2

2. POGLAVLJE

TROLANE IZREKE

1. Prenosi se da je Allahov poslanik rekao: Ko osvane alei se na probleme ivota, taj zaista kao da se na Gospodara svoga ali. Ko osvane zbog ovosvjetskih stvari tuan, na Allaha srdit je osvanuo. A ko se ugleda na bogataa i na njegovo bogatstvo izgubio je dvije treine svoje vjere.

2. Rekao je Ebu Bekr Es Siddik : Tri se stvari ne mogu postii trima: Bogatstvo eljom, mladost bojenjem kose, niti zdravlje lijekovima.

3. Rekao je Omer ibn El - Hattab : Lijepo ophoenje sa ljudima je pola pameti, ne stidjeti se pitati je pola znanja, a pravilno rasuivanje je pola ivota.

4. Rekao je Osman : Ko se odrekne dunjaluka, zavoljee ga Allah, ko ostavi grijehe, zavoljee ga meleki, a ko rijei nadanja muslimana, zavoljee ga muslimani.

5. Rekao je Alija : Od svih blagodati ovoga svijeta, zaista ti je islam dovoljan, zaista, od svih zauzetosti dovoljna ti je poslunost Allahu, a od svih pouka dovoljna ti je pouka smrt.

6. Rekao je Ibn Mesud : Koliko se ljudi prevarilo primajui poklone, koliko je njih zahvalama zavedeno i koliko se ljudi zavaralo time to su im grijesi pokriveni. (Njegovo puno ime je Gafil ibn Habib i potie iz plemena Huzejl. Jedan je od najstarijih ashaba i onih koji su rano primili islam. Prvi je glasno uio Kuran u Mekki. Doao je

u Medinu za vladavine Osmana i umro je u njoj u ezdesetoj godini ivota.)7. Kae Davud : Objavljeno je u Zeburu: pametan se treba zanimati samo s tri stvari: spremanjem za Dan povratka, osnovnom opskrbom za ivot i traenjem slasti u dozvoljenom.

8. Prenosi se od Ebu Hurejre da je Allahov poslanik rekao: Tri stvari spaavaju, tri unitavaju, tri su stepena i tri iskupa. Spaavaju: strah od Allaha javno i tajno, drati se pravog puta u siromatvu i bogatstvu, zatim pravednost u radosti i srdbi. Unitavaju: jaka krtost, slijeenje prohtjeva i visoko miljenje o sebi. Stepeni su: irenje selama, hranjenje siromaha i klanjanje nou dok ljudi spavaju. Iskupi su: upotpuniti abdest u hladnim noima, pruati korak ka skupovima i ekati namaz nakon namaza.

9. Rekao je Dibril: O Muhammede : ivi kako hoe, ali znaj da e umrijeti. Voli koga hoe, ali znaj da e se od njega rastati. Radi ta hoe, to e ti se nadoknaditi.

10. Rekao je Allahov poslanik : Tri osobe e Allah skloniti u hlad Svoga Ara onda kada nee biti drugog hlada: onoga koji uzima abdest u tekom stanju (bolesti, ratu i sl.), onog koji ide u damiju po tmini i onog koji hrani gladne.

11. Upitan je Ibrahim : Zbog ega te je Allah uzeo Svojim prijateljem? Ree: Zbog tri stvari: - izabrao sam nareenje Allaha pored nareenja drugoga, - nisam mario za ono ime sam Allaha zaduio, - nisam ni veerao ni ruao, a da sa mnom nije bio gost.

12. Rekao je jedan mudrac: Tri stvari otklanjaju brigu: spominjanje Uzvienog Allaha, susreti sa Njegovim dobrim robovima i govor mudrih.

13. Rekao je Hasan El Basri: Ko nema odgoja, nema ni nauke, ko nema strpljenja, nema ni vjere, a ko nije bogobojazan, nije Allahu blizak.

14. Prenosi se da je jedan Izraelanin poao da trai nauku i ta vijest stie do njihovog vjerovjesnika. On posla po tog ovjeka i ree mu: O mladiu, savjetujem te trima stvarima u kojima je nauka prolih i sadanjih naroda: Boj se Allaha u tajnosti i javno, uvaj svoj jezik od ogovaranja ljudi i ne spominji ih osim po dobru, gledaj da hljeb koji jede bude na poten nain zaraen. Kad je uo ove rijei, mladi odustade od izlaska.

15. Jedan ovjek od Izraeliana je sakupio osamdeset kovega nauke i nije se okoristio od svega toga. I objavi Allah njihovom vjerovjesniku da kae tom sakupljau: I kada bi sakupio mnogo nauke, nee ti koristiti ako ne bude radio po trima stvarima: nemoj voliti dunjaluk, jer on nije kua vjernika, nemoj se druiti sa ejtanom, jer on nije drug vjernika, i nemoj nikome zlo nanijeti, jer to nije zanimanje vjernika.

16. Prenosi se da je Sulejman Ed Darrani rekao u svojoj dovi: Moj Allahu, ako mi bude sudio zbog mojih grijeha, ja u traiti Tvoj oprost, a ako mi bude sudio zbog moje krtosti, ja u moliti Tvoju dareljivost, a ako me uvede u vatru, obavijestiu njene stanovnike da Te ja zaista volim.

17. Reeno je: Najsretniji je onaj ko ima znalako srce, strpljivo tijelo i zadovoljstvo onim to posjeduje.

18. Rekao je Ibrahim En Nehai: Zaista su narodi koji su upropateni prije vas, propali radi tri osobine: beskorisnog govora, neumjerenosti u hrani i pretjeranog spavanja.

19. Prenosi se od Jahje ibn Muaza Er Razija: Blago onome ko ostavi dunjaluk prije nego to on njega ostavi, i izgradi sebi grob prije nego to u njega ue, i obraduje Gospodara svoga prije nego to Ga sretne.

20. Rekao je Alija : Ko nema sa sobom Allahov sunnet (zakon), zatim sunnet Allahovog poslanika i Allahovih miljenika, taj nema nita u ruci. Upitae ga: ta je to Allahov sunnet? uvanje tajne odgovori. A ta je sunnet Allahovog poslanika ? upitae. Ljubazno postupanje sa ljudima. ta je sunnet Allahovih miljenika? Trpiti ljudska maltretiranja.

21. Nai predhodnici su savjetovali jedni druge trima stvarima i dopisivali se o njima: ko se bude zalagao za budui svijet, Allah e rijeiti probleme njegovog ivota i vjere. Ko uljepa svoju unutranjost, Allah e uljepati njegovu spoljanost. Ko izmiri ono to je izmeu njega i Allaha, izmirie Allah ono to je izmeu njega i ljudi.

22. Prenosi se da je rekao Alija : Budi najbolji ovjek kod Allaha, najgori u svojim oima i budi za ljude jedan od njih!

23. Objavio je Allah vjerovjesniku Uzejru : Uzejre, kada poini mali grijeh, nemoj gledati u njegovu siunost, ve gledaj u Onoga kome si zgrijeio, kada te zadesi malo dobro, nemoj ga omalovaavati, ve gledaj u Onoga koji te opskrbio njime, kada te pogodi zlo, nemoj se na Mene aliti stvorenjima Mojim, kao to se Ja ne alim na tebe melekima Svojim kada do Mene stignu tvoje sramote!

24. Rekao je Hatim El Esam: Nema jutra, a da me ejtan ne upita: ime se hrani? ta oblai? Gdje stanuje? Ja mu odgovaram: Hranim se smru, oblaim efine, stanujem u grobu.

25. Rekao je Allahov poslanik : Ko izae iz sjenke grijeha na ast pokornosti, obogatie ga Uzvieni Allah bez blaga, pomoi e ga bez vojske i ojaae ga bez rodbine.

26. Prenosi se da je Allahov poslanik izaao jednog dana meu svoje ashabe i pitao ih: Kako ste osvanuli? Rekoe: Osvanuli smo kao vjernici u Allaha subhanehu ve te'ala. - A ta je znak vaeg vjerovanja? Strpljivi smo u tekoama, zahvalni na blagostanju i zadovoljni onim to nam je odreeno. Na to im Allahov poslanik ree: Vi ste istinski vjernici, tako mi Gospodara Kabe!

27. Objavio je Allah nekom vjerovjesniku : Ko se sretne sa Mnom, a voli Me, uveu ga u Moj dennet. Ko se sretne sa Mnom, a boji Me se, sauvau ga od Moga dehennema. Ko se sretne sa Mnom, a stidi Me se, uiniu da meleki zaborave njegove grijehe.

28. Prenosi se da je Abdullah ibn Mesud rekao: Izvri ono to ti je Allah naredio i bie najpoboniji ovjek, kloni se Allahovih zabrana i bie najvei zahid, budi zadovoljan onim to ti je Allah dodijelio i bie najbogatiji ovjek.

29. Salih El Merkadi je prolazio kraj nekih kua i ree: Gdje su tvoja eljad prijanja, gdje su tvoji stanovnici negdanji? Odazva mu se neko: Njihov trag se zatro, ispod zemlje su im nestala tijela, a djela su im ostala privezana kao ogrlice oko vratova.

30. Rekao je Alija : Uini li nekom dobro djelo, postao si njegov voa, zamoli li nekoga za uslugu, postao si njegov sluga, odrekni se koga hoe, bie mu jednak.

31. Rekao je Jahja ibn Muaz Er - Razi: Ostaviti sav dunjaluk znai uzeti ga cijelog, pa ko ga ostavi cijelog, uzeo ga je cijelog. Zato - uzmi ga tako to e ga ostaviti, a ostavi ga tako to e ga uzeti.

32. Pitali su Ibrahima ibn Edhema: ime si naao zuhd? Ree: Naao sam ga u trima stvarima: Vidio sam prazan grob, a nemam prijatelja sa sobom, vidjeh dug put, a nemam sa sobom hrane, i vidio sam Silnog kako mi sudi, a ja nemam nijednog argumenta.

33. Rekao je E ibilli (jedan od poznatih sufija): Moj Allahu, elim da Ti poklonim sva moja dobra djela pored moga siromatva i nemoi, pa kako ne bi elio Ti da mi pokloni (oprosti) sve moje rune postupke pored Tvoje nezavisnosti od mene! Zatim ree: Kada poeli s Allahom biti prijatelj, otui se od svoje due. I nastavi: Da ste okusili slast (duhovnog) sjedinjenja, znali biste ta je gorina razdvojenosti.

34. Pitali su Sufjana Es Sevrija: Kako postati Allahov prijatelj? Odgovori: Ne drugujui sa svakim lijepim licem, ugodnim glasom i razgovjetnim jezikom.

35. Rekao je Ibn Abbas : Zuhd se sastoji od tri slova: ZHD. Z je spremanje (zad) za Dan povratka, H je uputa (huda) u vjeru, a D je stalnost (devam) u pokornosti Allahu.

36. A drugim povodom je rekao: Zuhd su tri slova Z je naputanje kienja (zinet), H je ostavljanje prohtjeva (heva), a D je ostavljanje ovoga svijeta (dunja).

37. Doao je Hamidu ibn Lifafu ovjek i zamolio ga za savjet. On mu ree: Zatiti svoju vjeru koricama poput korica Mushafa. Upitae ga: A ta su korice vjere? Odgovori: Ne priati vie nego to je neophodno, uzimati od ovoga svijeta samo ono to je neophodno, i ne mijeati se s ljudima osim onoliko koliko se mora. Zatim, znaj da je osnova zuhda kloniti se zabranjenih stvari sitnih i krupnih, izvravati sve vjerske dunosti, lahke i teke i preputanje ovog svijeta njegovim ljubiteljima, i malih i velikih stvari na njemu.

38. Rekao je Lukman El Hakim svome sinu: Sine moj, ljudi se uistnu sastoje od tri elementa: jedan pripada Allahu, drugi njima, a trei crvu. Ono to je Allahovo to je njegov duh, ono to pripada njemu je njegovo djelo, a ono to pripada crvu je njegovo tijelo.

39. Rekao je Alija : Tri stvari jaaju pamenje i iste grlo ienje zuba, post, i itanje Kurana.

40. Prenosi se od Kab ibn Ahbara da je rekao: Tri su utvrde za vjernika: damija, spominjanje Allaha i uenje Kurana.

41. Rekao je jedan mudrac: Postoje tri riznice u Allaha koje daje samo onome koga voli: siromatvo, bolest i strpljivost.

42. Prenosi se da je Ibn Abbas bio upitan: Koji je najbolji dan, najbolji mjesec, najbolje djelo. Najbolji dan je duma, najbolji mjesec Ramazan, a najbolje djelo obavljanje pet namaza u njihovom vremenu. Nakon tri dana stie ova vijest do Alije pa ree: Da ste uenjake, mudrace i pravnike sa istoka i zapada pitali o ovom pitanju, ne bi vam rekli ono to vam je Ibn Abbas rekao. Meutim, ja bih rekao: najbolje djelo je ono koje Uzvieni Allah primi od tebe, najbolji mjesec je onaj u kome se ovjek pokaje iskreno, a najbolji dan je onaj kada e napustiti ovaj svijet kao vjernik u Allaha.

43. Rekao je pjesnik: Zar ne vidi kako nas iskuavaju dan i no, a mi se igramo u tajnosti i javno. Ne stremi ka ovom svijetu i njegovim blagodatima, zaista ta kua nije tvoj stan. Radi u korist svoje due prije smrti i neka ta ne zanosi mnotvo brae i drugova.

44. Reeno je: Kada Allah poeli Svome robu dobro, uini da on shvati vjeru, da bude zahid na ovom svijetu, i otvori mu oi da vidi sopstvene mahane.

45. Prenosi se da ja Allahov poslanik rekao: Uinjeno mi je dragim od ovoga svijeta troje miris, ene, a moja radost je u namazu. Sa njim su sjedili njegovi ashabi, pa ree Ebu Bekr Es Siddik : Istinu si rekao, Allahov poslanie . Meni je drago na ovom svijetu troje: pogled u lice Allahov poslanika , davanje imetka za Allahovog poslanika i da moja kerka bude sa Allahovim poslanikom . Zatim ree Omer ibn El Hattab : Istinu si rekao Ebu Bekre , a meni je drago od ovoga svijeta troje: nareivanje dobra, spreavanje zla i pohabana odjea. Na to ree Osman : Pravo si rekao Omere ibn El Hattabe , meni je na dunjaluku drago troje: nahraniti gladnog, obui golog i uiti Kuran. Na kraju ree Alija : Istina je to to kae Osmane , meni je uinjeno dragim na dunjaluku troje: posluen gost, ljetni post i udarac sabljom. Dok su oni bili zaokupljeni razgovorom, doe im Dibril i ree: Poslao me Allah kada je uo va razgovor i nareuje ti da me pita ta bih ja volio kada bih bio ovosvjetsko stvorenje. Upita ga Allahov poslanik : ta bi volio da si dunjaluko stvorenje? Odgovori: Upuivati zalutale, druiti se sa Allahu pokornim strancima i pomagati ljude tekog stanja i siromane. Zatim nastavi Dibril: Gospodar moi voli kod Svojih robova tri osobine: davanje svega od sebe, plakanje u pokajanju i strpljenje u siromatvu.

46. Neki mudrac je rekao: Ko se osloni na svoju pamet, zalutae, ko bude elio zadovoljstvo u svom imetku, uvijek e mu biti malo, a ko bude traio ojaanje od stvorenja, uvijek e biti slab.

47. Rekao je mudrac: Plod spoznaje ima tri znaka stid od Allaha, ljubav radi Allaha i prijateljstvo sa Allahom.

48. Prenosi se da je Allahov poslanik rekao: Ljubav je osnova znanja, a izbjegavanje grijeha je znak vrste vjere. Vrhunac vrste vjere je bogobojaznost i zadovoljstvo onim to Allah odredi.

49. Rekao je Sufjan ibn Ujejjne: Ko zavoli Allaha, zavoljee ga onaj koga Allah voli, a ko zavoli onoga koga voli Allah zavoljee ga u ime Allaha, a ko voli ono to voli u ime Allaha, eli da za to ljudi ne znaju.(Sufjan ibn Ujejjne je poznati muhaddis iz Kufe, ivio od 107. 198. h.g.)

50. Zabiljeeno je da je Allahov poslanik rekao: Iskrenost ljubavi ima tri obiljeja: ovjek vie voli sluati voljenog kada govori nego nekog drugog, vie voli sjediti s njim nego s nekim drugim i gleda da zadovolji svog voljenog prije ikog drugog.

51. Prenosi Vehb ibn Munebbih El Jemeni: Zapisano je u Tevratu da je pohlepni ovjek siromaan pa makar bio vlasnik cijelog svijeta i da se pokornome pokoravaju ak iako je rob, a onaj koji je zadovoljan malim bogat je pa makar bio gladan.(Vehb ibn Munebbih El Jemeni je jemenski jevrej koji je primio Islam i postao poznati prenosioc hadisa. Njegove predaje se esto navode u Biografiji poslanika od Ibn Ishaka.)

52. Rekao je neki mudrac: Ko spozna Allaha nee imati slasti pored stvorenja, ko spozna dunjaluk, nee imati elju za njim, a ko spozna pravednost Allaha nee se sporiti sa ljudima.

53. Rekao je Zunnun El Misri: Svako ko se boji, bjegunac je, svako ko eli u potrazi je, a onaj koji se drui s Allahom izbjegava sebe. Zatim je nastavio: Onaj ko spozna Allaha zarobljenik je, njegovo srce je dalekovido, a njegov rad Allaha radi je veliki. I ree: Pouzdan je onaj ko spozna Allaha, njegovo srce je pametno, a njegov rad u ime Allaha je obilan.

54. Prenosi se da je Sulejman Ed Darrani rekao: Osnov svakog dobra na ovom i buduem svijetu je strah od Allaha, klju dunjaluka je sitost, a klju ahireta izgladnjelost.

55. Reeno je: Ibadet je zanat, njegova radionica je osama, kapital mu je bogobojaznost, a profit je Dennet.56. Rekao je Malik ibn Dinar: Zamijeni tri stvari trima da bi postao vjernik: umiljenost poniznou, pohlepu zadovoljstvom i zavidnost savjetovanjem.(Malik ibn Dinar je prenosilac hadisa iz Basre. Bio je skroman i izdravao se tako to je prepisivao Mushafe i prodavao ih. Umro je u Basri 131. H.g.)10