List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIBroj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

ISSN 1330 - 5204

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Boris Fabijanec

Tvornica povrÊa Kalnik u Varaæ-dinu u srpnju je postigla rekor-dnu proizvodnju u zadnjih petgodina, bez obzira na pogubanutjecaj suπe na urod graπka i ma-huna. Prerada tih povrtlarskih kul-tura daleko je podbacila, ali jeminus pretvoren u debeo plusodliËnom sezonom prerade kra-stavaca i cikle. Prve poπiljke pa-prike, Ëija je prerada poËela ovajtjedan, obeÊavaju da Êe se rekor-dni trend nastaviti te Êe na koncu

godine biti razloga za zadovolj-stvo.Tvornica od poËetka srpnja radi

non-stop, u tri smjene, subotom,nedjeljom i praznikom. Prema ri-jeËima direktora Novice Ciglara,nedostatak graπka i mahuna na-domjeπten je poveÊanim obujmomprerade krastavaca, tako da jeplan prebaËen za 21 posto. Cikleje, nadalje, veÊ preraeno 500tona, iako je planirano 300 tona.Sveukupno, plan proizvodnje usrpnju prebaËen je za 55 posto.Ove godine Kalnik bi trebao pre-

raditi 9.000 tona raznog povrÊa, akako stvari sada idu, preradit ÊetisuÊu tona viπe. Najviπe veseli πtoproizvodi ne skupljaju praπinu uskladiπtima, veÊ zbog velike po-traænje odmah odlaze na policetrgovina. Tome je dijelom razlogvelika desortiranost joπ od travnjaove godine, kada su presuπile za-lihe Ëak 11 proizvoda, no sada tihproblema viπe nema, a neÊe ihbiti, siguran je Ciglar, niti iduÊegodine.No, problem pomanjkanja siro-

vine na domaÊem træiπtu ostat Êe

ako dræava ne odluËi jaËe poticatiproizvodnju povrÊa za industrij-sku preradu. U Kalniku kaæu kakose Podravka zalaæe da poticajibudu veÊi nego u prijedlogu za-kona kojim se to regulira, a koji jesada u saborskoj proceduri. Odsedam æupanija odakle Kalnik uzi-ma povrÊe jedino je Varaædinskasamostalno odluËila poticati uzgojpaprike s po 20 lipa po kilogramu,πto, meu ostalim, svjedoËi o do-broj suradnji Podravkine tvornices tamoπnjom lokalnom upravom.

(Viπe o Kalniku na 4. stranici)

Tvornica povrÊa Kalnik u Varaædinu radi non-stop,a proizvodi odmah odlaze na police trgovina

Rekordna proizvodnja u srpnju!

Prerada paprike u Kalniku poËela je ovih dana i puno obeÊaje

NjemaËka je za Podravku vaæna nesamo kao izvozno træiπte nego kao izemlja iz koje se putem tamoπnjevlastite tvrtke biznis πiri i u ostalezemlje Europske unije. Prodajomsvojih proizvoda Podravka je laniostvarila oko osam milijuna eura, aistovremeno je za uvoz sirovina iopreme iz te zemlje utroπila sedammilijuna eura, πto potvruje Pod-ravkin interes za partnerske odnoses njemaËkim gospodarstvom.To je pozdravljajuÊi veleposlanika

SR NjemaËke u Hrvatskoj dr. Geb-hardta Weissa, koji je sa suprugom7. kolovoza posjetio Podravku, pod-vukao Ëlan Uprave Davor Cimaπ.NjemaËki veleposlanik zanimao se iza razvojne planove Podravke uNjemaËkoj, s kojima ga je upoznaoizvrπni direktor za træiπta srednjeEurope i prekomorskih zemalja IvanHegeduπ.Dr . Gebhardt Weiss ustvrdio je da

Podravki kao velikom igraËu ne trebapotpora veleposlanstva jer i samazna πto treba Ëiniti na træiπtima Eu-ropske unije, ali da je i te kakozainteresiran za svako unapreenjeposlovanja. Sa zanimanjem je ra-zgledao novu Tvornicu Vegete, po-stavljajuÊi brojna pitanja svom do-maÊinu tehniËkom direktoru Miro-slavu Kukecu da bi nakon obilaskaza naπe novine izjavio: ”Impresioni-ran sam ovom vrlo modernom tvor-nicom i visokom razinom tehnologi-je, te uvjeren da je ona dobra toËkaza daljnji razvoj Podravke.”NjemaËki veleposlanik, koji je u

Koprivnicu doputovao ponajprijezbog nogometne utakmice, ali jeboravak iskoristio i za posjetPodravki, kao i susret s predstavni-cima grada i æupanije, pohvalio je idizajn novog godiπnjeg izvjeπÊaPodravke, kao i izgled premiumboce Studenca.

VeleposlanikNjemaËkeposjetioPodravku

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

VeleposlanikimpresioniranmodernomTvornicomVegete

Podravka i uPredsjedniËkimdvorima3. str.

2 Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Podravkin periskop

Razgovarao: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Ove godine priliËno samozatajno,bez velike medijske pompe, u Po-dravkinim Internationalima radi sepunom parom. Kao najvaænije, ukup-no za grupu Podravka u prvih πestmjeseci ove godine izvoz iz Hrvatskeje u ameriËkim dolarima porastao zaviπe od 20 posto u odnosu na istorazdoblje proπle godine. Prije svega,ovako dobri poslovni pokazatelji re-zultat su provoenja nove strategije okojoj Ëlan Uprave Podravke DavorCimaπ kaæe:

- U Podravkinoj strategiji djelovanjana inozemnim træiπtima smo zacrtalida osim robe proizvedene u vlastitimpogonima u Hrvatskoj razvijamo isvoje proizvodnje u drugim dræava-ma, da ulazimo u projekt trgovaËkerobe i prodaje prehrambenihproizvoda drugih domaÊih ili inozem-nih proizvoaËa koristeÊi resurse naπeprodaje, prije svega razvijene u sre-dnjoj Europi. Uz to, odluËili smo se zatraæenje lokalne proizvodnje pod na-πom markom, tehnologijom i kontro-lom kod lokalnih proizvoaËa u dru-gim zemljama i, na kraju, za akvizicije,pogotovo u srednjoj Europi. Kroz tihpet modela rasta doπli smo u fazuintenzivnog rasta, πto poËinje davatirezultate.Podravkina proizvodnja udrugim zemljama- Kakva je situacija s proizvodnjom

Podravke u stranim zemljama?- Podravka ima vlastitu proizvodnju

u Sloveniji, Maarskoj i Poljskoj. Svete proizvodnje sada doæivljavaju je-dnu fazu restrukturiranja, odnosnopreusmjeravanja i traæenja optimalnelokacije gdje je najbolje neπto proi-zvoditi. Konkretno, proizvodnja u Mo-haËu za slovaËko træiπte se seli uHrvatsku jer su nedavno potpisanimeudræavni sporazumi o slobodnojtrgovini i znaËajno su smanjene carin-ske stope. Naravno, Podravkina pro-izvodnja u MohaËu ostaje, mi dugo-roËno raËunamo na taj pogon, ali bitÊe bitno drugaËija struktura robe kojaÊe se tamo proizvoditi i træiπta za kojaÊe se proizvoditi.©to se tiËe Sane u HoËama u Slove-

niji, moram naglasiti da i ta tvornicabiljeæi rast proizvodnje u prvih πest

mjeseci ove godine te zadovoljavaju-Êe financijske rezultate poslovanja.No, i dalje je otvoreno kljuËno pitanje- nerijeπeni vlasniËki odnosi, a Hrvat-ski fond za privatizaciju i Slovenskarazvojna druæba joπ uvijek nisu posti-gli konaËni dogovor. Proces je u tije-ku, ali joπ uvijek nema definitivnogrjeπenja. Bez obzira na taj dugogodiπ-nji problem, Sanu i dalje smatramokao dio Podravke, koristimo njihoveproizvode, πirimo træiπta za Sanineproizvode te smo nakon nekolikogodina stanke poËeli izvoziti te proi-zvode u Maarsku.U poljskoj Podravkinoj tvornici stva-

ri idu na bolje, poveÊava se proizvod-nja. Naime, tamo se tijekom lipnja ovegodine promijenila organizacijska stru-ktura i to na taj naËin da se upravljanjetvornicom u potpunosti usmjerilo naSPJ Vegeta i Podravka jela te se timeodvojilo od naπeg trgovaËkogpoduzeÊa Podravka International Var-πava. Sve do ove promjene poslova-nje u Poljskoj smo pratili kao jedin-stveni biznis.Akvizicije- Kao πto ste rekli, jedan od segmena-

ta strategije internacionalnog biznisaPodravke su i akvizicije. Naπa je tvrtkapred zavrπetkom prve meunarodneakvizicije - jedne tvornice u »eπkoj.Moæete li nam reÊi u kojoj je to fazi?- Uprava i Nadzorni odbor Podravke

donijeli su sve odluke vezane za tuakviziciju i u tijeku je postupak prednadleænim institucijama Republike »e-πke. Oni moraju provjeriti je li tatransakcija u skladu sa Ëeπkim propi-sima. OËekujemo da Êemo u jesen

moÊi izaÊi sa konkretnim podacima.TeËajevi

- UnatoË dobrim izvoznim poslov-nim rezultatima i dalje je akutni pro-blem teËaj?

- Problem teËaja ima dva aspekta.Prvo je kada govorimo o naπem izvo-zu iz Hrvatske, onda on direktnoutjeËe na profitabilnost izvezene ro-be. SreÊom, Podravka svakog danasve manje ovisi o teËajnoj politiciHrvatske, jer πirenjem poslovnihaktivnosti u inozemstvu - lokalnomproizvodnjom, bavljenjem trgovaËkomrobom koja nema porijeklo izHrvatske, teËaj hrvatske kune sve ma-nje utjeËe na profitabilnost. Konkret-no, u Poljskoj rezultati poslovanja -prodaja i profit mjereni u lokalnojvaluti, zlotima - biljeæe porast u odno-su na proπlogodiπnjih prvih πest mje-seci. Træiπna uËeπÊa su zadræana ineznatno poveÊana u kljuËnim gru-pama proizvoda. Mjereno koliËinski,realizacija je znatno poveÊana - neπtozbog promjene asortimana, neπto zboguvoenja novih proizvoda. Meutim,kada se sve to preraËuna u hrvatskukunu doÊi Êe do iznenaenja i u naπojvaluti Êe ispasti znaËajan pad. Kon-kretno, teËaj poljske zlote koji seobraËunavao 30. lipnja proπle godinebio je 2,13 kuna, a ove godine 30.lipnja zlota je vrijedila 1,83 kune. Padod 16 posto lokalne valute ne moæe utrgovini nadoknaditi niti Ëarobnjak, akamoli netko drugi. Zadovoljstvo veÊinomPodravkinih podruænica uinozemstvu

- Kakva je situacija u ostalim Podrav-kinim Internationalima?

- Generalno gledajuÊi, ima stvari skojima sam viπe nego zadovoljan, a imai stvari koje bi mogle biti bolje. Posebnosam zadovoljan nastavkom trenda izu-zetnog porasta prodaje u istoËnoj Euro-pi, potom sa zreloπÊu naπih tvrtki usrednjoj Europi, jer tijekom osam, devetgodina njihovog poslovanja one su po-stale stabilne i respektabilne te dobroposloæene podruænice Podravke grupeu inozemstvu. Njihov image, snaga udistribuciji, marketingu i prodajiprehrambenih proizvoda je znatno veÊaod naπe realne ekonomske moÊi na timtræiπtima. Takoer, zadovoljan sam strendom razvoja u zapadnoj Europi, snaπom tvrtkom u NjemaËkoj i dopunommenadæmenta, buduÊi da se tamo poka-zuje izuzetan rast, izlazak iz etno se-gmenta træiπta i ulazak u klasiËne lanceprodaje kroz njemaËke trgovaËke lance.Osim toga, napravljen je iskorak uposlovanju - πirenje poslovanjaPodravke na træiπte cijele Europskeunije. Podravku International Deutc-hland pozicioniramo kao punkt prekokojega razvijamo poslovanje Podravkeu cijeloj zapadnoj Europi. Kontakti suuspostavljeni s novim træiπtima - πpa-njolskim, francuskim i nizozemskim,Austrija je tradicionalno obraena. Sveu svemu, takav jedan punkt nam omo-guÊuje racionalnije i fleksibilnije poslo-vanje nego da parcijalno idemo obrai-vati træiπte po træiπte. Jedna od bitnijihstvari je decentralizacija razvoja inoze-mnih poslovanja na naËin da pojedinesvjetske regije operacionalnije obrau-jemo sa centrom izvan Hrvatske.

Zadovoljan sam i s poslovanjemPodravke International Australija kojase pored dobrih rezultata na austral-skom træiπtu πiri na zemlje Pacifika iDalekog istoka. Podravkini proizvodidanas su prisutni na Novom Zelandu,Kini i Singapuru, ali ne iz Hrvatske,nego iz Australije. Na ameriËkom træi-πtu ne planiramo za sada neku promje-nu koncepcije dosadaπnjeg poslova-nja. Radimo sa tri ameriËka i jednimkanadskim distributerom, postignuti re-zultati su zadovoljavajuÊi.Nisam zadovoljan s obradom arap-

skog træiπta koje ima potencijala (ze-mlje u regiji od Egipta do Turske). Naπipokuπaji unazad dvije, tri godine da seposlovne aktivnosti razviju u toj regijinisu dali rezultate. OËekuje nas izazovda pronaemo odgovore i na to pitanje.Osim toga, nisam zadovoljan sa surad-njom, odnosno razmjenom robe, zna-nja i informacija na nivou Podravkagrupe u izravnoj komunikaciji izmeunaπih podruænica u inozemstvu. Naime,roba proizvedena u Maarskoj moæebiti namijenjena ne samo za to træiπte,veÊ i za ostala gdje se etabliralo imePodravka. Osnovni problem nedostat-ka te komunikacije je taj πto se joπuvijek misli da su naπe tvrtke u inozem-stvu pozicionirane samo za prodaju imarketing Podravkinih proizvoda, a neda su to Podravkine podruænice koje suzaduæene za razvoj ukupnog poslova-nja na inozemnom træiπtu.Prvi koraci u odraivanjuugovora s Nestleom- Dakle, treba se u potpunosti isko-

ristiti Podravkina prodajna mreæa uinozemstvu. Kakva je situacija s pro-dajom proizvoda Nestllea?- Ugovor s Nestlleom za Podravku je

izuzetno znaËajan i sigurno Êe utjecatina naπe træiπne pozicije. Za sada jeugovor ograniËen na jugoistoËnu Eu-ropu i upravo se ulaæu veliki napori dase Podravkina prodajna mreæa u tojregiji pripremi za kvalitetno odraiva-nje tog ugovora. Konkretno, rijeË je ozemljama bivπe Jugoslavije, a ako Êese taj posao dobro odraditi, sve opcijesu otvorene i to ne samo u podruËjuprodaje, nego i u podruËju proizvod-nje. No, prije svega, i jedna i drugastrana htjeli bi vidjeti konkretne rezul-tate prvih prodajnih koraka, da nezagrizemo previπe kako rezultati ne bibili ispod oËekivanih.Vizija PodravkinihInternationala- Gospodine Cimaπ, kakva je vaπa

vizija daljnjeg rada Podravkinih Inter-nationala?- Ukratko: daljnji razvoj poslovanja i

jaËanje træiπne pozicije Podravke u re-giji gdje smo prisutni, πirenje na noveregije i razvoj ukupnog poslovanja.Ono πto smo znali i dobro napravilidanas treba nadograditi jer na sadaπ-njem nivou ne moæemo ostati. Naπamreæa u srednjoj Europi je preskupa,prevelika i prejaka za samo funkcijumarketinga i prodaje. Podravka je oda-vno prerasla granice Koprivnice, Po-dravine i Hrvatske, to je meunarodnarespektabilna kompanija koja se moæerazvijati na konceptu razvoja ukupnogposlovanja, a ne samo na konceptuizvoza robe iz Hrvatske - rekao je nakraju razgovora Davor Cimaπ.

Razgovor s Ëlanom Uprave Podravke Davorom Cimaπem

Podravkino internacionalno poslovanje mora serazvijati na konceptu ukupnog poslovanja, a nesamo prodaje i marketinga na inozemnim træiπtima

Davor Cimaπ

Danas u svijetu prehrambenu in-dustriju karakterizira poveÊana po-traænja za kvalitetnim proizvodimakarakteristiËnima za pojedina geo-grafska podruËja. Diljem svijeta po-stoji mnogo visokokvalitetnihproizvoda koji su na svojim domicil-nim træiπtima lideri zbog imidæa,tradicije i kvalitete, a Ëesto predstav-ljaju i dio nacionalnog ponosa. Nji-hov status ih Ëini meunarodnopoznatima, a strani proizvoaËi ne-rijetko svojim proizvodima daju nji-hova imena. Takva nelojalna kon-kurencija ne samo da obeshrabrujeproizvoaËe, veÊ i obmanjuje potro-πaËe. Bez kvalitetne zaπtite imenatakvih proizvoda dolazi do zloupo-raba, imitacija proizvoda i prisvaja-nja statusa kojeg dotiËni proizvoduæiva u oËima potroπaËa. Stoga jeEuropska komisija poËetkom 90-ihgodina proπlog stoljeÊa pokrenulaprogram zaπtite regionalnih preh-rambenih proizvoda, a njezinuzaπtitu do danas uæiva preko 600razliËitih proizvoda. KljuËne su toË-ke tog programa poticanje diverzifi-cirane poljoprivredne proizvodnje,zaπtita imena od zlouporaba i imita-cija te informiranje potroπaËa o spe-cifiËnim obiljeæjima proizvoda. Ne-ki od najpoznatijih πtiÊenika Europ-ske komisije su talijanska gorgonzo-la, francuski πampanjac i sir ro-quefort.U skladu s jednom od najnovijih

odluka Europske komisije nakonpet godina jedino Êe se u GrËkojmoÊi proizvoditi sir feta. Ostali pro-izvoaËi Êe u tom roku morati povu-Êi svoje proizvode s træiπta ili impromijeniti imena. GrËka je zaπtitusvoga sira, koji se proizvodi iskljuËi-vo od ovËjeg i kozjeg mlijeka, zatra-æila 1994. godine, jer su 90-ih godinastrani proizvoaËi na europska træi-πta pod imenom feta plasirali jeftinijisir, koji su proizvodili od kravljegmlijeka. Ova je odluka najviπe po-godila dansku kompaniju Arla Fo-ods, najveÊeg proizvoaËa fete uDanskoj, koji oËekuje 70 milijunaeura gubitaka. Takvih Êe primjerabiti sve viπe jer je lista regionalnihproizvoda za koje se traæi zaπtita sveduæa i sadræi poznata imena kao“brie”, “camembert”, “gouda”, “eda-mmer”, ”cheddar”...Iako je do danas zaπtita regional-

nih proizvoda bila privilegija zema-lja Europske unije, Hrvatska tako-er ima proizvode koji spadaju uskupinu za koju se moæe traæitizaπtita. ©ljivovica, paprenjak, dal-matinski prπut, paπki sir, Vegeta ipekmez od πljiva neki su odproizvoda koji su znakom “Izvornohrvatsko” Hrvatske gospodarske ko-more dobili mjesto u hrvatskomvrhu. Meutim, moramo biti svjesnida elitni status kojeg ovi proizvodiuæivaju kod kuÊe, u susjedstvu nepredstavlja niπta drugo nego dobartemelj na kojem treba graditi velikukuÊu. No, nauËili smo na vlastitomprimjeru da “graditi kuÊu” u ino-zemstvu nije tako jednostavno.Naime, Vitana je u »eπkoj i SlovaË-koj vlasnik imena Vegeta pa onoπto mi zovemo Vegetom prodaje-mo pod markom Podravka - doda-ci jelima. Zaπtita proizvoda je odneprocjenjive vaænosti pa iPodravka svoje proizvode trebaπtititi kao Grci sir fetu.

Zaπtitaregional-nih proizvodaPiπe: Vedran KelekSektor za razvoj poslovanja

Podravkina proizvodnja Vegete u MohaËu - ubuduÊe Êe se mijenjati istruktura proizvoda i træiπte

3Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Piπe: Jadranka Lakuπ

Belupo je na ruskom træiπtu prisu-tan viπe od 20 godina, ali vlastitopredstavniπtvo u ovoj zemlji, sa sjedi-πtem u Moskvi, ima od travnja 2000.godine. Predstavniπtvo trenutno za-poπljava 20 ljudi koji rade u petvelikih ruskih gradova - Moskvi, St.Petersburgu, Jekaterinburgu, Rosto-vu na Donu i Niænom Novgorodu, ana Ëelu mu je Rajko RuæiËka, magi-star ekonomskih znanosti (kao sti-pendist britanske vlade magistriraoje na sveuËiliπtu u Glasgovu na kate-dri za meunarodni marketing i to sodliËnom ocjenom), koji je u Belupodoπao iz Plive 1998. godine. Poslje-dnjih godina Belupo na ruskom træi-πtu biljeæi dobre rezultate, od 1999.do 2001. godine utrostruËio je proda-ju lijekova, a proπle godine ostvarioje realizaciju 12 posto veÊu od plani-rane. ToËnije, realizirano je 2,1 mili-jun dolara, πto je Ëak 85 posto viπenego u prethodnoj godini.- Poslije krize u devedestim godina-

ma Belupo je na neki naËin moraonapraviti svojevrsno ËiπÊenje svojegasortimana i cjenika, jer veÊinalijekova koji su se prodavali na ru-skom træiπtu viπe nije prolazila. Naime,pojavilo se puno ruskih proizvoaËa, zatim indijskih i jakih konkurenataiz joπ nekih zemalja koji su zbogjeftinih supstanci iz kojih se proizvo-de lijekovi bili daleko cjenovno kon-kurentniji od Belupa. U to vrijemetrebalo je izabrati takozvanu niπu ukojoj Êemo se boriti i s obzirom na toda smo potkraj devedestih imali naj-jaËu liniju dermatoloπkih preparata,Belupo je odluËio da Êe se natjecati

upravo u toj grupi. Trenutno se pro-daju Ëetiri lijeka- Belosalik, Belo-dent, Beloderm i Afloderm kao naπnovi preparat, a lider je Belosalikmast - objaπnjava mr. Rajko RuæiËka.Zbog svojih potencijala i veliËine

rusko træiπte je izrazito vaæno zaBelupo bez obzira na to koliko jeriskantno. Ono, primjerice, danas ra-di savrπeno, tu se vrte ogromne pro-daje, a sutra dolazi do kompletnogkraha bankarskog sistema i træiπta.Da bi radila na ovakvom træiπtu kom-panija uvijek mora vagati koliko jespremna riskirati. Tu je i problemnaplate, ali u Belupu nastoje dugova-nja svesti na najmanju moguÊu razi-nu, odnosno skratiti rokove plaÊa-nja. Poseban problem je i korupcija,ali prema rijeËima Rajka RuæiËke,Belupo s njom nema problema, jer jeposao pravilno organiziran, a ugovo-ri dobro definirani. No, najveÊi pro-blem je to πto u Rusiji gotovo i nema

sustava zdravstvenog osiguranja, svilijekovi se zapravo mogu kupiti goto-vinom u ljekarnama za razliku odrazvijenih zemalja, pa i Hrvatske, ukojima postoje liste lijekova koji iduna teret zdravstvenog osiguranja.- Belupovi lijekovi obavezno moraju

iÊi na recept, ali ovdje dræava u prin-cipu ne refundira sredstva koja paci-jent plaÊa za lijek u apoteci. Dakle,nekakva nama poznata participacijane postoji. Samo grupa lijekova æivo-tno vaænih tipa inzulini dobiva sebesplatno, ostalo se plaÊa u ”keπu”, panaπ pacijent ide kod lijeËnika koji munapiπe recept, a lijek mora sam kupiti.No vrlo je Ëesta pojava da pacijentnema dovoljno novaca za naπ prepa-rat pa onda u apoteci traæi zamjenski,jeftiniji. I tu naravno dolaze do izraæajaruske i ukrajinske kompanije kojenude lijekove loπije kvalitete od naπih,ali po prihvatljivijoj cijeni. S naπimdermatoloπkim preparatima teπko seokrenuti prema bogatijim slojevimastanovniπtva, jer oni puno putuju posvijetu, sunËaju se tijekom zime i ljetai manje oboljevaju od koænih bolesti -istiËe direktor Belupovog predstavniπ-tva u Moskvi.U plasmanu proizvoda, osvajanju

novih regija Belupo baπ nema velikupotporu hrvatskih dræavnih institucija.Ipak Predstavniπtvo ima vrlo dobrekontakte s hrvatskim veleposlanstvomu Rusiji od kojeg dobiva informacije oopÊim kretanjima na træiπtu, moguÊimkontaktima, politiËkim i ekonomskimtrendovima. Naæalost, nedovoljna je isuradnja sa zaposlenima u Predsta-vniπtvu Podravke u Moskvi, no to Êe seprema miπljenju Rajka RuæiËke uskoropromijeniti, jer razmjena iskustava isuradnja mogu obostrano biti korisni.

Nakon one u Saboru, Podravka je Ëvrsto zasjela i u kuhinju PredsjedniËkih dvorana PantovËaku. Proizvodi Podravke plasirali su se do sada putem Æitnjaka (izsigurnosnih razloga krug dobavljaËa za dvore je vrlo uzak), ali zahvaljujuÊidogovoru izmeu voditelja predsjednikove logistike Branimira Znike i direktoraprodajne Regije Zagreb i srediπnja Hrvatska Josipa Canjara zapoËela je i direktnasuradnja. Njen poËetak oznaËila je vrlo uspjeπna prezentacija Podravkinog gastroprograma tijekom koje su promotori Zlatko SedlaniÊ i Ivan CuriÊ, pod budnimokom regionalne gastro koordinatorice Andreje ©imiÊ vrlo profesionalno imaπtovito predstavili moguÊnosti pripremanja razliËitih jela na bazi Podravkinihproizvoda. Posebno su promovirali nove proizvode Fant dresinge. Cijela prezen-tacija je dobila najviπe ocjene kako kuhara u PredsjedniËkim dvorima tako i ostalihzaposlenih, meu kojima su bili i savjetnici Predsjednika Republike.

ZajedniËka snimka za uspomenu s uspjeπne Podravkine prezentacije

Detalj s Podravkinog stola u PredsjedniËkim dvorima

Podravka i uPredsjedniËkim dvorima

Zabiljeæeno u Predstavniπtvu Belupa u Moskvi

UtrostruËena prodaja lijekova uRusiji

Rajko RuæiËka

Nikad nije zabiljeæeno toliko opreËnihizjava i komentara o dosezima jedneturistiËke sezone. Iako Êe ona potrajatijoπ nekoliko tjedana, oπtri kritiËari veÊtvrde da je hrvatski turizam doæivio“potpuni slom”, a i da smo jedina medi-teranska zemlja koja biljeæi pad brojanoÊenja. S druge strane, Ministarstvoturizma i razne turistiËke zajednice iudruge govore da ne samo da ukupnibroj gostiju zasigurno neÊe biti manji odproπlogodiπnjeg, nego da Êe i ostvareniprihodi biti osjetno veÊi. Teπko je vjero-vati da Êe biti zaraene Ëetiri milijardedolara, o kojima je uoËi sezone samo-uvjereno priËala ministrica Pave Æupan-RuskoviÊ, no turistiËki su duænosniciuvjereni kako smo “na dobrom putu”.Kako je moguÊe uporno iznositi toliko

suprotstavljene “istine” o turistiËkim mo-guÊnostima? Odgovor je u biti vrlo jed-nostavan. Svatko tko je obiπao baremdio jadranske obale mogao se uvjeriti dau turistiËkoj ponudi ima najnevjerojatni-jih kontradiktornosti. Gledate li iz jed-nog ugla, Ëini vam se da je situacijanikad loπija i beznadnija, Ëemu bitnopridonosi i najkiπovitije ljeto u proteklih

tridesetak godina, popraÊeno brojnimolujnim udarima i pijavicama. Tomepridonosi i gotovo nevjerojatna nelju-baznost i inertnost dijela turistiËkih dje-latnika, trgovaca i konobara, koji kao dasvjesno rastjeruju goste.Cijene noÊenja, ugostiteljskih usluga i

trgovaËke maræe u nekim su gradovimai apartmanskim naseljima naprosto “po-divljale”. Moæda su joπ i πokantnije cije-ne na jadranskim trænicama, gdje jesezonsko povrÊe i voÊe u pravilo barempedeset, nerijetko i stotinu posto skup-lje nego na sjeveru Hrvatske. Ukoliko umanjim naseljima neËega u ponudi po-nestane, budite uvjereni da Êe iduÊegjutra to biti dva ili tri puta skuplje.Posebna je priËa ponuda ribe. U ©ibeni-ku, primjera radi, svjeæe jadranske lignjeprodaju po nevjerojatnih 160 kuna pokilogramu, a tovljene brancine po 100kuna, πto je za istu kvalitetu robe viπe odduplo u odnosu na kontinenetalne træ-nice. Porcija præenih lignji u skromnoureenom restoranu malog turistiËkognaselja doseæe 50 kuna, dok se zaÊevapËiÊe s prilogom odreæe i 60 kuna.Jasno je onda da je dio restorana

uglavnom prazan, jer je svakome gostujasno da ugostitelji i trgovci u samo dvamjeseca pokuπavaju zaraditi onolikokoliko to njihovi “æabarski” kolege tre-baju raditi cijelu godinu. ©to o tomemisle inozemni gosti, lako je zakljuËiti.»im se ukaæe prilika za laku zaradu, nebiraju se sredstva. Zaboravlja se Ëinjeni-ca da se razoËani gost neÊe vratiti tamogdje se osjeÊa opljaËkanim i prevare-nim. No, na Jadranu, a pogotovo uDalmaciji, uobiËajeno je da se æivi irazmiπlja samo o prihodu u aktualnojsezoni. Moæda iduÊe godine dou nekinovi gosti! I tako se spirala gluposti ineposlovnosti nastavlja unedogled. »inise da su u pravu oni koji tvrde kakoglavni problem hrvatskog turizma nijenedostatak smjeπtajnih kapaciteta i nov-ca za veÊe investicije, veÊ lokalni men-taliteti koji uporno rade u korist vlastiteπtete.Gdje je u svemu tome Podravka? Pisali

smo veÊ o nizu promotivnih akcija kojesu diljem obale organizirali Podravkinigastronomski majstori, kao i o upotpu-njenju ponude pojedinih turizmu inte-resantnijih proizvoda. Nema, naime, ni-

kakve dvojbe da se koprivniËkoj tvrtki ite kako isplati πto ËvrπÊe povezivanje shotelskim lancima i kampovima, gdje jei najveÊa potroπnja prehrambene robe igdje se isporuke izravno dogovaraju.Bez obzira na sva spomenuta turistiËkalutanja, izvjesno je da Êe buking uhotelskim i apartmanskim naseljima imatiuzlazne trendove, a i ove su godinegotovo svi kapaciteti bili unaprijed ras-prodani. Bude li Podravka glavni doba-vljaË velikim turistiËkim tvrtkama, tu bise otvorio prostor za rast prihoda nadomaÊem træiπtu, gdje su, kao πto jepoznato, neki veÊi skokovi zbog limiti-ranog træiπta teπko ostvarivi.Bitno je sloæenija situacija u jadranskim

trgovinama i ugostiteljskim objektima.Tu vlada, sudeÊi po vienom, posvema-πnji kaos. U pojedinim trgovinama, Ëaki neovisno o njihovoj veliËini, naÊi Êemogotovo sve vaænije Podravkine proizvo-de, no iskustvo govori da se nikad nemoæe pretpostaviti πto Êe i kada pone-stati. Ili, za koliko Êe se dana ta ista robanaÊi opet na policama. Dogodi vam se,recimo, da nema onih juha koje inaËekupujete, a i da nema, primjerice, Twista

za roπtilj, dok su tu one vrste koje zagodiπnji odmor nisu toliko interesantne.Ponuda lipiËkom mineralnom i izvor-

skom vodom je sve bolja, Ëime sepotvruje opravdanost najnovijih inve-sticija, no veliki obrtaj takve robe dovodido situacije da i u najveÊim marketimaStudenca u plastici ne bude dva-tri dana,dok za onaj u staklenim bocama vladamanji interes. Opet je najveÊi problem uStudeni s limunom, koju u pravilu nemaveÊina manjih trgovina. Najnepovoljnijaje situacija, meutim, s DaniËinim proi-zvodima, kojih u pravilu uopÊe nema uπkrinjama sa suhomesnatim proizvodi-ma, dok su govei gulaπi ionako defici-tarni zbog poznatog pomanjkanja siro-vina.Sve bi to nekako i bilo da se stalni

kupci Podravkinih brandova ne zapre-paste kad vide njihove jadranske cije-ne, barem 20-30 posto viπe od onih nakoje su navikli. Zato i ne Ëudi πtoveÊina domaÊih gostiju, pa i onih izsusjednih dræava, Podravkine juhe igotova jela donose sa sobom. I to jejedan od boljih naËina zaπtite od sulu-dih trgovaËkih maræi.

Jadran: Podravkina roba na udaru trgovaËkih maræi

4 Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Novica Ciglar direktor je Pod-ravkine varaædinske Tvornice povr-Êa Kalnik tek mjesec dana, ali jeiskustvo u branπi skupljao viπe oddvadeset godina, koliko tamo radi.Za njegova dolaska situacija baπ nijebila blistava, jer je jako podbaciourod graπka i mahuna, kojima poËi-nje sezona prerade, a usto je veÊ bioakutan nedostatak proizvoda na træi-πtu. No, zahvaljujuÊi rekordnoj pro-izvodnji u srpnju, stvar se stubokompromijenila. Tvornica radi non-stopi sve πto proizvede odmah odlazi natræiπte. S Ciglarom smo razgovarali odaljnjim planovima najveÊe tvorniceza preradu povrÊa u ovom dijeluEurope.

Plan prebaËen 55 posto- Kakva je sada situacija u Kalniku

- πto se prerauje?- Joπ uvijek traje sezona prerade

krastavaca, radimo ciklu, a ovaj tje-dan poËeli smo preraivati paprikusorte Stella za kondimente. Usto,krenuli smo s preradom uvoznoggraπka, kako bismo nadoknadili pod-baËaj poËetkom sezone. Zbog suπe,naime, ta kultura je podbacila Ëak50 posto, pa smo posegnuli za gra-πkom iz Vojvodine. Time Êe se po-kriti planirana proizvodnja od 900tona. Uz graπak, imali smo proble-ma s mahunama, koje su podbacilejoπ viπe, 80 posto, ali smo interveni-rali novom sjetvom na poljoprivre-dnom gospodarstvu u –elekovcu,pa bi ta sirovina trebala doÊi ujesen,

pa Êemo i to nadoknaditi.- Kako su urodile ostale kulture?- U srpnju je ukupna proizvodnja

bila veÊa za 55 posto u odnosu nalani, a mogu reÊi da se radi o rekord-noj proizvodnji unatrag pet godina.ZahvaljujuÊi poveÊanom prinosu kra-stavaca i cikle naπi su kapaciteti bilipopunjeni. Plan za preradu krasta-vaca prebacili smo 21 posto, cikle 40posto, senfa 35 posto, πto je u konaË-nici rezultiralo takvom rekordnomproizvodnjom. Kalnik Ëitavo vrijemeradi u tri smjene, subotama, nedjelja-ma i praznicima, a angaæirali smo i150 sezonaca. Za ovaj mjesec imamojoπ ambicioznije planove, jer uz pre-radu veÊ spomenutih kultura, poËi-njemo raditi paradajz-papriku, crve-nu papriku za ajvar, a prvi kontigentisirovina obeÊavaju da Êemo planovei ostvariti. Naravno, ako neÊe bitivelikih elementarnih nepogoda.

Proizvodnja za policu- Odakle sve dolazi povrÊe?- Sirovinu nabavljamo iz sedam

hrvatskih æupanija, uz poneπto izuvoza. VeÊ sam spomenuo graπakiz Vojvodine, a oko 170 tona kra-stavaca uvezli smo iz Maarske. Stjepan RoæiÊStjepan RoæiÊStjepan RoæiÊStjepan RoæiÊStjepan RoæiÊ, organizator

proizvodnje:- U Kalniku radim 20 godina i mogu

reÊi da je tada sve bilo manje. Otkadsmo dobili novu liniju puno je lakπeraditi i bilo bi dobro da imamo joπnekoliko takvih linija. No, s uvjetimana radu nije se mnogo napredovalojer takva je to vrsta proizvodnje. ©tose plaÊa tiËe, mogle bi biti veÊe.Koliko mi je poznato, organizatori uKalniku imaju manju plaÊu nego udrugim Podravkinim tvornicama. ©tose tiËe drugih varaædinskih poduzeÊa,negdje smo u sredini. Ipak, mislim dasmo zaostali za hrvatskim prosje-kom.

Mirko PehardaMirko PehardaMirko PehardaMirko PehardaMirko Peharda, KV radnik:- Ove godine ispunit Êu obljetnicu

desetgodiπnjeg rada u Klaniku. Ra-dim kvalificiraneposlove na svimlinijama. S poslommoramo biti za-dovoljni jer jeovdje, kako Ëuje-mo, bolje nego unekim drugim po-duzeÊima u Hr-vatskoj. Mislim dabi modernijimstrojevima treba-lo olakπati rad, danema toliko te-πkog fiziËkog po-sla. Na usipu kra-stavaca dva radni-ka u tijeku smje-ne prebace i 15tona. PlaÊa bi tre-bala biti veÊa, jersu nam upravo

- Koliko Êe se ove godine ukup-no preraditi povrÊa?- Plan je postavljen na oko 9.000

tona, ali kako sada stvari idu, proi-zvest Êemo blizu deset tisuÊa tona.- Ima li problema s plasmanom?- Ove smo godine, naæalost, u Ëe-

tvrtom mjesecu ostali desortirani u60 posto asortimana. Kako smo po-Ëeli s novom sezonom prerade, istogtrenutka proizvodi su iπli na træiπte.Rekordnom proizvodnjom, dakle, rje-πavali smo problem nedostatka na-πih proizvoda na træiπtu, a ako ostva-rimo planove, u πto ne sumnjam,desortiranosti iduÊe godine neÊe bi-ti. PraktiËki sve πto proizvedemoodmah odlazi na police trgovina.- Gdje se sve prodaje Podravkino

povrÊe?- Na domaÊem træiπtu oko 80 posto,

a ostalo u izvozu. Naπi se proizvodimogu kupiti u Australiji, Americi,Kanadi, Poljskoj, SlovaËkoj i Nje-maËkoj.

Perspektiva - smrznutopovrÊe- Na koji se naËin nabavlja sirovina

- ima li kooperacije?- Uzmimo za primjer graπak i ma-

hunu. Prije su se te kulture uzgajalena poljima Podravkinog Poljopri-vrednog gospodarstva, a i nakon πtoje ta tvrtka dezinvestirana tu sirovi-nu i nadalje nabavljamo od istogPoljoprivrednog gospodarstva iz –elekovca. Ostalo povrÊe nabavlja-mo putem 19 dobavljaËa, koji suujedno i organizatori proizvodnje zamanje poljoprivrednike. PodravkajamËi siguran otkup svih koliËinapovrÊa za industrijsku preradu.- Kakva je dræavna politika u vezi

s poticajima za takovrsnu proizvod-nju?- Varaædinska je æupanija uvela

poticaje od 20 lipa po kilogramupovrÊa za industrijsku proizvodnju,i to Ëini jedina u Hrvatskoj. Iz njesada pokrivamo desetak posto po-treba za sirovinom, no æeljeli bismoda to bude viπe. Najbolje bi bilo kadbismo iz Varaædinske i KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, dakle unutar100 kilometara pokrivali do 80 po-sto naπih potreba za sirovinom. Ar-gumenti su jednostavni: jeftiniji tran-sport i veÊa fleksibilnost. ©to sedræave tiËe, s njezinim prijedlogompoticaja po jedinici povrπine, a nepo kilogramu, nismo zadovoljni, jerkod nas postoji mnogo proizvoaËas malim povrπinama.- Kakva je situacija s tehnologijom

u Kalniku?- Upravo smo instalirali novu lini-

ju za punjenje krastavaca i drugogpovrÊa u staklenke vrijednu oko400.000 eura, Ëime smo znatnopoveÊali kapacitete, produktivnosti kvalitetu proizvodnje. No, da bi-smo zaokruæili tehnologiju, moralibismo joπ nabaviti strojeve za de-paletizaciju staklenki te paletizaci-ju gotovih proizvoda. Pred namasu i planovi za smrznuti program,no o tome Êemo viπe moÊi reÊinajesen. Zasad mogu reÊi da bismouz kupnju tunela i komora za smr-zavanje mogli znatno poveÊati pro-izvodnju. Taj program definitivnoima perspektivu.

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: B. Fabijanec

Razgovor s direktorom Tvornice Kalnik Novicom Ciglarom

Rekordna proizvodnja u srpnju!

Novica Ciglar

poveÊani koeficijenti. No, da dobije-mo ne znam koliko, teπko bismo bilizadovoljni jer su æivotni troπkovi og-romni.

©tefanija Horvat©tefanija Horvat©tefanija Horvat©tefanija Horvat©tefanija Horvat, NKV radnica:- U Kalniku radim 25 godina i za to

se vrijeme mnogo toga promijenilo,ali moglo bi se joπ. Ima dosta teπkogfiziËkog rada, treba dosta ”tegliti”, a zaæene je to naporno, baπ kao i tro-smjenski rad. Na plaÊi baπ ne osjeÊa-mo porast proizvodnje, ona je uvijekista. Mislim da bi trebalo ulagati unove tehnologije kako bi bilo manjeteπkog rada.

©tefica BregoviÊ©tefica BregoviÊ©tefica BregoviÊ©tefica BregoviÊ©tefica BregoviÊ, KV radnica:- U Kalniku radim 25 godina, veÊi-

nom na punilicama i zatvaraËicama.Mislim da u uvjetima rada zaostajemoza tvornicama uKoprivnici, a toznam jer sam bilana razmjeni uTvornici juha. Ra-zlika je - sto ijedan. Najviπe nassmeta vlaga, vru-Êina, a radimo i skiselim i ljutimtvarima. Mogla bise uvesti ventila-cija da nam se ola-kπa posao. Doda-tak na uvjete radaveoma je mali, nitistotinu kuna mje-seËno. Trebalo binam viπe novihlinija kao πto jeova za krastavce.

H. ©.

©to kaæu radnici

Za manje teπkog fiziËkograda i veÊe plaÊe

Zbog suπe u naπim krajevima, graπak je uvezen i iz Vojvodine

Prerada cikle bit Êe prebaËena za oko 40 posto u odnosu naplanirane koliËine

Za punjenje krastavaca nedavno je instalirana nova linija vrijednaoko 400.000 eura

Ovaj tjedan poËela je i preda paprike

Stjepan RoæiÊ ©tefanija Horvat

©tefica BregoviÊMirko Peharda

5Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

OsjeËanin Mario Milas (roen 1972.godine) u Podravki radi od 1. oæujka1995. godine. Kao i brojni mladi Osje-Ëani sudjelovao je u obrani Hrvatskei to od 1. listopada 1991. godine pasve do zapoπljavanja u Podravki kaopripadnik 106., a zatim 5. pukovnijeHrvatske vojske. Prvo radno mjesto unaπoj tvrtki bilo mu je unapreivaËprodaje u FC Marketing Ferrero, po-tom radi kao trgovaËki predstavnik zaPoni trgovinu te koordinator. Prijedvije godine postaje kontrolor proda-je u Regiji Slavonija. GovoreÊi o svomposlu, Mario istiËe:- Prije svega, to je vrlo zanimljiv,

dinamiËan i kreativan posao u kojemusam ja zapravo prva pomoÊ trgovaËkompredstavniku Podravke na terenu. Na-ravno, ujedno kontroliram prodajno mje-sto, πirinu asortimana, placiranjeproizvoda, odnosno je li sve u redu i uskladu s poslovnom politikom i regula-ma Podravke vezanim za dostupnost ipoziciju naπih proizvoda u trgovinamakrajnjim potroπaËima. Pod mojom inge-rencijom je sedam Podravkinih trgovaË-kih predstavnika u Regiji Slavonija i joπdva koji su zapravo na platnoj listiStudenca.- Na koliko prodajnih mjesta u Slavo-

niji su zastupljeni Podravkini proizvodi?- Mi obraujemo oko 2.000 prodaj-

nih mjesta i bez obzira πto ta brojka

izgleda velika, uvijek se moæe bolje iviπe. Zaista se trudimo da πto boljeobavimo posao i pomaci na terenu suvidljivi. Naravno, svi ti pomaci rezul-tiraju i rastom realizacije, πto je najbit-nije. Naime, unatoË nekim naπim, Po-dravkinim problemima, kao πto jeponekad odreena desortiranost s ne-kim proizvodima, u prvih πest mjeseciove godine prebacili smo biznis plan,a vjerujem da Êe do kraja godine bitijoπ bolje.- ZnaËi li ovaj porast realizacije da je

porasla i kupovna moÊ u Slavoniji?- Iskreno govoreÊi, tu postoji odre-

ena dilema. Gospodarska situacija uSlavoniji je jako loπa, brojne tvrtke su

propale, iako se otvaranjem brojnihsuper-marketa na odreeni naËin za-ustavio odlazak slavonskih potroπaËau Maarsku, Srbiju i Bosnu. To znaËi,da je novaca bilo, ali se troπilo vani.Dakle, unatoË tome πto svi kukajukako nema novaca, svakodnevica ipakdemantira ta kukanja, jer u Slavoniji jesve viπe novih i skupih automobila, ai kuÊe se grade na veliko. Novaca ima,samo ga treba pravilno usmjeriti, a toza nas znaËi da trebamo πto viπepotroπaËa usmjeriti da kupujuPodravkine proizvode.

- Mario, πto za vas znaËi Podravka?- Kruh za mene i moju obitelj. Zado-

voljan sam s radnim mjestom i prima-njima te se nadam da Êe biti joπ bolje.Svi jako dobro znaju da je PodravkanajveÊa i najbolja prehrambena indu-strija u Hrvatskoj te zaista nije pro-blem raditi na terenu. Gdje god doe-mo, uglavnom su nama kao Podrav-kaπima vrata πirom otvorena. Bez obzi-ra πto se u mom poslu ne pita za radnovrijeme, u principu se radi od jutra domraka, imam veliku podrπku mojeobitelji. Izuzetna je Ëast, a i zadovolj-stvo biti dio uspjeπnog prodajnog ti-ma Podravke - rekao je na krajurazgovora Mario Milas.

InaËe, razgovor je zbog Ëestih pozivana mobitel Marija Milasa raen unekoliko navrata, a ubrzo nakon njegaMario je æurio dalje jer se u njegovojregiji odvijalo nekoliko promotivno-prodajnih akcija Podravke. Zaista, sla-vonski Podravkaπi rade punom parom.

Susret: Mario Milas, kontrolor prodaje u Regiji Slavonija

Svakodnevno su na terenu vidljivi pomacina bolje

Tekst i snimka: Boris Fabijanec

Mario Milas

Sve je izglednija teza da je za izlaz izgospodarske krize najlakπe ”udariti”na one najnemoÊnije, na umirovljeni-ke. Njima je najlakπe uzeti, oni neÊeπtrajkati, oni nemaju Ëime ucjenjivati.Jedino πto mogu je da poπtaru pokaæuizlazna vrata, a πto Êe nakon toga? Togovori i najnoviji prijedlog stratega oizmjeni Zakona o mirovinskom osigu-ranju, koji je veÊ trebao biti u primjeniod 1. srpnja, ali negdje je zapelo uproceduri izmeu Vlade i Sabora. Po-tvrdi li Sabor predloæene izmjene,najniæe mirovine bile bi manje odjedan do 16 posto. Jer, mudri stratezikaæu: “Nuæno je realnije odreenjenajniæe mirovine i smanjenje prijevre-mene starosne mirovine - da bi se i te

mirovine pribliæile odreivanju visinemirovine prema godinama æivota,odraenim godinama staæa i uplaÊe-nom doprinosu”. Da Ëovjek ne povje-ruje, kao da ti ljudi æive na nekojdrugom planetu!©ta je to najniæa mirovina? Prije se po

starom Zakonu nazivala minimalnamirovina, a od 1. sijeËnja 1999. uupotrebi je naziv najniæa mirovina.TiËe se svih umirovljenika, Ëiji sudoprinosi za mirovinsko osiguranje,zbog malih plaÊa, cijeli njihov radnivijek bili tako mali da im je njihovaizraËunata mirovina bila manja odnajniæe mirovine. Dakle, ta najniæa iliminimalna mirovina je jedna socijalnakategorija, a dosad je iznosila 40,79

kuna za jednu godinu mirovinskogstaæa. Tako je za 30 godina staæaiznosila 1.223,70 kuna, za 35 godinastaæa 1.427,65, a za 40 godina staæa1.631,60 kuna. Prema tome, ako jeæena s 30 godina staæa prema rjeπenjudobila izraËun mirovine od 1.100 ku-na, dobila je najniæu mirovinu od1.223,70 kuna. I sve je bilo dobro, doknovim Zakonom o mirovinskom osi-guranju nisu znatno “skresane” prije-vremene mirovine, koje su naruπiledosadaπnji odnos izmeu prijevreme-nih i najniæih mirovina. Pa su sada unekim sluËajevima najniæe mirovine“preπiπale” one prijevremene starosnemirovine.Dræavni su sluæbenici izraËunali da

je sada najniæa mirovina u odnosu naopÊu razinu mirovina popriliËno viso-ka. To je uzrokovalo da sada najniæumirovinu koristi oko 36 posto umirov-ljenih nakon 1. sijeËnja 1999. godine,kad je poËela primjena novog Zakonao mirovinskom osiguranju. Njih jesada oko 62.000, a njihova prosjeËnamirovina odreena na temelju staæa izaraenih plaÊa bila bi samo 637kuna, a zahvaljujuÊi postojanju najni-æe mirovine, mirovina im je za 52posto veÊa. Zakonodavac se boji rastatih mirovina i ubuduÊe, pa predlaæekorekcije, odnosno smanjenje najniæemirovine. To bi se smanjenje odnosilosamo na osiguranike koji imaju viπeod 30 godina mirovinskog staæa, a

ipak bi bili zaπtiÊeni oni s najniæimiznosima mirovina. Zakonodavci su veÊ izraËunali, da

bi najniæa mirovina za 30 godina staæaiznosila 1.186,20 kuna, za 35 godinastaæa iznosila bi 1.285,05 kuna, za 40godina 1.389,90 kuna, a za 45 godinastaæa 1.482,75 kuna. Predlaæe se odre-ivanje najniæe mirovine primjenompolaznog faktora, kao i za prijevreme-nu starosnu mirovinu - πto znaËi novosmanjenje za 0,34 posto po mjesecuranijeg odlaska u mirovinu. Sve se tosavrπeno uklapa u “sjajnu” prognozu,po kojoj, kako kaæu “mudri” stratezi,mirovine Êe padati do 2.030 godine, anakon toga Êe polako rasti. Do ondatko æiv, tko mrtav!

Kutak za umirovljenike

Piπe: Æeljko ©emper

Iznenada, u 41. godini æivota, zauvi-jek nas je napustio naπ radnik Davor©imuniÊ.

Davor je doπao u Podravku u kolovo-zu 1987. godine, gdje je kao pripravnikpoËeo radit u Informatici, a nakon zavr-πenog pripravniËkog staæa rasporeenje na radno mjesto operater. Radio je ina poslovima programera, a zatim refe-renta u Zaπtiti i nadzoru, da bi od 2000.godine radio na radnom mjestu pomo-Ênika skladiπtara u OpÊim poslovima.Bio je dobar radnik, kolega, prijatelj.

Njegova tragiËna smrt ostavila je u tuzinjegove najbliæe: suprugu, malodobnudjecu i roditelje.

Njegov dragi lik Ëovjeka, radnika iprijatelja ostat Êe u sjeÊanju svima oni-ma koji su ga poznavali.

In memoriam

Davor©imuniÊ

(1962-2002)

HoÊe li se smanjiti i najniæe mirovine?

PomoÊ za oboljelu radnicuLjubicu KovaËeviÊMoæete li zamisliti kakav je æivot bolesnicima kojima ne radi jedan

bubreg? Svakodnevne dijalize i infuzije, æivot vezan za bolniËke aparate.Na æalost, radnici DjeËje hrane Ljubici KovaËeviÊ ne rade oba bubrega.LijeËniËka dijagnoza nalaæe hitnu operaciju, toËnije transplantacijububrega. Takve struËne i specijalne operacije rade se u Hrvatskoj, alinaæalost potrebno je dugo Ëekati, Ëesto puta i predugo... U Austriji takvesu operacije puno bræe i ekspeditivnije rade nego u Hrvatskoj, ali takavzahvat koπta oko 15.000 eura. Konzultirana je i Podravkina Zaklada zapomoÊ teπko oboljelima koja, prema Pravilniku, ne rjeπava zdravstvenesluËajeve koji se inaËe mogu sanirati u Hrvatskoj.Stoga su kolege Ljubice KovaËeviÊ iz tvornice DjeËje hrane odluËili da

pomognu Ljubici u materijalnom smislu te Êe od dviju svojih plaÊaodvojiti po 100 kuna za operativni zahvat koji bi se obavio u Grazu. Uzto, radnici DjeËje hrane apeliraju i na ostale Podravkaπe da pomognuLjubici uplatom bilo koje dobro doπle donacije na broj æiro-raËuna2386002100001060 otvorenog u Podravskoj banci ili na raËun 3300016104Ljubice KovaËeviÊ.

Apel Podravkaπima

Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”

Pripremio: Hrvoje ©labek

Informativni bilten radnog kolektiva prehrambene industrije Podravke izKoprivnice, kako se sluæbeno zvao list Podravka 1968. godine, dobio jepriznanje RepubliËkog udruæenja listova komuna i radnih organizacija za”postignute rezultate u informiranju u 1967. godini”. Iz uvodnika kojikomentira taj uspjeh, uglavnom u stilu ”vrijedno priznanje - moramo joπbolje”, ipak doznajemo da se obavljaju pripreme za promjenu formata”biltena” u veÊi, novinski, ali i da Êe se ubuduÊe joπ viπe prostora dati kriticiljudi i pojava u Podravki.ReËeno - uËinjeno. U jednom od iduÊih brojeva objavljuju se Ëetiri radniËka

pisma koja ukazuju na propuste u Podravki, od sumnje da je nekakva drvenaambalaæa prodana za neËiji vlastiti dæep do prigovora opravdanosti kaznibravarima u varaædinskoj tvornici. Reakcijama na njih posveÊen je noviuvodnik koji jasno kaæe da se novinari lista Podravka ne boje ”onih gore” teda Êe i dalje objavljivati ”πkakljive” teme. Istini za volju, nadolazeÊi brojevinjima baπ ne prπte.No, zanimljivosti ne manjka, pa tako doznajemo da je te godine potpisan

ugovor s PIK-om Umag o poslovno-tehniËkoj suradnji na pet godina, πto jebila uvertira integraciji tamoπnje tvornice, nekada zvane Dragonja i veÊe odPodravke, u rastuÊu koprivniËku prehrambenu industriju. Istodobno poËelaje suradnja s novogradiπkom tvornicom suπenog povrÊa, sokova i konzervi-ranog povrÊa, ali ona, za razliku od Umaga, nije bila dugoroËnije prirode.Danas uobiËajeno marketinπko sredstvo prireivanja degustacija za potro-

πaËe svoje korijene u Podravki ima upravo u 1968. godini. Prema reportaæio jednoj od prvih degustacija odræanih u »akovcu, nudile su se tada nove juheCalifornija i Minestrone te konzervirano povrÊe, a bila je dobro posjeÊena. Tegodine odræano je joπ 60 degustacija u Varaædinu, Karlovcu, Tuzli, Banjaluci,Bjelovaru, Petrinji, Leskovcu, Zagrebu, Ljubljani, Kutini, Zadru i joπ desetakgradova.Nakon πto je devet godina vodio Podravku, Pavle Gaæi te je godine morao

biti biran na tu poziciju, jer je uvedena reizbornost direktora poduzeÊa imandat od Ëetiri godine. Povijesti radi valja spomenuti da mu je protukandidatbio inæenjer Ante »izmi iz Zagreba.Sve veÊi interes Biltena za gradske teme lako je iπËitati iz brojnih napisa, a

naroËito novouvedene rubrike ”Komunalne razglednice”, u kojoj se detaljnoopisuje planirani razvoj prometne infrastrukture u gradu. Usto, meu ostalim,doznajemo da je odreena lokacija za koprivniËku robnu kuÊu na mjestu gdjeje i danas, da se spuπta plinovod s Bilogore te dolazi u Koprivnicu i Podravkuitd. No, nisu ostale nezabiljeæene novosti iz Podravke, poput postavljanjaneonskog natpisa na Tvornicu juha ili preseljenja dijela linije s novimstrojevima u Juhama.Umjesto Feferona, koji nije iziπao za 1. travnja, kako se to veÊ uobiËajilo, u

”bilten” se vratio ©tefinin raport Nikole KovaËa. Nismo uspjeli doznati razlogeumirovljenja tog puËkog zabavljaËa i tribuna u 1967. godini niti zaπto je ipakreaktiviran za nekoliko mjeseci.Podravka je, vjerovali ili ne, 1968. godine dobila vlastiti muziËki sastav. »inili

su ga Ivica StaniπiÊ na prateÊoj gitari, Toni ©afar na bas gitari, Pavao Dominis,voa sastava i elektriËne orgulje, Toni OreË na bubnjevima i Mladen Sinjerecna solo gitari. Kako obavjeπtava ”bilten”, deËki su nekoliko mjeseci intenzivnovjeæbali prije prvog nastupa za Dan mladosti. Svirali su, kako istiËe Ëlanko-pisac, iz nota, i to program prilagoen ”i starima i mladima”.Danas je vjerojatno deplasirano iz poæutjelih stranica 1968. godiπta lista

Podravka izdvajati vijest o odluci da Êe se tvrtkino odmaraliπte graditi uPirovcu. Ipak, iako je ono izgraeno, pa nakon dva destljeÊa obilnogkoriπtenja i deset godina propadanja prodano gradu Koprivnici, danas moæebiti zanimljivo kako su u uæem izboru za Podravkino odmaraliπte bili ZablaÊei Velika Kosirina na otoku Murteru.Za razliku od Pirovca, i danas je aktualno Ëitati izvjeπtaje o raspravama oko

uvoenja novog, europskog radnog vremena. »ak je nekoliko tjedanauvedeno pokusno radno vrijeme od 7 do 15 sati te od 8 do 16.30 (spolusatnom stankom). RadniËki savjet tada je najprije odluËilo da se ipak radipo starome, od 6 do 14 sati, ali je potom prihvatio negodovanje radnika teod 1968. godine ”Podravkaπi” rade od 7 do 15 sati.

Godine 1968. odluËeno da Êese odmaraliπte graditi u Pirovcu

6 Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Druπtvena prehrana

Jelovnik

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËko ureenje:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

12. 8. ponedjeljak: - Varivo vojniËki grah, salata

13. 8. utorak: - PeËena piletina, mlinci, salata

14. 8. srijeda: - ©pek fileki, krumpir pire, salata

19. 8. ponedjeljak: - Varivo podravski grah, kobasica,

20. 8. utorak: - Svinjetina u saftu, kukuruzni æganci, salata

21. 8. srijeda: - PeËenje ”©tefani” seljaËki krumpir, salata

22. 8. Ëetvrtak: - Pohana pileÊa prsa, riæa s povrÊem, salata

23. 8. petak: - JuneÊi gulaπ s makaronima, salata

Piπe: dr. Ivo Belan

LijeËnik za vas

SPJ VoÊe i povrÊeProizvodnja ”Kalnik” Varaædin

Na osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodajarashodovanog teretnog vozila putem

javne draæbedana 14. 8. 2002. u restoranu Proizvodnje ”Kalnik”, BiπkupeËka 60,

Varaædin u 12 sati. Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Proizvodnje”Kalnik”.Prodaje se slijedeÊe vozilo:Zastava 35.8 HFPK, furgon, proizvedeno 1991., registrirano, poËetna

cijena 7.000,00 kunaNavedeno vozilo moæe se razgledati 12. 8. 2002. u dvoriπtu tvornice

”Kalnik”, BiπkupeËka 60, Varaædin (Vladimir PavliËeviÊ) od 8 do 11 sati.Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinuu iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije.Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju

kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanognadmetanja. Nakon toga roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje,gubi pravo na povrat jamËevine.

Prodaja rashodovanih teretnih vozila

Rak je uvijek smrtna presuda.POGRE©NOSvake se godine sve viπe ljudi lijeËi

od raka. Ta bolest, koja je u proπlostibila smrtonosna, danas je Ëesto pot-puno izljeËiva. Mnogi su ljudi danasæivi nakon πto su bili lijeËeni od raka,od bolesti koja bi prije 20 do 30godina bila neizljeËiva.Postoje dva podruËja u kojima sva-

ka osoba moæe poduzeti akciju:1. Smanjiti rizike obolijevanja od

raka2. Otkriti rak u ranoj fazi i podvrgnu-

ti se lijeËenjuOtkriti rak ne znaËi obavezno i

dobiti smrtonosnu presudu. Strah jeprirodna reakcija, meutim s odgova-rajuÊim lijeËenjem sve viπe ljudi pre-æivljava rak.Rak moæe biti uzrokovan udarcima

i nagnjeËenjima.POGRE©NOKatkada udarac moæe uËiniti da po-

stanete svjesni Ëvora ispod vaπe koæe,koji je veÊ od prije bio tamo (primje-rice Ëvor u dojci). To ne znaËi da jeudarac uzrokovao Ëvor.Rak je zarazan.POGRE©NOU svakodnevnim situacijama rak uop-

Êe nije priljepËiv. Vi ga ne moæetedobiti rukujuÊi se s pacijentima obo-ljelim od raka ili grleÊi njih. Prematome, nemojte izbjegavti osobe obo-

ljele od raka. To nije sluËaj kao sprehladom.Stres moæe dovesti do raka.NEMA »VRSTIH ZNANSTVENIH

DOKAZATo je popularna teorija, meutim

nema dobrog dokaza koji pokazujeda stres, zabrinutost ili bilo koje drugomentalno ili emotivno stanje moæeuzrokovati rak.Rak moæe biti nasljedan.U VE∆INI SLU»AJEVA NEPostoji samo nekoliko oblika raka

koji mogu biti nasljedni i oni su rijetki.Ono πto moæe biti nasljedno je veÊirizik da se oboli od nekog odreenograka (dojke, debelog crijeva, jajnika).Ako je to sluËaj u vaπoj obitelji i zbogtoga brinete, najbolje je da se posa-vjetujete sa svojim lijeËnikom.Muπkarci su izloæeni manjem riziku

od æena.POGRE©NOProπle je godine u Engleskoj od raka

umrlo 85.000 muπkaraca i 78.000 æe-na. NajËeπÊi oblici raka koji uzrokujusmrt kod muπkaraca su rak pluÊa,debelog crijeva, prostate i æeluca.Kod æena to su rak dojke, pluÊa,

debelog crijeva i æeluca.Ako ignorirate simptome, rak moæe

nestati.POGRE©NO©to ranije utvrdite rak, tim su vam

veÊe πanse za uspjeπno lijeËenje. Sva-ki rak ima svoje vlastite simptome.Ako ih ignorirate, rak Êe se proπiriti,

postati opasniji i teæi za lijeËenje.Ovdje su navedeni najvaæniji simp-

tomi koje bi trebalo na vrijeme opazitii biti na njih spreman:• Ëvor bilo gdje u tijelu (npr. u dojci,

testisu)• promjena na koænom madeæu• ranica koja ne zacjeljuje• stalni kaπalj ili promuklost• stalna poremetnja probave ili te-

πkoÊe u gutanju• povraÊanje ili iskaπljavanje krvi• promjene u stolici (npr. stalni

proljev i zaËepljenost)• krv u mokraÊi ili stolici i bilo

kakvo abnormalno vaginalno krvare-nje• neobjaπnjiv gubitak tjelesne teæi-

ne• neobjaπnjiv gubitak apetitaMnoge stvari mogu uzrokovati rak.

Meutim, veÊina od nas bit Êe njimaizloæeni samo povremeno, a Ëak itada u vrlo malim koliËinama. To neznaËi da su one potpuno sigurne, alito znaËi da Êe rizik za vas biti mali,moæda ne veÊi nego mnogi drugirizici s kojima æivite svaki dan.Dok znanstvenici istraæuju joπ i dru-

ge moguÊe uzroke i djelotvornija lije-Ëenja, mi moramo sve uËiniti kako binaπ stil æivota maksimalno smanjiorizik obolijevanja od raka. Eksperti suprocijenili da viπe od 80 posto sluËa-jeva raka moæe biti prevenirano uzpomoÊ promjena u naËinu æivota ipromjena u okolini.

Istine i zablude o raku

U krugu poznate ratne bolnice,OpÊe bolnice Vukovar, Ëlanovi Udru-ge branitelja, invalida i udovica Do-movinskog rata Podravke proπle susubote podigli spomen kriæ u znaksjeÊanja na odvedene i ubijene teπkeranjenike i bolniËko osoblje iz ovebolnice 1991. godine. Na sveËanosti,koja je upriliËena u povodu Danapobjede i domovinske zahvalnosti,govorili su dr. Vesna Bosanac, rav-nateljica OpÊe bolnice Vukovar, dr.Juraj Njavro, saborski zastupnik ijedan od sudionika ratnih zbivanja uovoj ustanovi prije jedanaest godina,prof. Nikola ©afer, æupan Vukovar-sko - srijemske æupanije i Mladen

U povodu Dana pobjede i domovin-ske zahvalnosti u ponedjeljak 5. kolo-voza izviaËi koprivniËkog odreda”Bijeli javor” i Udruge branitelja, inva-lida i udovica Domovinskog rata dje-latnika Podravke organizirali su dru-gu godinu za redom akciju pod nazi-vom ”Dan sjeÊanja - dan bijelih ruæa”.ZajedniËki su obiπli sva spomen-

obiljeæja iz Domovinskoga rata napodruËju Koprivnice i na svako odnjih poloæili bijelu ruæu i zapalili svi-jeÊu u znak sjeÊanja na one koji su biliprvi kad je trebalo, a koji danas naæalost viπe nisu meu nama.

Ml. P.

Podravka d.d.SPJ”Mlin i pekara”Sluæba za komercijalne poslove

Na osnovi statuta poduzeÊa “Podravka”d.d. obavljuje se prodaja rasho-dovanog pekarskog vozila putem

javne prodaje - zatvorenim ponudamadana 22. 8. 2002. u prostorijama “Podravka - Pekare” Koprivnica, A.

StarËeviÊa 32 u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 satina blagajni Podravke.Na prodaji je vozilo:zastava 83.10/DV, pekarsko, neispravno, proizvedeno 1986., poËetna

cijena je 9000,00 kunaVozilo se moæe razgledati 22. 8.2002. u dvoriπtu Podravke, ispred Pekare

od 8 do 11 sati.Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate

jamËevinu u iznosu od 20 % poËetne cijene.Vozilo se prodaje po naËelu “vieno - kupljeno” bez prava na naknadnu

reklamaciju.Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac.Kupac koji je u nadmetanju kupio vozilo duæan ga je platiti i preuzeti u

roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju dakupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine.

PavkoviÊ, predsjednik Udruge bra-nitelja, invalida i udovica Domovin-skog rata Podravke.Autori spomen kriæa su skulptori iz

KuËan Marofa Ivan i Josip CikaË, adrvo su darovale koprivniËkeHrvatske πume. Kriæ je teæak okodvije tone, visok je preko pet metara,a blagoslovio ga je fra Zlako ©pehar,vukovarski gvardijan.To je tek samo jedna od niza usp-

jeπnih akcija koju je za ovu bolnicu uzadnje vrijeme organizirala Podrav-kina Udruga, a na sveËanosti su bilipredstavnici braniteljskih udruga,æupanije i grada Vukovara, kao imnogobrojni graani.

Joπ jedna akcija Podravkine Udruge branitelja

Podignut spomen kriæ kodvukovarske bolnice

Spomen kriæ koji je postavilanaπa Udruga bit Êe trajni znak

sjeÊanja na sve ærtve Vukovara icijele domovine Hrvatske

ZajedniËka akcija Podravkinih branitelja i koprivniËkih izviaËa u povoduDana pobjede i domovinske zahvalnosti

Dan sjeÊanja -dan bijelih ruæa

SvijeÊe su zapaljene i na spomen-obiljeæju 18-orici poginulihPodravkinih branitelja ispred naπe Udruge

ObavijestSljedeÊi broj lista Podravka izlazi u petak 23. kolovoza

7Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Sport

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Pod pokroviteljstvom grada Koprivnicena jezeru ©oderica odræan je veÊ tradicio-nalni, 42. kup ©oderice u sportskom ribo-lovu, na kojem je nastupilo 15 ekipa izcijele Hrvatske. U vrlo jakoj, Ëak prvoliga-πkoj konkurenciji (Bjelovar, Varaædin, ©tu-ka TorËec) ugodno su iznenadili ribiËi©RD Podravka, koji su na opÊe iznenae-nje osvojili prvo mjesto. Njima u leagledali su prvoligaπi - drugo mjesto osvo-jio je Bjelovar, dok su treÊi bili ribiËi izVaraædina. Organizatoru, ©RD Koprivni-ca, pripalo je tek πesto mjesto. Podravkaπisu nastupili u sastavu: Darko RakiÊ, Ro-mano »ordaπev i Ivan Lazar. Nagradenajboljim ekipama i pojedincima dodije-lio je zamjenik gradonaËelnika ZdravkoMihevc.

- Znam, da smo po miπljenju veÊine

sudionika priredili prvorazredno iznena-enje. To je uvijek tako, kad drugoligaπpobijedi u tako jakoj prvoligaπkoj konku-renciji. No, mi ovim uspjehom nismoiznenaeni, jer ©oderica je naπ teren - tusmo doma! Drago mi je πto su tom uspjehupridonijeli naπi mladi natjecatelji, πto Êe imbiti joπ veÊi poticaj u nastavku natjecanja- rekao je iskusni Darko RakiÊ.

Da su u odliËnoj formi, ribiËi Podravkepokazali su veÊ ovog vikenda kad su nakupu B - πporta, takoer na ©oderici,osvojili drugo mjesto iza ekipe ©RD ©ode-rica, a Romano »ordaπev je bio najbolji nastazi. Na kupu se natjecalo 11 ekipa, odtoga Ëak Ëetiri iz Maarske.

U drugoligaπkom prvenstvu nakon 6kola Podravkaπi su trenutno na 4. mjestu.

Æeljko ©emper

Ribolov - 42. kup ©oderice u sportskom ribolovu

Podravkaπi iznenadili prvoligaπe

OdliËan ugoaj na koprivniËkomGradskom stadionu. Oko 5.000 do-maÊih navijaËa, od toga stotinjak nje-maËkih, sve u svemu atmosfera stvo-rena za veliku utakmicu. SveËarski jei poËelo. Donedavni igraË SlavenBelupa Renato JurËec oprostio se odkluba i suigraËa.Utakmica je poËela obostrano opre-

zno sve do 19. minute kada se udobroj prigodi nalazi Stuttgartov na-padaË Schneider, no bio je nepreci-zan. Dvije minute kasnije uzvraÊajuSlavenaπi. Domagoj KosiÊ puca isko-sa, njemaËki vratar Hildebrand bio jeveÊ savladan, ali s gol-crte loptu ukorner izbija Meissner. Nakon udar-ca iz kuta ponovno udarac sa 16-akmetara, ali Stuttgartov vratar je napravom mjestu. Pet minuta kasnijestopostotnu prigodu opet ima KosiÊ.Posavec ga je odliËno proigrao, Ko-siÊ izbija sam pred Hildebranda, alinjegov udarac je bio neprecizan. Ikao πto to veÊ biva u nogometu, kadane iskoristite prigode - kazna slijedi.U 35. minuti Balakov servira loptu zaudarac Bordonu. Jak udarac s 15-akmetara, ali Solomun sigurno brani.Tri minute kasnije vodstvo gostiju.Crnoputi Marques nezaustavljivo pro-dire po desnoj strani, odliËan ubaËajtoËno na glavu Dundeeja kojemunije bilo teπko s pet-πest metara zaku-cati loptu u mreæu nemoÊnog Solo-muna.U nastavku trener Slaven Belupa

Rajko MagiÊ pojaËava napad, domaÊinogometaπi se trude, ali iskusna nje-maËka momËad vrlo dobro kontroli-ra utakmicu. Vidjevπi da nije lakoprobiti obranu Stuttgarta koprivniËkinogometaπi oprobavaju udarce iz da-ljine. FerenËina i KosiÊ bili su nepre-cizni, a jak udarac Boæca Hildebrandbrani. U 71. minuti grijeπi Pavo Cr-nac, lopta dolazi do Balakova kojiizlazi sam pred Solomuna, ali domaÊivratar je proËitao namjeru Balakovate uspjeπno reagirao. Deset minutakasnije opet Boæac isprobava uda-rac, ali je Stuttgartov vratar siguran.

U utakmici gdje se oËekivala veÊaagresivnost domaÊih nogometaπa, Ni-jemci su znalaËki pobijedili i uπli ufinale Intertoto kupa. Ne moæe seporeÊi da Slavenaπima nije nedosta-jalo htijenja, ali najvjerovatnije im-presionirani protivnikom i znajuÊi dautakmicu gleda izbornik hrvatske re-prezentacije Otto BariÊ koji je, uzgred,bio nezadovoljan vienim, nisu isko-ristili povijesnu priliku - ulazak ufinale jednog europskog natjecanja.No, i ovako su postigli puno. Ipak jeza jedan klub poput Slaven Belupaulazak u polufinale Intertoto kupavelika stvar.

Nakon utakmice treneri su izjavili:Felix Magath, trener Stuttgarta:- Prije utakmice imali smo jako

puno respekta prema Slaven Belupu,oËekivali smo da Êe domaÊini krenutijakim napadima. Bio sam pomalorazoËaran πto se to nije dogodilo.Imao sam strah da Êe Slaven BelupopostiÊi gol i bio sam vrlo sretan kadasmo mi postigli vodeÊi gol, jer smo seu drugom poluvremenu mogli opu-stiti. U nastavku smo samo kontro-lirali igru i ostvarili najbitnije -ulazak u finale. Slaven Belupu æe-

lim sve najbolje u daljnjim igrama.Rajko MagiÊ, trener Slaven Belupa:- U prvom redu Ëestitke Stuttgartu.

Nakon dvije utakmice ne preostajenam drugo nego poæeljeti im svenajbolje u finalu, jer nema dvojbe daje Stuttgart bolja ekipa od nas. Naπaæelja je bila da pokuπamo postiÊipogodak u prvih pola sata, a da ga neprimimo jer smo znali ukoliko Stutt-gart postigne prvi pogodak da Êe bitivrlo teπko preokrenuti rezultat. Do-godilo se upravo to i drugo poluvri-jeme odigrali smo vrlo poπteno imislim da smo u danaπnjoj utakmicipo zalaganju i htijenju zavrijedili ba-rem nerijeπen rezultat, ali najbitnijeod svega je Ëinjenica da su moji deËkinatjecanje u Intertoto kupu odradilikrajnje profesionalno, ozbiljno i zai-sta ni u jednoj jedinoj utakmici odosam odigranih nismo se osramotili.Dostojno smo branili boje hrvatskognogometa.Protiv Stuttgarta za Slaven Belupo

su igrali: Solomun, P. Boπnjak, Crnac,Gal, Boæac, FerenËina, Meimorec(od 55. KovaËeviÊ), BajsiÊ (od 73.Gerπak), Posavec (od 46. FilipoviÊ),KosiÊ i KovaËiÊ.

Brojni ljubitelji Slaven Belupaokupili su se na koprivniËkomGradskom stadionu oËekujuÊi pr-vu prvenstvenu pobjedu Koprivni-Ëanaca. Optimizam navijaËa poti-cali su uspjeπni nastupi Slaven Be-lupa u Intertoto kupu pa je veÊ izaboravljen poraz protiv KamenIngrada u prvom prvenstvenomkolu.PoËelo je odliËno. Slaven Belupo

je imao terensku inicijativu, apso-lutnu nadmoÊ na terenu. Dvije sta-tive, brojne prigode i ono najvaæ-nije - dva pogotka obiljeæja suodliËne igre Slavenaπa. Naravno,pogotke postiæe prvo napadaËkoime Slaven Belupa - Miljenko Ko-vaËiÊ koji ovu nogometnu sezonuzaista igra u æivotnoj formi. Njego-va brzina i prodornost velika su

enigma za brojne domaÊe i inoze-mne obrambene igraËe. Domina-cija Slavenaπa trajala je cijelo prvopoluvrijeme. VinkovËani su zaistaimali puno sportske sreÊe πto unjihovoj mreæi nije lopta zavrπilajoπ nekoliko puta. A onda dolazidrugo poluvrijeme. Naravno,tijekom odmora nitko na stadionunije ni pomiπljao da moæe doÊi dotakve promjene u igri Slavenaπa.Ekipa iz prvog poluvremena kao

da je nestala u drugom. Igra Kop-rivniËanaca se promijenila iz teme-lja. Kao πto je kasnije trener SlavenBelupa Rajko MagdiÊ rekao, ipakse osjeÊa umor stalnih nastupa uIntertoto kupu i domaÊem prven-stvu. Ali takav umor? Naravno, vin-kovaËki nogometaπi znalaËki suiskoristili pad igre i koncentracije

Slavenaπa te u 66. minuti RatkoviÊsmanjuje vodstvo na 2:1. U 84.minuti JuriÊ izjednaËuje i dok sugledatelji na koprivniËkom Grad-skom stadionu jedva Ëekali da su-dac Ivan Bebek odsvira kraj, u 88.minuti Bojko postiæe pogodak iVinkovËani sa tri prvenstvena bo-da odlaze iz Koprivnice. Nakon 15mjeseci nogometaπi Slaven Belupasu prvi put poraæeni na domaÊemterenu. ©teta πto je zavrπena jednalijepa tradicija i πto su unepovratizgubljena tri boda.Protiv Cibalie za Slaven Belupo

su igrali: Solomun, P. Boπnjak, Cr-nac, Gal, Boæac, BajsiÊ (od 57.RadiËek), Meimorec, Posavec od84. KovaËeviÊ), FerenËina, Filipo-viÊ (od 72. Gerπak) i KovaËiÊ.

B. F.

PODRAVKA VEGETA -KORNEXI-ALCOA 23:28 (12:14)

Rukometaπice Podravke Vegete za-poËele su natjecanje u Interligi protivmaarske ekipe Kornexi-Alcoa uvjer-ljivim i zasluæenim porazom. UnatoËtome πto su Podravkaπice dobro kre-nule u utakmicu, Maarice su krajemprvog poluvremena povele pogotkomrazlike, da bi se na odmor otiπlo sadva pogotka razlike za goπÊe. VeÊ seu tom poluvremenu vidjelo da ruko-metaπice Podravke Vegete ne igrajupovezano, Ëesto puta se bez vezegubila lopta, a i obrana nije moglaadekvatno parirati raspoloæenim i br-zim Maaricama.U nastavku, joπ gora situacija za

domaÊe rukometaπice. Nepovezani na-padi, bezidejne kombinacije te forsi-ranje lopte KoprivniËanki, sve su touspjeπno znale iskoristiti rukometaπi-

ce Kornexi-Alcoe, posebice Nemeth,Deli i Kulcsar te brzim kontranapadi-ma puniti mreæu Podravkaπica. Danije bilo na vratima raspoloæene pri-nove u redovima Podravke VegeteNatalije Petrakove, rezultat bi bio da-leko veÊi u korist Maarica. Ovako,na kraju ipak ”samo” plus pet pogo-daka razlike za Kornexi-Alcou. Premavienom na terenu, ipak su baziËnepripreme na Rogli uËinile svoje. Po-dravkaπice su djelovale umorno, te-kih nogu i lopta kao da im je stalnoklizila iz ruke. Za razliku od Podrav-kaπica, ekipa Kornexi-Alcoe zapoËelaje s pripremama daleko ranije te supokazale prepoznatljiv i uigran ruko-met.Protiv Kornexi-Alcoe za Podravku

Vegetu igrale su: Vresk 1, Hobjila 1,Pensa 2, PalËiÊ 4, Hodak 5, Raguæ 1,»uljak 1, Bilobrk, StanËin, Sirovec 2,Petika 5, Tarle, JuriÊ, Petrakova. B. F.

Za razliku od prve utakmice Interlige,u drugoj protiv takoer maarske eki-pe Gyoeri ETO rukometaπice PodravkeVegete prikazale su znatno agresivnijui prepoznatljiviju igru. No, da Êe trenerPodravkaπica Jirzi Zerzan joπ puno stvaritrebati staviti u red, to je Ëinjenica.Uostalom, i njegove burne reakcijetijekom utakmice dokazuju da nije za-dovoljan igrom i pristupom pojedinihigraËica. No, krenimo redom.

Rukometaπice Podravke Vegete kre-nule su u susret priliËno agresivno teveÊ nakon nekoliko minuta povele saËetiri pogotka razlike. Posebice su bilaraspoloæena krila Ljerka Vresk i RenataHodak. No, iskusne Maarice Ëekale susvoje trenutke i nakon 20-ak minutautakmice gotovo svaki napad su reali-zirale. Obrana Podravkaπica bila je vrloπuplja, ali kao i u prvom susretu Inter-lige, opet se nametnulo prvo ime uta-kmice - odliËna vratarka Natalia Petra-kova. Naime, tijekom prvog poluvre-mena obranila je 11 udaraca Maarica.Na æalost, njezino raspoloæenje nisupratile ostale Podravkaπice pa ekipaGyoeri ETO sustiæe rezultat i na odmorse odlazi s nerjeπenim rezultatom.

U nastavku vrata Podravkaπica brani-la je Barbara StanËin koja nije bilatoliko raspoloæena kao Natalia, ali ipakuz Barbarino ime biljeæimo 8 obrana.©to se tiËe ostalih igraËica, dobru igrupokazalo je takoer novo pojaËanje uredovima Podravke Vegete Ana Bilo-brk sa Ëetiri postignuta pogotka inekoliko uspjeπnih proigravanja. Ru-munjka Gabriela Hobjila postigla jejedan pogodak, pokazala da ima po-tencijala, ali trebat Êe viπe vremena dase uklopi u sastav. Prvi strijelac Podrav-kaπica bila je uvijek vrijedna i borbenaRenata Hodak sa pet pogodaka, kolikoje postigla i Ljerka Vresk. Ugodno izne-naenje bila je i Marina Sirovec sa tripostignuta pogotka, ali na æalost inekoliko promaπenih ”zicera”. Ipak tojmladoj i perspektivnoj igraËici fali isku-stva, posebice meunarodnog. Sve usvemu, na kraju je bilo 23:23, Podrav-kaπice su moæda i mogle pobijediti, aliiskusne Maarice Ibolya Mehlmann sa9 i Carmen Nitescu sa 6 postignutihpogodaka bile su neumoljive te koristi-le svaku greπku Podravkaπica u obrani.Za Podravku Vegetu protiv Gyoeri

ETO igrale su: Vresk 5, Hobjila 1, Pensa1, PalËiÊ 2, Hodak 5, Raguæ, »uljak,Bilobrk 4, StanËin, Sirovec 3, Petika 2,Tatari, FraniÊ i Petrakova. B. F.

Interliga rukometaπica

Prvi poraz Podravkaπica

U drugoj utakmici - jedan bod

U europskim nastupima Podravkaπicama ”suene”RuskinjeOvaj tjedan u BeËu su izvuËeni parovi drugog kola svih europskih rukomet-

nih kupova, osim Kupa kupova za rukometaπice. Prema izvuËenom rasporedu,rukometaπice Podravke Vegete Êe, ako prou u prvom kolu Lige prvakinjaSlovan Duslo, igrati s ruskom ekipom AKVA iz Volgograda. S njima joπ uvijekimamo neugodne proπlogodiπnje uspomene. U sluËaju da izgube od Slovakinjau prvom kolu, Podravkaπice Êe nastaviti natjecanje u Kupu EHF-a gdje Êe imtakoer protivnice biti Ruskinje - ekipa ASU ADYIF iz Majkopa. Sve u svemu,ædrijeb baπ i nije bio naklonjen Podravkaπicama. B. F.

PODRAVKA VEGETA - GYOERIETO 23:23 (11:11)

Uzvratna polufinalna utakmica Intertoto kupa

Europski san je zavrπenSLAVEN BELUPO - STUTTGART 0:1 (0:1)

Stuttgart je ipak bio jaËi...

Prva hrvatska nogometna liga - 2. kolo

VinkovËani kuÊi pjevajuÊiSLAVEN BELUPO -CIBALIA 2:3 (2:0)

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Recept tjedna:

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

(za 4- 6 osoba)

Potrebne namirnice:250 g kratke tjestenine200 g tunjevine u ulju100 g rezanih πampinjona u slanoj

otopini10 g maslina1 staklenka Relisha - priloga od

povrÊa (360 g)

1 ælica Estragon senfa Podravkakosani perπin sol, papar

NaËin pripreme:Tijesto skuhajte u slanoj vodi,

ocijedite ga, ohladite i stavite u zdjelu.Dodajte tunjevinu, narezane masline,kosani perπin, πampinjone, Estragon

senf, Relish te sol i papar po potrebi.Sve skupa izmijeπajte i servirajte. Salatamora biti rashlaena.

Dobar tek æeli vam gastropromotor Zlatko SedlaniÊ

Relish salata

PrateÊi najnovije prehrambene tren-dove i reakcije konkurenata, Podravkaje ovih dana na træiπtima »eπke, Slo-vaËke i Maarske proπirila ponudulansiravπi tri nove juhe od 2 litre:Kokoπja juha s gris okruglicama100 g, Povrtna juha s graπkom imrkvom 98 g i PileÊa juha s tjeste-ninom 98 g. Ovim novim juhamaproπiren je dosadaπnji asortiman odtri 2-litrene juhe koje su u ponudipotroπaËima veÊ nekoliko godina.Na sva su tri træiπta obavljena testi-

ranja i degustacije novih proizvodameu kojima su ove tri juhe dobileuvjerljivo najviπe glasova. Okusomsu prilagoene træiπtima srednjeEvrope, ali za njima Êe vrlo vjerojat-no interes pokazati i druga træiπta.Juhe su namijenjene prvenstvenopotroπaËu s “pliÊim dæepom”

odnosno cjenovno Êe se pozicioni-rati kao “jeftinija” kategorijaproizvoda tako da Êe biti dostupnijeπirem krugu potroπaËa.Juhe krasi paæljivo odabrana kom-

pozicija zaËina, zanimljivih tjesteni-na i okusa.

Davor LokotarSPJ Vegeta i Podravka jela -

marketing

SPJ Vegeta i Podravka jela

Nove juhe od 2 litre za træiπta »eπke, SlovaËkei Maarske

Podgrijavanju atmosfere uoËi polu-finalnog susreta Intertoto kupa izme-u Slaven Belupa i njemaËkog Stutt-garta pridonijela je i posjeta Slavena-πa Podravki. Predvoeni treneromRajkom MagiÊem nogometaπi u pla-vim majicama - ovaj puta s natpisomVegeta - obiπli su Tvornicu juha,Belupo i novu Tvornicu Vegete.Radnici su ih doËekali sa zadovolj-

stvom jer dijelile su se karte za ”tek-mu”, a mnogima je to bila prilika daprvi put popriËaju sa svojim ljubimci-ma. »uli su se tu i razni dobronamjer-ni savjeti za igru protiv ugledne nje-maËke momËadi, neizbjeæna su bila ipitanja oko ”zgube” s Cibalijom, aSlavenaπe je pomalo zaËudilo πto sukarte najprije i najËeπÊe zatraæile æe-ne.U opuπtenoj atmosferi Ëule su se i

πale na raËun Zdravka MeimurcaDaje, kojeg je za rukav hvatalo najvi-πe ljudi - kako i ne bi kad za Slavenigra dulje nego πto neki igraËi imajugodina, te Miljenka KovaËiÊa koji sekao zakleti vegetarijanac æivo zani-mao koje sve proizvode Podravkemoæe troπiti. Naravno Ëulo se i obe-Êanje Podravkaπa - bit Êemo uz vas upovijesnoj utakmici.

Slavenaπi posjetili Podravku

Slavenaπi u Tvornici Vegete susreli su se sa svojim - navijaËicama

KUPON 4

Ime i prezime

Organizacijska cjelina

Telefon

Koji su vrhunski hrvatski sportaπi glavni propagatoriStudene i Studenca?

“VODA JE ÆIVOT”

NAGRADNA IGRA

Kupone s odgovorima poπaljite s naznakom ”za nagradnu igru”na adresu - SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica,Ivana »esmiËkog 1 ili ih stavite u kutije koje se nalazena istoËnoj porti Podravke, porti Danice, porti Belupa i ispredrestorana druπtvene prehrane u poslovnoj zgradi.

Nagrade 4. kola:

1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA 1 l2. PAKET DEITA 1,5 l3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 l

Nagrade se mogu podiÊi u SPJ - Distributivno skladiπteDanica, Ivana »esmiËkog 1Nagraeni u 3. kolu:1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA 1 lZdravka Papac - Belupo2. PAKET DEITA 1,5 lVlatka Kordina - Odræavanje3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 lNada BuæiÊ - Kontroling