7/25/2019 U obranu itanja (Grosman)

1/1

Nada eriIndustrijsko-obrtnika kola

Nova Gradika

U obranu itanja : itatelj i knjievnost u 21. stoljeu ! "eta Gros#an

U i$danju %l&orit#a i knjievne #ree 'raduki u listo(adu 2)1). u *a&rebu je tiskano (rvoi$danje ove knji&e+ (rijevod sa slovensko& , i$d. 2)).. /nji&a i#a 200 str.+ biblio&raiju ,2-203. str. ika$alo. %utori4a "eta Gros#an ,1053. je (roesori4a e#erita 6ilo$osko& akulteta u 7jubljani i ve

(edeset &odina (rouava itanje+ re4e(4iju knjievnosti i teoriju (revo8enja. 9redaje en&lesku i a#erikuknjievnost. /nji&a je (odijeljena u deset 4jelina a sredinje (itanje koji# se autori4a bavi je to uinitikako bi #ladi u kolskoj dobi ra$vili to us(jeniju itateljsku s(osobnost ;itanje+ itatelji i itateljskas(osobnost (ove$ani su kro$ sve seente ove knji&e. ru&a 4jelinaMladi itatelji izmeu crtanog filma i knjievne prieanali$ira s(e4iinosti

(ri#anja vi$ualno (ot(o#o&nute (rie. ?na ne nado#jeta itanje i $ato ne ra$vija itateljskes(osobnosti i dru&e je$ine s(osobnosti. 'rea i etvrta 4jelinaKako do bolje itateljske sposobnosti i Nastava itateljske pismenosti&ovore o to#e kako itateljska (is#enost ovisi o koliini i kvaliteti itanja. /ako bi nastava knjievnosti

bila uvjerljivija ona #ora (roi$la$iti i$ ne(osredni@ doivljaja sa#i@ uenika ,vlastita #iljenja (o#oukoji@ se ra$vija kritiko #iljenje. %utori4a otvara (raktina didaktika (itanja o od&oju itateljske

(is#enosti. Aa#o i$ stvarni@ ueniki@ literarni@ doivljaja ra$vija se itateljska s(osobnost+ sve dru&o je(ra$na (ria i ni$ (odataka o tekstu. Od spontanog do usavrenog i reflektiranog itanjaje (eta 4jelina koja obiluje (ostu(4i#aitanja knjievni@ tekstova. ?brada lektire+ vjebanje itanja i i$rada lente do&a8anja ine okosni4uitanja i interak4iju teksta i itatelja. U estoj 4jeliniazgovor o umjetnikom tekstu na je nastavi(onu8en je od&ovor na (itanje/ako voditi ra$&ovor.Atrunja4i ra$&ovor s#atraju auto#atski# nastavljanje# itanja. *ani#anje$a ra$&ovor (oka$atelj je ra$u#ijevanja teksta i sa#i# ti#e (redstavlja nastavak itanja. Auvre#ena re4e(4ijska teorija u(o$orava na to da tek itatelj daje $naaj tekstu+ (ojedini#rijei#a i ve$a#a. Uitelj #ora (o#oi ueniku da sa#i naue ra$rijeiti tajnu i sna&u teksta+ jer je

literatura (oseban oblik je$ine aktivnosti. ? sve#u to#e rije je u sed#oj 4jelini (od naslovo#Novateorijska polazita za nastavu knjievnosti! ?s#a 4jelina"iterarni odlomciistie kako je itanje na odlo#4i#a ne(rirodan (ro4esitanja jer ne#a (o$itivno& literarno& doivljaja. Ueni4i#a se alje kriva (oruka da je $ara$u#ijevanje teksta dovoljno $a(a#titi nekoliko (ovrinski@ o(isa. Na taj nain literarni odlo#4i nedo(rinose ra$voju itateljski@ s(osobnosti. Ueni4i#a treba objasniti kakve (osljedi4e #oe i#ati neitanje+ a (osebno oni#a kojeitanje knjievnosti uo(e ne $ani#a. ? to#e #oe#o (roitati u devetoj 4jelini#rema razumijevanju

pojma itateljske sposobnosti! *adnja+ deseta 4jelina+ itanje elektroniki oblikovani$ tekstovaras(ravljao i$a$ovi#a nelinearno& itanja elektroniki@ tekstova. %utori4a na kraju otvara ras(ravu na te#u : >a iline itanju elektronike knjievnosti.

?va struna i (raktina knji&a nudi od&ovore o ra$voju itanja i itateljske s(osobnosti ina#ijenjena je svi# (roesional4i#a+ uitelji#a i nastavni4i#a+ knjiniari#a i roditelji#a $a stvarniod&oj itateljske s(osobnosti svoji@ uenika.