Udrugadioničara

Ulica grada Vukovara 74 ,10 000 Zagreb, Hrvatska, MB: 483131<_,__I_____________IIBAN: HR6724810001111007413, predsjednik Udruge: Mićo Jurjević

web: www.dionicari-agrokora.hr, e-mail: udruga@dionicari-agrokora.hr

„ , ................ HEPUBLIKA HRVATSKAU druga m anjinsk ih d ion ičara KONCERNA AGROHftBovAĆKi SUD u ZAGREBU

Pf<i iViNA P!SAAMfCAUlica grada Vukovara 74 10 000 Zagreb

Zagreb, 20. srpnja 2018. godine

Nmijan©Predalo na postu-oo^r Pošta _Broj primjeraka. Pristojba____

4

» J i i ....p |M m m m

.. a SjO _

{& - WmloP redin«tSt-1138 /1 7

------------------ -------------------------------

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

ZA

VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Dužnik:

AGROKOR k o n ce rn za u p rav ljan je d ruštv im a, pro izvodnju i trgov inu p o ljop riv redn im pro izvodim a, dioničko d ru š tv o sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1, OIB 05937759187, te njegova ovisna i povezana društva

Podnositelj:

U druga m a n jin sk ih d io n ič a ra KONCERNA AGROKOR sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 74, OIB 54868690393, u ime i za račun svojih više od 1.200 članova Udruge, čiji popis (iz registra članova) je dostupan na zahtjev naslovnog Suda, te u ime i za račun svih manjinskih dioničara društava:

1. JAMNICA dioničko društvo za proizvodnju mineralnih voda, Getaldićeva 3, Zagreb, OIB 050504365412. LEDO dioničko društvo za proizvodnju i prom et sladoleda i smrznute hrane, Marijana Čavića la , Zagreb,

OIB 879559475813. BELJE dioničko društvo za privređivanje u poljodjelstvu prerađivačkoj industriji i prom etu roba, Svetog

Ivana Krstitelja la, Darda, OIB 924044451554. VUKOVARSKI POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJSKI KOMBINAT d.d., Sajmište 113/C, Vukovar, OIB

068495434125. PIK Vinkovci dioničko društvo za poljoprivrednu proizvodnju, prehram benu industriju i prom et, Matije

Gupca 130, Vinkovci, OIB 177745316316. PIK Vrbovec - MESNA INDUSTRIJA, d.d., Zagrebačka 148, Vrbovec, OIB 789091704157. ŽITNJAK d.d., Marijana Čavića 8, Zagreb, OIB 254353001188. ZVIJEZDA d.d., Ulica Marijana Čavića 1, Zagreb, OIB 914920117489. KONZUM trgovina na veliko i malo d.d., Zagreb, Marijana Čavića 1/a, OIB 2995563459010. TISAK trgovačko dioničko društvo, Zagreb, Slavonska avenija 11a, OIB 75917721668

Ž A L B A

P ro tiv R ješen ja T rgovačkog su d a u Z ag reb u p o d p o slo v n im b ro je m 47 . S t-1 1 3 8 /1 7 -2 8 2 3 od 6. VII. 201 8 . g o d in e

Postupak izvanredne uprave Trostruko

Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem 47. St-1138/17-2823 od 6. VII. 2018. godine po tv rđena je nagodba u postupku izvanredne uprave nad društvom AGROKOR d.d i njegovim ovisnim i povezanim društvima, koja je, većinom glasova vjerovnika, usvojena na ročištu za glasovanje o nagodbi [održanom dana 4. VII. 2018. godine.

[Izvanredna uprava Dužnika dostavila je Sudu, u privitku podnesaka od 20. VI. 2018. godine i 26. VI. 2018. [godine, tekst Nagodbe, za koji su, na ročištu za glasovanje, prem a utvrđenjima Suda, glasovali vjerovnici koji drže ukupno 80,20% tražbina s pravom glasa, čime je, prem a stajalištu Suda, ispunjen uvjet za prihvaćanje

| Nagodbe, propisan odredbom članka 43. st. 14. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistem skog značaja za Republiku Hrvatsku (Narodne novine br. u nastavku: „ZPIUTD"), i to u dijelu koji propisuje kako se nagodba ima sm atrati prihvaćenom ako za nju glasaju vjerovnici koji drže više od 2 /3 ukupnih tražbina.

Prethodno je Sud, na ročištu za glasovanje, priznao pravo glasa i vjerovnicima osporenih tražbina, sve temeljem odredbe članka 43. s t 13. ZPIUTD-a, i to temeljem sporazuma izvanrednog povjerenika i vjerovnika (većinom danih glasova).

U obrazloženju pobijanog Rješenja, Sud je, na punih 58 stranica (od čega nepunih 8 stranica teksta, a 50 stranica tablica), detaljno obrazložio koliko je koji vjerovnik imao glasova te kako je glasovao povodom Nagodbe, međutim, izostalo je bilo kakvo obrazloženje povodom (obligatome) kontrole sadržaja Nagodbe, kao i drugih važnih pitanja u pogledu tijeka postupka.

Odredbom članka 43. s t 15. i s t 16. ZPIUTD-a definirane su ovlaštenja i obveze Suda u pogledu Nagodbe prihvaćene od strane vjerovnika, i to kako slijedi:(15) Nagodbu koja je prihvaćena od strane vjerovnika sud će potvrditi rješenjem o potvrdi nagodbe. Takvo rješenje ima snagu ovršne isprave.(16) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe:

1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju nagodbe i postupanju prilikom njezine izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika, osim ako se ti nedostatci mogu otkloniti ili

2. ako je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način.

U obrazloženju pobijanog Rješenja, Sud nije, niti jednom riječju, komentirao sadržaj Nagodbe, osobito ne u kontekstu odredbe članka 43. s t 16. ZPIUTD-a, u kom kontekstu je Sud bio dužan navesti je li Nagodba u skladu s propisima o njezinu sadržaju (a nesporno ista nije u skladu s referentnim propisom, sadržanom u odredbi članka 43. s t 5. ZPIUTD-a), te je li ista u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva (šo, također, nesporno, nije).

Slijedom navedenoga, a pozivom na odredbu članka 339. Stečajnog zakona, koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbe članka 8. ZPIUTD-a, a u vezi s odredbom članka 10. Stečajnog zakona, Udruga manjinskih dioničara Koncerna Agrokor, u ime i za račun svojih članova, kao i svih manjinskih dioničara „povezanih i ovisnih" društava koncerna Agrokor d.d., podnosi ovu žalbu protiv uvodno označenog Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem 47. St-1138/17-2823 od 6. VII. 2018. godine, pobijajući isto u cijelosti, iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 348. Zakona o parničnom postupku, odnosno, zbog bitnih povreda postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Suprotno uvriježenom grupiranju, te potom i obrazlaganju, žalbenih razloga, žalitelj nije u mogućnosti raščlaniti žalbene razloge, zbog dubokih (suštinsk ih) nezakonitosti, počinjenih od strane Izvanrednog povjerenika te njegove zamjenice i savjetnika, a potvrđenih od strane Suda prvog stupnja, od kojih

nezakonitosti svaka uvjetu je i postupovnu i m aterijalno-pravnu, ali i sadržajnu neprihvatljivost jNagodbe p o tv rđene od s tran e Suda, kao i netočnost financijskih i ekonom skih p retpostavki na kojim a jse ista temelji, odnosno, svaki od istaknutih razloga predstavlja ujedno i bitnu povredu odredaba postupka, i Ipogrešnu primjenu materijalnog prava, a veći dio njih i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

p druge, pak, strane, žalltelju je o lakšano obrazlaganje žalbenih razloga, od kojih svaki (dovoljno) govori [ za sebe, slijedom čega je daljn je e laboriran je suvišno.

I Bitni žalbeni razlozi, od kojih svaki pojedinačno, mora dovesti do ukidanja pobijanog Rješenja Eprvostupanjskog Suda, su:

1. Rješenje o po tv rd i Nagodbe ne sadrži n iti jednu jedinu riječ o sadržaju Nagodbe.

' Sud u pobijanom Rješenju nije utvrdio (i obrazložio) je li prihvaćena Nagodba valjana i dopuštena, u smislu odredbe članka 43. s t 16. ZPIUTD-a, te je Nagodba protivna Ustavu Republike Hrvatske (uključujući i prava zajamčena Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda), prisilnim propisima (uključujući i pravne propise Europske Unije) i moralu društva, u smislu odredbe članka 322. s t 1. Zakona o obveznim odnosima.

Ovakvim postupanjem, Sud prvog stupnja se, defacto, sveo na razinu brojača glasova, što, sasvim sigurno, nije (ili ne bi smio biti) smisao koji mu je odredio zakonodavac.

Obveza je Suda objektivna kontrola zakonitosti, osobito prilikom sklapanja sudske nagodbe, slijedom čega odredba članka 321. s t 4. Zakona o parničnom postupku upućuje kako Sud, prilikom sklapanja nagodbe, ne smije uvažiti raspolaganja stranaka koja su protivna prisilnim propisima i pravilima javnog morala (temeljem općeg pravila sadržanog u članku 3. s t 3. istog Zakona).

Zakonodavac je, u konkretnom slučaju, Sudu namijenio kontrolnu ulogu, a ne ulogu brojača glasova, a isto proizlazi iz prethodno citirane odredbe članka 43. s t 16. ZPIUTD-a, ali i iz odredbi Stečajnog zakona, koji se podredno primjenjuje i na ovaj postupak - poglavito odredbe članka 317. s t 1. Stečajnog zakona, te odredbe članka 334. s t 1. (u kom se izričito navodi: „nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik, sud će odlučiti o tome hoće Ii stečajni plan potvrditi").

Nevjerojatno je, i neozbiljno, da u postupku koji se, sukladno Zakonu, odnosi na trgovačka društva od sistemskog značenja za Republiku Hrvatsku, i koji, po logici stvari, povlači (značajne) implikacije na cjelovito nacionalno gospodarstvo, Sud, u obrazloženju odluke kojom potvrđuje nagodbu, smatra dostatnim prebrojiti glasove, bez ikakvog očitovanja o sadržaju dokumenta kojeg potvrđuje, čak ni onog sadržaja koji je izričito propisan ZPIUTD-om. Tim prije što je ovaj postupak, od samog početka, kompromitiran radnjama izvanredne uprave koju su, i prvostupanjski, ali i žalbeni, sud smatrali dubioznima.

2. Sud n ije isp itao n iti obrazložio n iti jednu ekonom sku ni p ravnu podlogu na kojoj se tem elji Nagodba.

a. Financijska izviješća

Sud nije ispitao „financijska izviješća" Dužnika (sastavljena protivno svim računovodstvenim standardima te s izričitim ogradama revizora), Sud nije cijenio ni činjenicu da povezana i ovisna društva nisu objavila financijska izviješća, te, konačno, Sud nije angažirao vještake financijske struke koji bi mu, svojim stručnim znanjima, obrazložili pojedina (krucijalna) pitanja o kojima Sud nema potrebnih znanja.

Budu su, dakle, financijske podloge Nagodbe, nebitne, što bi bilo čak i prihvatljivo kada bi sva financijska (izviješća dužnika te njegovih povezanih i ovisnih društava bila sastavljena na propisan način, javno objavljena jte popraćena revizorskim izviješćima bez ograda.

Nažalost, za Sud i sve sudionike postupka, tome nije tako. Ne samo što je izvanredna uprava objavila financijska izviješća dužnika (dakle, konsolidirana financijska izviješća) bez da su objavljena i pojedinačna [financijska izviješća povezanih i ovisnih društava (koja moraju biti iskazana u konsolidiranim izviješćima [dužnika), slijedom čega je bilo kakva provjera tih izviješća nemoguća, već su ta i takva izviješća popraćena [Značajnim ogradama revizora, uslijed čega ista nije moguće uzeti kao relevantan parametar ni podlogu za p.agođbu.

b. Procjene i otpisi vrijednosti

Izvanredna uprava vršila je revalorizaciju (zapravo, otpise vrijednosti) imovine dužnika, što, samo po sebi, nije sporno - u konačnici, zadatak je svakog prinudnog upravitelja utvrditi stvarnu vrijednost subjekta kojim upravlja.

Kada revalorizaciju imovine vrši prinudni upravitelj - dakle, osoba koja je pod nadzorom Suda - isti je dužan podloge za revalorizaciju (dakle, procjene vrijednosti određene imovine), dostaviti Sudu i drugim dionicima postupka. Naime, prinudni upravitelj, konkretno, izvanredni povjerenik, nije ovlašten samostalno vršiti revalorizaciju imovine, a svakako to nije ovlašten činiti na potpuno netransparentan način - skrivajući od Suda, vjerovnika (osim šačice svojih pouzdanika, koji su izvrsno prošli u ovom postupku), te drugih dionika u postupku - procjene, kao podloge za (enormne) otpise vrijednosti.

Tko je, temeljem čijeg (i kakvog) ovlaštenja, s kojim referencama, kojom metodologijom, i na koji način, te uz kakve ograde i odricanja od odgovornosti, procjenjivao imovinu dužnika te njegovih ovisnih i povezanih društava, ne zna ni Sud ni bilo koji drugi dionik postupka (osim, ponavlja se, šačice povjerenikovih pouzdanika), budući da procjene nisu dostavljene u sudski spis niti su javno objavljene.

Dakle, Sud, a ni vjerovnici, ne znaju, niti mogu znati, stvarnu vrijednost imovine koncerna Agrokor d.d., a svejedno su primorani sklopiti Nagodbu. Koju potom Sud, bez ikakva sadržajnog obrazloženja, odobrava.

Naravno, nisu poznati ni troškovi takvih procjena, kao ni okolnost jesu li, temeljem istih, evidentirane promjene u poslovnim knjigama ovisnih i povezanih društava (obzirom da njihovih financijskih izviješća nemamo), ali to, naravno, nije ni bitno za ovaj postupak.

c. Plan održivosti

Svi ulazni parametri na kojima se temelji nagodba definirani su dokumentom pod nazivom „Plan održivosti". Nije na odmet napomenuti kako javno dostupni primjerak tog dokumenta započinje poglavljem „Odricanje od odgovornosti", u kojem, između ostaloga, stoji:

Jnformacije sadržane u ovome dokumentu („Dokument") pripremio je Agrokor d.d. i njegova izravna i neizravna ovisna društva („Grupa" i l i ,Agrokor"). Podaci sadržani u ovome Dokumentu dani su samo za informaciju, a namjera/smisao ovoga Dokumenta nije da bude sveobuhvatan.OVA] DOKUMENT NIJE NAMIJENJEN TOME DA SE U NJEGA POUZDAJE ITKO DRUGI OSIM AGROKORA, NITI DA SE KORISTI KAO OSNOVA ZA BILO KAKVU ODLUKU ILI POTICAJ NA BILO KAKVU AKTIVNOST ILI SUZDRŽA VANJE OD STRANE BILO KOGA DRUGOG OSIM AGROKORA. Sukladno tome, ne prihvaća se nikakva odgovornost ili

ftbveza ni za kakav gub ita k koji bi m ogao proizaći iz oslanjanja na ovaj D okum ent ili neovlaštenog korištenja 1 vog D okum enta ili bilo kojeg njegovog dijela ili pak u vezi s tim e." f

■Time smo, vjerujemo, definirali vrijednost i uporabljivost navedene isprave, kao i Nagodbe koja se na njoj temelji.

Pa ipak, a kod činjenice da se Nagodba temelji upravo na toj ispravi, valja kazati kako navedena isprava ne sadržava točne podatke, i to:

vrijednost im ovine (i vrijednost pojedinih kompanija) nije tem eljena na stvarnim param etrim a, već na povjerenikovim procjenama, o kojima smo se već očitovali,

- ostvareni prihodi i EBITDA ogrom ne većine subjekata obuhvaćenih „Planom", u trenutku sklapanja Nagodbe, već je daleko nadm ašila anticipirane vrijednosti.

Drugim riječima, predm etni „Plan održivosti" nije smio biti temelj Nagodbe, već su to trebala biti stvarna poslovna izviješća i relevantne projekcije bazirane na istima.

d. Financijska i druga vještačenja u okviru postupka

Odredbom članka 250. Zakona o parničnom postupku, propisano je da će sud „izvesti dokaz vještačenjem kada je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže".

A contrario, u ovom bism o postupku, mogli zaključiti da Sud prvog stupnja raspolaže dostatnim „stručnim znanjima" da ispita valjanost i točnost financijskih podloga i param etara na kojima se Nagodba temelji, a sve slijedom činjenice da Sud, ni u jednom trenutku, nije zatražio neovisno vještačenje, koje bi otklonilo (iznimno) brojne prigovore (neuobičajeno) velikog broja vjerovnika i drugih dionika u postupku.

Dakle, ili Sud prvog stupnja raspolaže adekvatnim „stručnim znanjima" iz sfere financija (ali i drugih područja, primjerice procjene vrijednosti nekretnina, poljoprivrede, procjene strojeva i pogona i si.) ili ima bezgranično povjerenje u rad izvanrednog povjerenika, njegove zamjenice i savjetnika, sve to unatoč činjenici da nije izvršio uvid niti u jednu financijsku ili drugu ekonomsku podlogu Nagodbe.

Takvo postupanje, samo po sebi, implicira (a) nekompetenciju Suda za vođenje predm etnog postupka ili (b) na izbjegavanje Suda da izvrši stvarnu kontrolu sadržaja Nagodbe. Vjerujući da se ipak radi o potonjem (a s dubokim uvjerenjem da je i samom prvostupanjskom Sudu sadržaj Nagodbe odiozan, obzirom na razm jere nezakonitosti i nepravičnosti koje isti pretpostavlja), ovdje valja kazati da propust adekvatne kontrole, sam po sebi, producira izravne posljedice, u vidu neravnopravnosti vjerovnika i netransparentnosti njihova namirenja.

Banalan primjer, u kontekstu posljedica opisanog: kako itko od dionika postupka, a osobito Sud prvog stupnja, zna da je društvo LEDO d.d. insolventno, a društvo SOLANA PAG d.d. solventno, osim da vjeruje izvanrednom povjereniku na riječ?

Ili, još bolji primjer: kako, i temeljem koje računske ili računovodstvene operacije, imatelji obveznica, s prijavljenim (ali osporenim) tražbinam a u visini od 16,7 % mogu postati vlasnici 25 % novog holdinga?

Na sva ova pitanja Sud je morao znati, a onda i dati, odgovore, pri čemu bi većina spornih elemenata bila otklonjena da je Sud prvog stupnja zatražio od izvanrednog povjerenika stvarne poslovne podatke, kao 1 procjene vrijednosti i drugu dokumentaciju, te odredio provođenje potrebnih vještačenja, koja bi izvršila

Kontrolu nad financijskim „zaigranostima" izvanredne uprave te otklonila dvojbe Suda i drugih dionika postupka u pogledu ispravnosti financijskih podloga na kojima se Nagodba temelji.

e. Nepoznavanje stranog prava i međunarodna pravna pomoć

Nagodba je sačinjena temeljem angloameričkog prava, te se, u uvodnim odredbama, poziva na pravne propise Sjedinjenih Američkih Država.

[Buduća holding struktura „nove grupe" bit će ustrojena u Kraljevini Nizozemskoj, uz primjenu nizozemskih [propisa.

'Značaj dio izričaja i nazivlja u tekstu Nagodbe je na stranom jeziku (engleski i nizozemski), s pravnim značenjem svojstvenim njihovim domicilnim zakonodavstvima (SAD, Nizozemska).

Kod (već ranije navedene) okolnosti da je Sud DUŽAN voditi računa da raspolaganja stranaka u okviru Nagodbe ne budu protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva, nesporno je da Sud prvog stupnja mora (vrlo detaljno) poznavati referentne odredbe i američkog i nizozemskog pravnog sustava, kao i njihovu komplementarnost, u ovoj materiji, s odredbama hrvatskog prava, a sve kako bi odobrio Nagodbu.

Kod okolnosti da nemamo saznanja poznaje li Sud prvog stupnja primjenjivo pravo Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Nizozemske, a istih nemamo stoga što Sud to nije naveo u obrazloženju pobijanog Rješenja, to valja uzeti da Sud te propise ne poznaje.

U tom smislu, sukladno odredbi članka 13. Zakona o sprječavanju sukoba zakona s propisima drgih zemalja u određenim stvarima, s osobitim naglaskom na izbjegavanju eventualnih povreda predviđenih odredbom članka 4. istog Zakona, Sud je bio dužan utvrditi sadržaj stvarnog prava, a to se, sukladno odredbi članka 13. s t 2. citiranog Zakona, vrši putem nadležnog Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, ili putem javne isprave o sadržaju stranog prava koju će mu podnijeti stranke.

Obzirom da Sud nije, u obrazloženju pobijanog Rješenja, naveo da je od nadležnog Ministarstva, zatražio pravnu pomoć, a spisu nisu priložene javne isprave o sadržaju stranog prava, to je Sud počinio bitnu povredu odredaba postupka, potvrdivši Nagodbu za koju ne zna je li u skladu s referentnim odredbama stranog zakonodavstva, te jesu li odredbe stranog zakonodavstva protivne Ustavu Republike Hrvatske i utvrđenim osnovama državnog uređenja.

Također, neodgovoreno ostaje i pitanje zbog čega se pribjeglo primjeni stranog prava - sve u kontekstu izričite zabrane propisane odredbom članka 5. Zakona o sprječavanju sukoba zakona s propisima drgih zemalja u određenim stvarima, koji propisuje kako se „pravo strane države koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga ili drugoga saveznog zakona neće primijeniti, ako bi cilj njegove primjene bio izbjegavanje primjene prava Republike Hrvatske".

Konačno, budući da je dio Nagodbe sastavljen na stranim jezicima, koji imaju svoje specifično juridičko značenje, Sud je, sukladno odredbi članka 102. st. 2. Zakona o parničnom postupku, bio u obvezi omogućiti sudionicima tumača, koji bi te izraze preveo na hrvatski jezik.

I 3. Sud n ije , u o b ra z lo ž e n ju , d a o o č ito v a n je p o v o d o m p rig o v o ra i o č ito v a n ja o d re đ e n ih su b je k a ta , u k lju č u ju ć i 1 U d ru g e m a n jin s k ih d io n ič a ra K o n ce rn a A groko r, is ta k n u tim a u o d n o su n a N agodbu, a k o ji ta k v e p r ig o v o re im a ju p ra v o p o d n ije ti su k la d n o o d re d b a m a S teča jn o g za k o n a (š to p o tv r đ u je 1 U s ta v n i su d ) .

Ejdruga manjinskih dioničara Koncerna Agrokor je, sukladno odredbi članka 333. st. Stečajnog zakona, Sudu, neposredno pred ročište za glasovanje o Nagodbi, dostavila podnekas u kojem je iskazala svoje izričito protivljenje Nagodbi, u ime svojih članova, ali i ostalih manjinskih dioničara dužnikovih ovisnih i povezanih hruštava.

Navedeno je učinjeno s posebnim pouzdanjem u stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske, iskazano u ■Odluci br. U -l-1694/2017 od 2. V. 2018. godine, u kojoj se navodi:,čamim otvaranjem postupka izvanredne uprave nad povezanim i ovisnim društvima u imovini vanjskih dioničara i/ili članova tih društava ne događa se "apsolutno ništa" je r zadržavaju svoje dionice i/ili poslovne udjele, mogu s njima trgovati tijekom cijelog postupka (što dioničari u slučaju koncerna Agrokor, prema tvrdnjama Vlade, intenzivno i čine), te mogu "u cijelosti i nesmetano" ostvarivati svoja članska prava (glasati na skupštinama, sudjelovati u ostvarenoj dobiti i slično; v. točku 21. obrazloženja ovog rješenja)."

U tom podnesku navedeno je sljedeće:

Udruga manjinskih dioničara Koncerna Agrokor, nastupajući u ime i za račun svojih članova, kao i svih ostalih manjinskih dioničara ovisnih društava koncerna AGROKOR d.d. Zagreb, a sve sukladno odredbi članka 333. st. 1. u vezi sa st. 3. Stečajnog zakona, koji se primjenjuje sukladno odredbi članka 8. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, iskazuje svoje izričito protivljenje i prigovor nacrtu Nagodbe, sadržanom u podnesku Izvanredne uprave Dužnika od 20. VI. 2018. godine, kao i protivljenje i prigovor Izmijenjenom prijedlogu Nagodbe od 26. VI. 2018. godine.

Svoj prigovor dioničari ovisnih i povezanih društava koncerna AGROKOR d.d. temelje na činjenici da prijedlog Nagodbe, dostavljen u privitku podnesaka Izvanredne uprave Dužnika od 20. VI. 2018. godine i 26. VI. 2018. godine:

1. nije u skladu s odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave, kao ni drugih prisilnih propisa Republike Hrvatske;2. dovodi Dužnika, a osobito s njime povezana i o njemu ovisna društva, kao i dioničare tih društava, u daleko teži

gospodarski položaj od onog u kojem bi bio da Nagodba ne bude sklopljena, a sve uz protuzakonito i protuugovomo obezvrjeđivanje povezanih i ovisnih društava, u cijelosti;

3. predviđa nerazmjer namirenja među vjerovnicima, kako u pogledu iznosa namirenja tražbina, tako i u pogledu modaliteta namirenja;

4. počiva na (potpuno) pogrešnim i neutemeljenim financijskim parametrima, kako u pogledu tražbina vjerovnika, tako i u pogledu poslovnih rezulata Dužnika, a osobito u pogledu vrijednosti imovine Dužnika.

Unatoč činjenici što je Udruga manjinskih dioničara Koncerna AGROKOR, u više navrata, informirala sva tijela postupka (uključujući i Sud i Izvanrednu upravu) o nezakonitostima povezanima s ovim postupkom, te ne smatra potrebnim ponavljati svoje opsežne analize, u nastavku se sažeto ističu ključni argumenti za istaknuti prigovor.

Protuzakonita Nagodba

Nagodba predložena od strane Izvanredne uprave Dužnika usvojena je od strane Privremenog vjerovničkog vijeća.

Nesporno je da Privremeno vjerovničko vijeće, sukladno odredbi članka 31. st. 5. Zakona o postupku izvanredne uprave, ima sva prava i ovlasti Vjerovničkog vijeća, sve dok se to tijelo ne formira.

Međutim, nesporno je da Zakon podrazumijeva osnivanje stalnog Vjerovničkog vijeća za trajanja postupka, te je sasvim jasno kako intencija zakonodavca nije bila da Privremeno vjerovničko vijeće rukovodi pravnim položajem vjerovnika za cjelovitog trajanja postupka, već isključivo u (kratkom) razdoblju interregnuma - od početka postupka do izbora stalnog Vjerovničkog vijeća.

k

privremeno vjerovničko vijeće, kao tijelo koje je imenovao Sud na prijedlog Izvanrednog povjerenika (ne ulazeći u sadržaj ii; osnovanost njegova prijedloga), po logici stvari, nema legitimitet, pa ni mandat, za zastupanje interesa vjerovnika u ■ogledu usvajanja nagodbe.

bvo tim više što se postavlja pitanje legitimiteta pojedinih članova Privremenog vjerovničkog vijeća, kojima je Izvanredni ■bvjerenik, za trajanja postupka, praktički namirio sva potraživanja, pa, u trenutku usvajanja prijedloga Nagodbe, de facto , nisu ni imali stvarni pravni interes za sudjelovanjem u postupku, a kamoli za zastupanjem vjerovnika (posebno onih prema Kojima Izvanredni povjerenik nije bio tako benevolentan).| Vjerovnici, prilikom glasovanja o nagodbi, neće biti razvrstani u skupine.

■Odredbom članka 29. st. 2. Zakona o postupku izvanredne uprave, izričito je propisano da se vjerovnici razvrstavaju u I skupine. Sukcesivnom primjenom odredaba Stečajnog zakona, nesporno je da, prilikom donošenja stečajnog plana, postoje ft najmanje 3 (tri) skupine vjerovnika - razlučni vjerovnici, radnici i ostali vjerovnici.1 Prilikom glasovanja o Nagodbi, vjerovnici neće biti raspoređeni u skupine, i to iz razloga što izvanredna uprava, tijekom 1S ■(petnaest) mjeseci trajanja postupka, nije našla shodnim, na zakonom propisani način, razvrstati vjerovnike u skupine, te, »posljedično, omogućiti vjerovnicima da izaberu svoje, legitimne predstavnike, koji bi tvorili stalno Vjerovničko vijeće.

»Ovakvo postupanje Izvanredne uprave ukazuje na očitu zlouporabu, s ciljem da, putem Privremenog vjerovničkog vijeća, I manipulira postupanjem vjerovnika i provede model „restrukturiranja“ koji je esencijalno suprotan ciljevima zbog kojeg je ■ donesen Zakon o postupku izvanredne uprave.

» Teži gospodarski položaj dužnika uslijed Nagodbe

I Pitanje ,,insolventnih“ društava

I Veći dio povezanih i ovisnih društava koncerna AGROKOR d.d., s izuzetkom društva KONZUM d.d., nije insolventan per I se, već je ,,insolventan“ isključivo pod pretpostavkom valjanosti i neograničenosti jamstava koja su ta društva dala za obveze

društva AGROKOR d.d. temeljem Ugovora o sindiciranim zajmovima.

Naravno, ovdje ipak valja ponovno citirati odredbu, sadržanu u svim Ugovorima o sindiciranom zajmu, koju Izvanredna uprava uporno ignorira. Ta odredba glasi:

„Za nijednu od obveza Hrvatskih Dužnika temeljem ovog Ugovora neće se smatrati da stvara obvezu za njih da postupaju u suprotnosti obveznim odredbama hrvatskih zakona koje uređuju održavanje temeljnog kapitala i plaćanje članovima društva i povezanim društvima, uključujući bez ograničenja članke 217., 220., 222., 222. a, 233., 238., 391. i 407. hrvatskog Zakona o trgovačkim društvima te u suprotnosti sa zabranom financijske podrške koja je primjenjiva za Hrvatske Dužnike, uključujući bez ograničenja članak 234. povezan s člankom 496. Zakona o trgovačkim društvima. Sve obveze Hrvatskih Dužnika temeljem ovog Ugovora bit će ograničene u skladu s Hrvatskim odredbama. U slučaju da je bilo koja obveza Hrvatskog Dužnika temeljem ovog Ugovora u suprotnosti ili krši Hrvatske Odredbe te je stoga ništetna ili neovršiva, takva će se obveza zamijeniti onom koja je slične prirode te koja je u skladu s Hrvatskim Odredbama te koja daje najbolju moguću kreditnu podršku u korist Stranaka Financiranja i, ako je tako potrebno prema Hrvatskim Odredbama, iznos koji plaća Hrvatski Dužnik bit će smanjen na onaj iznos koji je dozvoljen prema Hrvatskim Odredbama. “

Dragim riječima, Ugovorima su izričito definirana ograničenja jamstava pojedinih ovisnih i povezanih društava prema vjerovniku, i to visinom potraživanja društva AGROKOR d.d. prema pojedinačnom jamcu, a i to do mjere koja ne bi ugrozila očuvanje njihovog kapitala, a i to sve pod pretpostavkom da su predmetna jamstva uopće valjana.

Takvog stava su i uprave povezanih i ovisnih društava, koja predmetna jamstva nisu provela u poslovnim knjigama, osobito ne u apsolutnim iznosima, već su ista evidentirana u bilješkama, i to kako prije otvaranja postupka, pa tako, u odnosu na većinu društava, i sada, unatoč nevjerojatnim (i do sada neviđenim) pritiscima od strane Izvanredne uprave.

Dakle, gospodarski položaj povezanih i ovisnih društava koncerna AGROKOR d.d. (a često se zaboravlja kako se postupak izvanredne uprave ne provodi nad jednim, nego nad nekoliko desetaka društava) bio bi daleko bolji u slučaju da ne dođe do Nagodbe, jer, u tom slučaju, ni likvidnost ni solventnost tih društava ne bi bila ugrožena.

Drugim riječima, ,,stečaj“ (ili postupak izvanredne uprave) društva AGROKOR d.d. i pojedinih drugih društava unutar koncerna, ne bi, sam po sebi, trebao podrazumijevati stečaj nad cjelokupnim sustavom, odnosno, nad tvrtkama kod kojih nisu ostvareni stečajni razlozi. Izvanredna uprava, „prelijevanjem41 stečajnih razloga s društva AGROKOR d.d. na tvrtke u kojima je AGROKOR d.d. većinski dioničar, zapravo, vrši proboj pravne osobnosti, te, umjesto da restrukturira društva kod kojih postoje stečajni razlozi, restrukturira, bez ikakve pravne osnove, cjelokupni sustav, uskraćujući pri tome elementarna prava vjerovnicima, a osobito suvlasnicima (manjinskim dioničarima) društava koja nisu opterećena stečajnim razlozima.

Stečajne razloge, odnosno, stvarnu mjeru (visinu) obveza ovisnih i povezanih društava, osobito obveza temeljem danih famstava, bi svaki stečajni upravitelj (dakle, osoba koja raspolaže relevantnim znanjima i iskustvom te ima propisanu odgovornost) vrlo lako utvrdio, a temeljem te premise i otklonio postojanje bilo kojeg od stečajnih razloga na strani velike većine ovisnih i povezanih društava koncerna AGROKOR d.d.

Naravno, Izvanredni povjerenik, koji je imenovan na prijedlog Vlade, i koji ne mora raspolagati adekvatnim kompetencijama za vođenje ovako složenog postupka, tim pitanjima se nije previše zamarao, već je jamstva priznao u apsolutnom iznosu, slijedom čega je osmislio tzv. EPM-model, kojega je htio provesti čak i prije sklapanja same Nagodbe, koja bi trebala biti provedbena osnova namirenja potraživanja!

SPFA Ugovor, odnosno, „roll up“ zaduženje

Pravni položaj Dužnika dodatno je otežan, u odnosu na razdoblje prije otvaranja postupka izvanredne uprave, time što je Izvanredni povjerenik, dana 8. VI. 2018. godine, sklopio s određenom skupinom vjerovnika Ugovor o najstarijem zajmu (SPFA Ugovor, odnosno „roll up“), kojim je toj skupini, de facto, namirio (najvećim dijelom neosigurana) potraživanja nastala prije otvaranja postupka, na način daje ista pretvorio u novu obvezu - zajam s prednošću namirenja, u visini od preko milijardu eura.

Time je Izvanredni povjerenik ne samo pogodovao tim vjerovnicima, već je opteretio vrijednu (i do tada nikada ranije opterećenu) imovinu Dužnika te povezanih i ovisnih društava, pri čemu je, sadržajno, za ovisna i povezana društva, preuzeo daleko tegotniji oblik jamstava nego ranija uprava Dužnika, prilikom sklapanja Ugovora o sindiciranim zajmovima.

Naime, jamstva po „roll up“ ugovoru nisu ograničena (slijedom čega se osobito postavlja pitanje valjanosti takvih jamstava), za razliku od jamstava po Ugovorima o sindiciranom zajmu, pa je time Izvanredni povjerenik ne samo doveo dužnika u nepovoljniji položaj i pogodovao određenim vjerovnicima, već je visina tog zaduženja, sama po sebi, nevjerojatna, osobito u kontekstu činjenice da Izvanredni povjerenik, do današnjeg dana, nije našao shodnim postupiti po nalogu Suda i dostaviti podatke o utrošku sredstava osiguranih u okviru „roll up“ aranžmana.

Također, ostalo je nejasno, uslijed odbijanja Izvanredne uprave da dostavi Sudu i ostalim sudionicima u postupku, relevantnu dokumentaciju, hoće li na strani sudionika (zajmodavaca) u „roll up“ zajmu doći do dvostrukog namirenja - jednom kroz već realiziranu novaciju obveze (pretvaranjem „starog" potraživanja u novi dug s prednošću namirenja), a drugi put u okviru predložene Nagodbe, stjecanjem udjela u „novoj grupi".

Model Nagodbe i alternative

Tijekom 15 (petnaest) mjeseci trajanja postupka, Izvanredna uprava, niti u jednom trenutku, nije razmotrila alternativu predloženom konceptu Nagodbe - osnivanju privatne zadruge i društva s ograničenom odgovornošću u Nizozemskoj (gdje bi se udjelima trgovalo na „privatnom tržištu"), te zrcalnih kompanija u Hrvatskoj, uz likvidaciju postojećih društava.

Zakon o postupku izvanredne uprave, zaista, dopušta osnivanje novih tvrtki te prijenose imovine, međutim, osnovna premisa, a time i cilj zakona, jest restrukturiranje „trgovačkih društava koje su od sistemskog značenja za Republiku Hrvatsku", a ne njihovo preseljenje na „privatno tržište" u Nizozemskoj.

U tom smislu, zadaća Izvanredne uprave bila je makar ispitati mogućnost restrukturiranja Dužnika unutar postojećeg organizacijskog ustrojstva, i unutar granica (uređenog) tržišta Republike Hrvatske, a sve s ciljem da provedba Nagodbe prouzroči što manje štetnih posljedica, kako za same vjerovnike, tako i za cjelokupni gospodarski sustav Republike Hrvatske, a, u konačnici, da ista bude opterećena i znatno manjim troškovima no Stoje predviđenih 85 mil EUR-a iz osnove savjetničkih naknada.

Udruga manjinskih dioničara Koncerna AGROKOR je izradila alternativni Plan nagodbe, koji je javno objavljen 9. II. 2018. godine.

Taj Plan, polazeći od financijskih parametara objavljenih od strane Izvanredne uprave, predviđa upravo to - restrukturiranje financijskih obveza unutar postojećeg koncerna, i to primamo restrukturiranjem obveza na matičnoj kompaniji - AGROKOR d.d. koja (nesporno) jest prezadužena, na društvu KONZUM d.d. koje (nesporno) jest prezaduženo (ali primamo ne iz razloga neprofitabilnosti, već zbog „prelijevanja" obveza unutar koncerna) te na nekoliko manjih kompanija, a u preostalom dijelu sustava (dakle, na „zdravim" kompanijama) predviđene su mjere koje bi rasteretile sustav i omogućile provedbu takve Nagodbe, uz očuvanje vrijednosti i imovine pojedinačnih kompanija i cijelog sustava, kao i njegovog „sistemskog značaja" za Republiku Hrvatsku.

Naravno, kod činjenice daje taj Plan rađen na potpuno transparentnim i ekonomski održivim te pravičnim osnovama, logično je da Izvanredna uprava, koja, od samog početka postupka, djeluje s ciljem realizacije ovakve nepravične i nezakonite

- 9 -

Nagodbe, nije imala niti malo interesa razmotriti bilo rješenja ponuđena u okviru Plana nagodbe Udruge, bilo neke druge Varijante koje bi bile pogodne i vjerovnicima, ali i interesima objektivne zakonitosti.

Pri tome, još se jednom naglašava kako će posljedice ove, predložene Nagodbe, biti katastrofalne, kako za budućnost Koncerna AGROKOR d.d. (u smislu njegove imovine, potencijala i radnih mjesta), tako i za tržište (uključujući i tržište Kapitala) Republike Hrvatske.

jjemzmier namirenia vjerovnika

Već je ranije istaknuto kako vjerovnici nisu razdijeljeni u skupine, slijedom čega ih, nužno, moramo promatrati kroz prizmu jedne, jedinstvene, skupine (iako je to izričito protivno odredbi članka 29. st. 2. Zakona o postupku izvanredne uprave).

Rukovodeći se naprijed navedenim, nužno je da vjerovnici (unutar jedne jedinstvene skupine) imaju jednak pravni položaj, odnosno, jednake uvjete namirenja potraživanja. Svako drugačije postupanje, nužno bi bilo nezakonito (odredba članka 312. Stečajnog zakona).

Predložena Nagodba, nesporno, podrazumijeva različite iznose (postotke), kao i različite modalitete namirenja potraživanja vjerovnika, unatoč tome što se isti nalaze unutar jedne skupine, slijedom čega je predložena Nagodba protivna odredbi članka 312. st. 1. i st. 2. Stečajnog zakona, koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 8. Zakona o postupku izvanredne uprave.

Nadalje, nejednak položaj vjerovnika, očituje se u činjenici da je određenim vjerovnicima, za trajanja postupka, namiren najveći dio potraživanja, dok drugim vjerovnicima nije isplaćena niti jedna kuna potraživanja, uslijed čega Udruga

| manjinskih dioničara Koncerna AGROKOR, u ime i za račun svojih članova, ali i svih dioničara povezanih i ovisnih društava koncerna AGROKOR d.d. upozorava na odredbu članka 312. st. 3. Stečajnog zakona, osobito u kontekstu dijametralno suprotnog tretmana određenih vjerovnika - primjerice, većem broju vjerovnika koji su članovi Privremenog vjerovničkog vijeća tražbine su namirene gotovo u potpunosti tijekom postupka, dok određenim vjerovnicima, koji su tijekom postupka upozoravali na nezakonite i štetne radnje Izvanredne uprave, tražbine neće biti namirene ni u okviru nagodbe, ili će biti namirene uz visoke otpise.

Takav nejednak tretman vjerovnika nužno ukazuje na nezakonitost i nepravičnost predložene Nagodbe, pri čemu, dakako, valja naglasiti kako sadržajno nema nikakvog razloga za takav pristup - primjerice, Plan nagodbe predložen od strane Udruge manjinskih dioničara podrazumijevao je jednak tretman svih vjerovnika, uz namirenje potraživanja svih vjerovnika u cijelosti (bez otpisa), pa se postavlja pitanje zbog čega Izvanredna uprava, u svom prijedlogu Nagodbe, nije primjenila ujednačene kriterije.

Nevaljale financijske podloge

Financijski dokumenti, planovi i pokazatelji, na kojima se temelji predložena Nagodba, netočni su i nevaljali. Udruga manjinskih dioničara Koncerna AGROKOR, kao ni Sud i drugi sudionici postupka, nema uvid u kompletnu financijsku dokumentaciju temeljem koje je izrađen prijedlog Nagodbe, međutim, potrebno je ukazati na određene činjenice, vidljive pregledom dostupne, javno objavljene, dokumentacije.

Uprave ovisnih i povezanih društava nisu objavile Godišnja financijska izviješća za 2017. godinu (ni u zakonom propisanim rokovima, ali ni do danas), ali je Izvanredna uprava objavila Konsolidirana izviješća Grupe za isto razdoblje.

Postavlja se pitanje kako je moguće izraditi konsolidirano financijsko izviješće za grupu povezanih trgovačkih društava, ako ne raspolažeš revidiranim financijskim izviješćima pojedinačnih društava koja su članovi te grupe.

Nadalje, kod činjenice da GFI ovisnih i povezanih društava nisu još objavljena, postavlja se pitanje hoće li postojati razlike između pojedinačnih izviješća i „konsolidiranog izviješća" koje je objavila Izvanredna uprava, i koje će biti posljedice tih eventualnih odstupanja.

Vrijednost imovine i društava iskazana je na netransparentan i nekontrolabilan način.

Izvanredna uprava provodila je, od samog početka postupka, procjene vrijednosti imovine pojedinih društava unutar grupe. Prema saznanjima iz javnosti, uprave ovisnih i povezanih društava nisu (barem ne jednoznačno) prihvatile ispravak vrijednosti imovine svojih kompanija temeljem tih procjena.

Također, prema javno dostupnim informacijama, veći dio uprava ovisnih i povezanih društava odbio je provesti navodne obveze po jamstvima za društvo AGROKOR d.d. temeljem Ugovora o sindiciranim zajmovima u svojim poslovnim knjigama.

[0d okolnosti da ni Sud ni ostali sudionici u postupku ne mogu utvrditi na koji način su vršene procjene imovine i društava, ■esu li, prilikom utvrđivanja vrijednosti i otpisa, prihvaćene procjene vrijednosti imovine naručene od strane Izvanredne Jjrave (koje nisu provedene od strane uprava ovisnih društava), ne postoji način temeljem kojega bismo mogli utvrditi je li J|ovina Dužnika vrednovana na ispravan način, uz primjenu odgovarajućih kriterija, te je li, prilikom vrednovanja, bio jlinijenjen EPM-model, unatoč tome što isti nije iskazan u poslovnim knjigama.

■prijedloga Nagodbe nije moguće na nedvojben način utvrditi visinu preostalih potraživanja prema vjerovnicima, nakon ■mirenja učinjenog tijekom postupka.

Kod činjenice da Izvanredna uprava nije dostavila Sudu jednoznačne i točne podatke o svim utvrđenim potraživanjima, M e ta lim a prije otvaranja postupka, a koja su namirena vjerovnicima za trajanja postupka izvanredne uprave, to ne možemo ■ sit sigurnošću utvrditi preostali (nepodmireni) iznos duga (koji bi trebao biti predmet Nagodbe), kao ni broj glasova koji ■vjerovniku pripadaju.

■Netočno iskazani poslovni podaci Dužnika u Konsolidiranom izviješću Grupe za 2017. godinu.

B Konsolidirana izviješća Grupe za 2017. godinu, objavljena od strane Izvanredne uprave, osim toga što su netransparentna m (jer ne raspolažemo godišnjim financijskim izviješćima pojedinih sastavnica grupe, kao ni procjenama koje predstavljaju B temelj za otpise vrijednosti), vrve netočnostima, od pogrešno iskazanih poslovnih rezultata pa do pogrešno iskazanih ■ bilančnih stavki, slijedom čega ista ne mogu biti uzeta u razmatranje, a kamoli kao podloga za buduću Nagodbu, makar ne B prije no što ista budu uspoređena s Godišnjim financijskim izviješćima svih ovisnih i povezanih društava, nakon što ista budu Bj. objavljena.

B Slijedom svega naprijed navedenoga, dioničari o v is n ih i povezanih društava koncerna AGROKOR d .d . su dokazali da bi, B provedbom predložene Nagodbe, i Dužnik, i oni osobno, bili stavljeni u daleko teži položaj nego da do sklapanja predložene

I Nagodbe ne dođe, a iskazuju i opravdanu bojazan da bi dio vjerovnika (osobito zajmodavaca u „roll up“ ugovoru) mogao m ostvariti gospodarsku korist veću od punog iznosa njihovih tražbina, te predlažu Sudu da, temeljem odredbe članka 43. st.

i 16. Zakona o postupku izvanredne uprave nad trgovačkim društvima od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, uskrati I suglasnost na predloženu Nagodbu, čak i za slučaj da je vjerovnici izglasaju, i to stoga jer su bitno povrijeđeni propisi o [ sadržaju nagodbe i postupanju prilikom njezine izrade i donošenja te jer postoji opravdana bojazan da bi do prihvaćanja iste

moglo doći na nedopušten način, djelovanjem od strane Izvanredne uprave i određenih skupina vjerovnika.

Sud prvog stupnja, u obrazloženju pobijanog Rješenja, nije naveo da je zaprimio predm etni podnesak, niti se, iti jednom riječju, očitovao na navode istoga, a podnesak nije objavio niti na intem etskim stranicam a ,,E- oglasna ploča sudova", čime je zainteresirane sudionike u postupku doveo u zabludu, a dioničarima je uskratio gotovo jedino pravo koje m u izvanredna uprava nije uspjela oduzeti - pravo na očitovanje o Nagodbi.

4. Sud n ije o b raz ložio zbog čega p rihvaća to lik i n e razm je r u n am iren ju o d ređ e n ih v je rovn ika.

Naime, vjerovnici, koji bi, slijedom osnove i visine svog potraživanja, kao i modaliteta njegova nastanka te instrumenata osiguranja, trebali biti u istom položaju, namiruju se u značajno različitim iznosima, i to ne samo u pogledu vrem enske dinamike (jedan dio vjerovnika već je nam iren u znatnom dijelu prije sklapanja Nagodbe), već i u apsolutnim iznosima.

Ovo se osobito odnosi na članove Privremenog vjerovničkog vijeća (imenovanog od strane Suda na prijedlog izvanrednog povjerenika), čije tražbine su, još za trajanja postupka, nam irene u daleko većim postocima no tražbine „običnih vjerovnika", koje bi oni trebali predstavljati, pa se postavlja pitanje njihova legitimiteta, kao i njihove motivacije, prilikom dogovaranja teksta Nagodbe s izvanrednim povjerenikom.

5. Sud n ije obraz ložio o p rav d a n o s t p red m e tn e Nagodbe, osobito u k o n te k s tu n ep o sto jan ja n ikakvih inso lvencijsk ih raz loga n a s tra n i ogrom ne većine tv rtk i obuhvaćen ih postupkom izvan redne u p rave , p rije n o sa im ovine povezanih i ov isnih d ru š tav a te n ejednakog tre tm a n a

dom aćih i s tra n ih d ru š ta v a (i n jih o v ih d io n iča ra ) u o k v iru K oncerna, a o so b ito n e jed n a k o g tre tm an a v je ro v n ik a p r i k o n v e rz iji n jihov ih tra ž b in a u u d je le b u d u ćeg h o ld inga .

I a. Navodna inso lventnost i

Ne želeći ponavljati razloge koje je žalitelj, u više navrata, isticao tijekom postupka, ali je činjenica da sva lužnikova ovisna i povezana društva, osim društva KONZUM d.d., nisu insolventna.

Naime, jedini kriterij tem eljem kojega su društva LEDO d.d., JAMNICA d.d., ZVIJEZDA d.d., TISAK d.d., BELJEd.d., VUPIK d.d. i PIK VINKOVCI d.d. u tvrđeni insolventnim a su potraživanja iz osnove jam stava preuzetih za robveze dužnika, društva AGROKOR d.d., tem eljem Ugovora o sindiciranim zajmovima.

Navedena jamstva su n ištetna, sukladno praksi većine europskih sudova, ali i prem a stajalištim a pravne znanosti, te se, u tom smislu, u prilogu ove žalbe, dostavlja „Pravno m iš ljen je g lede v a ljan o s ti ja m sta v a ovisnih d ru š tav a iz k o n c e rn a A groko r za obveze n a d re đ e n o g društva", izrađeno od strane uglednog Instituta za gospodarsko pravo iz Maribora. U tom mišljenju, autori, p rof. d r. sc. M arjan K ocbek i p ro f. d r.

J sc Šaša Prelič, izričito navode kako „preuzimanje jamstvenih obaveza ovisnih društava za kredite ... predstavljaju zabranjenu financijsku asistenciju društva u korist imatelja njegovih dionica... znači, ostvarivanje stvarnog stanja zabranjenog povrata uloga s posljedicom ništavosti jamstvenog posla", a sve iz razloga što se „rad/ o radnjama koje djeluju kao zabranjeni povrat uloga vladajućem društvu u koncernu", pozivajući se, pri tome, na značajnu p ravnu p raksu različitih europskih sudova.

Nadalje, valja spom enuti i stručni članak prof. d r. sc. A n tuna Bilića s Pravnog fakulteta u Zagrebu, pod naslovom „Uzlazna s re d s tv a osiguran ja", predstavljen na 56. susretu pravnika „Aktualnosti zakonodavstva i prakse - Opatija '2018.", organiziranom od strane Hrvatskog društva pravnika u gospodarstvu, u kojem prof. Bilić navodi „Da bi izbjegli takvu odgovornost, članovima uprave se preporučuje da, u ugovore kojima se daju uzlazna sredstva osiguranja, unesu klauzulu prema kojoj se vjerovnik člana društva neće moći namiriti iz sredstava osiguranja ako bi to dovelo do povrede načela očuvanja kapitala društva (limitation language). U tom slučaju, društvo će moći odbiti namirenje vjerovnika kojim bi se vrijeđalo njegovo načelo očuvanja kapitala. Mogućnost ugovaranja takve klauzule će, naravno, ultimativno ovisiti o spremnosti vjerovnika člana društva da prihvati tako značajno ograničenje svojih prava."

Nastavno na navedena stajališta o ništetnosti, odnosno, ograničenosti jamstava, ponovno se citira odredba sadržana u svim Ugovorima o sindiciranom zajmu, sklopljenih između društva AGROKOR d.d., njegovih kreditora te jamaca - ovisnih društava, koja glasi:

JZa nijednu od obveza Hrvatskih Dužnika temeljem ovog Ugovora neće se smatrati da stvara obvezu za njih da postupaju u suprotnosti obveznim odredbama hrvatskih zakona koje uređuju održavanje temeljnog kapitala i plaćanje članovima društva i povezanim društvima, uključujući bez ograničenja članke 217., 220., 222., 222.a, 233., 238., 391. i 407. hrvatskog Zakona o trgovačkim društvima te u suprotnosti sa zabranom financijske podrške koja je primjenjiva za Hrvatske Dužnike, uključujući bez ograničenja članak 234. povezan s člankom 496. Zakona o trgovačkim društvima. Sve obveze Hrvatskih Dužnika temeljem ovog Ugovora bit će ograničene u skladu s Hrvatskim odredbama. U slučaju da je bilo koja obveza Hrvatskog Dužnika temeljem ovog Ugovora u suprotnosti ili krši Hrvatske Odredbe te je stoga ništetna ili neovršiva, takva će se obveza zamijeniti onom koja je slične prirode te koja je u skladu s Hrvatskim Odredbama te koja daje najbolju moguću kreditnu podršku u korist Stranaka Financiranja i, ako je tako potrebno prema Hrvatskim Odredbama, iznos koji plaća Hrvatski Dužnik bit će smanjen na onaj iznos koji je dozvoljen prema Hrvatskim Odredbama."

- 12-

pakle, nesporno je da su p red m etn a uzlazna jam stva ili (a) n ištetna , ili (b) og ran ičena , i to m je ro m o čuvan ja Jfcpitala jamaca, i to sve do v isine poslovnog duga p rem a dužniku (jer bi sve osta lo p red s tav lja lo z a b ran je n i ■ovrat dioničarevog uloga, koji je izričito zabran jen odredbom članka 217. Zakona o trgovačk im d ru š tv im a ).

p»ored toga, tra ž b in e p o o sn o v i ja m s ta v a su o s p o re n e u p o s tu p k u , i to o d s t r a n e v je ro v n ik a , t e s u im a te l j i tih tražbina u p u će n i u p a rn ic e d a u tv rđ u ju p o s to ja n je is tih ! Zašto izvanredn i p o v je ren ik n ije o sp o rio te

■tražbine, iako mu je to bila obveza, naravno, žalitelj ne želi spekulirati.

Konačno, predm etne tražb ine n ikada n isu ev iden tirane u poslovnim knjigam a ovisnih i povezan ih d ru š tav a . I unatoč enormnim pritisc im a od s tra n e izvanrednog povjerenika, njegove zam jenice te sk u p in e sav je tn ik a i i vjerovnika (mahom članova P rivrem enog vjerovničkog vijeća), o čem u su i Sud i ja v n o st itekako u p o zn a ta .

(Upravo suprotno, po jedinačna ovisna i povezana d ruštva su, p rilikom objave in fo rm acije d a su p reu z e la [jamstva (a isto je učinjeno bez odluka Glavne skupštine, slijedom čega n avedena jam stv a n e m ogu b iti f obvezujuća za m anjinske dioničare), izričito navodila kako će ukupn i iznos jam stv a b iti „ograničen do izn o sa dopuštenog prim jenjivim prisilnim propisim a, a u skladu s odgovarajućom odredbom o ograničen ju odgovo rn o sti jamaca sukladno tem eljnom ugovoru ..." (p rim jer - javna objava d ru štv a LEDO d.d. n a s tra n ic a m a Z ag rebačke burze). Ta ograničenja sad ržana su u p re thodno citiranoj od redb i Ugovora o sind ic iran im zajm ovim a.

Dakle, ne ekskulpirajući up rave pojedinačnih povezanih i ovisnih d ru štav a od n ezak o n ito g p re u z im a n ja jamstava, te pod (pogrešnom ) pretpostavkom da jam stva n isu n iš te tn a p er se, sve s tr a n e se p o s tu p a le s neupitnim uvjerenjem o to m e da su jam stva ograničena, i to dvostruko. Naim e, ponav lja se ja m s tv a su ograničena (a) visinom poslovnog duga p rem a d ruštvu AGROKOR d.d. (je r b i sve p re k o to g iz n o sa predstavljalo nedopušten i p o v ra t uloga dioničaru), a i to (b) do iznosa koji će om ogućiti o d rža n je k a p ita la pojedinačnog društva.

Naime, rukovodeći se tom odredbom - niti jedno od ovisnih i povezanih d ru š tav a n e b i m oglo, p o logici s tv a ri , biti insolventno, obzirom da su sva jam stva ograničena upravo m jerom njegove so lv en tn o sti - to i je s t sm isao odredaba o očuvanju kapitala.

U tom smislu, postavljaju se dva pitanja, na koje Sud nije dao odgovor:a. Zbog čega bi se, i tem eljem kojih pravnih i stvarnih (financijskih) tem elja , kao inso lven tno d ru štvo

sm atralo, prim jerice društvo JAMN1CA d.d., koje nije im alo n iti jed n u kunu poslovnog duga prem a društvu AGROKOR d.d. (slijedom čega bi naplata po jam stvim a bila nem oguća - n ed o p u šten i p o v ra t vlasničkog uloga, što su sam i vjerovnici naveli kao ograničenje ja m stva )?

b. Zašto bi, prim jerice, društvo BELJE d.d., koje je nesporno im alo poslovni dug prem a d ru štvu AGROKOR d.d. bilo insolventno, ukoliko je jam stvo izričito ograničeno razinom njegove so lven tn o sti - očuvanjem njegova kapitala?

Konačno, krajnje je pitanje što će se dogoditi kada određena sudska instanca, u zem lji ili in o zem stv u (u tekućim ili budućim postupcim a), konačno u tvrdi da su p redm etne obveze po jam stv im a (a) n iš te tn e ili (b) ograničene, a p redm etna d ruštva su opljačkana po tvrđenom N agodbom i bačena u p ris iln u likvidaciju i brisanje. Tko će, u toj varijanti, „popraviti" ili naknaditi š te tu uzrokovanu djelovanjem izv an red n e u p ra v e i prvostupanjskog Suda, te, m ožda još važnije, hoće li tad a vjerovnici tih (tad a neposto jećih ) tra ž b in a zad rža ti svoje vlasničke udjele u novom holdingu?

b. ..Zrcalna društva" - Nedopušteni prijenos im ovine ovisnih i povezanih d ruštava

mčLfedhom članka 43. st. 5 .1 1. ZPIUTD-a je izričito propisano:

I I Nagodbom se, među ostalim, može:mLrenijeti dio ili sva imovina dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz m/djučenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona Ef/m se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje fpstupak u sudskom registru

Imovina dužnika su, nesporno , dionice koje drži u svojim povezanim i ovisnim društvima.

I Ta se imovina zaista m ože p ren ije ti na tzv. „zrcalna društva" (briljantan naziv smišljen od izvanredne uprave i njihovih savjetnika), tem eljem citirane odredbe Zakona.

I Međutim, imovina dužnika nije istovjetna imovini njegovih ovisnih i povezanih društava. Naime, trgovačko društvo je sam ostalni nositelj imovine, kao skupa prava i obveza, a njegovi (su)vlasnici imaju u društvu dioničarska ili članska prava, uključujući pravo na upravljanje, međutim, isti nisu „vlasnici" imovine društva,

i Poistovjećivanje im ovine d ruštva s imovinom njegova vlasnika, i obrnuto, poistovjećivanje imovine | člana/dioničara trgovačkog d ruštva s imovinom društva, zove se „proboj p rav n e osobnosti" i izričito je zabranjen odredbam a hrvatskog prava, kao i u zakonodavstvima svih „civiliziranih" zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države te Kraljevinu Nizozemsku.

U konkretnom slučaju, odredbom članka 43. s t 5 .1 1. ZPIUTD-a je izričito propisana mogućnost prijenosa „imovine dužnika" na druge subjekte, uz isključenje općih pravila o pravnom slijedu i prijenosu obveza, međutim, ne i prijenos im ovine ovisnih i povezanih društava na druge subjekte.

Odredbama Nagodbe, p redv iđen je prijenos imovine ovisnih i povezanih društava na „zrcalna društva" - druge subjekte osnovane s ciljem izbjegavanja prim jene pravila o pravnom slijedu i prijenosu obveza.

Takvo postupanje izričito je protivno odredbam a ZPIUTD-a, kao i odredbam a Zakona o trgovačkim društvima, osobito odredbi članka 10. s t 3. i s t 4. tog Zakona, u kojem je izričito zabranjena takva zlouporaba.

c. Nejednakost hrvatsk ih i inozemnih društava te njihovih dioničara

lŽalitelj se, nažalost, m ora nakratko vratiti jamstvima, toliko ključnima za razumijevanje ovog postupka.

Jamstva su, pored hrvatskih, preuzela i strana ovisna i povezana društva - tvrtke u kojima je AGROKOR d.d. bio (većinski) dioničar, a svoja sjedišta imaju u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji.

jamstva tih, stranih, d ruštava sadržavaju identična ograničenja, kao i jamstva hrvatskih tvrtki, sukladno nacionalnim zakonodavstvim a pojedinih država.

Nevjerojatno je kako, prim jenom metodologije izvanredne uprave, povezana i ovisna društva sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, primjerice, SARAJEVSKI KISELJAK d.d., DIJAMANT a.d., FRIKOM a.d., MERCATOR d.d., LEDO - ČITLUK d.o.o. i druge tvrtke, a koje su preuzele istovjetne obveze po jamstvima kao i hrvatske tvrtke, nisu insolventne, dok hrvatske tvrtke jesu.

Naime, postavlja se opravdano pitanje - zbog čega bi DIJAMANT a.d. bio solventan, a ZVIJEZDA d.d. insolventna, kod istovijetnih preuzetih obveza (pri čemu je, naravno, kapital društva ZVIJEZDA d.d. višestruko veći od kapitala društva DIJAMANT a.d.)?

- 14 -

»mM gega bi društvo LEDO d.d. bilo likvidirano, uz prijenos cjelokupne njegove „zdrave" imovine na „zrcalno

■ L o « , a društvo FRIKOM a.d. (unatoč istoj razini obveza i manjem kapitalu) uredno nastavlja poslovati, bez Bjcvih prijenosa imovine i statusnih promjena?

Br ačno - zbog čega će dioničari društva MERCATOR d.d. (koje društvo ima sjedište u Europskoj Uniji) ostati Egknuti sklopljenom Nagodbom, a dioničari svih hrvatskih tvrtki (koje također imaju sjedište na području Kunske Unije) ostaju bez cjelokupne svoje imovine - dionica društava koja, ni po čemu, nisu insolventna L a0 ni strana društva)?

IjaJde, potvrđenom Nagodbom predviđena je eksproprijacija, i to bez naknade, imovine manjinskih dioničara K Republici Hrvatskoj, i to unatoč već citiranom stajalištu Ustavnog suda kako „društvima u imovini vanjskih ujoničara i/ili članova tih društava ne događa se "apsolutno ništa" jer zadržavaju svoje dionice i/ili poslovne

pokradeno preko 17.000 manjinskih dioničara Koncerna Agrokor,oštećeno više stotina tisuća građana Hrvatske, budući da su, među manjinskim dioničarima, i mirovinski fondovi, koji su ulagali novac od mirovina građana, efektivno likvidirano tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, teposlana poruka kako bilo kakvo strateško ulaganje u Hrvatsku nije moguće, zbog pravne nesigurnosti i podložnosti svih instanci javne vlasti (uključujući Sud i zakonodavca) partikulamim interesima grupe špekulanata!

■ Sreća po zemlje regije, tvrtke koje u njima imaju sjedišta te dioničare tih tvrtki, da su barem oni ostali■ pošteđeni od posljedica opisanog pohoda izvanredne uprave.

I Očito, izvanredna uprava je, na području Republike Hrvatske, mogla „zrcaliti" do mile volje, a u drugim | jurisdikcijama još uvijek postoje pravna pravila koja se moraju poštivati, neovisno o „strateškom značenju" i

interesima pojedinaca.

d. Nejednakost vjerovnika prilikom pretvaranja potraživanja u udiele.

Vjerovnici dužnika te njegovih ovisnih i povezanih društava, sukladno prihvaćenoj Nagodbi, stječu „dionice", točnije zadrugarske udjele u novom holdingu (osnovanom kao zadruga po nizozemskom pravu).

Navedeno postupanje, suštinski, ukida sve razlike među vjerovnicima, tretirajući, na primjer, istovjetno, vjerovnike društva KONZUM d.d. (koje je jedino, u okviru koncerna, ostvarivalo stečajne razloge nelikvidnosti i prezaduženosti u trenutku otvaranja postupka izvanredne uprave) i vjerovnike, primjerice, društva LEDO d.d. (koje je apsolutni tržišni lider, ne samo na razini regije, već i Europe).

još u početku postupka, navela kako ona ne želi konverziju duga (tražbina društva KRAŠ d.d., čiji je ona prokurist, odnosila se isključivo na KONZUM d.d.) u dionice društva KONZUM d.d. već da želi dionice i drugih tvrtki unutar Koncerna Agrokor d.d.

Drugim riječima, novi holding, uključujući sva njegova ovisna i povezana društva (tzv. „zrcalna društva" koja su preuzela svu imovinu dosadašnjih ovisnih i povezanih društava), prelazi u vlasništvo (a) dosadašnjih vjerovnika društva AGROKOD d.d. - financijskih vjerovnika te (b) dobavljača društva KONZUM d.d.

bdjele", čime je:

Ovakav pristup je „voda na mlin" članice Privremenog vjerovničkog vijeća, gospođe Marice Vidaković, koja je,

- 15 -

su (malobrojni) vjerovnici zdravih ovisnih društava oštećeni i stavljeni u znatno nepovoljniji položaj, a,Lgge strane, dobavljači, kao jedini vjerovnici društva KONZUM d.d. neopravdano su favorizirani, te stječu

dnost višestruko veću od svojih tražbina.

Ajme, obzirom da izvanredna uprava nije objavila nikakve procjene vrijednosti, ili bilo kakve druge tjncijske podloge, nitko u ovom trenutku, osim osoba koje raspolažu povjerljivim (i javno nedostupnim, Lkle» povlaštenim) informacijama, ne mogu procijeniti vrijednost novog holdinga, temeljito „očišćenog" od Cjh tereta, prije svega „manjinskih dioničara" na gotovo svim vrijednim društvima.

Imajući modalitet provedbe Nagodbe u vidu, očito je kako vrijednost novog holdinga, iz pozicije njegova Madajućeg društva, daleko premašuje vrijednost starog Koncerna, koji nije bio isključivi dioničar (negdje čak „I većinski dioničar, primjerice LEDO d.d.) ovisnih i povezanih društava.

U podjeli takvog i tako strukturiranog „plijena" višestruko profitiraju:a. Financijski vjerovnici društva AGROKOR d.d. koji, umjesto potraživanja prema „insolventnom"

društvu AGROKOR d.d. dobivaju udjele u novom holdingu, koji je (praktično) isključivi i jedini dioničar svih „zrcalnih društava" koja preuzimaju zdrave tvrtke dosadašnjeg koncerna, te

b. Dobavljači društva KONZUM d.d. koji, umjesto potraživanja prema očito insolventnoj i nelikvidnoj tvrtki, stječu udjele u novom holdingu, koji je, ponavlja se, (praktično) isključivi i jedini dioničar svih »zrcalnih društava" koja preuzimaju zdrave tvrtke dosadašnjeg koncerna.

f Naravno, unutar takve strukture, gube, i to neprocjenjivo mnogo, (malobrojni) vjerovnici do sada zdravih tvrtki, koji su utopljeni u masu dioničara/zadrugara novog holdinga, unatoč tome što bi njihova potraživanja bila namirena u cijelosti, te manjinski dioničari, koji su (naprosto) utopljeni!

Nadalje, postavlja se pitanje uslijed čega su, i po kom kriteriju, određeni vjerovnici ostvarili i (povlašteno) pravo na udjele u novim „zrcalnim" društvima, po kojem im je ključu dano to pravo, te zbog čega nije bio primijenjen jedinstveni kriterij. Odnosno, zbog čega dosadašnji vjerovnici društva KONZUM d.d. nisu stekli udjele isključivo u novom, „zrcalnom" KONZUM-u d.d., umjesto u čitavom novom holdingu.

Na ovom mjestu valja ponovno navesti kako je Udruga manjinskih dioničara Koncerna AGROKOR d.d., dana 9. II. 2018. godine, dakle, davno prije prihvaćanja Nagodbe, javno objavila alternativni Plan Nagodbe, te istoga, kao prijedlog moguće, izvedive, zakonite i poštene Nagodbe, dostavila Sudu.

U tom dokumentu je jasno, i pravovremeno, upozorila na posljedice prihvaćanja i provedbe Nagodbe, prema konceptu predloženom od strane Izvanredne uprave i njihove savjetničke mašinerije.

Slijedom navedenoga, opravdano je ponoviti sadržaj točke 5. tog Plana, koji glasi:

5. Predložen plan nagodbe od strane izvanredne uprave Agrokora d.d.Model nagodbe pojednostavljeno sugerira da će na temelju nezakonitih i ništavih jamstava tj. obveza kompanija jamaca za dugove jednog dioničara, Agrokora d.d., biti prenesena njihova imovina na „zrcalna društva”. Provođenjem prezentiranog nacrta nagodbe otvara se prostor dugotrajnom i iscrpljujućem pamičenju zbog pogrešnog priznavanja obveza kompanija u kojima je Agrokor d.d. samo jedan od vlasnika, oštećivanja tih društava, njihovih vjerovnika i ostalih vlasnika. Rezultat pamičenja (ukoliko se u njemu uspije) morao bi Sud implementirati promjenom iješenja o nagodbi. Time se dovodi u rizik sve sudionike nagodbe i potencijalno im se stvara obveza povrata nezakonito primljenog kroz nagodbu. Povrat bi morali izvršiti prema ostalim vlasnicima povezanih i ovisnih društava. Uključivanjem ostalih vlasnika povezanih i ovisnih

- 1 6 -

amu strukturu nagodbe po fer vrijednostima uvelike olakšava postupak, smanjuje rizike njegovog nedopuštenog

[vođenja, smanjuje rizike od tereta pamičenja, kao i rizike isplate odšteta iz proračuna Republike Hrvatske.

J ome nacrtu plana nagodbe, Izvanredni povjerenik potpuno je dakle zanemario odredbe o ograničenju jamstava te ista Epjjebio za proglašenje povezanih društava insolventnima. Takvo grubo kršenje zakona Republike Hrvatske ■pgfliarivanjem Zakona o trgovačkim društvima) i uloge koju ima ne može se tumačiti drugačije nego pogodovanjem I .n0j skupini vjerovnika na štetu ne samo manjinskih dioničara u povezanim i ovisnim društvima, već i na štetu samih tih tjjtava i njihovih izvornih vjerovnika.

a.Zrcalna ovisna društva koristit će tražbine za kupnju operativne imovine i obveza od insolventnih ovisnih društava

helokupna predložena struktura koncipirana je tako da se u što je moguće manjoj m jeri uvaže interesi domaćih ak tera i Korist stranih. Prijenos imovine predlaže se kako bi se preuzela likvidna, stabilna i održiva društva kćeri uz pretpostavku otimanja vlasništva manjinskim dioničarima. Slijede brojne tužbe manjinskih dioničara solventnih i profitabilnih društava (Jamnica, Ledo, Belje, Zvijezda, Žitnjak, itd). Prezentirani model - uz izuzetak pravnog sljedništva - je postavljen kako novoosnovana zrcalna društva ne bi mogla biti naknadno utužena pa će, dakle, svi će sporovi biti ^mjereni prema RH:

Prezentiranim nacrtom plana nagodbe i citiranim pitanjima i odgovorima sa službene web stranice Agrokora u svezi nagodbe očigledno se zaboravlja na odredbe Čl. 43. St. 5. alinejom 1. ZPIUTD kojom je prijenos imovine [izričitoj ograničen na imovinu Dužnika!, u ne na imovinu ovisnih ili povezanih društava.

Načinom na koji se uprav lja postupkom do postizanja nagodbe od strane izvanrednog povjerenika vrlo će se vjerojatno m aterijalizirati b ro jn i negativni učinci, u prvom redu pravni rizici p ri postizanju i eventualnom prihvaćanju nagodbe. Prevladavajući utjecaj osobe izvanrednog Povjerenika na uprave Ovisnih društava koji se ogleda u njegovoj uputi za odricanjem obveze osporavanja kako valjanosti tako i visine uvjetnih tražbina vjerovnika Dužnika (danih jamstava ovisnih društava za obveze jednog dioničara), pri čemu te iste tražbine Dužnika nisu pri izdavanju prethodno podvrgnute propisanoj zakonskoj proceduri te su u postupku prijave tražbina osporene, dovodi u pitanje legalnost cjelokupnog postupka izvanredne uprave.

Na toj platformi, a u sklopu predloženog plana restrukturiranja, dakle na eklatantno protupravnoj osnovi likvidna i solventna društva označavaju se insolventnima te se predlaže prijenos njihove imovine na novoosnovana, zrcalna društva. Pri tome se u potpunosti zanem aruju prisilne odredbe ZPIUTD, ZTD i podredno SZ što u cjelini već do trenutnog stadija čini sam postupak izvanredne uprave duboko kompromitiranim.

Ekonomski učinci u prvom redu dani su protupravnom preraspodjelom imovine s postojećih suvlasnika Ovisnih društava i ostalih skupina vjerovnika na privilegiranu skupinu zajmodavaca iz „Roll up“ Ugovora

b. Rizici predloženog modela nagodbe

Predloženi nacrt nagodbe odvaja domaće vlasnike od njihova kapitala, proizlazi očigledni plan jeftinog preuzimanja Agrokora i dobavljača u 3 etape. Iz predloženog nacrta nagodbe očit je plan kojim se namjerava 1) po izuzetno potcijenjenoj vrijednosti, stvorenoj otimanjem kapitala manjinskim dioničarima i otpisima imovine Agrokora, preuzeti cjelokupnu, kako

•vaju „zdravu jezgru" Agrokora, pri čemu se planira 2) nakon značajnih otpisa postojećih tražbina dobavljače f ^ ln o namiriti za preostali dio, ali ne u novcu ili nekom dugu, već dionicama „novog holdinga" sa sjedištem u 1* iriskoj, koje će pak oni biti prisiljeni prodavati uz značajan diskont na pravičnu vrijednost, te konačno 3) tako ■ blje,ie d°bav*ja^e ti- cijeli ekosustav drugih društava vezanih uz Agrokor u završnoj etapi preuzeti po izuzetno

Ocijenjenim vrijednostima, i tako u potpunosti odvojiti domaće vlasnike od njihova kapitala. Krenulo je s manjinskimca IrrA A Hali a Kn IrfAnimAjjgrima i sada se kreće dalje. No, krenimo redom.

pRfl\flRANIE POTRAŽIVANJA U DIONICE „NOVOG ACK0KDRA" u NIZOZEMSKOJ o !

PRODAJA TIH DIONICA PO DISKONTNIM VRIJEDNOSTIMA <

JER NISU NA BURZI

S e r ije b a n k r o t a

DOBAVLJAČA U »DRUGOM KORAKU" Gu b it a k d o m a ć e

0 i p r o iz v o d n je iGUBITAK PRODAJNOG KANALA ZA PLASMAN DOMAĆIH PROIZVODA FER SE NE PRETVARAJU POTRAŽIVANJA DOBAVLJAČA U KAPITAL KONZUMA. NEPOZNATA KAJANJA VLASNIČKA STRUKTURAz a p o s l e n o s t i

[prvi korak u jeftinom preuzimanju Agrokora eliminacija je kapitala manjinskih dioničara nezakonitom otimačinom predloženim planom. Slijede usiljeni otpisi njegove imovine, u prvom redu brendova, žigova i zaliha putem revizorskog izvješća PwC, kako bi se osigurala niska cijena pretvaranja potraživanja u kapital. Ovdje je potrebno naglasiti da se sve

[ procjene vrijednosti poslovanja Agrokora d.d. temelje na očekivanoj operativnoj dobiti za 2018., opterećenoj troškovima i restrukturiranja i poslovanja u uvjetima reorganizacije. Pa sami su Alix partneri procijenili očekivani EBITDA 2021. na ■ 452 milijuna EUR! Struka i to angažirana od samog Agrokora vjeruje daje Agrokor sposoban kreirati 5 milijardi EUR nove vrijednosti u slijedećih 10-12 godina, pa zašto onda dominira rasprava o nevjerojatnim otpisima? Svu imovinu koja ima ekonomsku vrijednost cilj je okupiti u jedan holding kako bi preuzimatelj ostvario upravo nevjerojatne dobitke od

| prodaje kompletne zdrave jezgre Agrokora.

I Kako bi se i tako formirane, podcijenjene dionice brzo našle na prodaji pod prisilnim uvjetima, one se koriste za namirenje potraživanja onih koji im nisu prirodni imatelji: banaka i dobavljača. Dobavljači će zbog potrebe financiranja obrtnih sredstava - a nakon što su podnijeli skoro pa neizdržive otpise - brzo stečene dionice morati prodavati kako bi osigurali kakva takva sredstva za redovno poslovanje. Gdje su drugi financijski instrumenti u planiranoj strukturi kapitala, poput onih koji ovise o budućim performansama poslovanja i imaju karakteristike duga i kapitala, kao primjerice zamjenjive obveznice, mezzanine instrumenti, hibridni instrumenti, podređene obveznice i si? To nije u skladu s planom.

Nadalje, u skladu s očiglednim konačnim ciljem, kako bi diskont u prodaji dionica novog holding društva bio što veći, formira se tzv. „struktura holdinga” koja je omeđena brojnim klauzulama. Iako se to „pakira" pod tzv. „tržišne prakse" radi se o jednostavnoj činjenici da se na ovaj način omogućava trgovanje tim dionicama unutar zatvorene strukture holdinga, uz odsustvo tržišnog formiranja cijene i uz brojna ograničenja kako bi transakcije koje će se provoditi u prisili dobavljača

. primoranih na financiranje obrtnog kapitala za redovno poslovanje, mogle što je moguće podcjenjenije steći od krajnjeg ' preuzimatelj a.

Konačno, tako oslabljeni dobavljači, domaća društva snažne tradicije i prepoznatljivih brendova i same će postati metama neprijateljskih preuzimanja. Ako su uspjeli preživjeti značajne otpise, ostatak duga namiren u dionicama nekog holdinga koji im ne osigurava nikakvu kontrolu nad maloprodajom i time zadržavanjem prodajnog kanala, prodaju stečeno u bescjenje, nisu se u mogućnosti nositi sa globalnom konkurencijom na policama „novog Konzuma", sami postaju metom preuzimanja za sitan novac kako ne bi bankrotirali i prekinuli poslovanje.

Potrebno je naglasiti da ista strana, tj. savjetnici određenih vjerovnika iz Roll up-a i određeni vjerovnici iz Roll up-a su ti koji sami vrše procjenu vrijednosti i predlažu model nagodbe. To je nedopustivo. Minimalno je potrebno uključiti neovisne specijaliste da testiraju odnosno provjere predstavljene procjene kao i da se propita mogućnost alternativnog plana nagodbe. Što je, nakon svega iznesenog, garancija daje do sada prezentirani prijedlog nagodbe fer i pravičan prema svim dionicima? Svima je već očigledno da se cjelokupni proces vodi u okviru jedne interesne skupine kojoj su podređeni ciljevi cijele nagodbe. Vrijedi podsjetiti, cilj samo ZEPUTD -a bila je zaštita domaće zaposlenosti i proizvodnje, što se očigledno negdje „po putu izgubilo". Još nije kasno da se uključi domaća „pamet", kapital i intervenira u postupak na način da rezultat ne bude kolektivni gubitak svih domaćih aktera na čiju su štetu odabrani ostvarili enormne financijske interese.

c. Kontradiktornost planova poslovanja i najavljenih (potrebnih) otpisa

- 18 -

■ objavljeno da su sadržane informacije pripremljene od strane Agrokora i njegovih ovisnih društava te su dane informaciju te se u njih ne treba pouzdati niti ih koristiti za bilo kakvu odluku ili poticaj na bilo kakvu aktivnost

f'vjjvaajt (str. I • Odricanje od odgovornosti). Međutim, legitimno je za pretpostaviti da bi predmetne pretpostavke, ^ o d r e đ e n o j mjeri, trebale bili i temelj za sastavljanje prijedloga nagodbe.wI gjo je posebno interesantno jest činjenica da praktički Plan sadrži sve uobičajene elemente Procjene. Tako se primjerice

•jsečnoni izvješću za listopad 2017. Plan održivosti nalazi pod točkom 4. na stranici 27. pod nazivom “Procjena

ni str. 15 sadrži projekciju slobodnih novčanih tokova koji uključuje operativnu dobit prije poreza i amortizacije, Vjcne u neto obrtnom kapitalu, troškove restrukturiranja, kapitalne investicije te prihode od prodaje ne-operativne

Lavine i si. Navedena je distribucija prihoda i EBITDA po pojedinim osnovnim (ćore) poslovnim segmentima, w>lpostavke stope rasta i inflacije po regijama, rejting i implicirana diskontna stopa (istu je moguće provjeriti i uvidom u

Javljena financijska izvješća Agrokora i povezanih osoba) i sL

nastavka ovog osvrta, bitno je napomenuti kako se u kontinuitetu u javnosti s jedne strane naglašava potreba za j p iovanjem na neprekidnoj osnovi (tzv. going concem), a s druge strane se raspravlja o svim obvezama kao da ne postoje „lihc i obrtni kapital koji između ostalog u sebi sadržava i određene obveze prema dobavljačima na razini operativnih

! kompanija. Potvrda je evidentna i iz činjenice da sam Agrokor pretpostavlja rast obrtnog kapitala u svojim projekcijama i slobodnog novčanog toga uslijed rasta poslovanja.

jasno je dakle kako vrijednost koja bi se računala primjenom tržišnih multiplikatora u godini kada Grupa prolazi snažno operativno i financijsko restrukturiranje ne odražava pravo stanje stvari i kao takvo bi određenim skupinama (i vjerovnicima i manjinskim dioničarima) prouzročilo značajnu štetu. Dakle, operativne kompanije bi u dugom roku trebale imati i financijske obveze i obveze prema dobavljačima u mjeri u kojoj je to: (a) potrebno za poslovanje i (b) dugoročno održivo s obzirom na razinu poslovne aktivnosti, a koje su pak već uključene u vrijednost kompanija (posebno obveze prema dobavljačima koje ne ulaze u tzv. enterprise value već čine obrtni kapital).

Uvidom u financijska izvješća Agrokora (str. 73, hrvatska verzija) moguće je utvrditi kako je Agrokor sa svojim savjetnicima i revizorima koristio dugoročnu stopu rasta u visini 2% te diskontnu stopu (WACC — ponderirani trošak kapitala koji se sastoji od troška kapitala i troška duga) u visini 7,7%.

Dakle ne ulazeći u projekcije, izračune i si, već ISKLJUČIVO PRIMJENOM javno objavljenih projekcija, izračuna i financijskih veličina objavljenih od strane Agrokora u posljednja 2 mjeseca, dolazi se do tzv. vrijednosti poduzeća (eng. enterprise value) u visini od 5,8mlrd €. Predmetno je potrebno uvećati za dodatnih Imlrd € ostale imovine koja je prezentirana od strane izvanredne uprave u knjigama Agrokora.

d. Nedopušten i nezakonit predloženi „model nagodbe41

Ništava je svaka ugovorna odredba kojom se jedna od ugovornih strana odriče svoje obveze. U SPTFA Ugovoru u točki 21.13 koja nosi ime „Osporavanje jam stavct’’ stoji da će „Ovaj kredit dospjeti na naplatu (..) ako Povjerenik, društvo majka ili bilo koji član Grupe započne osporavati jamstva iz postojećih kreditnih sporazuma ili postojeće dokumentacije vrijednosnih papira i/ili sudužništva iz postojećih kredita1*. Na službenoj web stranici Agrokora u svezi nagodbe u dijelu pitanja i odgovora stoji ,jZa potrebe nacrta strukture nagodbe, kompanija će se sm atrati insolventnom ako je prezadužena, tj. ako njen dug (uključujući jam stva) premašuje vrijednost njene imovine (prema načelu neograničenosti poslovanja ilifer tržišne vrijednosti) “ Nadalje, u odgovoru na drugo pitanje stoji „U slučaju da je kom panija nesolventna, njena imovina se prenosi u novoosnovanu kompaniju u novoj strukturi, a prazna kompanija (empty shell) ostaje u staroj strukturi.“ Prezentiranim nacrtom plana nagodbe i citiranim pitanjima i odgovorima sa službene web stranice Agrokora u svezi nagodbe očigledno se zaboravlja na odredbe čL 43. st. 5. alinejom 1. ZPIUTD kojom je prijenos imovine izričito ograničen na imovinu Dužnika, a ne na imovinu ovisnih ili povezanih društava. U sveukupnosti, nedopušten i nezakonit predloženi „model nagodbe** je uspostavljen na slijedeći način:

0 Nezakonitim prijenosom vlastitih ovlasti izvanrednog povjerenika (ali i nezakonit prijenos ovlasti odgovornih osoba i organa Ovisnih i Povezanih društava) na druge osobe putem roll-up Ugovora bez prethodne suglasnosti suda, kojim se u bitnome (između ostalog)

- 1 9 -

f / op\r

rimci i* r»"-“P Ugovora obvezuju kako neće osporavati jamstva dana za obveze glavnog Dužnika,

7

osporenih i neprovjerenih jam stava od strane suda, a koja nisu evidentirana u financijskim izvješćima ^ 0visnih druJtava’ bez Priznavanj a potraživanja Ovisnih društava prema glavnom Dužniku (Agrokor)

rV u t ih tih Jamstava

I r na drnStva jamci „za potrebe nacrta nagodbe kompanije Jamci sm atrat će se kako bi seb0"s"

r| p u s te n i nezakonit nprijenos im ovine (ovisnih društava jamaca) na novoosnovane kompanije u novo) strukturi*

e. Suprotstavljenost plana nagodbe s ciljevima Zakona i Ustavom

jjjgatclj Zakona je u obrazloženju tog propisa upućenog zakonodavcu, samo nazivno, jedva usput spomenuo ovaj l^jenjivi kriterij razmjernosti i to jednom, jedinom rečenicom:

[ (početak citata)

1 *i Mjera i pravila propisana predloženim Zakonom ne predstavljaju prekomjeran teret za njegove adresate: dužnike, pravnike i druge sudionike. Poslovanje trgovačkog društva dužnika se nastavlja s time da izvanredni povjerenik, sukladno

I gostima i pravilima propisanim predloženim Zakonom, poduzima mjere u okviru postupka izvanredne uprave te se 11 <fiigutava likvidnost, restrukturiranje i održivost za dužnika, a odnos između dužnika i vjerovnika se regulira zakonski, I uvođenjem mjere izvanredne uprave i drugih pravnih mehanizama, uz istodobno razmjerno uvažavanje interesa drugih [ sudionika.11

Obrazloženje prijedloga Zakona ne sadrži nikakvo daljnje obrazloženje kako su to „razmjerno uvaženi interesi drugih sudionika". Da je stvarni sadržaj Zakona sasvim drugačiji od, nazivno, dobrih želja i nastojanja, vrlo precizno ocrtavaju recentni događaji, vezani za objavu nacrta nagodbe. Tako je, Izvanredni povjerenik izjavom od 20.12.2017. godine, sasvim jasno i nedvojbeno pokazao kako je zamišljeno „razmjerno uvažavanje interesa drugih sudionika":

„Trgovanje na burzi je nažalost vrlo rizičan poslovni poduhvat i posao. Prema ovoi strukturi nagodbe dioničari Leda i svi ostali u ovom zube potpunu vrijednost svoiih dionica. Početna stavka je da uspostavimo vrijednost kompanije tj. svih bmpanija pojedinačno koje ćemo postavit u novu strukturu. To je početna postavka u određivanju i koliko će se postotak duga vratit.“ Dakle, mjera koja je predviđena Zakonom i koja bi osim legitimnog cilja, trebala biti nužna, prikladna i razmjerna te ne nametati adresatima prekomjeran teret, u stvarnosti će dovesti do toga da će dioničari svih povezanih i/ili ovisnih društava koja normalno i uredno posluje, u cijelosti izgubiti vrijednost uloženog u dionice.

ft Brisanjem vrijednosti dionica, dioničarima fmancijsko-stabilnih povezanih i/ili ovisnih društava je efektivno oduzeto vlasništvo jer će kao posljedica provođenja mjere zasnovane na, navodno, legitimnom cilju, dionice prestati postojati. Takav rezultat potvrdio je i sam Izvanredni povjerenik prilikom istog medijskog nastupa i prezentiranja osnovnih smjernica nagodbe:

„Osnovna strukture je to da se form ira potpuno nova umanjena grupa s operativnim kompanijama u koiu će se onda prenijeti imovina ti. zdravi dio poslovanja i manje više prenijet će se i dio duga na tu novu kompaniju za dio vlasničke strukture, a sve ono što ostane na staroj strukturi, na starom Agrokoru će se praktički onda otpisati dug ti. otvorit će se stečajevi i likvidacije tih kompanija."

Dakle, imovina zdravih i financijski potentnih povezanih i/ili ovisnih društava Agrokora d.d., koja služi za normalno poslovanje tih društva radi ostvarenja svrhe toga društva - koristi (dobiti) njihovih dioničara bit će prenesena na neku novu osobu („umanjenu grupu"), a zauzvrat dioničari tih društava nad kojima se nisu ispunili ni predstečajni niti stečajni razlozi ^gube potpunu vrijednost svojih dionicđ‘ i potom im se oduzima vlasništvo jer „otvorit će se stečajevi i likvidacije tih kompanijef.

Stoga, nagodbom donesenom temeljem čl. 43 Zakona, dioničarima povezanih i/ili ovisnih društava koja su redovno i uredno poslovala i u kojima se nisu ispunili ni predstečajni niti stečajni razlozi (no uslijed odredbi iz čl. 5 Zakona, i nad tim društvima se provodi postupak Izvanredne uprave kao legitimna mjera), događa se sljedeće:

- 20 -

. oduzeto im je r vlasništvo nad dionicama bez da im je nadoknađena tržišna vrijednost,

f . . oduzeta su im prava stečena ulaganjem kapitala,

- oduzet im je jednak pravni položaj na tržištu i]

• oduzeta su im poduzetnička prava i tržišna sloboda.

■Ograničenje te oduzimanje prava vlasništva, može biti samo iznimno i pod uvjetima predviđenima prvenstveno Ustavom. I kakvi su to iznimni uvjeti, vrlo se lijepo vidi iz stava Ustavnog suda, sadržanog u Odluci br: U-I-4108/2012 od 10. listopada 12017.:

/j

LWflW»fl/vo je tem eljni pravni institut za razgraničenje privatnih imovinskih odnosa u zajednici, pri čemu je s [ javnopravnog aspekta najvažniji dio njegova sadržaja privatna upotrebljivost i načelna sloboda raspolaganja predmetom vlasništva. Budući da pravo vlasništva nije apsolutno, potrebno ga je uobličiti i zaštititi na poseban način, posredstvom pravnog uređenja, prilagođavajući istodobno njegov sadržaj i funkciju promjenjivim društvenim i gospodarskim odnosima.

Pod pravnim uređenjem vlasništva razumijeva se donošenje zakona kojima se na generalan i apstraktan način određuju prava i obaveze u pogledu pravnih dobara koja se u smislu Ustava smatraju predmetom vlasništva. Ono je usmjereno na donošenje objektivnih pravnih normi zakonske snage koje u pravilu pro futuro, od stupanja na snagu zakona, određuju sadržaj vlasničkih prava i njegove granice.

Na to se uređenje obvezala država ugrađujući u Ustav jam stvo prava vlasništva (članak 48. stavak 1.), ali i njegovu socijalnu funkciju prem a kojoj vlasništvo obvezuje, zbog čega su nositelji vlasničkog prava dužni pridonositi općem dobru

m (danak 48. stavak 2.).

Slijedom toga, svaka pravna (zakonska) norma kojom se uređuje vlasništvo mora poštovati Ustavom zaštićene vrijednosti koje s jedne strane proizlaze iz privatnog vlasništva u uobičajenom građanskopravnom smislu, a s druge strane proizlaze iz zahtjeva koje Ustav postavlja u pogledu usklađenosti vlasništva s ostalim ustavnim vrednotama i zaštićenim dobrima Zakonodavacje osobito vezan načelim ajednakosti i razmjernosti, načelima socijalne države i vladavine prava, ali i pravom na slobodan razvitak djelatnosti vlasnika, kao osobitog izraza prava na slobodan razvitak njegove osobne i poduzetničke sfere života (članak 35. stavak 1. i članak 49. stavak 1. Ustava).

U tim je okvirima nepovredivost vlasništva uzdignuta na razinu najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava). “

Sva opisana kršenja poduzetničkih prava i sloboda te prava stečenih ulaganjem kapitala, u konačnici, uzrokuju eksproprijaciju vlasništva dioničara Na ovaj način, tim dioničarima su narušena prava iz čl. 48,49 i 50 Ustava.

f. Cjelokupni postupak izvanredne uprave ograničen je Roll up ugovorom

Gospodin Ramljak se u svojstvu izvanrednog povjerenika očito revno drži dogovora sa svojim ortacima iz Ugovora o najstarijem zajmu (Roll up). Rezultat je slijedeći:

a) Po Ugovoru, zajmodavci moraju odobriti nacrt nagodbe koji će uopće kao prijedlog doći pred vjerovničko vijeće;b) Sastav vjerovničkog vijeća, koje po ZPIU mora odobriti nacrt nagodbe prije nego bude upućen na glasovanje svim vjerovnicima, određenje od zajmodavaca po Ugovoru i to na način koji osigurava odobravanje nacrta;c) Ostali vjerovnici će imati izbor bez izbora, jer će do glasovanja doći sasvim blizu isteka zakonskih rokova za postizanje nagodbe čime će biti stvorena „talačka kriza“ u kojoj će se izbor svoditi na:i. glasovanje za kreaciju osoba koje djeluju zajednički radi kontroliranja Ciljnih društava, iliii. stečaja.

Valjanost ovog postupanja gospodina Ramljaka u kontekstu ZPIU će biti predmet ispitivanja pred sudovima. Sve zajedno još jednom potvrđuje postojanje zajedničko djelovanje prema Ugovoru, sukladno odredbama ZPDD-a, u cilju zadržavanja kontrole nad Ciljnim društvima i u sklopu postupka sklapanja i provedbe nagodbe po ZPDD-u.

g. Filch potvrđuje pravne rizike vezane uz Agrokor

L predloženi nacrt plana nagodbe nosi pravne rizike potvrđuje i Fitch u svom obrazloženju povećanja rejtinga RH.Ir a« m« KMMinti L nb A O A HA H a HKAHaIa MA _____* w« • •

m odbu treba mijenjati kako se ne bi provela na nedopušten način proizvevši brojne sporove, tužbe i odštete

IjFfnanc/al problems at Agrokor, the countiy s largest privole seclor company by revenues and employment, have nol | P a signijlcant macroeconomic impact and have heen wealhered by Ihe banking seclor, although risks remain. Fitch'sI case is that Agrokor restrueturing will nol cause major disruption to the economy or financial seclor, but challenges r(tnaln, ineluding legal Lssues.

h. Kontroverze postupka i plana izvanredne uprave u medijima

|Đ jc predloženi model nagodbe vjerovnika kao i samo vođenje postupka izvanredne uprave obojano mnogim kontroverzama i spornim elementima uvidjeli su protekom vremena i mnogi domaći autori i promatrači postupka izvanredne uprave nad Agrokorom i njegovim ovisnim društvima:

i05/02/2018 Šonje, Arhivanalitika

04/02/2018

03/02/2018

01/02/2018

31/01/2018

30/01/2018

29/01/2018

23/01/2018

09/01/2018

08/01/2018

02/01/201827/12/2017

26/12/2017

07/11/2017

23/10/2017

15/06/2017

08/06/2017

07/06/2017

07/06/2017

02/06/2017

26/05/2017

Drljača , Jutarnji list

Do lić , 7dncvno

J apunćić, HRT

Stanković , Atlantic

F ižulić , Telegram

Kolakušić , sudac

M arjanović , Slobodna DalmacijaBošković , Večernji

Gregurek, za Nacional

Novotni, za JLFižulić, Telegram

Jakovičić, za NI

Špoljar, za Tportal

Fižulić, Telegram

Grgas, Jutarnji list

Grgas, Jutarnji list

Mirovinski fondovi, strani investitori, za JLMirovinski fondovi, za Index

Ivković Novokmet, Index

Hina

Zašto izvanredna uprava nije pokušala osporiti unutar kompanijska jamstvaMali dioničari počinju, izgleda, ozbiljno pravno bušiti kompletnumrežu jamstavaImamo katastrofalan tretman Izvanredne uprave Agrokora prema 15 tisuća manjinskihdioničara koji poprima razmjere genocidaProblem je u modelu nagodbe i nada se da će u dogledno vrijeme

i biti pružen drugi modelsvim vjerovnicimaDa li je bilo realno očekivati da će Jamnica, Ledo i sve ostale potentnije članice moći jamčiti za tolike iznose ?Oktroirano Privremeno vjerovničko vijeće kreiranjem kaosa provodiodavno pripremljenu i pažljivo izrežiranu predstavu______________Upravo najgore, ono što je stravično je da se zdrave tvrtke uvlače akoglavni dužnik ima 24% udjelaNepoznati građevinar osporio čak 39 milijardi kuna jamstava

Uspije li Kreditna banka Zagreb sa svojim zahtjevom i uspije li na vrijeme u ovisnim društvima koncerna Agrokor ili u budućem krovnom holdingu mogao bi hrvatski kapital koncerna biti u znatnoj mjeri sačuvanPredloženi plan je tendenciozan i izveden na štetu nezaštićenih, (..) tisuća malih dioničara koji neće ostvariti svoja vlasnička pravaČelnici HANFA-e nisu zaštitili manjinske dioničareSvi postojeći vlasnici udjela u pojedinim kompanijama imaju pravo osporiti legalnost cijelog procesa izvanredne upraveNačin na koji se ide u sve to skupa da će dioničari izgubiti svoje vlasništvo je toliko rizičan da može naše gospodarstvo u velikoj mjeri zaustavitiTretman garancija u procesu restrukturiranja između ostalog odrediti konačnu poziciju manjinskih dioničaraKada je roll-up model kreditiranja predstavljen javnosti nitko nije spomenuo mogućnost da Agrokor odmah kupi obveznice po nominalnoj cijeni (..) za što sam mislio da nema dovoljno lokalnih idiotaIzdali golema jamstva, sada ih prijavili kao uvjetne tražbine, i svimirni?___________________________Očito, svi se prave ludi: Šefovi uprava nemaju pojma što je okojamstava za kredite Agrokora sporno, revizori šute, a manjinski dioničari prijete sudomPoništite jamstva koja su izdali Ledo i Jamnica da biste sačuvali reputaciju HrvatskeOdgovori mirovinskih fondova: Jeste li se kao dioničar pokušali suprotstaviti preuzimanju jamstava, kako bi zaštitili interese Vaših članova?Kako je Ledo mogao jamčiti za Agrokorovih 19 milijardi kuna i zašto su banke pristojale?Ledo objavio nevierojatne podatke o garancijama Agrokoru

- 2 2 -

W 2 0 if F i ž u l i ć , Telegram Narodna banka Srbije za razliku od svog hrvatskog pandana nije dozvoljavala Frikomu i Dijamantu izdavanje jamstava za kreditnearanžmane Agrokora

if.đr.sc. Zvonimir Slakoper, jedan od najvećih domaćih autoriteta trgovačkog prava i redoviti profesor u Zagrebu i Rijeci jedu ostalog navodi kako:

e> Kad je riječ o vjerovnicima, čini mi se da se u medijima kao vjerovnici spominju samo banke i dobavljači, ali nužno je promatrati položaj dioničara kao osoba koje su na temelju ulaganja stekle upravljačka i imovinska prava u dioničkim društvima

ej> Kad spominjem dioničare u kontekstu u svezi s tzv. Iex Agrokorom, vidim još jedan problem. U javnosti se govori o Agrokoru kao jedinstvenoj cjelini. Ali prema onome što ja znam, Agrokor je koncem koji se sastoji od vladajućeg društva i više ovisnih trgovačkih društava, a svako je trgovačko društvo zasebne individualnost, bilo ono dio koncerna ili ne bilo. To znači da svako trgovačko društvo ima svoja prava i obveze, svoju imovinu, svoju upravu, svoje dioničare i svoju bilancu. Stečajni zakon poznaje stečaj pojedinoga trgovačkog društva i stečajni postupak otvorit će se ako je ono prezaduženo ili nesposobno za plaćanje.

Postupak izvanredne uprave primijenit će se na tvrtku majku u sva njezina ovisna i povezana društva ako je ona prezadužena ili nesposobna za plaćanje. Znači da će se taj postupak primijeniti i na ovisna i povezana društva iako ona ne moraju biti prezadužena, odnosno nesposobna za plaćanje i prema Stečajnom zakonu nad tim društvima ne bi bio otvoren stečaj.

Poseban je problem što u 'lex Agrokor' ulaze i tvrtke u kojima Agrokor ima 25 posto vlasničkog udjela je r Agrokor u takvim slučajevima nema broj glasova potreban ni za izmjenu statuta na za izbor ili opoziv nadzornog odbora, a pogotovo ako tvrtka nije prezadužena ni nesposobna za plaćanje. K tome treba uzeti u obzir da pravno uprave dioničkih društava samostalno vode poslove, nisu dužne postupati prema upravama glavne skupštine.

Žalosno je, iz pozicije žalitelja, da se sve an ticip irano sada ostvaruje, u n a to č u p o zo re n jim a i v iše s tru k im zahtjevima Sudu i izvanredno j uprav i za zakonitim radom te adekvatn im nadzorom .

6. Sud je , p r o t iv n o Z ak o n u , p ro d u ž io m a n d a t iz v a n re d n o m p o v je re n ik u i n je g o v o j z a m je n ic i , k a o i p r iv re m e n o m v je ro v n ič k o m v ijeću , te im p o v je rio n a d z o r n a d p r o v e d b o m N a g o d b o m .

Sud je, u točki II. pobijanog Rješenja, odred io provedbu nadzora nad ispun jen jem i p ro v ed b o m N agodbe , te is ti povjerio izvanrednom povjereniku, njegovoj zam jenici te p riv rem enom v jerovn ičkom vijeću.

Odredbom članka 47. s t 1 .1 2. ZPIUTD-a p rop isano je da „postupak izv an red n e u p ra v e z a v ršav a p ro v e d b o m nagodbe". M eđutim , n ad z o r nad provedbom Nagodbe, n iti jednom o d red b o m Zakona, n ije s ta v lje n u nadležnost izvanrednog povjerenika, a kam oli p riv rem enog vjerovničkog vijeća.

Naime, odredbom članka 12. p rop isane su ovlasti izvanrednog povjeren ika. Sve ov lasti ko je su iz v a n re d n o m povjereniku povjerene, po sili zakona, odnose se na razdoblje od početka p o s tu tu p k a p a do p o tv rd e N agodbe.

U konkretnom slučaju, postav lja se pitanje, u kom svojstvu će izvanredn i p o v je ren ik v rš iti svo ju „n ad zo m ičk u " funkciju, kada je Nagodbom koju je on pred ložio p redv iđeno b risan je su b jek ta koji m u je po v je ren .

Ovo se, tim više, odnosi na P rivrem eno vjerovničko vijeće, po traž ivan ja čijih č lanova su, p rak tičk i u cijelosti, namirena još za tra jan ja postupka, a dio članova će svoja po traž ivan ja o stv a riti konverz ijom u u d je lim a novog holdinga.

Dakle, legitim itet (i legalnost) djelovanja P rivrem enog vjerovničkog vijeća, itekako sp o rn a za tra ja n ja postupka (što je nesporno po tv rđeno ovakvom Nagodbom ), sad a posta ju još sporn iji, sve kod č in jen ice da bi

-23 -

Kao namireni vjerovnici, trebali štititi interese nenamirenih vjerovnika. U tom smislu, ne može biti više Ltan pravni interes članova Privrem enog vjerovničkog vijeća, koji su i do sada, a što je vidljivo iz modaliteta Lnirenja njihovih osobnih potraživanja, više zastupali vlastite interese, negoli interese „skupina (dakako, [postojećih) koje su trebali zastupati.

Ijconačnici, zar sam Sud prvog stupnja nije iskazao ozbiljnu sumnju u savjesnost, stručnost i dobre namjere tanredne uprave i Privrem enog vjerovničkog vijeća, u brojnim dopisima, koji su, velikim dijelom, do danas jstali neodgovoreni?

ponavljamo činjenicu koja je, u više navrata tijekom postupka, isticana i od strane žalitelja, ali i od strane gelokupne javnosti - izvanredni povjerenik je, umjesto da djeluje s ciljem smanjenja (neosnovanih) obveza društva koje mu je povjereno na upravljanje, i čitave grupe ovisnih i povezanih društava (u okviru čega je, primjerice, trebao osporiti tražbine iz osnove jamstava te pokrenuti postupke pobijanja pravnih radnji pristupanja jamstvima neposredno prije otvaranja postupka - BELJE d.d.), isti je, nevjerojatnim Ugovorom o najstarijem zajmu (SPTFA) od 8. VI. 2017. godine, založio svu imovinu koncerna (uključujući i imovinu koja tiikada do tad nije bila opterećena) te se, u ime dužnika i svih ovisnih društava, odrekao prava pobijati tražbine |ajmodavaca i osporavati jamstva, a njegov nasljednik je to sve, u više navrata, potvrdio, te, u konačnici, „očistio" koncern od manjinskih dioničara, eliminirao „nepoželjne" vjerovnike radikalnim otpisima, te Isporučio novi, čisti, holding istim tim vjerovnicima.

7. Sud je p ro p u s tio obrazložiti činjenicu da vjerovnici nisu bili svrstani u skupine, kao ni p ravne posljedice te p o v red e izričite zakonske odredbe.

Odredbom članka 18. s t 1. ZPIUTD-a predviđeno je razvrstavanje vjerovnika u skupine, koje, na prijedlog izvanrednog povjerenika, određuje Sud.

Sud je zaista razvrstao vjerovnike u skupine, ali je ta odluka ukinuta od strane Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, povodom žalbi brojnih vjerovnika, oštećenih takvom manipulacijom izvanrednog povjerenika.

Unatoč izričitoj zakonskoj odredbi, sud nije, čak ni neposredno pred glasovanje, formirao skupine vjerovnika i odredio glasovanje po skupinama, ali je, prilikom razvrstavanja glasova vjerovnika, iste rasporedio u skupine.

Slijedom navedenoga, glasovanje poduzeto od strane vjerovnika, unutar jedinstvene skupine, a naknadno razvrstane u skupine za koje nisu ni znali da im pripadaju, nije valjano, niti ga je Sud prvog stupnja smio prihvatiti.

Ovo tim više što je Sud, prilikom konačnog utvrđivanja tražbina, razvrstavao vjerovnike u skupine - A, B, C, D i E (pogledati tablicu utvrđenih tražbina u obrazloženju pobijanog Rješenja). Te skupine, dakako, nisu

• istovjetne skupinama koje je utvrdio prvostupanjski Sud, već se radi o „izvornim" skupinama, predloženima prilikom formiranja privremenog vjerovničkog vijeća, koje izvanredna uprava nikada nije predložila Sudu.

Drugim riječima, tražbine su razvrstane u skupine, ali glasovanje nije provedeno po skupinama. Ovakav propust Suda prvog stupnja čini predmetnu Nagodbu nezakonitom, budući da je drugostupanjski sud ne može kontrolirati, čak ni u formalnom smislu (brojenja glasova te uspoređivanja istih s utvrđenim tražbinama), a bilo ga je moguće, jednostavno, otkloniti, samo da je sud, prilikom utvrđivanja prava glasa, i prije donošenja pobijanog Rješenja, posebnom odlukom, utvrdio skupine vjerovnika, te im omogućio pravo glasa prema skupinama.

- 24 -

jud je propustio obrazložiti izostanak prijeboja međukompanijski potraživanja.

J | odredbama članka 174., članka 175. i članka 176. Stečajnog zakona, koji definiraju nastup prijeboja Kpm otvaranja postupka, prijeboj međusobnih potraživanja između kompanija unutar koncerna nije P a ljen, slijedom čega potraživanja nisu svedena na neto vrijednost

.^nredni povjerenik, ni njegovi savjetnici, ali ni Sud nisu obrazložili takav propust ukoliko je obrazloženje TLjgpropusta uopće moguće, a isti izravno dovodi do:

a. ra z lič it ih parametara prikazanih u Nagodbi (gdje su potraživanja ostavljena u nominalnim iznosima, bez prijeboja) te u „konsolidiranim" godišnjim financijskim izviješćima dužnika za 2017. godinu (gdje su potraživanja nužno trebala biti svedena na neto vrijednost), te, posljedično,

b. odvajanja prava i obveza iz istog obveznopravnog odnosa, na način da će potraživanja biti prenesena na nova zrcalna društva, a obveze biti ostavljene „starim" društvima.

»a opisani način. Sud prvog stupnja je, protivno svim referentnim propisima Republike Hrvatske i pravnoj i stečevini Europske unije (čiji segment nije ZPIUTD), omogućio novoosnovanim, tzv. „zrcalnim" društvima da, l temeljem Nagodbe, preuzmu međukompanijska potraživanja, ali ne i obveze.

9. Sud je propustio obrazložiti (i sankcion irati) činjenicu da Nagodba ne p redstav lja k om ple tan ni bezuvjetan dokum ent, već uvjetni plan.

Po svojoj pravnoj formi, prihvaćena Nagodba je uvjetni dokument, koji predstavlja platformu za zasnivanje f međusobnih prava i obveza za dužnika i njegove vjerovnike (a s posljedicama za sva ovisna i povezana društva,

osobito ona koja su karakterizirana kao „insolventna").

U tom smislu, nesporno je kako Nagodba vrvi od uvjetnih klauzula, te ista izričito podrazumijeva neutvrđen, ali znatan broj dodatnih provedbenih isprava, koje neće biti pod kontrolom Suda.

Slijedom toga, nesporno je da prihvaćena Nagodba nije, niti može biti, ovršna ili ovršiva isprava, podobna za naplatu potraživanja.

Stečajni zakon poznaje institut „uvjetnog plana", koji je definiran odredbom članka 335. Stečajnog zakona. Uvjetni plan je onaj kojim „je određeno da se prije potvrde moraju ispuniti određene činidbe ili ostvariti druge mjere*. U slučaju uvjetnog stečajnog plana, „stečajni plan se može potvrditi samo ako su te p re tpostavke ispunjene", pri čemu će Sud „po službenoj dužnosti, uskratiti potvrdu ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka primjerenog roka koji je odredio".

Dakle, uvjetni stečajni plan, onaj koji ovisi o ispunjenju određenih činidaba ili ostvarenju drugih m jera, vjerovnici prihvaćaju odmah, ali ga sud odobrava nakon što se uvjeti za njegovu prim jenu ostvare.

Nejasno je zbog čega Sud, u konkretnoj situaciji, kada je nesporno da Nagodba im a stru k tu ru i form u (loše sačinjenog) uvjetnog stečajnog plana, nije odgodio odluku o potvrdi Nagodbe, sve do vrem ena kada bi se uvjeti za njezinu provedbu ispunili. Ovo tim više što niti jedan rok i uvjet propisan Nagodbom nije ni određen , niti odrediv (barem ne u ovom trenutku), zbog čega je Sud trebao utvrditi prim jereni rok za ispunjenje uv je ta za potvrdu Nagodbe.

* 2 5 -

djedom n ap rijed navedenoga , a s ciljem da se agonija hrvatskih ulagača ne provlači desetljećim a po hrvatskim (inozemnim sudovim a, već da se p itan je prezaduženosti Koncerna AGROKOR d.d. razriješi uz prim jenu općih pravnih načela, na zakonit, valjan i uravnotežen, a nadasve pravičan, način, predlaže se drugostupanjskom $udu usvojiti ovu ža lbu i p re inačiti pobijano Rješenje prvostupnajskog Suda, na način da se, zbog brojnih nezakonitosti u n u ta r p ostupka , i u sam oj Nagodbi, odbije potvrda predložene Nagodbe, a podredno, predlaže s e ukinuti pob ijano R ješenje i p red m e t vratiti prvostupanjskom Sudu na ponovni postupka, u okviru kojega bi otklonio uočene neprav ilnosti.

Udruga manjinskih dioničara Koncerna AGROKOR,

u ime i za račun svojih članova te svih manjinskih dioničara

ovisnih i povezanih društava koncerna AGROKOR d.d.

( M U Preds)ednik/ Mfolićo Jurjević

uga manj inskih dioničara Koncerna Agrokor

Z A G R E B