SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ALEKSANDRA MILJEVI

FISKALNA POLITIKA U TURIZMUSeminarski rad

Opatija, 2012.

SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

FISKALNA POLITIKA U TURIZMUSeminarski rad

Kolegij: Osnove izrade pisanog djela Mentor: dr.sc. Zoran Ivanovi

Student: Aleksandra Miljevi Mati ni broj: 21679

Opatija, sije anj 2012.

SADR AJ

UVOD.................................................................................................................................... 1 1. FINANCIJSKA ZNANOST I FISKALNA POLITIKA ...................................................... 2 1.1. 1.2. Pojam financija ....................................................................................................... 2 Pojam fiskalnog sustava ......................................................................................... 3

2. U INCI PRIMJENE FISKALNE POLITIKE .................................................................... 4 3. U INCI FISKALNE POLITIKE U TURIZMU ................................................................. 5 3.1. Turizam i fiskalna politika ......................................................................................... 5 3.2. Njema ka .................................................................................................................... 5 3.3. panjolska ................................................................................................................... 6 3.4. Velika Britanija ........................................................................................................... 6 4. GRADSKI TURIZAM U HRVATSKOJ ............................................................................ 8 ZAKLJU AK ........................................................................................................................ 9

UVODPrije etrdeset godina turizam je ve inom bio oslobo en poreza. Ubrzani rast turizma naveo je dr ave da ga ja e oporezuju. Rezultat takvih nastojanja je sve ve e oporezivanje turisti ke djelatnosti. Danas se u mnogim zemljama javlja problem zaostajanja u turisti kom razvoju kao posljedica prevelikog fiskalnog zahva anja. Stoga je vrlo lako izvu i zaklju ak gdje treba tra iti elemente koji e omogu iti razvitak turizma. Cilj ovog seminarskog rada jest prikazati najnovija saznanja o fiskalnoj politici, fiskalnim sustavima i fiskalnoj tehnici u teoriji i praksi, sa posebnim naglaskom na turizam, hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Va no je za napomenuti da se rad sastoji od etiri poglavlja koja obra uju materiju od osnovnih pojmova fiskalnog sustava, fiskalne politike, javnih prihoda i javnih rashoda, primjene znanstvenih metoda u fiskalnoj politici, te u inaka koje fiskalna politika politika ima na gospodarstvo, posebice turizam.

1

1. FINANCIJSKA ZNANOST I FISKALNA POLITIKAPojavom novca javlja se i pojam financija, odnosno pojam financiranja. Jedan od na ina financiranja javne potro nje je i putem fiskalnog zahva anja, odnosno uspostavom fiskalnog sustava i vo enjem odgovaraju e fiskalne politike. Novac je potreban za obavljanje gotovo svih ljudskih aktivnosti, stoga predmet financiranja mogu biti najrazli itije ljudske aktivnosti, uklju uju i i one koje su nu ne za uspje no obavljanje turisti ke djelatnosti. Ako je rije o financiranju aktivnosti od op eg (javnog) dru tvenog interesa govorimo o javnim financijama, a govorimo li o financiranju poslovnih subjekata, tada se radi o poslovnim financijama. 1

1.1. Pojam financijaFinancije kao pojam u u em smislu vezane su za nov ani aspekt ekonomske aktivnosti. Kada govorimo o financijama ponajprije mislimo na rukovanje novcem, i na aktivnosti oko novca. Govorimo li o pla anju obveza nastalih kupoprodajnim odnosom, obvezama pla anja poreza, doprinosa i drugih davanja, pu tanju novca u optjecaj, kreditiranju gospodarstvenih subjekata, raspisivanju javnih zajmova, tro enju novca i sl. govorimo o financijama. Financijama nazivamo i znanstvenu disciplinu iji su predmet prou avanja financije. Financije, odnosno financijska znanost, jedna su od najstarijih znanstvenih disciplina ekonomske znanosti. Razli ite su definicije tog pojma i razli iti obuhvati predmeta prou avanja te discipline koja se potkraj devetnaestog stolje a izdvaja kao samostalna disciplina ekonomske znanosti.

1

Roller Dragan: "Fiskalna politika u turizmu", Narodne novine Zagreb , 2003.

2

1.2. Pojam fiskalnog sustavaSustav kao pojam podrazumijeva skup propisa i elemenata koji su nu ni da taj sustav opstane. Fiskalni sustav neke zemlje predstavlja skup svih oblika fiskalnog zahva anja i fiskalnih propisa i skup svih ostalih javnih prihoda s jedne strane, te javnih rashoda s druge strane. U po etku su fiskalni sustavi bili bili vrlo jednostavni. Po elo se sa jednim fiskalnim oblikom, da bi se s vremenom broj fiskalnih oblika pove avao. Budu i da su se fiskalni oblici diferencirali pojavom i drugih fiskalnih rashoda, fiskalni sustavi postaju sve slo eniji. Te ko je zamisliti da se gospodarstveni ivot mo e u inkovito ustrojiti na samo jednom fiskalnom obliku, tako da danas govorimo uglavnom samo o sustavima fiskalnog pluralizma. Postojanje samo jednog fiskalnog oblika te ko da je mogu e zamisliti u dana njim uvjetima, budu i da se od njega tra i da ostvari ciljeve ekonomske politike, a istovremeno i mnogih drugih politika. Uloga fiskalnog sustava u suvremenom gospodarstvu razlikuje se od one koju je imao u gospodarskim sustavima tijekom povijesti. Pod pojmom fiskalnog sustava podrazumijevat emo sve oblike fiskkalnog zahva anja, sve oblike javnih prihoda i rashoda, kao i sve propisse kojima se ta materija ure uje. Iskalni sustav je temelj na kojemu se mo e voditi uspje na fiskalna politika, primjenom elemenata fiskalne tehnike.

3

2. U INCI PRIMJENE FISKALNE POLITIKEU sistematiziranju gra e u inaka primjene fiskalne politike postoje razli iti pristupi, odnosno kriteriji, a najbitniji su kriteriji koji odre uju povezanost mikroekonomskih i makroekonomskih u inaka fiskalne politike. Kada govorimo o makroekonomskim, odnosno globalnim, u incima primjene fiskalne politike, uvijek govorimo o izvedenim u incima fiskalne politike. Pri uvo enju bilo kojeg fiskalnog oblika (porezi, doprinosi,...), i promjeni i najmanjeg elementa u fiskalnom sustavu, u inci se registriraju najprije na mikroekonomskom planu, a tek izvedeno na makroekonomskom prikupljanjem i obradom podataka. Naj e e spominjani makroekonomski u inci su stabilizacijski (regulacija globalne ponude i potra nje), u inci na alokaciju resursa, antiinflacijski u inci i u inci redistribucije nacionalnog dohotka. Za razliku od makroekonomskih u inaka fiskalne politike koji su izvedeni ili neizravni, mikroekonomski su neposredni ili izravni. Zbroj mikroekonomskih u inaka fiskalne politike s drugim u incima ekonomske politike ini makroekonomski u inak.

Tabela 1. U inci primjene fiskalne politikeMAKROEKONOMSKI U INCI FISKALNE POLITIKE y y y y stabilizacijski u inci u inci na alokaciju gospodarskih resursa u inci redistribucije nacionalnog dohotka ostali makroekonomski u inci MIKROEKONOMSKI U INCI FISKALNE POLITIKE y u inci na uvjete privre ivanja sa stajali ta poticanja br eg gospodarskog rasta u inci fiskalnog zahva anja sa stajali ta dru tvene korekture u stjecanju dohotka

y

4

3. U INCI FISKALNE POLITIKE U TURIZMUFiskalno zahva anje sastavnica je moderne ekonomske politike, me utom, turizam ne trpi oporezivanje. tovi e, turizam tra i da se investira u infrastrukturu i da se stvore uvjeti za pru anje usluga koje omogu uju razvitak turizma. Naime, turizam je jako osjetljiv i na cijene i na druge uvjete privre ivanja. Istra ivanja u svjetskim razmjerima pokazuju da je faktor rizika ulaganja u turizam me u najve im u odnosu na druge sektore privre ivanja. U slu aju prevelikog optere enja turizma fiskalnim zahva anjima posljedice e se o itovati u nedovoljnoj konkurentnosti prema susjednim turisti kim destinacijama. Smanjit e se turisti ki promet to e rezultirati lo im poslovnim dostignu ima u turizmu, ali i lo im rezultatima u svim onim sektorima koji ovise o turizmu. Daljnje posljedice su porast nezaposlenosti, kao i kona no smanjenje BNP-a. esto se pojavljuje situacija da nema koordinacije u fiskalnom sustavu izme u razine dr ave, preko regija do razine lokalne samouprave. Problem je u tome to se fiskalne obaveze nadogra ivanjem gomilaju, a rezultat toga je stagnacija i pad turisti ke potro nje uz mnoge druge negativne posljedice.

3.1. Turizam i fiskalna politika

3.2. Njema kaNjema ka je dr ava koja u zadnje vrijeme najvi e poti e razvoj gradskog turizma zato to je sve ve i broj ljudi koji odlaze u gradove u kra im turisti kim putovanjima a gradovi su postali privla ne destinacije. Javni prijevoz, hoteli, turisti ke agencije i zajednice razvijaju ponudu za tr i te to ranije nisu nikada poduzimali i u toj mjeri niti su sudjelovali u poticanju turisti kih kretanja i stvaranju ponude gradskog turizma. Razvoj gradskog turizma zapo eo je 1952. godine sa stalnim dolascima stranih i doma ih turista. Osnovni motivi dolaska su poslovna putovanja a smje taj u manjim gradovima u blizini velikih centara poput Munchen, Augsburgu, Nurembergu i Kolnu tra e mnogi kojima je smje taj u velikim gradovima preskup. Njema ka je posebno imala pozitivan rast turista zbog kvalitetne promid be koja je pozitivno utjecala na rast prometa i no enja, a kongresi i5

izlo be postale su glavne privla nosti gradova kao i kulturni doga aji koji uz trgovinu privla e turiste tijekom vikenda. Gradski turizam postaje sve sve ja i gospodarski sektor za koji se smatra da e se i dalje razvijati pa se turizam koristi kao sredstvo unapre enja gospodarske strukture gradova. Danas se sve vi e prihva a razumijevanje da se razvojem turizma stvara imid grada koji doprinosi razvoju drugih gospodarskih grana pa turizam mo e biti strate ko sredstvo u prevladavanju ve ih kriza. 3.3. panjolska panjolska u pro losti nikada nije bila podr avana politi kim ili zakonskim mjerama. Od 1975. godine odgovornost je za turizam prenesena na samostalna tijela regionalnih vlasti dok je planiranje gradova bilo uvijek u nadle nosti gradskih vlasti. U novijem razdoblju turizma je u nadle nosti novog tijela koje nazivamo (Patronato de Turismo) koje je formirano u svakom gradu gdje turizam ima va nu ulogu za gospodarski razvoj, a odgovorna su za promociju turizma i slu e kao informativni centar. Nedostatak istra ivanja i statisti kih podataka onemogu ava analizu i pra enje razvoja gradskog turizma. Podaci se prikupljaju na regionalnoj razini te se razvoj samo mo e pratiti i procjenjivati na temelju smje tajnih kapaciteta i turisti kih privla nosti. Ve ina gradova je bogata sa arhitekturom, stare gradske etvrti, povijesne gra evine te kulturnim spomenicima. Turizam je vrlo va an za gospodarstvo gradova Sevilla, Valencia i Bilbao. Prete ito su to gradovi poznati po poslovnom i kongresnom turizmu, stoga se smatra da bi razvoj gradskog turizma pomogao pri razvoju samih centara. Dok Madrid i Barceolona su glavne destinacije gradskog turizma u kojem se turizam dobro razvio zbog promotivnih aktivnosti velikih doga anja. Mnogi panjolski gradovi imaju znamenitosti koje bi mogle postati turisti ke privla nosti, a prema interesu i poticajima koje imaju i poduzimaju gradske vlasti gradski turizam bi se mogao razvijati mnogo br e nego do sada. 3.4. Velika Britanija Velika Britanija je gradski turizam prete ito svela na razvoj glavnog grada Londona. Sam grad je najve i britanski i svjetski grad u kojem se nalaze6

najva niji svjetski financijski i poslovni centri za kontrolu i upravljanje gdje se donose sve velike odluke za Veliku Britaniju. Prete ito zbog tih razloga u London stolje ima ve putuju trgovci i misionari, a u novije vrijeme putuju poslovni ljudi koji dolaze zbog poslova, u enja, razonode, razgleda mnogih znamenitosti poput katedrala, kraljevskih pala a, muzeji, galerije, parkovi i sli no. Politika gradskog turizma u Londonu ima dugu povijest, tu su se odr ale prve svjetske izlo be i festivali koji su privukli velik broj posjetitelja. No, u Londonu je stalno prisutna briga o visokim cijenama i strahovanje da se infrastruktura ne e dovoljno brzo razvijati za prihvat novih turista, me utim u Londonu je turizam uklju en u razvojne planove ravnopravno s drugim gospodarskim sektorima to zna i da e se gradski turizam jo razvijati. 2

2

Mika i R. : Gradski turizam city break

7

4. GRADSKI TURIZAM U HRVATSKOJGradski turizam u Hrvatskoj razvija se tek u novije vrijeme. Prvenstveno zbog poslijeratne krize koja je zadesila turizam tako da se on razvija masovno na obalama a ne u unutra njosti. Me utim, 50-ih godina pokazuju se znakovi u odre enim hrvatskim destinacijama koje omogu avaju porast razvoja gradskog turizma. isti primjer gradskog turizma u unutra njosti je grad Zagreb koji slijedi turisti ke trendove sli nim europskim gradovima, kao to su izgradnja hotela, odr avanje sajmova, skupova i o uvanje prirodnih resursa na kojima se i temelji razvoj turizma. 3 Zatim ga slijede gradovi Dubrovnik i Split koji su uvr teni pod UNESCO-ov popis te imaju jako bogato kulturno naslije e i kvalitetne smje tajne kapacitete koji mogu biti temelj za razvitak gradskog turizma. U Hrvatskoj veliku ulogu imaju gradovi Pula, Zadar, Vara din, Karlovac, ibenik, Rijeka i Osijek koji su gradovi sa jako bogatom kulturno- povijesnom sastavnicom i prirodnim resursima te imaju veliku ulogu to se ti e razvoja gradskog turizma u Hrvatskoj.

3

Mika i R. : Gradski turizam city break

8

ZAKLJU AKPlaniranje razvoja postavlja se kao koncept vi enja budu nosti u kojem se unaprijed rje avaju negativne posljedice i odre uju granice razvoja. Privla nosti, pogodnosti i zabava koja se stvara za domicilno stanovni tvo odre uju identitet grada, te tako postaju i turisti kim privla nostima. Turisti ka zajednica sudjeluje u stvaranju plana razvoja turizma grada i glavni je stvaralac i nosilac informacija na tr i te korisnika. To posti e vodi ima, tiskanim sredstvima, putem kompjuterskih i tv sustava. Ona omogu ava dobar odnos izme u privatnog i javnog sektora, te poti e rad turisti kih agencija koje nude turisti ki proizvod grada na doma em tr i tu. Turisti ke su agencije glavni imbenik u plasmanu turisti ke ponude grada, a sudjeluju u stvaranju i realizaciji planova turisti kih aktivnosti i cjelokupne ponude grada. Vrlo je te ko promijeniti imid grada, i upravo zbog toga gradovi moraju poticati ideju o razvoju turizma i kod stanovni tva, gospodarskih subjekata i javnih usluga. I tek s takvim pona anjem gradova, gradski turizam razviti e se kao najbitnija grana gospodarskog razvitka odre ene regije. Na temelju svih saznanja iz mnogobrojne pro itane literature, jednoglasno smo se slo ili oko stava da je gradski turizam nedovoljno zastupljen u svijetu ali smatramo da je na dobrom putu da se u bli oj budu nosti to promijeni.

9

LITERATURA1. Mika i R. : Gradski turizam city break na adresi http://www.croatiahrvatska.eu/forum/index.php?topic=364.0 (02/2008) 2. Turisti ka zajednica ibenik : Gradski turizam na adresi http://www.sibenikregion.com/hr/gradski-turizam.html 3. Murphy, P. E. : Urban Tourism, VNR Encyclopedia of Hospitality and Tourism, New York (1993) 4. Mumford, L. : Grad u historiji, Naprijed, Zagreb (1988) 5. Bramwell, B. i drugi, Tourism marketing in industrial cities, Tourism Management.

10