trideset i druga nedjelja kroz godinu b 11. studenoga...
TRANSCRIPT
Ovo je prva zapovijed. Druga je pak ovoj slična. .
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Govoraše Isus mnoštvu u pouci svojoj: »Čuvajte se pis-
moznanaca, koji rado idu u dugim haljinama, vole poz-drave na trgovima, prva sjedala u sinagogama i pročelja na gozbama; proždiru kuće udovičke, još pod izlikom
dugih molitava. Stići će ih to oštrija osuda!« Potom sjede nasuprot riz-nici te promatraše kako narod baca sitniš u riznicu. Mnogi bogataši bacahu mnogo. Dođe i neka siromašna udovica i baci dva novčića, to jest jedan kvadrant. Tada dozove svoje učenike i reče im: »Doista, ka-žem vam, ova je sirota udovica ubacila više od svih koji ubacuju u riz-nicu. Svi su oni zapravo ubacili od svoga suviška, a ona je od svoje si-rotinje ubacila sve što je imala, sav svoj žitak.«
Riječ Gospodnja.
1Kr 17,10-16
Heb 9,24-28
Uz nedjeljna liturgijska čitanja
Evanđelje: Mk 12, 38-44
Informativni listić župe, godina 14. broj 50
Trideset i druga nedjelja kroz godinu - B 11. studenoga 2018.
Marko je danas, u svom evanđelju, nekako neskladan. Najprije slušamo Kri-
stov oštar prijekor, zapravo napad na pismoznance. (U Mateja je to vrlo raz-
rađen napad i oštra kritika i farizeja i pismoznanaca). A zatim, kao da ih pu-
šta s vida da upozori na neku ženicu što davaše milostinju za hram. Svaka-
ko smo vrlo snažno suočeni s dva soja ljudi. Najprije „pismoznanci“, ljudi od
znanja, ugleda i položaja. Rekli bismo državni i crkveni uglednici onoga vre-
mena. A njima nasuprot „obični ljudi“, sirotinja. Udovica je u ono vrijeme re-
dovito bila socijalno ugroženo, nezbrinuto biće, sasvim na rubu društva, ni-
čija. A Isus je stavlja u prvi plan. Tu je zapravo riječ o dva nasuprotna oblika
religioznosti. Najprije, Isusu krajnje zazorna religioznost „prvaka“: pokaziva-
čka, a prijetvorna. Obavljaju doduše duge molitve, ali i to često samo da ih
ljudi vide (i da se samima sebi svide, a Boga nekako da učine svojim dužni-
kom). No to ih ne susteže od teških društvenih nepravdi. Kršćanstvo koje je
samo bogoljublje a nije i čovjekoljublje ne može se zvati pravim bogoljub-
ljem. Ta čitali smo prošlih nedjelja Poslanicu sv. Jakova? Vrijedi zapaziti za-
vršnicu LG 41 o antropološkoj di-
menziji svetosti. Stoga Isusov pogled
s pravim zadovoljstvom počiva na o-
voj siroti udovici. U svojoj se bogolju-
bnosti smatrala dužnom podati neš-
to za Božji hram (Nije pitala kamo to
ide ...) I jer je u pitanju njezina lju-
bav prema Bogu, ona ne mjeri. Imala
bi prava mjeriti, ali ne mjeri. Daje
„sve što je imala, sav svoj žitak“. Ne
bi trebalo ovo evanđelje upotrijebiti
kao nagovor za velikodušno potpo-
maganje crkvenih ustanova i karita-
sa. No ni to nije neumjesno. Ali ipak,
poruka je ovog evanđelja u isto vrije-
me i dublja i svestranija. Riječ je o
velikodušnosti prema Bogu i radi Bo-
ga prema ljudima. Riječ je s jedne
strane o krivoj, patvorenoj, prijetvor-
noj, štoviše nečovječnoj religioznosti.
A s druge strane - kad spojimo obje
udovice - riječ je o čistoj i velikoduš-
noj bogoljubnosti i - radi Boga - čovje-
koljubnosti. Takva će religioznost je-
dina na sudu Božjemu biti izvagana
kao čisto zlato. A sada je vrijeme da
se za to - u našoj svagdašnjici - opre-
djeljujemo: da se čistimo od svakoga
„kvasca farizejskog“ i da njegujemo
čistu i velikodušnu religioznost ovih
dviju udovica.
Bonaventura Duda
O G L A S I TISAK: Glas Koncila, MAK , Glasnik SiM, Glasnik Svetog Josipa, Brat Franjo
Pozivamo vas da oni koji još nisu, postanu prijatelji Caritasa!
TKO ŽELI DATI FOTOGRAFIJE OD KRŠTENJA ILI VJENČANJA ZA BOŽIĆNI BROJ „VIDIKA“ ; NEKA TO UĆINI ŠTO PRIJE !
U UTORAK: 13.11. u 19 sati; SASTANAK PASTORALNOG VIJEĆA ŽUPE VIDOVEC
KNJIŽICE ZA OBITELJSKI DAR MOŽETE PODIĆI U ŽUPNOM UREDU ILI U CRKVI
DATUM SVETE POTVRDE U NAŠOJ ŽUPI JE: 18.05.2019. u 11 sati DATUM PRVE PRIČESTI U NAŠOJ ŽUPI JE: 12.05.2019.
ŽUPNA KATEHEZA: PRVOPRIČESNICI – VIDOVEC (3.a i b) – srijeda u 14.30 sati
NEDELJANEC (3.c) – srijeda u 15.30 sati KRIZMANICI:
VIDOVEC – UTORAK župna crkva u 15 sati NEDELJANEC – srijeda u 15.15 sati
Dozvolom Varaždinskog biskupa župnik u Vidovcu može imati više misnih nakana
u jednom danu tokom tjedna i nedjeljom jer vodi župu bez kapelana. Ženidbeni navještaj:
Nikola Šoštar, sin Ivana i Verice, r. 1990. u Varaždinu iz župe Vinica i Marijana Ko-
vačić, kći Stjepana i Anice, r. 1994. u Varaždinu iz župe Vidovec
Ivan Ljubek, sin Božidara i Snježane, r. 1997. u Varaždinu iz župe Vidovec i Nikolina
Brlenić, kći Darka i Milice, r. 1998. u Varaždinu iz župe Ivanec
DAROVALI ZA POTREBE ŽUPE
Josip Rožić, Zamlača = 300,-kn
Slavica Blaži, Nedeljanec = 500,-kn
Stjepan Canjuga, Papinec = 300,-kn
Elizabeta Habuzin, Papinec = 400,-kn Jedna obitelj = 300,-kn
11. 11. 2018. TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU
8h. VIDOVEC – za župljane
9i30h. NEDELJANEC + Milan, Tomica i Marija Furjan
11h. VIDOVEC + Milan Težak
12. 11. Ponedjeljak Sv. Jozafat Kuncević
18h. VIDOVEC + Milan i Jelena Koren, Monika Rog, Darko Pozder, pok iz ob. Koren, Rog, i Priher – daje ob. Božidara Koren
13. 11. Utorak Stanko, Brcko
18h. VIDOVEC + Josip i Alojzija Kruhek, Juraj i Marija Farc – daje ob. Farc
+ Franjo Serini – daje ob. Zvonimira Serini
14. 11. Srijeda Sv. Nikola Tavelić
18h. NEDELJANEC + Ivan, Štefanija i Mijo Novak – daje Katarina Novak
+ Vid Bistrović, ob. Bistrović, ob. Lukavečki – daje ob. Bistrović
15. 11. Četvrtak Sv. Albert Veliki
18h. VIDOVEC + Dragutin Simon i Franjo Šurbek – daje ob. Katice Pozder
16. 11. Petak Sv. Margareta
Škotska
18h. VIDOVEC + ob. Svačko i Brezovec – daje ob. Svačko
+Vladimir Remar, ob. Remar, ob. Martinez i ob. Šenjug - daje Ana Remar
17. 11. Subota Sv. Elizabeta
Ugarska
8h.VIDOVEC + Elizabeta Rožić i Franjo Osredek
– daje Ana Trojko
18h. VIDOVEC + za sve nestale i poginule hrvatske branitelje 16h. – vjenčanje: Nikola Šoštar i Marijana Kovačić 16i30h. – vjenčanje i krštenje: Ivan Ljubek i Nikolina Brlenić -krštenje: Fran Ljubek
18. 11. Nedjelja 33. NED. KROZ
GODINU
8h. VIDOVEC – za župljane
9i30h. NEDELJANEC + Ljubica, Marija, Josip, Luka, Jele-
na i Milan Koren i ob. Šantek – daje Milica i Drago Koren
11h. VIDOVEC + za generaciju – godište 1953.
Slobodno je djelovanje izvorno pravo koje
pripada ljudskome dostojanstvu. Sloboda
pojedinca može biti ograničena samo onda
kada njegovo slobodno djelovanje ugrožava
ljudsko dostojanstvo i slobodu drugih.
(1738, 1740)
Dostojanstvo braka i obitelj »Žalosno gledamo, kako se sva dobra ru-
še.. Kao da je sve zahvatio razorni pot-
res: sve se koleba i trese; nema ni u če-
mu stalnosti. Zlo se razlijeva u daleke
širine, ali se zarilo i u dubine; pokoleba-
lo je i temelje; otrovni crv zagrizao je i
korijen. Taj korijen—to je obitelj, koja je
temelj naroda i kraljevstva Božjega na
zemlji. Sa strahom i tugom gledamo već
na tolike razvaline i ruševine naših hr-
vatskih obitelji. Nestaju s naših kuća og-
njišta toplote blage Božje ljubavi, popuš-
taju i kidaju se svete veze, bure strasti
pustoše obiteljskim svetištima sve do
gole pustoši. (...) Naše obitelji treba da
opet postanu škole i vježbališta kršćan-
skih kreposti, osobito kreposti straha
Božjega i pobožnosti. Muž i žena mo-
raju prije svega biti svjesni dostojans-
tva i veličine svetoga ženidbenoga ve-
za, a potom i preozbiljne i po vječnost
odlučne odgovornosti pred Bogom Su-
cem; djeca moraju u roditeljima nepre-
stano gledati zamjenike Božje, u čijim
je rukama položen za njih blagoslov
Božji i prema tomu sudbina njihova na
ovom i drugom svijetu.«
STEPINAC, Alojzije »Propovijedi, poruke, govori 1934.
—1940.«, Zagreb, 2000., str. 341.–342.; fotografija pre-
uzeta sa: http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr
Izdaje: RKT. ŽUPA SV. VIDA, Trg Sv. Vida 6, 42205 Vidovec
Odgovara: Branko Švogor, župnik
Sloboda ne bi bila nikakva sloboda kada ne bi bila i
sloboda da se izabere krivo. Kada se ne poštuje ljudska
sloboda, vrijeđa se dostojanstvo ljudske osobe. Jedna
od glavnih zadaća države jest da zaštiti pravo na slo-
bodu (slobodu vjeroispovijesti, okupljanja i udruživa-
nja, izražavanja mišljenja, izbora zanimanja, itd.) svih
svojih građana. Granica slobode jednog čovjeka jest
sloboda drugog čovjeka.
Misli bl. Alojzija Stepinca
Dostojanstvo ljudske osobe
288. Mora li se čovjeka prepustiti nje-
govoj slobodnoj volji, pa i onda kada
se odluči na zlo?