-::=-€/r, € ,r'

,€:'rF,-"J.\

:-! il

.t-

\,, '{*

+

i::

A.u

-V+, '.Y -4. \ \

D RZA\,NI ARHIV U BJELOVARU

l(atalog izioibe Ad 1:crc da sattlits - Bicltt'dr ilc lutasl,tr.'ij'r' i 11'l'1';;';

NAI{I,ADNTKl)ri.avi'ri arhiv u lljelovaru

\,,A IIAKLAT)NtrI'A&{arlina Krivi e Lekic, :lavr:eteli i ea

URTDNIKKATALOGAMartina Krivid Lekii

ORGA-Ni IZA'r OR I IZLOZB E

Driavni arhiv u Bjelovaru

Gradski rnuzej Bjelovar

Driavna geodetska uprava - Podrudni ured za katastar Eielovar

Udruga geodeta Bielovarsko-bilogorske iupanije

AUTCR P O STAVA I K,{TALO GA IZLOZBE

Senad.&dulovii

LTKTUR,{I KOREKTURA{vana Peuha

c }LA"F 1 a K 0 Ll 1l LIIiO VA hi-iE

Zoran Tckid

irO:N'oGp-dFUAZcran J'okii

EH N ICKA PRIPREMA LZLOlAKADriar,tri arhiv u Bjelovaru

Cradsi<r muzej Bjelovar

Driavna geodetska uprava - Podrtldni ured za katastar Elelovar

Udruga geodeta Bj elovarsko-biiogorske iupaniie

TE}{NICKTPOSTjryJ\.{ari.j ana Mar}<anovid

jasna Sitetr<

lvana lGesoviilgor Kolundiiia

l,tliovl{x ll{l STAV lZl,OZ}l rMilan PavloviiZoran'lokii

Tl5Al{Kll Cill,OR, lljelovar

NAi{-[.4D.4.3CC p;:inrieral'n

Tisliuo u l{rv;tlshr'li, liparlj 20 17

tStlN 978-953-992*l-8"6

Clp zapis je ricstrpan r raiunalrcrne kataiogu l,lacicnalne i sveuiiliine krrjiinice u Zagr:ebr pccl brciem ccc95525c.

1:

,.lj

Seraae3 &dae}*vi*

.G

do sateEE,E&irr ,

-

Bi elovar na katastarsk*sxe kmr*mxxa;a

ffidper&

.:'

,.'

&{e}a ga}crij;r, Gradski muzej {3j*}*var*e{ 9. }ipn1a dc: 21.srpnja 2C}7,

Sr*avmi arhiv u Bieloveru

.'lv\\/MUZEJ

': ffi.{r"3"tt'E

fil

J.

:t:

l'. ";.-] -

Slika 1. Plan okclnog podrutla giavnog upravno!l mjesta Bejcvar u VaraZdtnskom generalalu 1772. godine, Rukopsni plan, u

boli: 80150.m; Karlografska zbirka R.atnog arhrva u Beiu, srgn. G l.h 20, HR DABJ 1201 Digitalna zbirka

t-

1",.: ;-:'

Uvod

Postavljanjem ove izloibe Driavni arhiv u Bjelo-varu pridruZuje se obiljeiavanju Medunarodnogeiana arhiva, i dvije stotine godina od poietka sta-

bilne lcatastarske izmiere Hrvatske.Gledano kroz povijest gradivo koje nastaje kaorezultat katastarske izrnjere ociuvijek ;e bilo odvelike vainosti za svakr.r ciriavu bez obzira pn rrie-

zir-ro polititko i ekonomsko uredenje.Ovom izloiborn pokuiali smo na katastarskirn kar,tama, planovima i snimcima prikazati povijesnirazvoj grada Bjelovara od statr-rsa pograniir.re utvrde

u sastayu Vojne krajine iz 18. stoljeia do suvreme-nog grada 21. stoijeia u Republici Hrvatskoj.Na izloibi su izloieni preslici karata i planova izdigitalne zbirke Driavnog arhiva u lljelovaru i

originalni katastarski planovi i aerolbtograrnetrij-ski snii.nci Driavne geodetske uprave-Podruinogureda za katastar Bjelovar.Pored karata, planova i snirnaka izloLba je obo-gaiena izlaganjern izvornih geodetskih mjernihinstrumenata kakvima su se u proilosti sluiili geo-deti prilikom katastarske izrnjere terena"

Nacrti grada Bjelovara od 1770.-1800. godine

Vojna krajina bila je militarizirana sigurnosna zonapod izravnom administrativnom i vojnom upra-vom Beia na granici sa Osmanskim Carstvom, sa

svrhom sprjeiavanja osmanskih prodora sa jugaEurope prema Srednjoj Europi i Betu. Kao izdvo-jenavojna i obrambena institucija postojala je od 16.

st. pa sve do razvojadenja 1871. godine i ponovnogsjedinjenja sa civilnom Hrvatskom 1881. godine.Teritorij Vojne krajine dijelio se na Slavonsku kra-jinu, Banatsku krajinu i Sedmogradsku krajinu.Razvoj katastra na na$em podrudju vezan je uzporezne i ekonomske reforme koje su provedeneza vriieme carice Marije Terezije (|Z+0.-VAO.) injezinog sina cara Josipa U (1780. -\790.).1 CaricaMarija Terezl)a svojim je propisima od 1754. do1770. godine nastojala pobolj$ati poloiaj kmetovau odnosu na feudalce, a jedan od prvih postupakabio je uvodenje glavarine koju su morali plaiati svibez obztua na poloZaj u druitvu. Radi boljeg provo-denja reformi donesena su dva urbara, i to Terezi-janski slavonski urbar 1756. godine i Hrvatski urbar

1 5 ukar Aitic M. Povilesna kariografrja-Kariografsk izvori upovlesnirr znanost ma, 2C03. str.297.

iz 1771. godine koji se podinje priiajenjivati od1780. gocline.r Njezin nasljednik carJosip iI. bio jevelikl pobornik i provoditelj reformi. Jeclna od uje-govih brojnih reforir-ri bio je prvi pokuiaj sustavnetopoglafske izmjere Habsburike Monarhi!e (lZf a.-17E5.) koja je po njegovom imenu dobila ime Joze-finska izrnjera.rJozefinska izmjera je znadajna zbogtosr Sto su napravijene prve katastarske kartecivilne i vojne Hrvatske te Slavoniie. I(atastarskekarte izradene su u mjerilima 1 Zo11=50 l(lafter iliu rnjerilu I : 3 600 i I Zo11=100 I(lafterailiu mjeriluL :7 2A0.4 Svrha izmjere bilo je uvodenje pravedni-jeg sustava piaianja pr:reza prema veliiini i prihoduzemljidta. Izmjera nije dovriena vei je prekinuta1817. godine zbog velikog otpora aristokracije.Grad Bjelovar osrlovan je odlukom carice MarijeTerezije 1756. go<line i bio;e jedan od gradova-ear-nizona u sastavu Slavonske krajine, a od 1765.

godine sjediite Vara2dinskog eeneralata i siediiteVaraidinsko-kriievadke pukovnije br. 5 i Yarai.-dinsko-durdevaike pukovnije br. 6.

2 sto.3 S ukan A t a M. Dr:avna geodetska uprava ,1847. - 1963.,

2C0C. str. 9.

4 lsto.

Iz saduvanih planova grada moiemo pratiti razvoj

grada i njegove uie okolice, kao i promjene u tehniciizradi planova i njihovo topografsko obiljeiavanje.

Sl ka 2. Vara2dinski genera at prema stvarnom pololaju i uklcnlenrm se-lima, poloiaj vanlskih granrca, vodotokova, u ica iglavnih puter;a, visokrhbrda, moivara i gajeva 1772. gcdine. Teritoril vcjno-uoravnog mlestaBjeiovar; Rnkoprsnr plan; u bcli; 6A,5 v.44,5 crn, plan Bjeiovara 31x30cnr; Kartografska zbirka Ratnog arhrva u Bedu, sign. B-iX-a-796; HR DAB.I'1201 Drgilalra zbirka

l(ao svojevrsni poietak nastanka katastarshihnacrta grada Bjelovara rrro2emo uzeti planove

grada Bjelova ra c:d L772. do 1795. gocline na kojimaje prikazano srediite i uia okolica grada Bjelovara.Na primjeru najstarijeg plana grada Bjelovara iz1772. godine moie se vicljeti tlocrt dana6njeg sredi-

ita lljelovara, koji je u to vrijerne bio vojna utvrda isrediite Varaidinskog generalata. '1'locrt utvrde je

pravokutnog oi:1ika, ornedena je vanjskim nasipim.rsa ietiri ugaone utvrde i sa detiri ulaza u grad, ure-denim ulicama, a prostor unutar gradskih nasipa

podijellen je na lrideset i iest pravokutnih parcela.

Ll samom srediitu utvrde mogu se vidjeti ietiri par-cele koje danas tvore gradshi park. U sarnoj utvrdioznaiene sll samo iestice u privatnom vlasniitvudok testice na kojima se nalaze javni i vojni objektinisu nurnerirani uz izuzetak rimokatoliike crkve.

Ulice su trasirane pod pravira kutom i to seclam

ulica u smjeru sjeverozapada i sedam popreinih

ulica u smjeru sjeveroistoka sa spojem na trgu u

srediitu utvrde. Oblelcti na planu grada oznadeni

sr-r razliiitim bojama kako bi se utvrdila pripadnostodredenoj pukovniji i kako bi se mogio vidjeti kojiobjekti su jar.ni, a iroji privatni. Crvenom bo;onloznaiene su javne zgrade, privatne i<uie iuton-lbojom, a gospodarski ob;ekti oznadeni su sivombojom. Boja podloge na karti je iutosmede boje.

Prazne parcele unutar grada su svjetlosmede boje,

okuinice unutar gradshih zidina su iutosmedeboje, a parcele van gradskih nasipa su tamnosrnedeboje. Poljoprivredna dobra nisu posebno isticanabojama. Specifiinost ovog plana gracla je u tomeito su ucrtane topografshe oznake koje se inade

koriste u izradi katastarskih karata. Alfabetski ibrojiani nadin oznadavanja destica van gradskihnasipa sluiio je za utvrdivanje prava ylasniitr.a nad

od reclenim nekretninama.

Drugi primjerak plan grada Ejelovara koji je t;rko-der nastao 1772. godine sliian je pryoin uz odre-clene razlike u obitrjeiavanju pojedinih kartograi'-skih elemenata. Numerirani su samo vojni objektidok privirtne hriie i gospodarski objekti nisu nume-rirani. I{oloriranje objekata po r,}asniitvu i narllcLriostalo je isto, vojni objekti obojeni su crvenornbojorn, I<.uie iutom bojrln-r, a gospodarski objektisivom. Ono po iemu se istiie ovaj plan je nadiir pri-kazivanja poijoprivrednih kultura. Moie se uotitida su poljoprivredne kulture oznadene razliditir:rbojama pa su tako oranice oznaiene svjetlciu-tom bojom, livade svjetlozelenom, vrtovi zelenom,

vinogradi srnedon-r, okuinice hijelom, uzvidenja s*osjendana, a vodene povriine i tohovi koioriranr sr"r

plavom bojom.

Flan r.ojne opiine Bjelovar izraden oko 1783.

godine nastao je na prilikom Jozefinske izmjeleVaraidinskog generalata. Na prvi pogied moie se

vidjeti da su ucrtani samo vanjski zen-rljani nasipigrada bez prikaza katastarskih iestica, promet-nica, obiekata i kultura unutar erada. Svrha ovo5;

plana je prikaz poloiaj grada u oclnosri na granieevojne opdine Bjelovar, koja se poklapala sa grani-com prijainfe gradske opiine Bjelovar. Naglasak

.ie na prikazu [eritorija vojne opiine omedene rr je-

nim vanj skirn granicarn a, ucrtanim prornetnica n-ia,

iesticama i oznaienim poljoprivrerlnim ktilturam a.

Na drugorn planu nastalom oko 1783. godine videse prijedlozi uredenja grada i nove granice gradske

opiine. Pian .je nastao prije posjeta cara Josipa Itr.

Bjelovaru 19. travnja 1783. godine.s Na planu se

vidi tlocrt gradskog parka sa ucrtanom topograf-skom oznakom katoliike crkve, oznadenom crve-nom bojom. Van gradskih nasipa ucrtane su vjeZ-bali3ta pukovnija i parcele sa ucrtanim objektimana podrutju dana$nje Ulice Andrije Hebranga.Na planu grada Bjelovara koji datira oko 1795.

godine izradenom u mjerilu L : 7 200 moiemojasno razlikovati stambene oblekte od javnih obje-kata. Plan je specifiian po svojoj detaijnosti pa takomoiemo vidjeti da su ucrtane iestice u sredi3tugrada i na njima su ucrtani objekti. Kulture unu-tar gradske jezgre su kolorirane, a najvaZniji javniobjekti su oznaieni. Na pianu se iasno vidi tlocrtparka koji sa ietiri jednaka ietverokuta tini samosredi5te grada Bjelovara. Usporedbom s planovimaiz ranijih godina moZe se pratiti urbanistidki razvojgradskog srediSta i Sirenje grada van obrambenognasipa. Dok je na prijaSnjim planovima uia okolicagrada bila Sturo oznadena, na ovom planu jasno se

vide prometnice, vodeni tokovi, ucrtane iestice iobjekti. Najvainiji gospodarski objekti oznadenisu prema njihovoj namjeni, a poljoprivredne kul-ture oznaiene su topografskim oznakama i bojom.

5 S ukan Allic M. Povilesnr atlas qradova l. svezak Bielovar,2003., str.39.

Slika 3 Vojna opirna Bjelovar i bli2a okolica oko1783. godine; Rukoprsni plan; u boji; 67,1x58cm; Kartografska zbirka Ratnog arhrva u Beiu,sign. lVll o 1 ; HR DABJ 1201 Digitalna zbirka

Slika 4 P an B;elovara i njegovog vje2baliita oko1783 god ne; Rukopisni plan: u boji; 67,7x58cm; Kartografska zb rka Ratnog arhiva u Betu,sign .J Vll o 1 ; HR DABJ 1201 Digrtalna zbrrka

5lika 5. Bjelovar upravno mlesto Vara2din-sl o ( rZevac(c Dtrdevacle reginerteoko '1795; Rukoprsni plan. u boji; 45x5Ccrn; Kartogralska zbirka Ratnoq arhiva u

Beiu, sign. G.1.h.21; HR DABJ 120.1

Digrtaina zbirka

Slika 6. P an volne opiine Bjelcvar tz 1828. godine, Ruko-pisnr plan. u boli; I12x95 cm; Gradski muzel Blelovar, tnv.

8r.849, HR DABJ 12C1 Digitalna zblrka

tl'

?$ .vi

.l

{'.

jfry,,'.::-'

{1r,,. .. ,,:

ii

Katastarske karte i planovi grada Bjelovara od 1800.-1900. godine

Prva uspje$na sustavna katastarska izmjeraHabsbur5ke Monarhije provedena je za vlada-vine cara Franje I. (176S-1835.), a zapoteta je1817. godine. U njegovu dast nazvana je Fran-ciskanska izmjera, a katastar je nazvan Fran-ciskanski katastar. I(atastarska izmjer a vojne icivilne Hrvatske i Slavonije trajala je od 1851.do 1877. godine, a podaci dobiveni ovom izmje-rom jo5 su vaZeii za otprilike 75 o/o danain)egteritorija Republike Hrvatske.6 U ovom peri-odu rade se strogo namjenske katastarske kartekoje sluie za utvrdivanje prihoda kao osnoveza naplatu poreza. I(atastarski planovi prveizmjere crtani su u mjerili 1 zoll = 40 klafteraili u mjerilu I : 2 880 dok su zave(e gradoveplanovi crtani u mjerilu I zoll = 20 klafteraili u mjerilu I : I 440-7 Planovi su kolorirani idetalino su ucrtane prometnice, hidrografskamrei,a, objekti, granice meda, brojevi katastar-skih destica, topografski nazivi mjesta i povr-Sina te granice katastarske opiine. I(arte i pla-novi iz prve polovine orrog razdoblja detaljnijisu od planova i karata iz ranijih godina, ali sejo3 uvijek ne moZe reii da se radio namjenskimkatastarskim kartama jer se na njima nalazeelementi i katastarskih i tematskih karata.Ifuajem 18. stoljeia nestala je opasnost od veli-kih osmanskih prodora u unutra$njost VojneKrajine Sto je bitno utjecalo na daljnji razvojgrada Bjelovara. Dobar primjer urbanistid-kog razvoja grada Bjelovara moie se vidjeti nakatastarskom planu nastalom 1828. godine.Plan je izradio mjernikJohan Boichetta u mje-rilu 1 zoll = 50 klafteraili u mjerilu 1 : 3 600.8Prvo $to se moZe uoditi je uklanjanje vanjskognasipa koji je bio fizidka barijera izmedu jez-gre grada i njegove bliie okolice. Uklanjanjemnasipa omoguieno je da oblikovanje novihblokovi kuia i novih ulica. Katastarske desticeu privatnom vlasni5tvu imaju dva broja, odkojih prvi broj oznadava desticu, a drugi jekuini broj. Na desticama i objektima koje suu vlasni5tvu pukovnija upisan je samo brojkatastarske destice. Na planovima iz tog ruz-6 5k k* AItt Ni j"rl.rna kartografila-Kartografski rzvori u povrje-sn.rn znanoslirra. 2003. str.302.7 isto.8 Slukan Altii M. Povi.jesni atlas gradova-1. svezak Blelovar,

2003., str.47.

doblja mogu se uoditi pojedini elementi opisai topografski znaci, koji se i danas koriste zaoznadavanje katastarskih i tematskih karatai planova. Ono 5to je tipidno za katastarskekarte lesu ucrtane destice, katastarski brojevidestica, prometnice i objekti obojeni premanamjeni. Element karakteristi tan za tematskukartu je legenda na kojoj se nalazi popis zgradai destica u vlasni5tvu pukovnija, a oznaiene surimskim brojevima crne ili crvene boje. Takosu crnim brojevima oznadene zgrade i desticekoje su bile u vlasni$tvu KriZevadke pukovnije,a crvenim brojevima zgrade i destice koje subile u vlasni5tvu Durdevadke pukovnije.Katastarski plan gradske opiine Bjelovaraiz 1867. godine izraden je na osnovu Franci-skanske katastarske izmjere u mjerilu 1 : 2 880.Novi plan prikazuje gradsku jezgrt Bjelovarai bliZu okolicu. Na planu uZe gradske jezgremoie se uoditi novi numeracijski sustav obi-l)ei.avanja objekata u odnosu na plan iz LBZ8.godine. U tom razdoblju oblekti su numeri-rani sukladno popisnim brojevima dobivenimiz popisa katastarskih destica.e Javne zgradezasebno su se numerirale u odnosu na nume-riranje privatnih kuia.1o Katastarske desticena planu numerirane su brojdanim oznakamacrvene boje. Prema bojanju ucrtanih objekatana planu moiemo razlikovati javne zgrade odprivatnih stambenih kuia i gospodarskih obje-kata. Tako su privatne kuie kolorirane svje-tloruZidastom bojom, iavne zgrade tamnoru-iiiastom bojom dok su gospodarski objektioznadeni Zutom bojom. Prometnice u centrugrada kolorirane su svjetloruiidastom bojom uodnosu na prometnice u periferiji koje su kolo-rirane tamnosmedom bojom. Poljoprivrednekulture na planu kolorirane su prema vrsti inamjeni iskori3tavanja. Sukladno tome ora-nice su oznadene svjetloZutom bojom, vrtovisu $rafirani i obojeni tamnozelenom bojom,livade su tamnozelene boje, palnjaci svjetlo-zelene boje, a Bume su oznadene sivom bojom.Hidrografska mrei,a u gradu i periferiji ozna-dena je tamnoplavom bojom.

, S[k.. Altri N/'P"r;erni atlas gradova-1. svezak Bjelovar,2003., str. 59.

'10 lsto.

t::

Sllka 7. Vcjna opitna Bjelovar sa selirna Ml novac r ivalcar ja na planu t 1861 . godine; Rukopisnl plan. u bolr;

70x57 cm, Hnratskl dr2avni arh v, fond DrTavne qeodetske uprave; HR DABJ 1 201 Diqitalna zbirka

€ffiffi#ffiH:

HF*i:+

J:

:i'

r

t&

:r|

tsuduii da je Voina hrajina bila pod direk-

tnom upravom Beia, sluibeni je iezik do 1871.

godine bio njemadki, ito se moie vidieti iz slui-benih naziva i i.mena ustanova, ulica i miesta.

X{rajem 19. stoljeia Bjelovar postaje slediiteBjelovarsko-kriievadke i,upanije i time vainoadministrativno, upravno/ sudsko i ekonom-

sko sjediite 5to je uvjetovalo novu urbanistiikuekspanziiu iavnih ustanova, industrile, stambe-

nih i drugih gospodarski objekata' Navedene

promjene uvjetovale su izvodenje nove kata-

starske izmjere grada Bjeiovara i njegove oko-

lice koja je proveriena 1892./1893' godine, a

izrnjeru je obavio Sreiko Smodinski u svoistvll

graclskog inienjera.rr Rezultat nove izmjere

bio je katastarshi pian grada Bjelovara izradenu mieriXu tr : 2 880. Prilikom nove izmjere usvo-

ien je nnvi sustav dorliele kuiirih brojeva tako

da su novi kucni brojevi oznadeni crvenonlboiorn, a brojevi katastarskih destica crnombojom. Na planu moiemo uoiiti i prorniene

T 1 Slukair Altii lV. l'ovljesni ar as qradova l. svezik Bieiovar

2C03., str.53.

nazlaulica npr. danainja Senoina ulica za vri-jeme Vojne krajine zvala se Jelenska, Gaieva

ulica je bila Orlova, Ulica Ferde Rusana imalaje naziv Slavonska cesta. Na planu se moievidjeti ucrtana trasa telefonske linije koja je idla

od kriZanja Haulikove i Preradoviieve ulice do

kriZanja Preradoviieve i Kadiieve ulice te du'L,

juinog dijela I(adiieve ulice prema Demetro-voj ulici. Objekti u gradskoj jezgri obojeni su

prema njihovoj funkcionalnosti i vlasniStvu.

Objekti vojne uprave oznadeni su Zutom boiom,objekti u vlasniStvu kraljevskog domobranstvaoznadeni su crvenom bojom, zgrade zemaljske

politiike uprave oznadene su tamnoplavombojom, zgrade opiinske uprave crnom bojom,objekti financijske uprave zelenom bojom, pra-

vosudni objekti sivom bojom, a oblekti u pri-vatnom vlasniStvu oznadeni su bijelom bojom.S obzirom na koloriranje objekta moZemo

vidjeti da su najvaZnije sakralne, javne, vojne iupravne zgrade smje3tene u centru grada

Y=g&. '' r

.ffi, 4tu:\.

Katastarske karte i planovi grada Bjelovara od '1900.-2000.

Godine 1900. izvrSena je nova katastarska izmjeragrada Bjelovara, a rezuitat je osam rukom crtanih ipisanih katastarskih listova. Svaki list predstavljajedan gradski kotar $to nam govori o teritorijalnojorganizaciji grada toga doba. Prema novoj izmjerigrad Bjelovar bio je podijeljen u devet kotareva, a

saiuvano je osam listova.Jedino nije saiuvan planza kotar Ivanovdani.l2 Tako je centar gradske jez-gre, s Trgom Marije-Terezije kao sredi5tem, podi-jeljen u ietiri kotara. Na planu su prikazani gradskiblokovi s ucrtanim ob;ektima, od kojih su privatniobjekti oznadeni kuinim brojevima i obojeni crve-nom bojom. Javni objekti oznateni su svjetloruZi-dastom bojom.

12 Slukan Altii M. Povijesnr atlas _eradova-1. svezak B.lelovar,2003., str. 79.

U razdoblju izmeclu dva svjetska rata dolazi dourbanog razvoja grada Bjel,:rvar i iirenja prernaperiferiji. Zbog toga se javila potreba za lovomizmjerorn grada Bjeiovara i njegove bliie okolice.Nova izmjera katastarske r:pdine Grad Bjelovartrajala je ad 1923. do 1927. godine.lr Rezultat noveizmjere su katastarski planovi gradskog srediitaizradenih u mjerilu I : 500, a za okolne katastarskeopiine u mjerili 1 : 1000. Novom izmjerom obu-hvaden je teritorij grada Bjelovara koji 1e podijeljenna tri katastarske opiine. Srediite grada Bjelovara,Mlinovac i lvanoviani sadinjavali su katastarskuopcinu Grad Bjeiovar, Hrgovljani i plavnice pripalisu pocl katastarsku opiinu Bielovar-Hrgovijani-

l3 slukar Ah a ll. povilesni at as gradova-1. svezak B1elovar,2003, sir 91

Slika B Plan Kralievskog slobodnog grada Belovar nastao izmedu 1892 i 1893 godine; Rukoprsni plan: u bcli; 95x95 cm;Gradskr muzel Bjelovar, sign. 707; HR DAB.J 1201 Digrtalna zbrrka

111 I rr i !1, t/4r4r' ! i'r ::i. i: :r'"

,: -,,, ;; ;;.t./2.a. ...;-,.

i"" --1 i"-"--"---:1riilil

Sllka 9 fKatastarsk plan grada Bjeiovaral. 1. Kotar, 2. Kolar,3. Kotar, 4 Koiar, 5. Kotar, 6. Kotar, 7 Kotaf, B Kotar iz 1900.9o-

dine; Rukop snr plan. u boji; 20x30 cm,34x4) cm,34x62 cm; Gradskr muzej Bjelovar, slgn. 809;HR DAB.I 1201 Digitalna zbirka

A ,}iok "*r,.-

4 . 1{*Xct*. ?, .1{".1*'r.,.

'/: /;,"

-'li,--..1";

reffi +tlul :," ;'/t

i,-.1"".-"t:. l'."' 1"

. .t.ti.:. ,-t t /, -.!,/

:t}

' ^ ': ::": ":."' *

t.l!-1111'.2 .1../ jl 'at-t

. ', ".-.,,....,.

'2- ---.(// .J- )\c{d-<-'

: .1: i ---

Slika 10. Katastarske mape slobodnog i kr. grada Bjelovara,oblast osjedka 1927. / lzmjena iz 1933. Katastarski plan u 51listu, 75 cm x 62 cm; Hrvatski drZavni arhiv, fond Dr2avnegeodetske uprave; HR DABJ 1201 Digitalna zbirka

Plavnice, a Velike i Male Sredice bile su u sastavukatastarske opiine Bjelovar - Sredice.la Naknadnoje izvrSena je nadopuna katastarskih planova kojisu tiskani 1933. godine tZavodu za umnoiavanjeplanova Odjelienja katastra i drZavnih dobara.lsKatastarski plan gradskog srediSta iz L933. godinetiskan u mjerilul : 500 daje detaljan prrkaz centraBjelovara s poloiajem privatnih zgrada i imenova-nih javnih objekata.

Na planovim aiz 1933. godine vidimo potpuno dru-gatiju tehniku izrade. Prije svega planovi su crtanipomoiu tehnidkog pribora, a tehnika koloriranjaobjekata se napu$ta. Oblekti su ucrtani na planoveu todnim gabaritima i obilieZeni su topografskimznakovima prema vlasni3tvu i namjeni. Sukladnotome objekti za stanovanje oznadeni su Srafiranim

14 isto15 sto

.i.,r..,t.,ti, ,,,,t ,1. t....,, ,.,|.,! , , ,r.i ,, :

.i,,,,,,.,. ,...t,,. .,. ,, ,.r.,.,: i ,ii,. ,.,... ;,1.j.,.,.,,,,.. .:i.....rr

oznakama, gospodarski objekti izgradeni od drve-nog materijala oznadeni su dvjema dijagonalno kri-Zanim crtama, a javni objekti opisani su njihovimnazivima. Svaka katastarska iestica na planu imasvoj broj, bez obzira radilo se o nekretnini u privat-nom ili j avnom vlasni5tvu. Na pojedinim planovimaiz ranijih izmjeramoie se vidjeti da su samo desticeu privatnom i javnom vlasni5tvu bile oznadene, a

javne povrdine npr. prometnice nisu imale brojdanuoznaku. Navedeni nedostatak ispravljen je u novimplanovima tako da je za svaku ulicu izvriena todnaizmjera i upisani su brojevi katastarskih testica.MoZe se uoditi razlika u tehnici izrade planovanove izmjere u odnosu na planove izmjere iz l9OO.godine. Planovi iz t900. godine crtani su slobod-nom rukom, a objekti na planu i dalje se kolorirajuprema vlasni$tvu i namjeni. Podaci dobiveni izmje-rom iz 1933. godine aktivno su koriiteni do sredine70-tih godina pro5log stoljeia kada se ih zamijenilipodaci dobiveni fotogrametrijskom katastarskomizmjerom. Prednost nove metode je u smanjenimtroikovima izmjere ibri,oj izradi katastarskih pla-nova na temelju suvremenih informacija.

r'i,, "...i.,.,. J,,-...i,,

..,i .,,1ti., li., t r1.fri.,,. t;: I 1r !! i.i:i.,

u,*-:::,',,.:.- -,.,..1.,.,),...

's.gi

_.r". .

. :l ':1i

:,.

Za potrebe izmjerc I(.o. Bjelovar Geodetski zavod

iz Virovitice j e 1976. godine izvr5io aerofotograme-

trijsko snimanje cjelokupnog podrudja katastarske

opiine. Temeljem originalnih snimaka izradene

su kopije zrainih snimaka i katastarski planovikatastarske opiine Bjelovara. Aerofotgrametrijskisnimci rzrad.eni su u mjerilu 1 : 500, a katastarski

planovi u mjerilu I : 1 000. Foto snimci u katastar-

skim uredirna sloZeni su u albume, a svaka snimka

u albumu oznadena je rednim brojem i podatkomkojoj katastarskoj opiini pripada. Navedeni snimcisu temeljem rjeienja Republidke geodetske uprave

broj: 06-393/l-1980. od 3. srpnja 1980. godine

postali operativni 15. srpnja 1980. godine. Za

svaku snimku izvr$ena ie deiifraZa, odnosno pri-kupljanje podataka radi dopunjavanja sadrZaja kojisu predmet fotogrametrijske izmjere, a ne mogu se

neposredno interpretirati sa snimaka. Svrha deSi-

fuaL,e je utvrdivanje granica i katastarskih brojeva

testica, imenovanje javnih povriina i prometnica,

utvrdivanje posjednika nekretnina, upisivanje kui-nih brojeva, dimenzija oblekata i njihove namiene.

Sukladno tome na snimkama su brojevi katastar-

skih testica upisani crvenom bojom, a kuini bro-

jevi crnom bojom. Republidka geodetska uprava

Socijalistidke Republike Hrvatske iz Zagrebapotvrdila je, sukladno tada vaZeiima propisima o

geodetskoj izmjeri i katastru zemliSta, nove kata-starske planove Katastarske opiine Bjelovar umjerilu 1 : I 000. Podaci dobiveni izmjerom odS-

tampani su na papiru dimenzije 89,5 x 63,5 cm. Naplanu su podaci ucrtani sukladno tada vaZeiemsustavu topografskih oznaka. Svaka destica je ucr-tana i oznadena katastarskim brojem. Svi objektisu ucrtani i oznadeni topografskom oznakomsukladno njezinoj namjeni. Tako su objekti nami-jenjeni stanovanju oznadeni crtkanom horizontal-nom oznakom, a drvarnice i nadstre$nice oznatenesu dviema kriianim dijagonalnim crtama. Isto su

tako upisana i imena ulica i trgova. Sve izmjenena planu oznatene su crvenom bojom, bilo da se

radi o promjeni broja iestica ili su se kao rezultatnovogradnje ucrtavali novi objekti na mjestimastarih objekata. Godine 1991. stara su imena ulicaprecrtana i upisana su nova imena.16

1 6 lzrnlena rlena u ca u gradu B1e ovaru teffre li se na Zakonu orrase lirna (NN. 54/88) i Odluci o naselj ma (Slu2beni glasnikcpi ne Bjelovar, 1 1/90). (opas.aut.)

Slika 11. SR Hrvatska Opiina Bjelovar-K.o. Bjelovar-zraini snlmcr 1 500, Republiikageodetska uprava, l9T6.; Podrutniured za katastar Ble ovar

Katastarske karte i planovi grada Bjelovara od 2000.-ZOj7.

Prevodenje anaiognih katastarskih planova za

katastarsku opdinu iljelovar u digitalni vektor-ski oblik izvrieno je 1995. godine s prvenstvenilrciljem uiinkovitog i brzog upravl.janje prostonriminformacijarlra. Nabavom noye raiunalne opreme iprogramske podrike katastarski operat Bjelovar se

nastavija odriavati u digitalnom obliku.Vektorizaciju ostalih katastarskih opiina obavilisu sluibenici Podruinog ureda za katastar Bjelovalpri iemri se prioritetno rjeiar.ao prsten oko GradaB.jelovara, nakon iega su postupno vektrorizirane isve ostale hatastarske opiine.Postr:pak digitalizacije katastra nije bio jedno-stavno izvrJiti ako se uziae u obzir Ca je 9096 kata-starskih planova nastalo za vrijeme Austro-Ugar,skeMonarhi)eurazcloblju od i859. do 1912. godineu grafiihoj izmjeri mjerila 1 : 2 880, zatim .59/o uGar-rss I(rugerovoj izmjeri i kornasaciii ocl 1952. do1990. godine, dok je samo 59.6 izrnjere izvedeno udigitalnom obilku nakon 2000. socline.Digitalni katastarski plan sadrtava sve podatkekoje je sadrZavao i analogni katastarski pian. Istotako digittrlni katastarski plan otroguiuje br2e i

lakie oclriavanje katastra zemljiita, uvid u pro-storire katastalske informacij,e kao i crtanje iobradu grafiikih elemenata.

Dir bi se katastarski plan prestao voditi u analo-gnorn obliku morali su prethodno biti zaclovoljenislijedeii syjcti:

. riigitalni katastarski plan izraditi skladno sa Spe-ci6kacrj ;rrr-ra za vektori zaciju katastarskih pla novakoji se izracluju sukladno CAD/GIS softverima,

. s;.rd12aj diritalnog kirtastarskog plana <iopunitipodacirna parcelacijskih i drugih geodetskih e1a-

borata temeljenih na donr:Senjlr oCgovarajucih r;e -

ier.rja o plor-eclbi plom jena u katastarskom operatu,

. sad12al clisitalnog kirtastarskog plana usporediti s

popison.r katastar skih iestica i posledovnimlistor.im;-r

. za ner-rsklaclenostr izmedu porlataka digitalnogkatastarskos pli.rn..r i popisa katastarskih iestica iposjedor-nih hstova izraditi popise razlika.

Slika 12. Digitalni ortofoto plan (DOF 2) nastao na t.ameilu aerofcroqranetr-ilskog sn manla 2008. godine r-r posiupkL.; Iehnltkereambulaciie za K.o. Bjelovar, K.o. Brezovac r k.o. Blelovar-Sredice Pocl.Lrin ured za katastar B;elovar.

S.*4'*,:id11..,M

U sklopu projekta,,Development of "One stop shop"

for Joint Information System (;tS) of Land Registry and Catastre and consolidation oflandregisterdata, Republic of Croatia" od 23.listopada 2013.

godine zapodela je produkcija Zajednidkog infor-macijskog sustava zemlji3nih knjiga i katastra (ZIS)

u Podrudnom uredu za katastar Bielovar i u zemlji5-

noknjiZnom odjelu Opiinskog suda u Bjelovaru.

Zapotinjanjem produkcij e ZIS-a u katastarskim

su uredima stavljeni u sluZbenu uporabu digitalnikatastarski planovi u novom slui,benom geodet-

skom datumu i kartografskoj projekciji - HTRS96/TM, a time su analogni katastarski planovi stav-

ljeni izvan uporabe i pohranjeni su u nadleinomkatastarskom uredu.Moderniziranjem oba sustava, katastra i zemlji5-

nih knjiga, omogu6en iebri:,|i jednostavniji proces

registracije nekretnina i prava nad njima. Informa-cije iz katastra i zemlji$nih knjiga mogu se dobitiodmah, a svi digitalizirani podaci mogu se provje-riti na internetu dvadeset i detiri sata dnevno.

Od podetka postupka legalizacije 2013. godine

podrudni uredi za katastar prutili su veliku pomoigradanima u legalizaciji oblekata. Na zahtjev gra-

dana koriSteni su podaci iz katastarskih operata na

osnor.u kojih su se izdavala uvjerenja o evidentira-nju gradevine prije 15. veljade 1968. godine.Jedanod naiine dokazivanja postojanja gradevine prijenaveclenog datuma bile su i kopije zrainih fotosn i r.r.r a ka J NA \ro j r-ro re o grafsko g instituta B eograd,koje su dostar'ljene u cllgitalnom obliku Dr2avnoggeodetskoi uprali 2013. i 2014. godine. Snimcimaje potpuno prekrrr-eno podruije katastarske opiineBjelovar r sr-ih katastarskih opiir-ra u nadleinostiPodrriinog ureda za k.rtastar Bjelor.ar.

Zadnje snrmanje Katast;rske opcine Bjelovar izvr-$eno je 2008. so.line, a izr e.leno je za potrebe teh-nidke reambulacije.Prema vaiecim po.laciir.r P..Jrucnog ureda za

hatastar Bjelovar strnie krti!:::skrrq operata I(. o.

Bfelovar u 201-. qoJirri je :

UKUPNA POVRSINA L- II \ 1\] :] L E \TICA:12 533 527 m2 (1 2,i,ih, -l-i : l- inl l

UKUPAN BROJ KATASTARSKlH L E >IIt.\:t5 272

UKUPAN BROJ POSJEDOVNTH e EsTrr \:6 r89

Slika 13. lzvod rz Diqitalnog katastarskog plana K.o. Bjelovar. Podrutnr ured za katastar Ble ovar

:o 1,

Geodetska oprema i instrumenti

Uspjeh izmjere i njegovog buduieg odrZavanja unajveioj mjeri ovisi o kvaliteti geodetske opremeza terensko snimanje i geodetsko pozicioniranjenekretnina u prostoru. Kako su se razvijali instru-menti geodetske opreme i instrumenti, tako su

podaci izmjere bili totniji.Prilikom izvodenja prve izmjere za,Jozefinski kata-star" u 18. stoljeiu koristila su se sljedeia pomagala:drveni bedki hvat,17 mjerade uie (t0 hvati), dvakoltita za napinjanje mjeradeg uZeta, Sest do osamravnih prutova, deset drvenih davala, papir, tinta,olovke i ravnalo.ls Upravo je pouzdanost i todnosttakve izmjere biia jedan od povoda prekida ,Joze-finske izmjere".U 19. stoljeiu osnivaju se radionice koje su se

specijaliziral e za proizvodnju geodetskih uredajai opremu kako bi se osigurala Sto todnija izmjera.

Jedna od njih bila je i radionica matematidki pre-ciznih instrumenata brade Fromme iz Beda ute-meljena 1835. godine. Oni su proizvodili sve vrstemjernih instrumenata potrebnih geodetima i 5um-skim inienjerima.

. .,,,, t*r';"t.,.;-"f;I )r..,:i..1i. t,ii,rr:<.nr{.

tiEER{}I]taR ["1i$Mt1l;

.,. INSTRUMENTEfi

-' Eoussolon, Sdsss-taltren und EandernE.eisszeuge. Sonnenuhren.

=€l e i:'::.: ':a1 ti-r€ e':ry*:i:i.

Slrka 14. Logotip radiontce brace Frornrne utemel;ene 1835godine u Beiu na unutra5njol strant poklopca planrmetra.

Jedan od instrumenata koje su proizvodili bio 1e initni planimetar.lJitni planimetar je slrZio za mjerenje por.riinalikr:va s relativno velikim opsegom/ a malom por-r-Sinom (dugaike i uske parcele).

Nitni planimetar sastoji se od rnetalnog okvir.adimenzija oko 16x24 cm, u koiernu su na konstan-

'I / JeCan beakt hvat = 1,895484 n.(opas.aut.)18 Vlah , V. Diplorrski rad Katastartk i zemljiinoknjr2n prop s

kroz povilest. Zallreb. 20CC. sir.7.

Sl ka 1 5. l!iin p anirelar. Pro z,rodai ,,Geomehanika,,Zagrec Pcclrlc.. ui-ed za karastar Blelovar.

tnor-n razrlaku nategnute niti od konjske strune, odkojih sr-aka clrug;l obojana crno, a svaka ietvrtanaizrnjence crveno i 2uto.

Za tocnija kaltiranja polarno snimljenih detaljakoristi se polarni koordinatograf. Polarni koordi-natograf djeluje na principu transportera. Nano-Senjc. kutor-a ovim koordinatograforl posti2e se

okretar.rjem unutarnjeg kruga, a nanoienje duiinapon.ricanjem igle za pikiranje po nonii.rsu ravnala.Kuter-i se opienito u geodeziji mjere instrumen-tor.n koji se zove teodolit.

S'lKa l5 Po arni koordinatograf. Prcrzvodai ,,Geomehanika,,Zagreb. Podrutnt ured za katastar B;elovar

€

Glavni sastavni dijelovi teodolita su:

1. Horizontalni krug - limb, u dijem se centruokreie gornji dio - alhidada, na kojoj se nalaze:

2. Sprava zaviziranje - dalekozor,

3. Indeks za oditavanje,

4. Libele za horizontiranje instrumenta

Sve trigonometrijske i poligonske todke na terenusu stabilizirane tj. oznadene trajnim oznakama

podzemno i nadzemno. Da bi se nadzemne oznake-

betonski stupiii osigurale od eventualnog uni5te-nja, sve se trigonometrijske totke stabilizirajt ipodzemno, i to tako da se ispod nadzemnog centra

ukopaju jedan ili dva podzemna centra. Za podze-

Slika 17. Optidki teodolit. Podrudni ured za katastar Bjelovar

mne centre uzima se betonska ili keramidka plodicadimenzija 0,15 x 0,15 x 0,05 m na iijoj je gornjojpovriini urezan krii.

Slika 1 8. Podzemni centar poligonske toike. Podrudni ured zakatastar Bjelovar.

Za svaku stabiliziranu trigonometrijsku todku izra-duje se polo2ajni opis, da bi se u sluiaju uniitenenadzemne oznake moglo lako nadi mjesto pod-zemnog centraZa kartiran.ie pojedinih toiaka na planu koristilisu se Majzekovi trokuti. To su dva pravokutnaistokraina trokuta s ugraviranom podjelom i noni-

Llson.r.re Nlajzehovi trokuti izradeni su od slitineLeljeza i bakra, veiih su dimenzija od uobiiajenih, a

slu2e za mjerenje zemljiita koje je iskljuiivo ravnoi horizontalno. Dolaze u tri velitine: sa krakovim.lcluljine 1+ cm (I(-14), 18 cm (tCtS), 24 cm (K-2+).

19 Nonius Subler ili pomidno mlerllo. (opas. aut.)

5lika 19. Majzekovi tr-okuti Pcdrutni ured za katastar Blelovar

t

F

Slika 20. Teodoi t 19. stoljeae. Privatno vlasniitvo

Zakllucak

Od poku$aja caraJosipa II. da izmjeri Habsbur-Sko carstvo kako bl omoguiio pravedniju napla-

tu poreza pa do ustroja i djelovanja suvremenogkatastra u Republici Hrvatskoj pro$lo je dvijestotine godina. Kako se razvljalo i mijenjalodru$tvo i drZavne zajednice, tako se je razvljaoi mijenjao katastar. Bez obztua na politidki i eko-

nomski ustroj dokumentacija u pismohranamai uredima katastra oduvijek je bila od neprocje-njive vrijednosti za svaku driavu. Na osnovu ka-

tastarske dokumentacije utvrduje se vlasni5tvo,dokazuje se legalnost postojeiih objekata, ure-duju se mede izmedu malih i veliki posjednika,utvrduje se razvoj naselja i ucrtavaju dri.avnegranice.

Na izloZbi su prezentirani katastarski planovi,karte i zraini snimci nastali u vremenu od 1772.

do2017. godine, analaze se uposjedu Driavnogarhiva u Bjelovaru i Podrudnog ureda za kata-star Bjelovar.Izloi,ene karte dokumentiraju urbanistidki ra-

zvoj grada Bjelovara od pogranidne utvrde iz 18

stoljeia do suvremenog grada 21. stoljeia. Nanjima moZemo pratiti tehnike izrade i metodo-logiju opisivanja karata kroz dva stoljeia. Kartei planovi iz 18. i 19. stoljeia crtani su i bojani ru-kom uz koriStenje geometrijskih pomagala, pera,olovaka i kistova. I(arte i planovi iz to grazdobljajo( uvijek nemaju elemente katastarskih karata.Veiinom su kombinacija tematskih karata s po-jedinim ucrtanim topografskim oznakama. U20. stoljeiu mijenja se tehnika izrade i obileia-vanje karata i planova. Kori5tenjem preciznijegeodetske opreme i instrumenta na terenu, re-zultati izmjere postaju todniji 5to omoguiavaizrada preciznih katastarskih planova. Planovise vi5e ne izraduju rudno, vei ih tiskaju ovla3tenidrZavni zavodipotvrdujuii i na taj nadin legiti-mnost provedenih izmjera.

SIika 21. Rudni stroj za raiunanje. Original-Odhner,Svedska.20. stolje(e. DrZavna geodetska uprava - podrudni ured zakatastar.

U 21. stoljeiu izmjere se izvode kori5tenjem mo-dernih geodetskih elektronidkih uredaja i glo-balnog pozicijskog sustava (GPS),'o a dobivenipodaci digitalno se obraduju i pohranjuju u bazepodataka. Na taj se nadin ispravljaju pogre3ke izranijih mjerenja, smanjuju se tro$kovi izmjera idobivaju se todni podaci u realnom vremenu.

Razvojem geodetske opreme i instrumenata ipodaci izmjera postaju todniji. MoZemo pratitirazvoj opreme od uZeta za mjerenje iz 18. stolje-ia, preko planimetra i teodolita iz 20. stoljeia douporabe modernih GPS uredaja i elektronskihmjernih stanica i nivelira.

Katastarske karte smatraju se arhivskim gradi-vom trajne vrijednosti. One nisu samo doku-menti na kojima se temelje vlasniiki odnosi iodreduju teritorijalni elementi dri.ave, vei ih jepotrebno vrednovati kao vaian izvor koji u sebisadrie geodetske, politiike, kulturne i socijal-no-ekonomske podatke te se mogu smatrati do-kumentima yelikog nacionalnog znaiaja.

20 Global Positcn ng Systerr (GPS)-svern rski glcball nav qlaclsksate itski s!stcv. l.l qeodetske svrhe sllii za polzdarc ulvrd vanlekooriinatnrh toiaka pcnrocI r;lrranje a,.1trl sateltta. (opas.aut.)

lzvori i literatura

IZVORI:

Driavni arhiv u BjelovaruHR-DABJ-1201. Digitaina zbirka. 1. Digitalna zbirka karata i planova 1772. - 1.970.

LITERATURA:

Macarol, S. (1960) Praktiina geodezija. Zagreb: Tehnidka knjiga

Malvit, T. (2015) Upute za uporabu planimetra. (2015) URL: https:l/bib.irb.hrldatoteka/747532.Upute_za_planimetar.pd { (X. 5.ZAU.)

Slukan Attii, M. (ZOOO) Driavna geodetska uprava l8+7. - 196'3.Zagreb: Hrvatski dr2avni arhiv.

Slnkan Altii, M. (ZOO:) Povijesni atlas gradova - L svezak Bjelovar. Zagreb: Hrvatski driavni arhiv.

Slukan Altii, M.(2003) Povijesna kartografija: kartografski izvori rr povijesnim znanostirna. Sarnobor:Meridijani.

Vlah, V. (2000) I(atastarski i zemljiinoknjiini propisi kroz povi.jest. Diplomski rad. Zagreb: Geodetskifakultet.

22. Nlvelir 20. stoljeie Prvainc vlasniitvo

I

/?,

t"

,,.:,,

t'

' .fl** ;r***r

,i

t'.1I

.j

+'

i.i

.'i

.'..., ;t',r.-.,1:tl';r.':

''- ii

I

t j i,, t,t't ti.':t

. 'rl

Idraljlfr{ {}{ril {

D RZA\,\II ARHTV U BJELOVARU

rsBN 978,9s3-99203-8-6

ll[llruil$fililillllllLll