na 4.277 K, dostao je K a t n i ć i S o k o li ć iz G i r k v e n i c e za 4302 K;

b) 461 m^ bukove stablovine'u području kr š u m a r i j e u Ogu­l inu , procjenjene na 507 K, dostao je Sava Mrvoš i z G o m i r j a za 708 K; 1

c) 44 m^ bukove i 615 m^ jelove stablovine, procjenjene na 2065 K, dostao je P e t r i ć i B a k a r č i ć iz M r k o p l j a za 2066 K.

10. Kod dražbe obdržavane kod kr. š u m a r s k o g r a v n a -t e l j s t v a u Z a g r e b u na 8. studenoga t g je 20.408 m'' bu­kovog i inog drva u području kr. š u m a r i j a u V o j n i ć u i Vra­n o v i n i, procjenjenog na 30.172 K, dostala tvrdka G a n z i d r u g iz B u d i m p e š t e za 30.244 K.

11. Kod dražbe obdržavane kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u D j a k o V u na 8. studenoga t. g je 1028 hrastovih stabala iz šume z. z. j,T r n a V a" uz sniženu iskličnu cienu od 31.000 K, (procjenbena vriednost bila je naime prvobitno 36.700 K, nu prijašnja dražba bila je bez uspjeha), dostala H r v a t s k a e s k o m p t n a i m j e n j a č n a b a n k a d. d. u Brodu n/S. za 39.599 K.

12. Prigodom dražbe, koja je kod gospodarstvenoga ureda brodske imovne obćine održane na 9. studena t. g. bijaše na dražbu izneseno 7 šumskih čestica, ležečih u području imovne obćine u ukupnoj pro-cjenbenoj vried osti od 649.128 K, te 2 šumske čestice imovnoga vla­stelinstva Pleternica - Velika, u ukupnoj procjenbenoj vriednosti od 22.238 K.

Potonje dvije čestice ostale su neprodane, dočim su sve ostale prodane i to :

~ a) »Rastovica" sa 360 hrastova, procjenjenih na 54.094 K, i „Radjenovci" sa 185 hrastova, procjenjenih na 46.701 K, dostala je fi-liala D i o n i č a r s k o g a d r u š t v a za t r g o v i n u d rvom u B u d i m ­pešti za 60 400 K, odnosno 52.454 K;

b) „Slavir" sa 390 hrastova, procjenjenih na 71767 K, dostala je H r v a t s k a e s k o m p t n a i m j e n j a č n a b a n k a u Brodu n/S. za 77.777 K; ,

c) „Ripača" sa 368 hrastova, procjenjenih na 35.669 K, dostala je tvrdka Lord es t a r s d u Budimpešti za 36 579 K;

— 482 —

d) »Krivsko Ostrovo" sa 895 hrastova, procjenjenih na 130 780 K, dostao je M o r i t z D r a c h jun. iz Beča za 135.510 K;

e) „Sveno" sa 274 hrasta, procjenjena na 91.500 K, dostala je tvrdka F i l i p a D e u t s c h a S i n o v i iz Z a g r e b a za 101,112 K; i

f) „Gradina" sa 1835 hrastova, procjenjenih na 2lf).617 K, dostao je G u s t a v D e u t s c h iz Z a g r e b a za 249 209 K.

Spomenutih 7 čestica u ukupnoj procjenbenoj vriednosti od 649.128 K prodano je dakle za ukupno 713.041 K, ili za B.U67o nad procjenom.

\?>. Kod dražbe obdržavane na 10. studenoga t. g. kod gjurgje-vaeke imovne obćine u Belovaru prodana je cestica:

a) „Gabajeva greda" sa 9372 hrastova stabla, procjenjena na 1,237510 K, dostala je „ N e u s c h l o s so va p a r o p i l a i t v o r n i c i t a n i n a d. d. u N a š i c a m a za 1,426.000 K.

b) ,Panje" sa 1045 hrastova, procjenjena na 33.972 K 05 fil, do­stala je tvrdka F i l i p a D e u t s c h a s i n o v i iz Z a g r e b a za ;!4.666 K;

c) „Plavo" sa 1698 hrastova, procjenjena na 71.948 K 61 fil, dostala je tvrdka S. B e n e d i k i s i n iz Z a g r e b a za 103.701 K;

d) „Draganovac" sa 842 hrasta procjenjena na 37.896 K 54 fil., dostao je J u l i u s R a d o iz Vel Kaniže za 38.560 K;

e) „Peščenica, sa 130 hrastova, procjenjena na 4.06.') K ."57 fli., dostala je tvrdka F i l i p a D e u t s c h a s i n o v i iz Z a g r e b a za 4.666 K;

f) »Sekereš" sa 871 hrastova, procjenjena na 96.418 K 08 fil., dostala je tvrdka F i l i p a D e u t s c h a sin. iz Z a g r e b a za 90.666 K ;

g) „Šivanje" sa 9 jasena i 535 briestova, -procjenjena na 85.989 K 52 fil., dostao je Milan S a c h s iz Zagreba za 36.110 K, i

h) „Mučnjaki" sa 566 hrastova procjenjena na 22.230 K 39 fil., dostala je tvrdka F i l i p a D e u t s c h a s i n o v i iz Z a g r e b a za 22.240 K.

Prodano je dakle svih 8 skupina za ukupnu svotu od 1,765.509 K, prema isklićnoj cieni od i,510.036 K t j . za 14 6% nad procjenom.

14. Kod dražbe obdržavane kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u S 1 a t i n i "na 12. studena t. g. jest

a) 268 hrastova iz šume z. z. „ B i s t r i c a " , procjenjenih na 9000 K, dostao je Stjepan Ž a g a r iz Š l j i v o š e v a c a za 9t.')0 K; i

b) 1322 komada različitih stabala iz pašnjaka z. z. „Brezov-I j a n i " procjenjenih na 10.000 K, dostao je Aleksander F u c h s a iz B a r ča za 10.325 K.

15. Kod dražbe obdržavane na 15. studenoga kod R a v n a t e l j ­s t v a b i s k u p s k o g a v l a s t e l i n s t v a u D j a k o v u su od 18 če­stica procjenjenih na ukupno 417 738 K prodane samo čestice :

a) »Aljeg Djedov dol" sa 2387 ra' bukove drvne gromade, procje­njena na 4570 K, dostala je tvrdka F i r s t i W e i n b e r g e r iz Žu­p a n j e za 4580 K; i

b) „Mačkovac-Prebelin" sa 7617 hrastova, procjenjenih na 102.150 K, dostala je tvrdka F i l i p a D e u t s c h a s i n o v i iz Z a g r e b a za 110.280 K.

Na ostale neprodane skupine bila je samo ponuda N e u s c h l o s -s o v e t v o r n i c e t a n i n a i p a r o p i l a d.d. u N a š i c a ma

- 483 -

koje je na svu dražbi izvrgnutu hrastovinu sa iskličnom cienom ođ 339.170 K, ponudilo samo 237.000 K,

16. Na dražbi, koja je na 15. studenoga t. g. održana kod kri-ževačke imovne obćine u Belovaru. jest 1122 hrastova stabla u šumi „L e š ć e", koja je na dražbu bila iznesena bez isklične ciene, do-stala tvrdka S. W o l f n e r iz B u d i m p e š t e za 90.910 K.

Ponuda iste tvrdke u iznosu od 40.910 K za 479 hrastova u šumi „G 1 0 g 0 v n i c a", nije prihvaćena jer je preniska bila.

Kod dražbe, koja je na 20. studena održana kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u V i r o v i t i c i , jest: 991 hrastovo stablo u šumi z. z. „G a ć i š t e", procjenjeno na 33.724 K 41 fil. dostala je N eu s c h 1 o s-s o v a n a š i č k a p a r o p i l a i t v o r n i c a t a n i n a d. d. za 33.731 K 48 fil., doćim su dražbe od 6.000 bukovih stabala u šumi z. zr. , P i V n i c a" procjenjenih na 35.34! K .30 fil., te 4591 bukovo stablo u šumi z - z. „ K l i s a", procjenjena na 26.792 K 34 fil. ostala bezuspješna — na potonja stabla nije naime u obće stigla nikakova ponuda, dočim su na prva stabla stigle 3 ponude, nu ispod izklične ciene.

17. Kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u S v . I v a n u-Z e 1 i n a na 20. studenoga t. g. obdržavana dražba vrhu 1856 hrastova z. z. Sv. Ivan-Hrašće, procjenjenih na 91,950 K 48 fil. je uslied pomanjkanja ponude bila bezuspješna.

18. Kod kr. šumskog ureda na Sušaku na 20. studenoga t. g. jesu od 14 sječina, koje su bile procjenjene na ukupno 169 615 K, prodane slieđeće :

a) „Bistri vrh" kr. šumarije u Ljeskovcu, sa 2336 bukovih stabala, procjenjenih na 2808 m'' tvoriva i 10.109 K vriednosti, dostao je Ivan Marušić iz Sušaka za 10.300 K.

b) „Apatišan" kr. šumarije Krasno sa 773 jelovih, 297 omorikovih i 1003 bukovih stabala, procjenjenih na 3304 m ' jelovog i omorikovog tvoriva, 266 m ' bukovog tvoriva i 2392 m' bukovoga ogrieva u pro-cjenbenoj vriednosti od 15.245 kruna, dostala je tvrdka Š. V i d m a r i R o g i ć iz Sv . J u r j a za 15,300 K;

c) „Apatišan" kr. šumarije Krasno sa 510 jelovih, 188 omorikovih i 2096 bukovih stabala, procjenjenih na 2920 m ' jelovog i omorikovog tvoriva, 554 m'' bukovog tvoriva i 4421 m' bukovog ogrieva u procjenbeuoj vriednosti od 15'357 K, dostala je takodjer tvrdka Š. V i d m a r i R o g i ć iz Sv . J u r j a za 15.360 K ; i

d) „Begovača" kr. šumarije Kosinj sa 175 jelovih, 24 omorikovih i 151 bukovih stabala, procjenjenih na 733 m' jelovog i omorikovog tvoriva, te 98 m' bukovog tvoriva u procjenbeuoj vriednosti od 3240 K, dostao je G r g a R a t k o v i ć iz K r a s n a za 3245 K.

19. Dražba, koja je kod kr k o t a r , o b l a s t i u P o ž e g i odr­žana 4. studena t. g. vrliu 1203 hrastova stabla z. z. „ T r a p a r i — N o v o s e l c i " , ostala je bezuspješna.

20. Dražbg, koja je na 30. studena t. g. održana kod kr. k o t a r , o b l a s t i u P i s a r o v i n i , vrhu 1909 hrastova iz šume z. z. ,H o t-n j a " , ostala je bezuspješna.

Osim dražba, koje su u ovom listu oglašene posebnim oglasima, obdržavati će se u mjesecu prosincu slieđeće dražbe.

— 484 —

a) Na 6. kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u D j a k o v u vrhu 251 hrastova z. z. , B o r o j e v c i * sa isklićnom cijenom od 4 000 K; 1441 hrastova z. z „Ma j a r " sa iskličnom cijenom od 60.000 K; 737 hra­stova z. z. „Lev. V a r o š ' sa isklićnom cijenom od 15.000 K; te 1179 bukovih stabala z, z. „P a u čj e" sa iskličnom cienom od 11.539 K 34fil.

b) Na 11. ki3d r a v n a t e l j s t v a b i s k u p s k o g a v l a s t e ­l i n s t v a u D j a k o v u na onih 16 skupina, koje su na dražbi na 15 studena t. g. ostale neprodane.

c) Na 13. k o d p e t r o v a r a d i n s k e i m o v n e o p ć i n e u M i t r o v ic i vrhu 903 hrasta u „Lošincima" u šumariji Ogar, sa isklič­nom cienom od 34.535 K, te vrhu 628 hrastova u „Kupinskom kutu" u šumariji Kupinovo sa iskličnom cienom od 3542 K

d) Na 20. kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u D a r u v a r u vrhu 17.696 bukovih i 104 hrastova stabla u šumi z. z. „ K o r e n i č a n i " . a isklič­nom cienom od 79.221 K 10 fil. i

e) Na 28. kod kr. š u m a r s k o g r a v n a t e l j s t v a u Z a g r e b u vrhu bukovih i hrastovih stabala u I i II. sječnom poredku kr. šumarije u G l i n i , sa iskličnom cienom za I sječni poredak 11.046 K, a za II. sječni poredak 14.875 K.

Različite vijesti Izkaz uplaćene članarine I. razreda, te podupirajućih prinosa u

razdoblju od 1. srpnja do 15. studena 1909. I. U ime dužne i tekuće članarine uplatiše gg. članovi: Anderka Julio 20 K. Brausil Makso 5 K, Biskup Ferdo 20 K, Bujan Josip 10 K, Bonel

Julio 30 K, Begna Hinko 10 K, Brnjas Dragutin 10 K, Bubanj Vje-koslav 25 K. • .

Crnadak Milan 10 K, Gesarić Gjuro 10 K. Ceović Ivan 12 K (sa upisninom), Gmelik Vilim 15 K.

Derenčin Zlatko 40 K, Demetrović Gjuro 10 K, Deml Slavoljub 10 K, Duduković Milan 4 K (sa upisninom).

Fay Josip 10 K, Franješ Juraj 10 K, Franješ Andro 10 K, Fuksa Vaclav 15 K.

Georgiević Tešo 15 K, Gržeta Nikola 10 K, Gjurpkovlć Milan 10 K, Gođerer Albert 1'2 K (sa upisninom), Granwald .losip (Zagreb) 10 K.

Hantoš Ernest 10 K, Haydu pl. Budolf 5 K, Hohos Ivan .') K, Hajek Bogoslav 30 K, llradil Dragutin 40 K, Herak Emil 40 K, Hla-vinka Vincenz 10 K, Havliček Aleksander 20 K.

Janušek Stjepan 5 K, Jančiković Antun 70 K, Jovanovac Antun 10 K, Jasić Dušan 4 K (sa upisninom).

Koprić Andrija 20 K, Kayser pl. Aleksander 5 K, Kundrat Milan 5 K, Krišković Lambert 10 K, Kranjc Bozo 20 K, Kuzma Juho 10 K, Kovač Petar 10 K, Kiseljak Josip 20 K, K6roskenyi pl Šandor 20 K.

Lahner Dragutin 23 K, Lončarević Andrija 20 K, Laksar Dra­gutin 10 K.

Marton Gjuro 5 K Masztics Gustav 5 K, Majnarić Jo.«ip 8 K 25 01., Marušić Mijo 10 K, Matičević Makso 7 K 50 fil., Matić Jovan 24 K,

^— 485 —

Milutinović Sava 5 K, Murgić Ivan 12 K (sa upisninom), Markić Mihovil 10 K. Maksić Ratislav 10 K. Malčić Vatroslav 14 K, Miinck Teoaor 30 K.

Ncšković Borivoj 17 K. Ostoić Dušan 5 K. Pleško Bartol 10 K, Peičić pi. Viktor 10 K, Prpic Petar 10 K,

Popović Dušan 5 K, Puljević-Nikolić Petar 10 K, Pichler Milan 10 K, Philippović pl. Vjekoslav 20 K.

Ružička August 5 K, Rosmanith Albert o K, Rohr Petar 10 K, Rukavina pl. Rudolf 10 K.

Stromszkv Lađislav 5 K, Simonty Akoš 23 K 73 fll., Steller Edo 5 K, Svoboda Bogdan 10 K, Stanić Jovan 16 K 08 fil., Staničić Dane 7 K, Stivićević Nikola 10 K.

Simunović Živan 40 K. Tordony Emil 5 K, Thuransky pl. Bela 5 K, Turkalj Zlatko 10 K. Ugrenović Aleksander st. 8 K. Vasiljević Vladimir 7 K (sa upisninom), Vidmar Vilko iO K,

Vlatković Petar 7 K (sa upisninom), Vezić Nikola iO K. Zezulka Ivan 10 K, Zec Dušan 8 K. Žibrat Milan 5 K, Žegarac Pavle 30 K, Živanović Živko 10 K. II. U ime podupirajudeg prinosa uplatiše: Grad Križevac 20 K, Otočka imovna obćina 100 K. Uplaćeno sveukupno 1394 K 56 fil Državni ispit za samostalno vodjenje šumske uprave. Ovaj ispit

održan je kod kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove u Zagrebu počara od 23.-29. listopada t. g. K ispitu je bilo pripušteno 12 kandidata, nu faktično ih je pristupilo samo U i to sliededa gg : Milan Crnadak, šumar, vježbenik ogulinske imovne obc'ine; Milan Dudukov ić , šumar, vježbenik II. banske imovne obćine; Josip Fey, šumar, pristav vlastelinstva dolnjomiholjačkoga; Alfons Kauders , kr. šumar, vježbenik u Girkvenici; Petar Kovač, šumar, vježbenik gjurgjevačke imovne obćine; Aptun Levakov ić , šumar, vježbenik brodske imovne obćine; Mihovil M a r k i ć , šumar, vježbenik slunjske imovne obćine; Milorad Sekul ić , šumar, vježbenik gradiške imovne obćine; Zlatko Turka l j , šumar, vježbenik ogulinske imovne obćine; Nikola S t iv ičev ić , kr. šumar, vježbenik u Draganiću i Vilko Vidmar, šumar, vježbenik gradiške imovne obćine.

Ispit je održan pod predsjedanjem kr. vlad. odsječnog savjetnika i zem. šumar, izvjestitelja vel. g. Roberta F ischbacha , dočim su kao ispitni povjerenici fungirala gg. Franjo Groger, vlast, šumar, nadzornik; Franjo Kesterčanek, profesor kr. šumarske akademije, te Emil Tor-dony, kr. drž šumar, savjetnik.

Pismene radnje izradjivali su kandidati na 23. i 24. listopada t. g., a imali su odgovoriti na sliedeća pitanja.

1. Koji su u nas običajni šumski nuzužitci? Kako se oni u pra­vilu uživaju? Koje su prednosti i štetne posljedice, kojima pojedini njih upliva na glavni užitak — drvo, uzgoj kojega se imade smatrati glavnom svrhom gospodarstva.

2. Njeka šumsko-gospodarstvena jedinica sastoji se iz sliedećih šumskih odsjeka:

- 486 -

a) 150 rali 3 god. branjevine (drvna gromada ne izkazuje se za sada), b) 40 „ 25 „ „ sa drvnom gromadom po rali od 40 m^ c) 120 • 60 „ sastojine „ „ „ „ „ „ ItO „ d) 200 , 85 „ . , , „ , , , 150 , e) 160 „ 130 „ „ „ „ , . „ „ 210 , f) 80 , 200 , „ , „ „ , . „ 200 „ Ukup, 750 rali (riedka stabla) ima podmiadka.

" Ova će se šuma urediti. polag Cottine metode (razšestarenje na jednake periodične sječive površine), gojiti kao visoka hrastova šuma u obhodnji od 140 god. Sastojine imaju se dopitati pojedinim gospod. periodama, a po tom izračunati sječivi prihodi za prve tri 20gođišnje gospod. periode. Stojbina IV. raz. po Feistmantlu.

Ili se gornja šuma ima urediti za potrajao gospodarenje tako, da se osjegura jednakost periodičkih i godišnjih prihoda bar za prve 2 gospod periode (40 god.).

3. Koji zareznici su jelovim sastojinama najpogibeljniji? Opišite njihov način života, način kojim oni štetno djeluju, te način kako se tamane.

4. Na temelju kojih propisa, tko, kada i kako izabire zastupnike i odbornike krajiških imovnih obćina, koliko ih se ima izabrati i tko može biti izabran? Što spada u djelokrug i dužnosti zastupstva, a što u djelokrug i dužnosti gospodarstvenoga odbora?

5. Za osušenje tla jednog močvarnog sreza imade se izvesti odvodni kanal, koji nalazi odpad u obližnjem potoku, u koji se kanal uljeva.

Kako će se obaviti geodetsko-tehničke predradnje na polju, da se uzmogne sastaviti osnova za naumljeni odvodni kanal, poimence: trasi­ranje kanala na polju, sastav položajnoga nacrta, izmjera uzdužnog i popriečnih profila, njihovo počivanje na planu i odredjenje nivelete ? Kako se izračuna kubatura zemljoradnja (iskopa) zasnovanoga kanala?

6. Valja opisati sve poznate u šumi običajne metode umjetnog (ručnog) pomladjivanja, uz opis njihovih imena i prednosti.

Nakon pismenih ispita održan je na 25. listopada t. g. u šumi „Dužici" kod Siska ispit u šumi, a 27., 28. i 29 listopada ustraeni ispit u dvorani.

Ispit su položili svi kandidati i to sa veoma dobro jedan, sa dobro dvojica, a sa dovoljno osam kandidata.

Dar društvenom šumarskom muzeju. G. F r a n j o Ser. Križ , trgovac i veleposjednik u Čabru, darovao je spomenutom muzeju nadjenutoga krasnoga „Kozoroga a lp inskoga" . Plemenitom daro­vatelju zahvalilo se je na tom liepom daru predsjedničtvo hrv-slav. šumar, društva. Ugledali se u taj liepi primjer naročito društveni članovi šumari, koji najčešće dolaze u priliku, da se sjete muzeja svojega šu marskoga društva.

Akad. društvo Hrvata agronoma ,Lipa" u Beču izabralo je za godinu 1909./10. sliedeći upravni odbor: Predsjednik: Ante Gelegin, cand. for. ing.; podpređsjednik: Jozo M. Pilar, stud..cult. techn.; tajnik: Petar Fočie-Peričević, stud. for, ing.; blagajnik: Dragutin Radimir,

„ ' 487 —

stud. for. ing.; knjižničar: Asim Ugljen, slud. for.; odborski zamjenici: Mahmud Mehmedbašić, stud. agr. i Stjepan Kušan, stud. for.; revizori: Mato Peičić, cand. cult. techn. i Roman Sarnavka, cand. for. mg.

Kr. kotarska oblast u Cirkvenici 22. studena 1909. Broj 11289. Predmet: Dražba jelovih stabala z. z. Sv. Jakov Silj.

Oraieba stabala« Ne temelju odpisa upravnoga odbora županije modruško-riečke od

15. studena 19o9. broj 2924. obdržavati će se na dne 11. prosinca 1909 u Vs'^ sati prije podne u uredu kr. kotarske oblasti u Cirkvenici dražba od 360 jelovih stabala z. z. Sv. Jakov Siljevica u šumskom predjelu „Oko Lokve".

Cjelokupna drvna gromada iznaša 907,71 m', od toga 685.51 m' sposob;iih za gradju a 222.20 m' za ogriev, te je procjenjena na 6966 kruna 20 fll. te se ponude izpod ove izklične cijene neće uvažiti.

Dražba obaviti de se samo zatvorenim sa biljegom od 1 kr bilje-govanim ponudama, koje moraju biti obložene sa 107o ^^ ponudjene svote i to bud u gotovom ili ovozemnim državnim ili inim u kraljevi­nama Hrvatskoj i Slavoniji zakonitu pupilarnu sigurnost imaju> im vri-jednostnim papirima.

Ponude imadu biti predane na dan dražbe do '/sl^ sati prije podne kod uručbenog zapisnika ove kr kotarske oblasti.

Na brzojavne kao i kasnije predane ponude ne uzima se obzir. Odnosna procjena kao i dražbeni uvjeti stoje za vrieme uredovnih sati na uvid u uredovnici kr. kotarskoga šumara.

Kr. kotarski predstojnik :

Kr, kotarska oblast u Dol. Miholjcu 24. studena 1909. Broj 8351. — 1909. Predmet Lacić zemljištne zajednice prodaja hrastova i inog drvlja.

Oglas dražbe hrastowa. Temeljem dozvole kr. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove

od 30. listopada 1909. broj 60.551. obdržavati će so u uredu kr. ko­tarske oblasti u Dol. Miholjcu d a n a 13. p r o s i n c a 1909 u 10 s a t i do p o d n e putem pismenih ponuda dražba od 1660. hrastova, 80 brestova, 14 cerova te 21 inih stabala, ukupno od 1775 stabala nalazećih se na pašnjaku zemljištne zajednice Lacić a procjenjenih na 12024 kruna.

Unovčuje se sveukupno drvo, dočim kupac imade stabla iskopati a jame zasuti.

Rok izradbe i izvoza do konca lipnja 1910. Kupovnina imade se platiti: prva polovica 14 dana nakon oba­

vještenja 0 odobrenju dražbe a ostatak 3 mjeseca nakon uplate prvog obroka.

- 488 —

Pismene ponude sa izjavom ponuditelja, da su mu dražbeni uvjeti poznati i da jira se podvrgava sa jamčevinom od 107o ^^ isklične ciene imadu se predati kod predstojničtva ove oblasti najdulje dana 13. pro­sinca do 10 sati do podne. — Ponude izpod izklične ciene te brzojavne ponude neuvažuju se.

Pobliži dražbeni uvjeti mogu se za vrijeme uredovnih satih uviditi u uredu kr. kotarske oblasti u Dol. Miholjcu te kod šum. tehničara kr. kotarske oblasti u Osieku.

Kr. kotarski^ upravitelj u z Šimek

Kr. kotarska oblast u Našicama dne 22. studena 1909. Broj 15.706/09. Predmet: Gazije, Razboište i Vukojevci z. z. prodaja stabala.

Oglas dražbe. Temeljem dozvole kr. zemaljskog vladnog unutarnjeg odjela u

Zagrebu od 31. srpnja 1909. broj 44566 i od 28. veljače 1909. broj 1B194 zatim dozvolom upravnoga odbora županije virovitičke u Osieku od 8, prosinca 1907. broj 2356 obdržavati će se u uredu kr. kotarske oblasti u Našicama dne 18. prosinca 1909. u 11 sati prije podne dražba pismenom ponudom i to:

1. iz zajedničkog posjeda z. z. Gazije na 546 hrastovih i 2132 bukovih stabala, procienjenih na 15.030 K odaljeno od kolodvora Na­šice 12 klmt. a od feričanačkog 8 klmt.

2. iz šurne z. z. Razboište 79 hrastovih, 32 briestovih.i 3 jasenovih stabala, procienjenih na 3913 K; odaljeno od kolodvora Našice 15 klmt.

3. iz pašnjaka z. z. Vukojevci 180 hrastovih stabala, procienjenih na 3976 K a odaljeno od kolodvora Našice 2*5 klmt.

O b ć i d r a ž b e n i u v j e t i : 1. Dražba će se obaviti lih primanjem pismenih ponudah, koje

imaju najkasnije do 11 sati prije podne po uredskom satu na dan dražbe kod uručbenog zapisnika kr. kot, oblasti predane biti.

2. Ponuda providjena sa biljegom 1 K imađe biti obložena 10% jamčevinom od ponudjene svote, a to ili u ovozemnim državnim ili inim u kraljevinam Hrvatske i Slavonije zakonitu pupilarnu sigurnost imajućim vriednostnim papirima.

3. Nudioc imade u svojoj ponudi navesti, da su mu dražbeni uvjeti poznati, i da im se bez primjetbe podvrgava.

Potanki dražbeni uvjeti stoje svakomu interesentu za vrieme ure­dovnih sati u uredu kr. kot. oblasti u Našicama na uvid.

Kr. kotarski upravitelj: D. Murat v. r.

Uređjuje kr. šum. nadzornik Ante Kern. Tiskara C. Albreeht (Maravić i Deeak).

Kr. kotarska oblast u Djakovu, dne 1^ studena 1909. ^rojj. 18.525./1909. f«»dmet: Dražba stabala iz šume z. z. ' •-.-. •

^Borojevci^ Majar, -Lev. varoš, Paučje. -

Oglas dražbe stabala. Usljed dozvole kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od

31. listopada 1909. broj 60.787. razpisuje se ovim javna dražba, pri­manjem lih pismenih ponuda — vrhu:

2&1 hrastovih stabala iz šume z. z. Borojevci uz izkličnucjenu od K 4.000'— 1441 „ „ , , „ Majar „ „ , . „ 60 .000-

737 „ , „ , , Lev.varoš, , „ „ ,15.000- — 1179 bukovih „ „ „ , Paućje „ , „ „ , 11.039-34

Dražba obdržavati će se u uredu kr. kotarske oblasti u Djakovu dne 6. prosinca 1909. u 11 sati prije podne.

Svaka od gornjih hrpa prodaje se posebno. Kod te dražbe primati će i ponude izpod izklične cjene uz izričnu

napomenu, da ponude izpod izklične cjene vežu z. z. istom nakon pri-livata iste po skupštini ovlaštenika dotične z. z. i odobrenja kr. zem. 'vlade.

Kod zemlj. zajed. Borojevci i Paučje prodaje se sve drvo do 16 cm. debljine, — Ovršine i ogranci izpod ove debljine kao i svi ođpadci preostaju dotičnoj z. z. — Kod zem. zaj. Majar i Lev. varoš prodaju se samo za tehničku uporabu sposobni djelovi stabala do 20 cm. debljine, dočim si ostalo pridržaju zem. zajed.

Rok sječe izradbe i izvoza ustanovljen je do konca mjeseca rujna 1910. Na brzojavne, kao i poslie 11 sati na dan dražbe stigle ponude

ne će se ni kakov obzir uzeti. Potanki dražbeni uvjeti mogu se svaki dan za vrieme uredovnih

sati uviditi kod kr. kotarske oblasti u Djakovu. Kr. kotarski predstojnik.

SADRŽAJ. Strana

441—444 Oidium na hrastovim šumama. Napisao dr. Petračić . . . Službovna pragmatika za činovničtvo vlastelinstva djakovačke

biskupske nadarbine 445—478 Listak. Osobne viesti: Imenovanja. — Umirovljenje. — Umro 478—479

Trgovina drvom • 479—484 Različite vijesti: Izkaz uplaćene članarine I razreda, te

podupirajućih prinosa u razdoblju od 1. srpnja do 15. studena 1909. — Državni ispit za samostalno vodjenje šumske uprave. — Dar društvenom šu­marskom muzeju. — Akad. društvo Hrvata agro­noma „Lipa" u Beču. — Prepriečenje šumskih po­žara od frcajućih iskara iz željezničkih lokomotiva 484—487

Oglasi 487—488

Zlatna k o l a j n a sa iz ložbe n Parizn 1900.

Neuhofer i sk\ (Neuhofer & Sohn) • ••• • c. kr. dvorski mehailifar , ^^ -Beć (Wien) I. Koblmavl i t 8. (Tvornica u Bežu V. Hanmanngasse 5.

Mjerače sto­love. Perspek-

tiv ravnala. M Letve za nive

liranje. Šu­marske bou-

sole.

Izradjuje pod jam­stvom izvrstne iz­rade i točne rekti-

fikacije

BoDsolDGstFojeve sa optičkom distanz-

mjerom.

Promjerke *' ^ iz željeza i drva,

iz platna ili odjela.

Planimetre itd. — Pantografe. Brojne Čekide, aparate za prenašanje, cr­tala kao i sve vrsti matematičkih stro­

jeva i mjerila.

IlBstrovaiii cieiiici liaflava ^'•^

a

' _ 4

Svi se popravci obavljaju najbolje u najkračem roku.

Sveudiljna zaliha svih vrsti mjeračkih /7 (r {/M^^-strojeva i pomagala.