ukrasi bosanskih rukopisa - inicijali

48

Click here to load reader

Upload: vaska-sotirov-djukic

Post on 09-Aug-2015

135 views

Category:

Education


15 download

TRANSCRIPT

  1. 1. Tragom pisane batine Bosne i Hercegovine Vaska Sotirov-uki, dipl. bibliotekar [email protected]
  2. 2. DOSTA! Valja prouiti nae rane i kasne medieviste, bez obzira na kome su jeziku pisali (latinski, arapski, turski, perzijski) i izdati njihova djela. Posebno bi trebalo tragati za rijetkim pojedincima to ostavie po koji zapis ili stih u tami svojih tekijskih i manastirskih elija. I u zabitima se i te kako znalo misliti i otro zabiljeiti svaki krik! Zadatak je ove generacije da odluno digne glas protiv svakog vandalizma to se zaogre platom humanistikih potreba i stremljenja, a de fakto, praktino, izraz je komercijalnih, merkantilnih i spekulativnih devijacija tog aspekta. Neznanje o kulturnoj batini je veliko, potcjenjivanje njeno takoer, a beskrupuloznosti u njenom unitavanju su evidentne. Sreom, jo nije sasvim kasno. U naoj sredini nalo se ljudi koji su shvatili mogunost i potrebu valorizacije i revalorizacije kulturne batine i onih hrabrih pojedinaca koji su nosiocima ruilakih snaga rekli: DOSTA! Dizdar, Mak. Marginalije na temu o kulturnom nasljeu. Vidi u: Izabrana djela. Knj. 3. Eseji; Kritike; Dnevnik. Sarajevo : Svjetlost, 1982. Str. 37-38
  3. 3. ta nam govori naa pisana batina? da najstariji srednjevjekovni rukopisi poinju sa poetka 12. vijeka kodeksi su prepisivani sa glavne matrice koja je bila na glagoljici poetak stvaranja bosanskog kraljevstva obiljeava razvijena tradicija narodnog pisma i kodeksa pisanih na narodnom jeziku da je cjelokupna pismenost usko vezana za narodnu crkvu koja je djelovala samostalno od rimskog pape i grkog patrijarha
  4. 4. da je lokalna bosanskohercegovaka verzija irilice, tzv. bosanica dobila svoj slubeni oblik vidljiv na dravnom dokumentu Povelja Kulina bana koja je pisana 29.08.1189. godine da je najstariji kodeks na Balkanu nastao kad i Povelja, Miroslavljevo evanelje i da predstavlja razvijenu verziju bosanice koja je kaligrafski ispisana to samo govori o visokom nivou pisane tradicije to samo potvruje teoriju nekih naunika da nedostaje puno karika izmeu ovog kodeksa i drugih pisanih na bosanici, ali u veini njih osjea se uticaj Miroslavljevog evanelja Pisana tradicija bosanice
  5. 5. Sauvani kodeksi glavna masa sauvanih srednjovjekovnih bosanskih kodeksa pripada evaneljima, od kojih se za poneke moe sasvim sigurno utvrditi da pripadaju knjievnom fondu crkve bosanske, s obzirom da su se u kolofonu pisci i potpisali uz obaveznu naznaku krstjanin mali broj rukopisa sauvan je kompletan, i najee su izgubljeni kolofon, koji je na kraju rukopisa. po formalnim osobinama rukopisa, njegovom formatu, sastavu, zatim po nizu ortografskih, paleografskih, a dijelom i jezikih osobina mogu se sa sigurnou identifikovati spomenici koji idu u grupu bosanskih srednjovjekovnih veina rukopisa je unitena tokom inkvizicija kao heretika
  6. 6. Grkoviev odlomak Apostola 12. vijek Ban Bori vladao (1143-1180) Mihanoviev odlomak Apostola 12. vijek Miroslavljevo evanelje oko 1180. godine Ban Kulin vladao 1180.-1204.
  7. 7. Miroslavljevo evanelje Najpoznatiji spomenik junoslovenskih naroda izazvao je i najvie debata nastale oko porijekla i pripadnosti ovog spomenika, jer ga Srbija i Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora smatraju dijelom svoje iriline batine. injenica je da je nastao kod Bijelog Polja u Crnoj Gori, i da je napisan lokalnom bosanskom varijantom irilice, da su iluminacije djelo brae iz Zadra, kao i da po organizaciji i ostalim osobinama teksta spada u srpsku pravoslavnu vjersku liturgiju. Herta Kuna je zbog toga i pretpostavila da je ovo evanelje neka vrsta prelazne karike izmeu izvorne makedonske i bosanske knjievnosti, kao i pisarske tradicije. Ujedno time pokazuje i put, kojim je staroslavenska knjievnost dopirala u srednjovjekovnu Bosnu, a to je junim pravcem iz Makedonije preko Huma, koja je temelj cijele slavenske pismenosti nastao u Ohridskoj koli.
  8. 8. Miroslavljevo evanelje oko 1180. godine Giljferdingov apostol poetak 14. vijeka Grigorovi- Giljferding evanelje 13. vijek Grkoviev odlomak Apostola sa poetka 12.vijeka Apostol iz Hvalovog zbornika 1404. godine Mletaki zbornik oko 1404. godine Isti pisac Hval krstjanin Kodeksi koji su paleografski slini sa Miroslavljevim evaneljem
  9. 9. Miroslavljevoevanelje - inicijali sa ljudskim likovima
  10. 10. Miroslavljevoevanelje - inicijali sa ljudskim likovima
  11. 11. Miroslavljevo evanelje inicijali
  12. 12. Bosanicom su pisani: Batalovo evanelje, Believo evanelje, Daniievo evanelje, Pripkovievo evanelje, Sofijsko evanelje, Srekovievo evanelje, Tree beogradsko evanelje Bosanica sa glagoljskom matricom: Giljferdingov apostol, Brzopisna bosanica: Berlinska Aleksandrida Kaligrafska bosanica: Miroslavljevo evanelje, Hvalov zbornik
  13. 13. Radosavljev zbornik - inicijali na bosanici
  14. 14. Splitski odlomak glagoljskog misala 13. vijek Grigorovi- Giljferding evanelje 13. vijek Sofijsko evanelje 13. -14. vijek Sibislav (sin bana Kulina) 1204.-1227. Ili 1233. Ban Prijezda I 1233.-1267. Prijezda II 1250.-1287. Prijezda III i Stjepan I Kotromani zajedno vladaju 1287.-1290. Stjepan I Kotromani 1290.-1314.
  15. 15. Giljferdingov apostol poetak 14. vijeka Stjepan I Kotromani 1290.-1314. Divoevo evanelje 1330. godine / pisar Manojlo Grk Stjepan II Kotromani 1314.-1353. Manojlovo evanelje oko 1330. godine isti pisar Manojlo Grk
  16. 16. Divoevo evanelje - inicijali slova V i G sa ivotinjskim likovima
  17. 17. Vrutoko evanelje 1375. godina Tvrtko I Kotromani 1353.-1391. etveroevanelje iz Dovolje 1387.-1389. godine Pripkovievo evanelje druga polovina 14. vijeka
  18. 18. Divoevo evanelje - inicijali slova B i Z sa ivotinjskim likovima
  19. 19. Poluustavna bosanica: etveroevanelje iz Dovolje, Grigorovi- Giljferding evanelje, Listii iz Monteprandona, Manojlovo evanelje, Mletaki zbornik, Vrutoko evanelje, Kopitarovo evanelje, Poetije svijeta Uska poluustavna bosanica: Nikoljsko evanelje Bosanica se mijea s glagoljicom: Beogradski Apostol, Divoevo evanelje, Radosavljev zbornik, ajniko evanelje
  20. 20. Inicijali u obliku zmajeva Mletaki zbornik, Divoevo, Daniievo i Kopitarevo evanelje
  21. 21. Pripkovievo evanelje druga polovina 14. vijeka Sofijsko evanelje kraj 13. i poetak 14. vijeka Batalovo evanelje 1393. godina Paligrafski meusobno slini, da li su nastali u istom periodu?!
  22. 22. Po veliina rukopisa najmanji su: Radosavljev zbornik 14,3 x 11 cm Listii iz Monteprandona 16 x12 cm Nikoljsko evanelje 16,5 x 10,5 cm Divoevo evanelje 16,5 x 22,5 cm Hvalov zbornik 17 x 11 cm Believo evanelje 17,8 x 12,1 cm Vrutoko evanelje 17,9 x 11,5 cm Prosjeni format je od 19 do 21 cm
  23. 23. Hrvojev misal - inicijali na kaligrafskoj glagoljici
  24. 24. Batalovo evanelje 1393. godina Stepan Dabia 1391.-1395. godina Srekovievo evanelje Kraj 14. vijeka Udovica Jelena 1395.-1398. ajniko evanelje 14.-15. vijek Stepan Ostoja 1398.-1404 Daniievo evanelje 14.-15. vijek
  25. 25. ajniko evanelje izmeu 14.-15. vijeka Manojlovo evanelje oko 1330. godine Divoevo evanelje 1330. godine Nikoljsko evanelje oko 1400. godine Daniievo evanelje izmeu 14.-15. vijeka Radosavljev zbornik izmeu 1443. i 1461. godine Isti pisac Manojlo Grk Paligrafski meusobno slini
  26. 26. Inicijali u obliku krilatog lava Hvalov zbornik, Pripkovievo i Nikoljsko evanelje
  27. 27. Najvei su: Miroslavljevo evanelje 41,8 x 28,4 cm Splitski odlomak glagoljskog misala 30x20 cm Grigorovi-Giljferding evanelje 27,5 x 20,5 cm Hrvojev misal 22,5 x 31 cm
  28. 28. Nikoljsko evanelje - inicijali na bosanici
  29. 29. Tree beogradsko evanelje 14.-15. vijek Kopitarovo evanelje 14.-15. vijek Nikoljsko evanelje oko 1400. godine Beogradski Apostol izmeu 1372.-1408. godine Tvrtko I Kotromani 1353.-1391. Stepan Dabia 1391.- 1395. Udovica Jelena 1395.- 1398. Stepan Ostoja 1398.- 1404. Tvrtko II Tvrtkovi 1404.-1409. Kralj Stjepan Ostoja 1408.-1418.
  30. 30. Kopitarevo evanelje - inicijali na bosanici
  31. 31. Vrsta materijala Pamuni papir: Believo evanelje Obian papir: Radosavljev zbornik; Berlinska Aleksandrida; Beogradski Apostol i etveroevanelje iz Dovolje Papir sa vodenim igom: Believo evanelje i etveroevanelje iz Dovolje Svi ostali rukopisi su pisani na pergamentu
  32. 32. Inicijal slova I na bosanici ajniko evanelje Manojlovo evanelje
  33. 33. Inicijal slova I na bosanici Daniievo evanelje Nikoljsko evanelje
  34. 34. Inicijali slova P na bosanici Mletaki zbornik Daniievo evanelje Kopitarovo evanelje
  35. 35. Inicijali slova V na bosanici Divoevo evanelje Radosavljev zbornik
  36. 36. Inicijali slova V na bosanici Divoevo evanelje Grigorovi-Giljferding evanelje Miroslavljevo evanelje
  37. 37. Inicijali slova K na bosanici Pripkovievo evanelje Kopitarevo evanelje Nikoljsko evanelje Slovo K
  38. 38. Inicijali slova na bosanici Giljferdingov apostol Radosavljev zbornik
  39. 39. Divoevo evanelje - inicijali slova T i A sa ljudskim likovima
  40. 40. Divoevo evanelje inicijali sa ljudskim likovima
  41. 41. Manojlovo evanelje Pripkovievo evanelje
  42. 42. ajniko evanelje Slovo I Radosavljev zbornik Slovo I
  43. 43. Radosavljev zbornik inicijali
  44. 44. Giljferdingov apostol - inicijali slova P
  45. 45. Vidi: Facebook grupa Tragom pisane batine BiH https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/ Google grupa Tragom pisane batine BiH https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih Blog Tragom pisane batine BiH http://tpbbih.blogger.ba
  46. 46. Donacije za ouvanje spomenika kulture u BiH Podrite rad Komisije/Povjerenstva za ouvanje nacionalnih spomenika BiH zahvaljujui kojima su preuzeti vei dio podataka. http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531 Podrite Fondaciju Mak Dizdar http://makdizdar.ba/misija/ Zahvaljujui njima postoji arhiva on- line knjiga Maka Dizdara i historijskih knjiga o srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini
  47. 47. Meunarodni Forum Bosna Dio ilustracija je preuzeto iz knjige : Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska knjievnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Podrite Meunarodni Forum Bosna donacijom ili narudbom njihovih publikacija ili pretplatom na asopis Forum Bosnae http://www.ifbosna.org.ba
  48. 48. KRAJ Hvalov zbornik Hvala na panji